1

Što je fotografija?

Riječ dolazi od grčih riječi PHOS – svjetlost i GRAPHIS –

olovka, kist.

Proces stvaranja slika pomoću svjetlosti reflektirane od

objekta kojeg fotografiramo

Početkom fotografije moţe se smatrati tzv. CAMERA

OBSCURA

2

CAMERA OBSCURA

tal. tamna prostorija, lat. – mračna komora

tamni svjetlonepropusni prostor u kojem nema

refleksija

obojen u crno ili obloţen crnim filcom

3

Princip rada

DUBINSKA OŠTRINA – svi detalji motiva jednako su oštri. Što je rupica manja slika je oštrija

4

ŢARIŠNA DULJINA

– udaljenost od otvora do stjenke na koju padaju zrake.

28 mm objektiv 70 mm objektiv 200 mm objektiv

5

VRIJEME EKSPONIRANJA

– izloţenost fotoosjetljive površine svjetlosti

6

Camera obscura kroz povijest

Prvi spominje Aristotel

Koristili Arapi u 11. st. za promatranje zvijezda

Detaljno ju opisao Leonardo da Vinci

15. st. koristili umjetnici za projekciju motiva na zid

zamračene prostorije

16. st. – otkrivena mogućnost da se povećanjem otvora i

umetanjem teleskopske leće poboljša oštrina, svjetlost i

sam pikaz camere obscure.

7

17. st. camera obscura postaje prijenosna

1826. francuz Joseph Nicephore Niepce snimio je prvu trajnu fotografiju. Vrijeme ekspozicije je 8 sati

Jacques Daguerre našao način kako proizvesti trajni pozitiv

William Fox Talbot otkrio postupak (kalotipija) dobivanja negativa iz kojeg se kasnije moglo proizvesto mnogo pozitiva

George Eastman izumio fotografski film – prozirnu traku s fotoosjetljivim slojem

8

1925. pojavila se 35 milimetarska Leica – foto aparat s

rolom filma široka 35 mm

1907. – prvi komercijalni film u boji tvrtke Autochrome

1935. prvi moderni kolor film tvrtke Kodachrome

1981. Sony napravio kameru koja je koristila CCD

(Charge-coupled device)

1990. Kodak predstavio DCS 100 – prvu komercijalno

dostupnu digitalnu kameru.

9

Prva trajna fotografija – Joseph Nicephore Niepce 1826.

godina

10

11

Osnovni pojmovi fotografije

Fotoaparat je elektro-optičko-mehanički ureĎaj, koji biljeţi reflektirano svijetlo sa trodimenzionalnog predmeta snimanja i svodi ga na dvije dimenzije.

Dijelovi:

kućište

traţilo

objektiv

zaslon

zatvarač

12

Traţilo

dio kroz koji gledamo objekt snimanja

OPTIČKO – leća na straţnjem dijelu kućišta

SLR (Single lens reflexive) – jednooki refleksni

fotoaparat

TLR (Twin lens reflex) – dva fotoaparata, jedan

iznad drugog

ELEKTRONSKO LCD (Liquid crystal display)

13

Optičko

traţiloSLR TLR

14

Paralaksa

15

Objektiv

osnovni dio svakog aparataima najveći utjecaj na konačnu kvalitetu slikesastoji se od više leća kroz koje prolazi svjetlostkada je objekt snimanja oštar, kaţemo da je u fokusuTTL (Through The Lens) – svjetlo koje ulazi u objektiv se odbija od zrcala postavljenog ispred filma ili senzora, prolazi kroz mutno staklo i nastavlja svoj put do pentaprizme koja lomi svjetlost pod 90°

16

Zaslon (blenda)

uloga – zaustaviti višak svjetlosti

Sastoji se od tankiih metalnih lamela koje

se šire i skupljaju formirajući tako otvor.

Veći otvor – ulazi više svjetla

Označava se brojem f (f16, f8, f4, f2)

17

Svaki slijedeći f- stop broj zaustavlja dvostruko više svjetlosti.

18

Podjela prema dva glavna

parametra

Objektive dijelimo po:Svjetlosnoj jačini

Ţarišnoj duljini

Što je svjetlosna jačina objektiva veća, on moţe propustiti više

svjetla (fotografiranje pri slabom svjetlu)

Tako imamo:

F0.5 F0.7 F1 F1.4 F2 F2.8 F4 F5.6 F8 F11 F16 F22 F32

19

Ţarišna duljina objektiva

Udaljenost od središta objektiva gdje se sjeku

sve zrake svjetlosti do oštro projicirane slike na

fotosenzoru ili filmu. Označava se slovom ”f”, a

izraţava se u milimetrima.

Postoje:standarni objektivi (45 – 50 mm)

širokokutni objektivi (15 – 40 mm)

teleobjektivi (65 – 800 mm i više)

20

21

Postoje i

ZOOM objektivi – objektivi promjenjive

ţarišne duljineZoom faktor – omjer maksimalne i minimalne

ţarišne duljine objektiva

MAKRO/MIKRO objektivi najčešće ţarišne

duljine 50 i 105 mm

22

Dubinska oštrina – udaljenost ispred i iza

objekta snimanja koja će na fotografiji biti

oštra. Ovisi o 3 faktora:

ţarišnoj duljini objektiva

otvoru blende

udaljenost objekta snimanja od objektiva.

23

Zatvarač (shutter speed)

Duţina vrememena osvjetljavanja, odnosno

koliko dugo je otvoren zatvarač kamere

Nalazi se ispred fotosjetljive površine

To vrijeme predstavlja vrijeme

ekspozicije, odnosno vrijeme izlaganja svjetlosti.

Podeksponirana i

Preeksponirana fotografija

24

Ekspozicija – kombinacija brzine zatvarača i

relativnog otvora blende uz prikladnu ISO

osjetljivost filma (CCD čipa)

Trajanje ekspozicije se označava u sekundama,

a označava se brojevima koji predstavljaju dijelove

sekunde

25

Vrijeme ekspozicije ovisi o osvjetljenosti kadra i o dinamičnosti situacije

(npr. dinamična scena - sport)

Orjentacijska vrijednost:

Za fotografije koje se snimaju pri sunčevoj svjetlosti – trajanje

ekspozicija 1/125, otvor blende f/16, a osjetljivost filma ISO 100

Automatska ekspozicija – fotoaparat sam odreĎuje otvor blende i brzinu

okidanja zatvarača

Svjetlomjer je ureĎaj ugraĎen u fotoaparat a sluţi za mjerenje svjetla i

pomaţe pri odreĎivanju ekspozicije

-integralno mjerenje – prosječna vrijednost svjetla dobiveno s više

područja unutar kadra

-spot mjerenje – informacije o jačini svjetla se uzimaju sa male površine

(oko 5 %)

26

Mjerenje svjetla

Mjerenje upadnog svjetla – svjetlomjer se

usmjerava od objekta snimanja prema izvoru

svjetla

Mjerenje reflektiranog svjetla – svjetlomjer se

usmjerava od fotoaparata prema objektu

27

Bljeskalica

sluţi za snimanje pri slabijim sjvetlosnim

uvjetima

bljeskalice ugraĎene u fotoaparate mogu

osvjetliti 2 – 4 m udaljene objekte

bounce – odbijeno svjetlo

28

ISO

International Organization For Standardization

Označava kako će film reagirati na svjetlo

Uobičajene ISO vrijednosti kod digitalnih fotoaparata su od 50 – 1600

Filmovima veće osjetljivosti moguće je slikati u slabijim svjetlosnim

uvjetima. Skala nijansi je siromašnija i imaju krupnija zrna. Dovodi do

pojave “šuma”

29

Povećanje ISO osjetljivosti sa 50 na 100 prepolovit će potrebno trajanje ekspozicije itd.

30

31

32

• Vezana uz vojne potrebe promatranja pomoću satelita

• Film zamijenjen CMOS – poluvodičkim sklopom

osjetljvim na svjetlo

• Kasnije je razvijen CCD čija je komercijalizacija krenula

1973.

• 1981. Sony lansira MAVICU (Magnetic Video Carmera)

• 1994. memorijska kartica za digitalne fotaparate tvrtke

SanDisc – CompactFlash memorijska kartica

33

• Fotografski film je kod digitalne fotografije zamijenjen

digitalnim senzorom.

Digitalne fotoaparate dijelimo u 3 skupine:

• Kompaktni digitalni fotoaparati

• Kompaktni SLR digitalni fotoaparati

• SLR – zrcalno refleksni aparati

34

35

• Optičko traţilo – sastoji se od nekoliko leća

• Refleksno traţilo – sa kosim ogledalom i prizmom. TTL

• LCD (Lyquid Cristal Display) – zaslon na straţnjoj strani

kućišta

36

o razlikuju se od klasičnih

o Zoom objektivi u usporedbi s fiksnima imaju

manju oštrinu, manju svjetlosnu moć, veća

kromatska i geometrijska izobličenja, veći su i

teţi

37

38

o OPTIČKI ZOOM – slika se projicira na senzor pomoću

leće, a zoom se postiţe pomacima unutar sustava

leća, što mijenja ţarišnu duljinu objektiva

o 10 X zoom? – Raspon ţarišnih duljina 35 – 350 mm

o Digitalni zoom – nastaje intervencijom programske vrste

39

MAKRO SNIMANJE

o Većina digitalnih fotoaparata ima poseban

program za makro-snimke

o Mali razmak izmeĎu objekta snimanja i

objektiva pa je mala i dubinska oštrina

40

AUTO FOKUS

Fotoaparat automatski odreĎuje udaljenost od

objekta i pomoću servomotora u objektivu

izoštrava, tj. fokusira objekt snimanja.

Multi zone focusing

Detektiranje rubova objekta

41

o Single AF – najjednostavniji način rada gdje

polovičnim pritiskom okidača aparat fokusira

objekt u polju fokusa i signalizira nam kad je

objekt oštar

o AF servo – koristimo ga kod pomičnih objekata

snimanja, prateći objekt i drţeći napola pritisnut

okidač

o Manual Focus – studijska fotograjija. Vrlo spor

način ali maksimalno fleksibilan za sloţenije

zadatke 42

Dio fotoaparata na koji se biljeţe informacije o

reflektiranom svjetlu sa objekta snimanja.

Dva osnovna tipa fotoosjetljivog senzora:

› CCD (Charged Coupled Device)

› CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor)

43

REZOLUCIJA, RAZLUČIVOST

Koliki je broj najmanjih dijelova koji čine sliku, količina

informacija koju fotoaparat moţe pohraniti

PIXEL (picture element) – što ima više megapixela imamo

to ćemo dobiti više detalja na fotografiji

PIXELIZACIJA – nepravilnost na fotografiji kod niţe

razlučivosti

44

45

EV (Ekspozicijska vrijednost) – za korektnu ekspoziciju

potrebna je neka količina svjetlosti

HDR (High Dinamic Range) – skup tehnika kojima se

kombiniraju pojedinačne različito eksponirane fotografije

istog motiva, kako bi se stvorila jedna HDR fotografija

proširenog dinamičkog raspona

46

47

DUBINA BOJA – fotografija nam prenosi informacije o

bojama. Najveći broj boja koji digitalni fotoaparat moţe

zabiljeţiti

8-bitna slika – sastoji se najviše od 256 nijansi sive ili 256

boja

24-bitna slika – sadrţi po 8 bita za svaku boju (C,Z,P) što

znači da je reprodukcija 256x256x256 različitih

kombinacija boja ili 16,7 milijuna kombinacija

48

KOMPRESIJA

Postupak čiji je razultat brţe zapisivanje podataka na

karticu i zauzimanje manje memorije

Najčešće JPEG (Join Photographic Experts Group)

RAW format – daje maksimalnu kvalitetu fotografije –

neobraĎeni senzorski zapis

49

ŠUM BOJE (noise)

RUBNE NEPRAVILNOSTI

KROMATSKA ABERACIJA

50

BLOOMING (cvjetanje) – suprotno od šuma

Problem sa CCD senzorom

51

Sistem za automatsko postavljanje ispravne

ekspozicije prema postojećim svjetlosnim

uvjetima.

Tri sistema automatske ekspozicije:

› prioritet blende ili otvora

› prioritet zatvarača

› programirana automatska ekspozicija

52

AUTOMATSKO MJERENJE

EKSPOZICIJE

› Matrično mjerenje ekspozicije –

koristi se veliki broj dijelova

kadra

› Mjerenje ekspozicije u središtu

slike – sustav se orjentira na

područje u središtu traţila kako

bi se odredila korektna vrijednost

› Spot metering – mjeri samo mali

dio scene u sredini

53

WHITE BALANCE (WB) – izjednačavanje bijele boje –

podešavanje crvene, zelene i plave komponente slike

kako bi se kod slikanja bijelog objekta dobila čisto bijela

boja – odreĎivanje temperature boja da bismo dobili što

realniju fotografiju

54

Konvertoreske predleće

Predleće za makro

Elektronička bljeskalica

Daljinski okidač

Stativ

55

Sjenila

Filteri

Memorijske kartice

itd.

56