Embed Size (px)
Citation preview
FWj
4, Uvobt. ?ovtSgSr,?_,.'lr.RsrF l:tsr{ov.Nl }+. T*tturK*,$=l '5u,R*'b/t'
_.' , ".,1{.. -''Rfizvor lri t'r* , ""
. ,
:t H^TtrR r?AL r ?rs rrg trF/. Qla+rEr<g sm.ureE:' .': f611gag?Ro^br,rucrtr4 -,
zt, { z}r}p4 yus-fl4t.:J.','4,trPl.ogut{,ctiA u borl, -,
*-
.:, ;;.;-ii".: l-f :\
+*'I :, r'-
-,.:, t*
..
I
E.F.',.ld:A-
.l:
tt.
: . ::i:::
--{_
\,., ,r{-rJ
:tq.:':3'': ;*.'r{. '::l' ' '':'
.. ..::
:.::,f;... .:*l
:tl l
-1-UVOD
NaE podetni rad imade svrhu da se upoznate sa specifidnosti-maxpo-ziva grafidkog radnlka i grafidke struke. Pred,oddba o vaEem budu-iem pozirru kod vas je dosta neodredena. Svaki od vas zna da je os-novni zadatak grafidkih radnika d.a Stampaju knjige, novine, Tazrre
tiskanice, al-i i cla izraduju danas toliku potrebnu ambalaZu oo pa-plra, kartona i ljepenke. Grafidka struka sastoji se Lz cijelog ni-za zvanJa, koja se u svojoj djelainosti dopunjuju u izradi i obli-kovanju grafidkih proizvoda. Prije nego li predemo na objaEnjava-nje d"jelokruga pojedinih zvanJa, potrebno je cla se kratko upozna-flor kako je nastala grafidka struka, kako se je razvrJe proizvod-nja podloge za pisanje, koja nije odmah bila, d-anas nama tolikopoznati papir, kako se je razvilo pismo kao elemenat za biljeZenjemisli, te da razmotrimo u kojima djelatnostima danas dovjeku slu-Zi'Stamparstvo.
Srmrpansrvo u sLUZBT dov.rpraKada se govori o ulozi Stamparstva u sluZbi dovjeka onda si u pr-vi das ne moZemo stvori-tj- pravu sliku o oblmnosti- te sluibe ilibolje redeno u1oge. Da bi- taj pregled udinili jasnijlm, podljeli-ti ierno tu ulogu na vi5e podru6ja i to:
a/ Stm,rpnnsrvo u oDGOJU r oBRAZoMANJU
u/ Srai'npARSTVo u KULTURNo:uMJETITIdKoJ DJELATNoSTTc/ Stamransrvo u pRopAGAITDNoJ DJELATNoSTT
d/ SIAT,IPANSTVO U INFORI{ATI-'rI\TOJ DJELATNOSTI
e/ Stllripansrvo u pRorzvoDNJr AMBALAZE
Da sada kratko razmotrimo svako podrudje ove sluZbe onako kako smo
ih gore rasporedili, pa iemo vidjeti gdje i kako se odituje ulogaStamparstva na svakom od tih podrudja,
Sr.$np4nsrvo u *oDso-J{ L gP8!,zovA_t{jiil dovJpica
ima vj-dnu ulogu od njegove najranije dobi, dietinjstva, pa sve do
starosti i gotovo smrti. Sjetimo se samo slikormica za najmlade,
. -l i:i
.*
2-
koje imaju zad,a6,u da pravilnc usinjere prve utiske malog djetetarra raztle str..ari, koje Cijete moLe ili ne moZe vidjeti. Zatim su
tu podetnice za male daker pa u.dbenici i r.azrtt prirudnici, a kojiimaju zaista vidnu ulogu- u obrazovanju 6c.'jeka od- najranije mla-oosti pa dalje kroz cijeli Zivot" Bez Stamparstva bi zada6.u odgo-ja bilo teiko ispuniti, a narodito ne u torn obliktl kakav je danas.
glAuPl,E$i-'lo*u-!il!ru_F$-o_iiu_.IElty:!rro_+-pJ_Elj4gllrqlglse odrtuje lcroz Stampanje i u.mnoiava.nje u potreban broj pri-mjera-ka svih d.jela kulturno-umjetni6ke vrijednosti, a tu su Stampaniromarii, pjesrre e t?.zrra druga icnjiZevna djela, a svakako i- naudna,3je1a sa podmd;a raznih 1;udskile d jelatnosti nauke i umjetnosti.Ovakcva djela slr desto ilustrirana sa umjetnidki-m reprodukcijamau boji poznatih d-jela slilcara, ki-para ili druqih pod,ru6ja umjet-nosti uz notreban opis tiir djela i njihovih stvaralaca, te u ka-kovim p.r:i1i-i.-ama su ta djela nastal-a.Na ovaj riadin mogu.6e je upoznati se sa umjetni.nama i drugimu 5tonikai;o ac bi biri u- rnoguincsti vi-djeti, jer se djela takovih umjet-nilea rijetkc na\eze ne jed,noni mjestu, a sticii svud,a je gotovo ne-mogurie Lz vi-Ee razloga.Osim ovih djel-a, nesrnijemo zaboravlti djela sa podrudja drugihdjelatnosl,i, liao lto je glazba, kazaliSna umjetnost i druga pod-rudja lcill Lurnog raia.
5tu'np;,RSTVo ii piiopAGAifDNoJ DJEtATxiosrrzado.roljava potrebe na propagand.i koja moZe biti raznolika. Pro-pagancra moZe biri disto .trgova6kau te se ogl-er1a u E'hampanl:u ra.z- :--==:'
nih cjen].ira, kataloga za robu, a Ttalze biti i turistidka, te $o ,,*=#leda rr 5l;arnpa,nju prospekata, plakata i drugog materljala za una- =%lp:redenje iurizina u zernlji- kraz sva godi.Hnja. doba. Jedan vid tako-ve propagand-e xiogu biti i kalendar:i u kojina se nrogu na/.i svi po-d-aci za nerlr- ::obuu strojeve ili slike krajeva odnosno njihovih 1je-pota sa pozivom da se Posiete.
5?sfii:4.p''E!.,'c,u__Jillngl!!{iql_yl[0::]*_!-q,8!$,TLo_FIr.
d.anas ima vidnu, gotovo nezamjenjivu ulogu i pored velikog napret-ka rad.j-a i televrzije u sluZbi informiranja, te moZemo re4.t, da,
2
-3se to svs u,pravo dopunjuje, a nikariro rla j:c1an cru-gom 5teii. U1o-ga Etampars-;va u Etanpanjtj- ,-iovina, datopisa. oglasa i biltena jeneprocjenjiva i nezamJenjiva" l{ovine rnogu. biii dnerrne, 'ujedne a
po svom sadrZaju mcgu takoder bjti i ra: to'i,i;e, kao i Easopisl,koji obidnc tzlaz,e mjesedno, d..ornje se dno ili povrern,?no..xCasop-Ls-L su- obldno orjentirani na obrazovanje yaztr-h podrudjaljudske C.jelatnos-bi k:o Eto su- -behnik:r, lcnjiZerrnos-L i drugo.
9€]g€f sL1 n.op:rodn:;- kc.o sr'cCstvc ,-a objavlji-vanle nel<rh poda-iakao robi i1:. dog:ciajinra (ll,1al'-at ' za ::cili-r- ii:i. ze !,)- i-:edbci a lloje jepotrebno sacri i-ti Eto Iir:ern k-:i-,.3u l jriii. Iria.pi':oti-.r brltena_ su pub-'1ik:icija ,.r,a'ii:- 1'-.*'i-.rg. fi r.- rll-:,,; se c,biiino -:;:ctj-:'a cc-l,r'edena rnaterl-ja (struE:ne, ir.r sfi dno), te ni je n:lmj.:rrje:ia Hi:oj publici , te se
ze'co rj:ie proc'eije u iiioscir;a, ..-ed tje c'os-;:r'rija zt.:nieresiran'im"Oslm na"recle :r-rh pub!-i-kacija i-mnno joir i i lusi-rrranih r:evija, gdjeob16nc i-iii'. v:,-5c sr. :-l',-a negc 'ueks1;a " e po s'vcrn sadri,a;u mcgu bi-ti:sportsl.le,, :-iln.il.re i zeba.,"Iie s:, rjerjcvi til,r: al--i z:"bt;.r nim sadrl,ajern.
$gg":;11'rl:-Lr j!1.! Pi[{]--,r'J{,1-ii--:rii*clairas z:-u'1',:'na j e.:'lo : ri :ia -lj .L;=c iit;i es-r,; - i-: 'b:-. I - c-t a,'.;::]r;st .{ l:a sve
ved j- d-;e loirriig r"acLit a JYe vacL 3sc)-':,.i i,a.n 1r:t:i-zvurCa.. 1:-o j e r:,cLe bi-'ti po s'rrci,i c.i:i: ict i lraf idl:o-*1i.<crnro,:'. TL.i i,j J;r.iL. .n'Tr, .i:azitol-iko,.Ambaiaia u g:afi5}:c; Cjclatncs';i l,tc.Xc i ,i i;i od prp !r:..", lcaric,ra j,
ljepeniie 1:aic a oii :,r;-lo1j-i: i.ie;: JT\'t=. Z.r-i:n rni;ic ::i-ij od- pi-a"st"i 5,'-i,
mase (ic1i.e ) Kao i ocL lletrl:-z:-tanin firiJr.. u rr- l.a-r--,-:jir ci peii:aubraji:o :-iiz",.2 "r:ie '.tt'ci;::. ^:i, -;: ll,.o,:, i -re:, i.; o1,. o
lzbo-:: papi,:a mcZ: bii;i- t:izno-l -! i; " ci olli J",rc I Co .:e-;cg -;pe c r j :, i.'ro,:
ili narod--';,r i r-; ::i.r-znclg, i.i,gi:9;:-!-41 r.-rr:a.f 3.2..1. 1, rec ' r}}- 1--'':ds bar'1iaTazr\e v::ste :;-i ..;)r'.'i-i. 1iu ti; : lcc.1 e l(, si-orr ':b--l ik; ! ve 1i6:ni- i.io5 L-
bj-ti r,::l-c -.r-'-,,?',' . |tie, ,t 1Jrscb,:c J., -:af iJi;ci,, obl i kc v a.r j r i ri,6cl.cnorr tisl,,Lr- v-r':o g-:w)a(ne,'i(, a-'i'-i. v-iCnii u-io,3u u sarcj n-'oic,;:i- t'l.u-'
lcog a::-;-j-lcL a" ( lj:let-i nc Fje colceza'rr.i. .ij''Lrnj ;:::-rka )
A$:l:li.''*i,-=..-:--.-4':'ij:l--:ii:5::I:': i - -'''i'': j ::a r1l:r-'':"-;r .;cd' r
ncta" ir-o i,';c;:irr redio &i-,3-irLi, 'j(;-r.l,ri-1o:L, i::-z',itl-:i, el',:kEtednj iiC'-t-, i)i :l: - :.1. ilro-i;ci'ra llot;.'i: j :lutc,rlobiie "
Ova allr--,ir-leLa .;--'lo Je e;llonom-'dna, boljc 5+;i-li *r::'c.'zvoc;- ci o-cvlnr.sandulrr. 1c1r5iL j,: i; 1;::irns'ror' ";; ii i::ra j os 3i j rll-: r,-z rJ--r'.ig'ih pt:ei
L
4-
nosti. Prednost je i ta -Xto se ovaka ambalaZa nakon upotrebe mo-
i,e kao stari papir ponovo preraditi-, a time za5tedjeti drvo,Metalizirana amba)-aZa se lzraduje na baz:- ka6iranih aluminijskihfolija na pqir i1i plastidnu masu, ved prema svrsi. Ova ambal.aladobro gtiti Taz,ne prehrambene proi-zvode (juhe) od kvarenja i ut-jecaja stranih mirlsa, da ne izgube vlastitu aromu (kakao, kavai dr. ) Plastidna masa je nova sirovina u grafidkoj d.jelatnostiz,a izradu ambai-ake, te se desto upotrebljava u kombinaciji sa pa-plrom, kartonom ili- ljepenkom.Danas kad.a se sve viEe uvodi upakovanje proizvod.a u prodajnerazloga, ambalaZa kao proizvodizrade ambalaie ima kod nas tek
trgovinu samoposluZivanje, nadaljejedinice kao i i-z zdravstvenih1ma sve veii znalaj, te se tehnikayazv:-tL.
POCETAK STAMPARSTVA I RAZVOJ TISI{OVNIH TEH}IIKA
Kada govorimo o Stamparstvu prvenstveno nioramo spomenuti icttjigo-tisak, jer je to osnovna vrsta Etamparstva, koja je dala pobude
za daljnji ru,voj svih grafidkj-h djelatnosti,Stamparstvo ima posebnu kulturnu misijuo 6ak i vod,eiu ulogu, jerse pomoiu razn|n tehni-ka j-zvodi Etampa - tiskana rijed. Knjlgo-tiskom se razmno?avaju razrr& djela na poseban nadin t.j. sa slo-
, l-l;,:1, -: i:: il" " ::: 3:ii: l"=i*ll] ;"::l :T": =::n;.TH:"
jl €Stamparstvo u dana5njem oblilar i-z;imLo je l:{jemac Johannes Gutenberp:u i\,lalnzu godlne 1440. Godina njegova godenja nije tadno poznata.Prema nekim podacima to bi imalo biti oko 14OO godine. Roden je u
;:: "ilil :" :.T: " :i h :;:.::'::ll"'llu l: : :":r-*: IiT 3r;" ". #postupaka ne mode smatrati pretedon izuma Johana Gutenberga. "WPoznato je iz povi-jesti, da su mnogi narodi na razne na6ine vr5i-li umnoZavanje, te je poznato, da je jo5 prije l(rj-stovog rodenjaEtampana tkani-na za odjeiu i zavjese pomoiu Sara izrezaytLh u dr*vene plo6e. Na cvaj nadi-n su Etampane i razne slike, obidno sve-taca i bogova, a i cijele knjige.Poznato je takoder, da su vei Kitajci poku5avali Stampati sa poje-
4
5
dina6nim slovima oko godine 1041-1048, a1i nije do51o do masovni-je primjene toga nadina, a zrra, se da to nije bilo u ono vrijemepoznato u Evropi. Du.hovitost i novost u Gutenbergovom izumu jeste,da je on lzumio takav t1p siova i nadin ljevanja lstih, da jeslovo uz slovo pristajalo, a narodito je bj-lo vaZno, da se jedan-put upotrebljen slog moZe rastaviti - yazl.oil:-t:- - i opet nanovosloZiti za Etampu, tJz to je bilo vaZno poznavati izrad.u dobre bo-je, a i presu je morao prei-nad1ti, kako bi d-obi-o bolji i di-giiotisak.Gutenberg, da bi mogao iskoristiti svoj pronalazak trebaostva, te se je ud.ruZio sa Fustom i Scheferom, od kojih jed-ao sredstva, a drugi je pbmagao raditi, to mu je 6ak po
Gutenberga (f+64) poku5ao preoteti slavu pronalazada.Do konca XV stoljeia Etampano je dosta lmjiga, to su danas pazna-te pod nazi-vom t'i-lilillNABulEtt, a mnoge su od njih saduvane, a l kodnas ih ima,Svakako da je Etamparstvo podelo da se naglc Eiri i u druge zem-lje, kao na pr. u ltaliju, Svicarsku, Francusku, Holand.iju, Spt-ni-ju, Rusiju; a i u naEe krajeve.Pr:.ri 5t:n1iir'::ija iia Balkanu bila.ie na Obodu-Cetinju, gd.je je mo-
nali. ir,,takarije .Stampao pr1"e crkvene knjlge. Stlri^r,puri-ju j* lt:ro [rr:-,plti zeteki narcdnl gospod.ar Eurad Crnojevii r:- i/eirccijir te ju jedao prenijeti u na5e krajeve. To je bilo l+93 do L495 god.
,:.v
l,lei.rako is'te go13.'ine je r-r f;cnjLi bil-a poel;avljerna pi:\ia i'irvaislra i-;s-ffikera, ldabavio ju je senjski bi.skup, a prvi liampar je bio Silves-tar Bodridii, lliio je dosta na3ih ljudio koji su radili kao tiska-.r'i u druglm zemljama, a narodj-to u Veneciji. Sto dalje to je kodnas bilo sve viEe tiskara, a najviEe po samostani-ma, ali i drugih,;leograd je clobio ,{tarnpariju oko god. 1552, Zagreb 1694, a osnovadm$irr ip P:rrrno Rjier ilitezovi6, 3tamparstvo .le otLi-gral-o veliku ulogur.i:'.1"
ri. budenj.:- naclonalne svljesti nnoglh naroda,/Turci i dt./ pa nijenilo rijetko, da su knjige oduzimane, paliene, tlskare uniStava-lre, a sami Stampari progonjenl.I.,i tom vremenu je svakl Etampar morao sam lijevati slova, pravitibojuo izraditi presu za otisklvanje, a to sve je bio d.ugotrajanposao, koji je iziskivao naroditu sposobnost.U to vrljerne Stampane knjige su joB posebno ru6no ukraHavali er-
je sred-j edan
smrti
L
5
=--
5-
teZirna, inicijalima i slldno.Daljnji- napredak Etamparstva uvjetuje izrad.u boljih, ljep5ih, dlt-ljivijih i vi*e vrsta slova, kao i drugih sredstva za Stampu.U XWfI. stoljeiu Francuz Didot -izumio je tipografsku mjeru- aa
osnovnon iadkom - punkt. U XVII stoljeiu pojavilo su se prve novi-r1e" U XVIII. stoljeilr i-zurnijena je stereotipija. U daljnjem teh-nidlcon napretku, podetkcm ,{IX sto}jeia l{jernac Kenig F" prona5aoje brzctisni stroj, a to je bio podetak brZeg Btarnpanja i usavr-Bavanja sredstava za tisalc, tako da danas raspola:Y,emo, s& stroje-vima na kojina se noZe vrlo brzo Stampati.Postanak takozverre ravne Etampe ili kamenotiska u XVIII stoljeiuzahvaljujerno ltloja Sene.feld-err-r roc.enom r,r l-ragu L77L. godine. Sam
pronalazak je zabtljeXen 1796, goiLine ali je svakako trebalo dos-ta vrenena dok je bio usavrEen za praktidnu pri-mjenu; Interesan-tno je da je nmoga od ovih usavrEenja pronaHao ba5 sam AlojzSenefelder. Studlrao je pravo, a1i je pogoden smriu oca napustiostudije, Sa majkom i sestrom se preselio i X,finhen. Zi.rlo je u vr-1o slabj-m materijalnini priJ-ikarna. Kao i otac po6eo se baviti glu-mom i pisanjem pozoriEnin komada. Svoja djela je Stampao u tadapoznatoj tehnici visoke Etampe, Zbog skupih usluga Starnparija,slabo je zaradivao. Da bi poveiao svoje prihode, bavi se mi5ljuda sam osnuje Etampariju, Kako je bio dobar poznavalac Etampanja,ubrzo uvida, da nije u moguinosti stvoriti sred"stva za kupnju slo-va i drugih uredaja za Stamparlju. Tako je svoje teZnje pokuBao
ostvariti d.rugim putovima. Podeo se baviti pronalascima. Nakon mno-
go brojnih pokusa sa b:karni-tn, cinltanj-m i kr.meni.rn plodama, doEao
je na ideju da nekom rnasnon eu.pstanconi piHe n& kanieni.l. ili-;ko ispi-sani kamen nagr:iz-no je kiseiinarnar pa sL1 masnom supstancom ispisa-na rnjesta ostala reljcfr,a. Kiselin* nije na tim mjestima naparlalakamen. S.rojim postupkom je dobi.o osnovu za Stampu, sliEnu onoj u
visokoj Stanrpi, Ovim nadi-nonr je Senefelder u podetlcu uspio Etampa-
tl note i time dokazati praktidnu vrijednost svog izuma. Y'Toz' prak-su je do5ao d-o saznanja d,a se sa kamena moZe Stampati i tako da
kanren nije nagrlza:njem produbljen"UodivEi vrijednost svog Lzurna, radlo je dalje na njegovom usavrHa-
vanju, Napravi-o je priklad.ni masni tu5. I(onstruisao je prikladnu
-6
L
7
presu za j-zradv. otisaka, svoj pronalazak je objavio u Etampil-797. gcCine, a 1818.g. ,"ie izder: knjigi-r ncc1 nazivom trPotpuni udZ-benik karaenotiska i svih njegovih grana i nlsnirai!. Za svogi], Eivo*ta je otkrio, prinjenio ili Cao osnove svim kasnijirn nadinima ra-.da u liiografiji /crtei' i)eron, lltografskom kredom, graviranjemna lianenu, prenos Etampajuiih elemenata sa jednog kamena na dru-81, tzrada otisaka u kroji. itd-,f Umro je 1834,g.Za nSegova Zivota se litografija naglo ,dirila. Medu prv1ru zemlja-ma u kojima je prihvaiena ova tehnlka Btampe nal-azi se NjemadkalAustrija, Francuska l Engleska, a kasnije se proBirila i u drugeevropske zemlje. Kao na6in umnoZavanja litografija je bila brzoprihvaiera u Stamparstvu, a isto tako i od tada duvenih slikaraEvrope. Ona im je zgodno posluZila za umno?avanje radova, koje su
direktno crtal-i na litografskom kamenu, a vremenom je lltografijapostala jedan od umjetnidkih izyaza.Kamenotisak je pr"etede" dana5njoj offset Starnpi, koja je znatnousavr5ena, a nazivano je i prenosnini tiskom, jer se otisak posti-le indirektnim putem, CrteZ sa ci-ndane plode se prenosi na gumeniplaHt, a sa ovoga na papir, a ne kao u knjigotisku direktno od"
sloga sa slovirna i kl15ejima na papirrPcstoji joE i takozvana cli-r,boka Etanpa i:li bakroiisak, koji jeprona5ao, preaa nekini tvrdnjana, l,{aso tr'iniguera, florentinskizlatar negdje izrnedu 1450-1460, godine . i(ako u Osijeku.."o.,/a tehni-ka Etampe nijc zastupana, to istu neiemo detaljnije ni opisivativei samo spomenuti, kao i sitotisak i1i tz.r'. propusni tisak kojise iakoder za sada joB posebno ne udi.Danas postojl nekoliko tehnika tiska, a koje su rasporedene u:POVISEN:I TiSAi{ - u ko;em su knjigotisak, rototisak i elastidniil-i anil.inski tisak.RAVi\N Il:I Pi,OSiiI TISAK - u liojem su ofset i kamenotisak.DUBOKI TISAK bakrotisak.SITOTI SAK - f t e t$ t' 'r i'*? {, { r} +i,r;rdi
Osnovne karakt eristi-lceovako:
8-
pojed.inih vrsta tiska mogu se objasniti
Povi3eni tisak/larrjigotisak, anilin-ski tisak,kliEei j-td
Ru,vni ili plo5ni t.sak/offset tisak i kamenot/ I5cl,f!/
Duboko-tisak/bakrot:-sak/
Boja se nanosi samona poviEgl?_dijelovesloua i kliSejc. Saovih dijelova seprenosi na papir.
Povr6ine-nos j-oci bo j eleEii ,na istom nivou kaoi ostale po-.rr5ine kojenj-su nosioci, Usli j eCnosebne kemii slre obrade'off set plode'i1i kamenebgjc,prijanja na izv"ies-nr_m /masnr-m/ povrsanArna,a na drugim /ilakn::rr.ine prijanjac .
Boja se zadr?ava uudubljenim dije1o-vina bakrene plocei1i valjka, S ovihdijelova se preno-si- na papir.
Veh-61na obojene raster-tadkice varira uoclnosu na svjetloiu preclloEka, U tantrimpoclrudjima tadkice su veie, najmanje usvijetlimra" ljestvica tonova od svijetlih dotamnih,je optidka.varka, koja .nastaje. usli-Jecl veceg r_]--i manJeg zaprenanJa povrsr-neraster-tadkic om.
Obojena tadkica jeuvrjek lste vel-i-dine. Ljestvica to-nova se postiZe na
p1o6i pomoiu pli-ij_h i dubljih udu-bina, koje prlmajuT?gl" ili .veiu ko-Iac]-nu DoJe.
Da bi se uopie moglo pristupiti Etanrpi u lioviSenom tisku, potreb-no je da se sloZi slog Lz vidljivog materijala /slova, linije.,Sare i kli5eji/ i nevidljivog ,/prored.i, reglete, stegovi i dr./Ovako pripremljeiri slog se Etarnpa u zaklopnin ili cllindridnimstrojevima. Ako je slog narnjenjem rotacionom tj-sku, onda se od
sloga izradi matrica /Ical:up/ oC icoje s€: lijevaju p1ode, a zat:.m
$tam1:a u strojevima koji se zovu rotaci-ja. Na zaklopnim-cilindrid-nim strojevirna, Stamitaju se razne tj-skanice i knjige sa ilustra-ci-jama, a na rotacionim uglarmom novine.Elastidni ili anilinski tisak vr5i se putem kliEea od gume, a
koji mogu biti tvrdi ili mekEi-, e j-tnadu- primjenu u Stampanju pa-pirne 1 kartonske ambalaZe.
Tehnika pripreme offset ploda za tisak u offsetu oclnosno u rarrnojBtampi vr5i se foto-mehanidkim postupkom uz primjenu kemijskihpreparata, Sam princip ravne Etampe zasnl.va se na odbijanju vode
-B-
9-od masnoia, i'Ia taj nadin crtei, na plodi nane5en fissilofi bojom neprima vodu, vei samo boju, a onaj dio gdje nema na plodi cyte\aprima vodu, te kyoz to ne prima boju. Sam tisak se vr5i u poseb-nj-m i brzi.m strojevima i tc prenosnim nadinom. Sa ploda gdje senal-azi crteL, otisak se prenosi- najprije na valjak presvuden gu-menom previakom, a sa te se otisak prenosi na papir, Ovaj postu-pak tiska narodlto je pogod.an za tisak plakata, eti-keta i raznlhvrsta sloEj-vih kuti-ja, a sve u vj-,{e boja.Duboko-tisak je postupak koji se kod nas rijede primjenjuje, a
i to samo kod specijalnih poslova, kao 5to su Etampanje umjetnid-kih priloga za raz,yta djela L Etampanje ilustriranih listova /'Xre-na i clrugo,/. Nosllac tiska je bakrena plods ili valjak na kojese prenese predlolak za tisak, a sam ti-sak se moZe vr3iti sa ci-lindridnim il.i rotacionim strojevima za ba.]<rotj-sak.
Sito-tisak je jedna potiruno nova tehnika tiska, o sastojl se utome, da se na platno /stto/ nanase crteh odnosno predloZaic za
Stampu, tako cLa na situ ostanu otvoreni oni dijelovi koje trebaStampati. Papir se stavi pod sito, a rra sito stavj- boja koja sepomoiu gumenog otirada proti-sne kroz otvorene o61ce sita i takose postigne otisak. Ovaj postupak imad.e naroditu primjenu za Stam-panje manjlh naklada plahata, ambalaZe i d.rugog reklsmnog materi-jala, KocL ovog postupka treba LzbJegavati sitne tekstove, fine cle-talje crteila i slidno, jer se t,ei,e dobijaju takovi otlscj-. Kod nas
ta tehnika nije razvtjena, premcla nemoZemo re6i da je i bez re-zultata.Boje koje se rabe u knjigotisku i offsetu su uljene ne bazi- lane-noE firnisa i finih pignienata. Za anilinski tisak su boje u prahuili otopini, a razreduju se obldno sa iestom /Ep:,r:-tl ili vodom'Boje za duboko-tisak su rijetke, a razveduju se sa specijalnimrazredivadima koji su takoder tekuii.
ODJELJE}.{ J A ZL DORADU I
Od5tampane knjige, tlskanice i arnbalaZa mogu dobiti svoj konadniizgled u odjeljenjima %a doradu, a to sui
9
-10-
a/ Kn1lgoveiln,.cab/ KartonaLac/ Pyeyal.a ili konfekcija papir.a
KNJIGOVEZNICA je radionica u kojoj se oblikuju Etarnparskl prolz-vocli onako kakve ih mi vidi-mo u prometu i primjeni.Knjigoveiln:-ce ilo svojoj namjeni mogu biti:U_S_ l_.u _Lg e sa gotovo nilcakovom mehanizacij om z,a male uslugel;.vez,a pojedinih knjiga ili obrazaca, a od strojeva 6e imati strojza rezanje papira - rudni i koji poinoini stroj.Knji-govel,ntca noZe. biti q:j Sj--_o_a,1 u g, a te,kove su obidnovezane za rranJa grafidka poduzeda, te im se posao sastoji u ve-z'anJu blokova, hjiga, obrazaca, eventualno nekih albuma i slj-dno"0d opreme 6e inrati porecl koro-rezrde, strcja za rez€rnJe paplra na
elektribni ilogon, joE i strojeve ze Eivanje sa Ltcom i-1i koncem,stroj za perfori-ranje, nel<e pomodne uredaje, te presu za pozl.,ad:_-vanje na korice l<njiga i albuma.
Treia vrsta knjlgovehntce je i n c'l u s t T i j s k a, koja se
ob16no naLazi uz veiu naklacinu Stanperiju, a glavni joj je posaouvez veiih naklacla Etampanih kn.iiga, u neki ili tvrdi povez, akoji noXe biti jeclnostavan ili luicsuzan" Tskova knjigoveZnica bit6,e opremljena sa modernim strojevinta ze pcjedine faze na uvezuknj lga.
Kartona/,a j e pogon ko j i ncie sanostalno c1j elovati, al-iie u torn sludaju d-jelokrug svogs, rada orijentirati na izradu pres-vudene i1i nepresvudene ambalaZe, a rijede na sloZive kutije kojese obidno prethodno moraju Etan'rpatl. Kartonaila, koja je u sklopuneke Etamparije inra moguinosti da rad"i sve moguie poslove, jermoke dobiti usluge Cruglh ocljeljenja u pocluzedu. Tako na pr.Etampane sfoZive kuti-je rnogu se u kartonaii ,Stancati na posebnimstrojevima, kidati, a zattm lijepiti, dine je sloZiva kutija go-tova. KartonaZa n:oZe biti vi5e ili na.nje mehanizLTana, Eto i,e sva-kako zavisiti od vrste poslova koji se kane raditi. Danas klrto-naila ima vainu ulogu u izradl ambalaZe, koje sve viEe i viEe tre-ho
1o
.-
11
f; r_e @_4onfellqUiq pqpi{e su pogoni u kojima se izra-duju razni artikli Siroke potro5nje i ambalaZe, Sto ubrajamo uEiroku poiro5nju? Ubrajamo napr. od. proizvoda konfekcije papira:toaletni Papir, salvete, koje nogu biti jednostar,'ne bijele iliukra5ene, ovalne bugadice, koverte, biljeilnice, te razn! papiriza oblaganje zidova i s1i6no. 0d ambalaZe se u preradama lzradujurazne vrste vredlca u odredenlm veliSinama od I/4 do 10 kg sadr-iltne, nadalje vyedice za pakcvanje bonbona, mlrodija, pudinga idrugog, Takove vreiice mogu biti sa tiskom ili bez n1€gor nada-lje mogu bj-ti od" jednostavnih papira pa do najfinijih, a dak iod v-rlo luksuznih. Takoder se izraduje Etampanl papir u rolamaza pakovanje u trgovlni. U preradi se 6esto izraduju razne v-rstevudenih kutija /za sir i sli6no/ kao i mctanih kutija za raznesvrhe.U preradu papira spadaju i poduze6a za oplemenjivanje papira za
Tazr'e svrhe kao na pr. paplr Z_q_oblqgq4iq z_LqeIa:!_apele, ondapapir qa nanosom plqst-id4e mase_,!-}i alumi_niiqke_-
-L2
porijeklo u klinovitom babilonsko-asirskom pismu. Neki kronidarimisle, da su Fenidani bili oni, koji su pisno prenijeli svojimvezafiia, ka.d su bili na vrhuncu svoje trgovadke moii, Asir"ci su ob-like svojih slova preuzell od. Fenj-6&rto., Fa su ih redali u stilu,koji je bio njihova osobina. S gr6kom kul.turom prerr-zeli su Rimlja-ni i pismo, kcje je tako preElo na Apeninski poluctok. Odatle svana5a pi-sma potjedu od rinskog tzv, kapi-talnog pisma, Rimsko kapi-talno pismo odlikuje se mirnoion poteza i plemeniioBiu oblika, a
jedan oc1 najljep3ih oblika od,-rrosnc pr.-njera nalazi se na slavolu-ku caTa Trajane u Rinu. IJ knjigama su sl-ova pisana Sirokim percm.To pismo se zcve QUg!84!4 iiz koje se javlja manje lijepa lggllkg,te se tada ui:oirebljavao za clnevni saobrariaj i Claff-.fiUg.bl-kuf:E,iT.
Uncijalno .pismc pokazu,ie naro6itu ljepotu iinija, ali sa neEtozaobljenim linijama. Iz toga se pisma razvilo pqlgUgg.tjalqg pismo,u kone se javljaju prve tzv. qlnUqkulg. Tek u VII stoljeiu pcdelisu se ostavljati razmacL izneciu rijedi. Do IX stoijeia 1mali smo
sarno ElgiUqlglg ,/vellka sLova/ u a inicijah- su uzi-manl ocl unci jala,clok su na.slovi pisani kai:italnim pismom. i/finuskule se Calje raz-rrljaju u -hzv, karol1n5lco pisnro, a ova opet u goiska pisma taznlltoblika. F.imsko kapitalno pisrno oznadr-rje napred,ak u razvoju pisma,a koje se od. onila do clanas nije rnnogo tzmjenilo, a pismo antikvai danas sluZi za tisak lorjiga.Antikva kao pismo ostala je do clanas u upotrebl, a postoje poie-clini oblici sa 6isto nacionalnj-m obiljekjrma, a imena su dobilapo svojin tvorcj-ma t, j, po onima koji su je usavrBili.Bodoni usavr5zrva talijansku, Didot francusku, a Walbaum njemadku.Qsim navedenih svakako c1a ima n'rnogo drugih pi-sama sa naclonalnlmobilj elzjtma, ko ja ipak vuku svoj osnov iz nekih clrugih poznatthpisama. U na5im krajevima poznata je staro-hrvatska gi-agoljica kao
i staro-slavensko pi-smo, koja su bila preteZno crkvena pisma, a
6ak su i danas u upotrebi.Danas se irod nas upotrebljavaju dva alfabeta i to: latinica i 6i-rilica. Osim uobidajenog nadina pisanja ima i skraieni oblik plsa-nja tj. STENOGRAFIJA, a koja siuZi za brzo pisanje govora. Steno-grafija ima neko1iko vrsta, a jedan nadln toga brzog pisanja bio
L2
1?
je poznat Grcima, pa i drugim narodima.Ovo bi bio kratak pr:-kaz razvitka pisma, a1i nesmijemo zaboravtttna razne znakove koji su zajednidki za razne Tez]-dne skupine.
MAT.ERIJAL 24 PTSANJE
Kao materijal za pisanje sluZlo je kameno drvo, a tako lsto idrugi materljal, Kada se je pi-smenost razv:-I'a upotreblja.rale suse drvene i voEtane p1o6e za pisanje, Poznate su ditave bibliote-ke glinenih plo6a na kojima su pronadeni znadaSnt radovi Lz astro-nomije, medicine i reli-gije, a narodito je toga rnnogo nadeno uEglptu.Papir ima svoje porijeklo aa d,oba Egipdana. Egipdani su proizva-dali IIPAPIRUStt iz tanklh listiia voclene biljke irapirus. Svltclpapirusa su preteie C.anaEnjih knjiga, a koje su se podele u dana5-njem obliku raditi IV stoljeia na6e ere.U gradu Pergamu u Malcj Az:_Si- izradivao se. je pergament za pisa-nje lz koila sitnih Comaiih klotr.nSa, koza, ovaca L magaraca.Na pergamentu su lzvedena prva Etan'rparska d.jela, koja su bila um-jetnidki izradena" Papi-r su izunili Kr.nez:- lO5.god,naBe ere, a ra-dilti- su ga od bambusovine. Ktnezi su 5OO god. duvali tajnu i.n're.de,ali je ipak prene5ena u Japan preko Koreje i druge zemlje. Ratovi-su pogodovali preno5enju nadina tzrad.e p:ipirar pa su tako i Arapipodeli izrad;-at; papir i sa njim su nnogo trgovali. Oni su nadj-n
tzrade prenijeli i u Evropu, ali tek u XIII. stoljeiu. llaroditopoznati kvalitetni papir imali su Teli j axrL, a :-zradla1'i su ga od
tekstilnih odpadaka"Razvojem pismenosti, prepi-sivanjem knjISa, a kasnlje i Lz:umoTn
Etampe po Gutenbergu potrebe za paparusom su sve veier 1la se nie-gova proizvodnja unapreduje izumima ka,o napr. HOT,ENDEROI/i, ti. na-pravom za usitnjavanje vlakana,Godine L799. F,Robert rzumao je stroj za pral-zvodnju papira. veli-ka oskudica lanenih, pamudnih i kudeljnih krpa primorava da se
tta?i novi materijal za tzradu papira. Godine 184C GOTtrRIED I(ELT,ER
primjenjuje upotrebu drveta za protzvoC.nju papira i to mehanidkoro
preradom d.rveta. Kasnije dolazi d-o J-zuma kuhanja drveta racli do-
_13
\1, _
bivanja celuloze po natronskom postuplcu za jake naplre, a zatlmi po sulfitnom postupku za papire za pisanje i iisak. To su iros-tupci koji se i clanas znatno usavr5eni pr:mjenjujr-r. Svakako, dasu se papiri sve do izuma stroja proizvcitili rudno i sve je
"oi5lo polagano i u rnalim kolidlnama"Danas se papir za dnermu upotrebu prolzvodi u modernim tvornicamana brzim strojevimao a za primjey makeno navesti-, da tvornj-ca ro-.to papira u Vldemu moZe za 2[- sata ca lroizvecle i50-2O0 icna n.c--
vinskog papira. Danas srr poznate razne .riste pait-ra za yaznalii.lunamjenu, kao 5to su: tisak, inclustr-i jslca prerada, te razne spe:i--jalne svrhe^Mi ienro imati prilike, da se o papi-ru kao o naterijalu sa,lojlnse o.nevno susre6emo u na5era zva:rjrr, u;)oZT,afffi cleialjno i to cd.
njegovog postanka, ira d,o najnovijih vrsta za posebne prinjene.
QSOBTNE GTAVUH GR4grcj![H sJBgKA
Sada kada snlo u kra.tki-rn potezinta upczni-,1-i:i ircvljesr; pisna i podJ-o--.
ge za pisanj e, nad.alj e najkrtr|c, Eto j c i,lofiL1i€ , ,;,-,..':- j cs1, a sgr,rl3-'i-*-
tost pojedinih tehnika tiska, ireba da irecfer:o tjc :pis:va.nje i !'i)-jedinih zvanJa unuiai' grafrdke j-;idll;t:.r:,:., Sv,.' F j;o ;;; .ir j;hodr-oredeno, bilo j e neophodno , ,J,a se rn,-rZs pr-ibliEi-,o :h.rst_' t:i- r cta. j ,posao 4a oblikovanju i izrad,i jednog g:'a;'idkcg prorz.,'caa i--:ro obi--'man, i da na istom sudjeluju razli6i-bi st,-.'udnjr:ci lrc,jj- svoj-r.t"it i:a--doru jedan drugog C.opunjavaju" lla.'l p'-r-,'r"ebno d,a s.laili csirit svograda, barem nadelno poz:nalc :i ra,ci c1i-l.r31in nje,iu s.:o:lntTt s-b:,.u,l.:::.
Poku5ati 6u sada da u kratko ocrran oscbi-lcs-l;' nc;ec.rnih s.1,;.'ur<a
tj, pojecl:-nog rad-nog mjesta i njego'r cljcloir:r"r-rg ::=c!";r.
Slovoslag.e]l i1i ruinj- slagar, kalic r:2 joide zadalu da sastavlja slogove zo. iisali" U
raspoloXenju mnoEtvo raz.no"rrsnih sioi,-:, L,akc po velic:rpo oblilcuo nadalje slijepi rnaterrjal, kcji slul: za
svih pyazntna u s1ogu, tj. svj-h onih. mjes'fa kojr s,lje1a. Za ukraEavanje i oblikovanje imad.e joE linije^
n.azi'V,--t, OYI-,tj
tu svrl,u :i'lu
1A
L'
menata i kliEeje" Svoj racl obavlja preteEr:o stojeii pa je potreb-no da" imacle zdrave noge, a z'adi- preclznosii sltova i njihovog obr-nutog rzgleda kod slaganja t::cba da imade zdrave odi, U ovom po-zjtnt treba imati smisl-a za h-ko-v-no tzrttlt:.,ranje kako bi se mogao
yazv:-ti u 1,2v" akcid.enidnog slagara za izradu najk'ralitetnijih ihiksuznlh tiskanica" 0d ru-dnog sle.gara moie se prekvalifj-ciratidopunskom i-zobrazbom ze g!r,$i+gg-gl.=*g3,Ig, koji circla ::ukr-rje sa
slagaiira stz'ojem te na njernu sl-aZe od,:ede;ie teks'i;..'e, bilo u lie-vanim redovj-rna, bi.,'-o u pojedi-nadrrim slovj-ma E-bo zavisi od tipastroj a.
Kniigotrqkg-ig}.,.:p.;[fo-i_3{, inraCe zao.ai;ak ia odEtampa na rarznim ti-povima strojeve, e. koji rirogu bi-Lj- zal:-Loirni" cilin.",.-ri6ni ili rota-cioni, sve ono E-bo je slagar oblij;o-,'ao kao slog i to u jednoj j.li
vige boja: e u,e \.=:1o yezLj-(ljLj-rn pap-;:rlna" P:',piz'rtoYze biti obidankao na llr. novi.nski c'ic onog najf inijei.; za v:.5ebojne umjett:i61<e
reproCul:cije. Od. ovog 1:ozi-va zav:sj- kal:c 6e iislilrn:-ca biti odEtam-
pana, dai-i ce linj:-ga bi-ti dit.i ivc:, a rrlille jasile . ,-{tami:anje se
v::5i sa g::aii-Jir:-r:i brjana, zato ;e potrebno cl: s-i;-r'oia: in:.d-e osje-iaj za bo;e i njihove ni-janse., Znanje mjelanja ircja, ie preva un-jetnost, a poznayanje papira kao poCioge z,e J-uirinlir je necphodno
te je uslcv za. uspjeh n raiu"Strojevi- na kojrma raCj- nogu biti sa ruJn-in tilaganjelt" a1i mogu
biti potpunc autoilatj.z:,i-re.n,-. Zr: izvr'5eri;, svcjrh ractnih zad.ataka
strojaru- se uv,l-jek doci-ajs ponodno osobl-jc, t.j" ulagadi-ce i izla-gadice te pomci;li radn-icj-. PcreCL st:'udnilt zlta.nja noia savladati iumijeie posiu.plii, sa d::uglm, 'r-e orgarrizacijom rada ii djelokrugusvog raCncg r,:jesi;a.
CinEqgI€: poC cvi-n imenom se kl:je u stvsl'j- nekoi:-ko pozivarkao:reproduircicni fctogr.af , rettr-3er i cinitlE::af jetlcad, Njihov osnovni
zadatalc je c1a fctografiju i1i neki i,::ugi predr-oZak prenesrr nR T inkili drugi tnafer-i-jal uz pomci fotog:rr"i':jo j- jetkai'i;la, .i;al<c-, da se oC.
takozvarog k'li5eja nogu u knjif,aiea, novinarna i1i nekim drugim tis-kanicame. !'banpatr siike predneta, icgadaja il-i 'bei:.ni6irih crteZa.Kao pomodna si:e C.s-b.,.a im sluZe, lc::ed specljainog fotograf'skog apa-
rata, .razne kemr]<aiiic, cindene pl-ode Tazire debJ-jiri"eu ';e ponciniaparati r-e jeik:rnja, oslojovanje, TezanJe, bianjanje i d.rugo.
1j-5
-16Mora imati osjeiaj za boje, neEto dara za crtanje i biti potpunozdrav.
Prelazimo na zvanje tzv. revne Stampe:Foto-reprodukci_qgi-Fo_tpgra:L u ravnoj Btampi se ne razlikuje mno-go ocl onog u clnkografiji, samo su uredaji ne5to drugi, mogli bireii savrerneni-ji i dragocjeniji-. U ovom zvanju moraju se savlada-ti sve tajne fotografije, reprodukcionog karaktera, a ta se raz-likuje od one obi6ne fotografije. P,ored. pred.loZaica crno-bijel1hsluZe i kolor clijapozitivir sB kojih se naroditim postupkom mogu
izraditi tzv, litografije u viEe bojar & u posljednje vrijeme udetiri boje se postiZu vrlo vjerne reprodukcije fotograflja u bo-ji. Mora imati osjeiaj za boje, dara za oblikovanje i proporcije,a radi rada sa kemikalijama mora biti potpuno zdrav, te imati do-bar vid,L"ltograF je zvanje koje iziskuje u prvom redu prirodni talenatza crtanje ili bolje redeno za li-kovno tzrai,avanje. Tek na tomprlrodenom d.aru se moZe postiii daljnja tzobrazba clobrog lltogra-fa. Mora imati j-standan smisao za boje u pojed-inostima, a" to 6e
redi da mora razl-ikovati sve nijanse pojeclinih boja u svim tono-vlma. MoZe se izobraziti kao litografski crtad i kao fotolitoretuEer, danas se ta zvanja prili6no upotpunjuju radi toga 5toimade sve viEe takovih pomoini-h sredstari'a cia se slova rijede cr-taju jer je fotografija i tu pomogla. Sred"stva rada-su mu crtaiipribor) Tazne kidice, tu5evi, boje, fil-movi i drugo. PrethodnazvanJa ravne Etampe izraduju takozvane litografije za tisak, a
koje se moraju. sada prenijeti na cindanu plodu koja pred.stavljatiskorrnu formu, a nju prireddje
Foto-lilo montel kcpistg ili pretiskivad na taj nadin, da pomoiudobivenih kontakt pozitiv filmova na oslojenoj plodi pomoiu pos-llupka slidnog fotografiji dobije kopiju na ofsetnoj plodi kojamoZe biti od cinka ili aluminija. Za tisak svake boje potrebnaje posebna plodar p8 je potrebno cla je ovaj rad vrlo precizanjer oc1 toga zavisj- d.ali ie se neka naklada dobro od5tampati uoffsetu. Kao pomoina sredstva sl-uZe stroj za oslojavanje p1oda,ludna svjetiljka sa jakim svijetlom, stroj za kopiranje, montainj-stolovi i razrti- rudnj- alat i pribor. Rukuje sa raznim kemikalija-
-16
u1&r Rad se odvija stojeii to je potrebno d'a lmade zdrave noger ad.obar vid racli preciznosti posla kod kojeg nesmije doii do od.stu-panja ni-desetinke mil-imetra, Potreban je osjeiaj za bojer & po-sebno za onoga koji ie se posveti-ti izraii probnih otisaka.
Oftegl_gEroiar je lice koje na offset strojevima, koji- mogu bitida se na njima Stampa jedna boja, a mogu biti takl da se na njimaEtannpaju dvije, ali i detiri boje od.jedanput. To su vrl-o dragocje-ni i veliki strojevl. Od rada strojara zavisi da 1i 6e konadni-proizvod tj. odEtampana naklada pl-akata, etiketa 1li kutija bitikako treba. Precisan rad izrade litografije i pripreme offset plo-de 6e biti uzaludan, ako offset strojar nije d,orastao svom radnommjestu. Potreban je pored osjeiaja za boje, jo5 i dobro poznava-nje osobj-na bojan rad.1 mjeSanja i postizanja odredenih nijansi,dalje pri-mjena su5ila i dodataka. Dobro poznavanje mehanizma
offfet stroja i njegovih dijelova kao i funkcioniranje, omoguiujeuspje5an i. produktj-van rad. Obzirom d,a strojar Stampa na razlidi--tim podlogama od. relativno tankih papira, do debelih kartona, aposebno po svom sastavu vrlo razliditih, to je potrebno da offsetstrojar bud.e dobar poznavalac papira i njegovih osobina, 5to 6,e
mu omoguiit:- dobar i uspjeEan rad..
Offset strojarima, kao i knjigctiskarskim, docljeljuje se pomodno
osoblje, kao 5to su ulagadice i pomoini radnici, te mora savlada-ti i- umjeie postupka sa drugim, kao i organizacijom r.ada, jer on
od.govara ne samo za svoj rad i vei i za rad dodjeljenog mu osoblja.U odjeljenjirna za cloradu danas imademo u glavnom tri oslovna zarrt-manja, a to su
v v. ..KnjigoveZa, diji zadatak je da radi na uvezu knjiga, blokova, al-buma i mnogo drugog" U tome pozivu treba savladati sve vrste i na-dine poveza od onog najskromniieg mehkog poveza, d.o onog najluk-suznijeg gotovo umjetnidkog poveza knji-ge u koZu sa zlatotiskom izLatorezom. U ovom zani-manju stoje naitazLiditiii strojevi i po-moini uredaji na raspoloZenju, a koji su opet rasporedeni prema
vrsti poslova. Najobidniji 1 naj6eEii je stroj ?,a rezanJe ljepenke,pa stroj za rezanJe papira ocl rudnog do stroja sa elektronskimuredajima, koji omoguiuju brzo i tadno rezanie sa vrlo malo napo-
rge Strojevi za Bivanje 1 uvez knjiga i mnoEtvo pomcini-h uredaja.
-a7
Rudni alat lorjigoveZe takoder nije za i:ctcjeniti, a onaj koji se
misli posvetiti izradi umjeti:.'dkih poveza r.ora inaii snj-sla ze
obl-ikovanje i proporcije" illaterijal sa l;ojiin se knjigoveZa sus-.reie je vrlo raznolik: sav mate::i-jal i v:';te papira na kojimq se
Etampa produ knjlgovei,a kroz -n-r-ke prije ili- posJ-ije Stampe t z&'tim razni presvlabni papiri-, na:erljal z,a l;-uez knjiga, i:ac 5tosu razna platna, fine vrste l<oil<t i- drugog. lifiora bi-bi c]obar pozna-valac ljepila i- tehnlke ljepljenja i tai:o claije, Iz toga zvaniese je prije duZeg vremena izi-".oj j-l-o zvanj:
Kartonadera diji zadatak je cia i-zi'aciuje rl"zr.e vrste kutija tj.kratko redenc ambr:laZe, 1lml:ai-rv;a ilo -vcn otl-iku moie biti vr'lorazli-6ita, a i racli upotrebljen'cg nai;erijala" 0d. jecl"nostavne ku-ti-je za ci'l:e-']-e, sloZi-ve kutije za zubnu pastu, iijek ili ne5toslidno., do ful<sr-izne kasete za nak)--'; i kosmetldl:i proizvocl" I(ao
materijal sluZi i:apir, kartcn i ljepenka, \'eiim di;eloitt, kar-bo-'
na1er, Etampani materrjal ilrairla tz odjeljenja tj.ska i Stancen aj-:-
na nekim proizvoCina potpuno sanosielno c-Ljelu-je' Uredaji u- ka:r'"Lo-'
nakt su vrlo razl-iditi ocj vr:lo jeclnos'uavn-ih s'iro;;va ';.a 'liroJ€n.i3
kutija, ::oje se z&'t.!rr, rudno iz;:actujr-i oclnosnc sas b&'"'iluiilr t1u \rr1o preci znr]n t sLi-aprh strojeva za i:-:aCu ku-Lija *-"1-i l-riepljenjeu velikim kol-idinarila. Ij s\roin srTsilji-r ira':'lcnaZer n:'fa zn-a:j- pct',.r-,:-
no samostalno radrti na k::ojenju i-izrac':-r- ic.;-tija, lt-',c -:, i'ukcr,-,:-1-ti sa porncinin osobl;en, dalcie savlatiar-;:, cdnos 3ra. c-]r'u.,i-l r'.li;-":i organizirati posao Lrz r,'eliku iidnu od;cvornost Ja rre clocie co
Etete u poslu"
Pfe_rsgiva6_lla_Ulra je lice i:oje sudjel-uje :r:l tzra,it rrzns vi"3ti'ambalaZe tz papira i ljeiteirke", ali u glarinr,TTr az pot,tori s-i:ic;c;'v-il*
te je tu relati"no :;talo zastupan ru6:rj- ::acl,' O'1 !::e,l'ad-i-',"aba ;,e
*ra\t d.a pored dobrog poznavtn;a 1:ai:,;'a, k.lrtona i ljepenlie", 'i'::lde sr1isl-a za nehani,zem strojer/rr jer r,rcra c1a ru-kuje sa vrl-o re:-z"
116iiim stro;evima, kao Etc sr-r. t;iri zr illo;Lvodnjii r-:isinir:.::lbubrusa, izrad.u toaletnog papi,r"a, ;.r-irojeva t,a iz;aiiu- 7'azt-o1dTr:i'l L-:
vreiica, od naj,na.irjih za blrrbone , lc v':r-:kih saclri::'c lc f{g
ili onr.h tz celofarra. Sve ove vrec.ice mogu biti :a ijii;::,.rol: liil'i bez iste. Preradivad papir:a ie, : grf}:g€::Eig.q l,c.ii ta poscl-nom vrlo sloXenom stroju Stampa u v15e bcja papi:: rr. trek:',m: i---:
,€i;:-:a*
-€r:*H*,n*Wq
! l-8
na celofanu, a iz dega se ond.a na drugim strojevima.vr3i claljnjaprerad.a u gotov proizvocl. Mora dobro poznavati boje, a zdravljemu mora biti potpuno.Mis1im cla neiu pogrije5iti, kada kaZem o.r je ovo zvanje, zvaniebuduinosti, jer sa porastom druBtvenog standard.a, poveiava se po-treba za masovnim pakovanjima, a koje mo?e c'.ati samo vj-soko rneha-
nizr,rana prerada papira. Dakle preradi-vad papira je poziv pred
kojim stoji buduinost i razvoj. Pri tome ne treba razumiti da nekispomenuti pozivi gube na vaknosti jer se sva grrr.fidka zanimanjazapravo upotpunjuju u jednon c:-1ju, a to je na izradi i oblikova-nju takovih proizvocla koji ie potpuno odgovarati s"rojoj nandeni.
ZavrBavajuii ovaj prikaz treba naglasitl, da je najvaZnije da se
udenik nakon kraieg vremena i1i par njeseci-, iziasni da li je na-Eao sebe u tzabranom zvanju. Da 1i je zavolio zvanJe, srodio se
sa istim, jer sarno onaj, koji svoj pozLv voli, koji telt cLa se upozivu usavrBi, moZe d.anas sutra biti zadovoljan sa sobon i svo-jin Zrvotoro. Srnatra se da je najveia nesreia za dovjeka, ako:r:te-
voljko obavlja zvairje za lcoje nije inao smisla, koieg su mu drugiodabrali i poreC toga Eto je u ispltivanjii:ra psiholoEkim i tehnid-kimrpokazao da imad-e uslova za obavljanje nekoga posla, Ljubav za
,=..
poziv se ne moZe ispitati nikakovorn nietodorn, ona se mo/e samo o*- ;[.jetiti, 'istina ne d,anas, a1i- za kratko vrijeme. Bclje "ie gubiti -€ne6to vrernena, nego li biti cijeli Eivoi nesretan, ili ne zavrBi'ti poziv za koj:- smo osposobljeni, ier smo na tai nadin oCuzelimoguinost izulavanja nekcm d,rugom licu koje bi sa tim pozivom bi -1o sretnc u Zivotu.
L9
t
FOE9LEPB9pUECTJ$
Pq.iava + _lq_z_rtgi _{qLggr,a{:je
Pri-je pronalaska Gutenbergovih pomi5nih slova, knji-ge su se pisa-le rukom. Takva lmjiga nekada je bila Zi,-otno djelo pojedinog do-vjeka. Veii dio takovlh knjiga bio je namjenjen za crkvene potre-be, a u ostalj-m su opisani iivotopisi znamenitih ljudi. Da bi pri-kazi i opisi u hljJ-gama bili Etc vjerniji, mnoge su se knjige i-lustrlrale crteZima, koji sr1 irnali veliku umjetnidku vrijeCnost.Poslije Gutenbergova lzuma prepislrranje knjiga inumlre, a slikesu se podele urezivati u drvo /dyvorezt/ i balcar /bakrorezt/ i on'd.a 5tampalo. Taj rad je bio c1ug, prec'istavljao je takoder umjetnid"ki racl, Pronalazak fotografije, Eto se zahvaljuJe razvttku fizikei kemijeo jedini je mogao donekle da rije6i problem sl-ike. Sama
fotografija se zasniva na cljelovanju svjetlosnr'h zraka na neke
kernijske spojeve. Godine 1B3B Francuz Daguorre je pomo6u kamere
opscure nadinio prvu f otograf ijur, premila su neki prlncipi bili iranije poznati. Vei Leonardo da Vinci /t5OO god,/ <tpisao je ka-meru opscu?u kao zatvorenu kutiju sa malom rupom na preclnjoj stra"ni. Zrake, koje se reflekti-rajr,r s nekog predmeta precl kutijom, Fr'..]-aze kroz rupicu i na straZnjoj strani kutije tvore obrnutu s1i-klr. Godine 1559 Giovani Batista stavlja na rupicu obidnu sabirnuleiu i time je postigao oEtriju sliku. To je bio temelj d.aljnjegrazvj-tka fotografskog aparata. -lCijeli niz ljudi radio je na usal'r5avanju materijala za izraduslika, a1i najzasluXniji su ltricephore l{iepce i Luls Daguerrerkojisu uspjeli stvoriti podlogu za dobijanje s-rike na metalura koja i,,ostala trajna. Nedostatak ove slike bio je taj, da je bila jednaslika, te da se nije mogla umnoZavatl. Francuska akaclemija je ob-jelodanila otkri6e i priznala kao criginalno. Francuska vlada jeDaguerrov patent otkupila i pred.ala ga na upotrebu. Ovo priznanjrDaguem je d^obio A839 god., a sam postupak je nazvan 'tdagerotipf;Is'i;e godine je Englez Fox Talbot o'bjavio svoj postupak t. j.prona-Lazak negativa od kojeg se je moglo kopirati viSe pozitirmih s1:--'
ka /kopirati../. Ovaj pronalazak irliZi je danaEnjoj fotogrd iji.Preclnost je bila, Eto je postojala moguinost kopiranja, slika ni*je bila obratna kao na Daguerovoj s11ci'1, gdje je lijev3 strana
20
l,-
predmeta bil-a na desno j strani slike.u dalnjem razvoju fotograflja je d.osta brzo napredovala, a na nje-nom usavr5avanju radio je cijeli niz udenih 1judi.Pri-njenjena je staklena ploda za negativ, a 1BB4 god. po S.Eastman-u i celuloid 5to se i do danas zadr?ala.Dana5nji Zivot dovjeka te3ko je zamisllti bez fotografije, jer o-na 1ma mnogostranu primjenu, od slika za uspomenu, do nurogobroj-nih grana nauke koje se sluZe fotografijom.Fotografija u svom d.ana5njem razvoju postigla je to, da crno bije-1a fotografija ustupa mjesto fotografijj- u bojama. Svakako, da suse i sredstva za fotografiranje /foto-aparat/ razvl7-a u korak saf oto-os j etl j ivim rnateri j ali-rna .
NAdIN IZRADE KLTSEJA
Crtel i1i slika je tumad tekstar p8 llustracijama bilo koje vrsietreba obratitj- najveiu painju. Izvedba slike mora biti prvorazred-oar a ako to nije rnoguie, bolje da se j-zostavi.Prema tehnici izvedbe, odnosno nadina Etampanja, ilustracija /s1,:--ke/ razLilarju se ove vrste:
a/ fototipijab/ autotipijac/ reprodukcija u bojama
Fotg!ipj-iaKod izrade fototijskih kliEeja snima se crno-bijeli crteZ, da bise dobio negatlv, koji. se zatim kopira na.cj-ndanu plodu. Djelova-njem klseline dobiju se na 1:lodi izbodine, koje su potpuno vjernecrteZu. CrteL crtan tu5em, linijarna i1l ta6kicama, najbolje odgova-
r& za TepTadukciju u toj tehnicir P& se mo?e Etampati i na papirulo5ije vrste. 0indana ploda /tfiEej / na kojoj je crtel' fotografskir,putem preneEenn pri-dvrsti se na drvenu plodu i usloEi u slog radlStampanja.
Autotiplja daje mnoge moguinosti za ilustrirani dio knjige, iermoZemo reproducirati svalcu sliku ili fotografiju. Fotografije ori-ginala prenose se preko mreXice /raster/ na oko 2 m/m debelu cin-danu plodu s n& kojoj djelovanjem kemikalija dobijemo kliEej u ne-
-2I
I
gctj-vu, Takav se kliSe noEe usloZiti u slog i Stamirati u vi5e ti-suia prlmjeraka. Da bi se mogao izraditi clobar k1i5e, potrelrna jeclobra fotografija na sjajnoro paplru crne boje. Osim toga fotogra-fija treba da je o5tra i tzyaztto crno-bijela0c1 gustoie mreZlce, koju smo upotrijebili za prijenos na cinknzavisi jasnoia otiskarsitnija nrehi.ca /yaster/ t.j. raster sa ve-iim brojem ta6kica na kvadratnom centimetru, claje jasniji otisakslike. Unatod tom opienitom pravilu treba cla nam je irrije izradek1i6ea poznata vrsta i:apirar ilo kojem ie se k1i5e Stampati. Kli6esa grublm rasterom Etampati 6e se na novinskom i njemu slidnompapiru, a sa finim rasterom na papiru za umjetni tisak. Taj jepapir glattrce povr5ine, a mode biti sjajan, polumat i1i mat, a po-vrEina mu je presvudena naslagom kred.e.Fotografija, i1l ilrugi predloZak za i-zradu kliEea, trei:a da budeveia od" preclvidenog kliEea. Ovo je vaEno zato Eto se kocl smanje-nja postiZe veia o5trina i jasnoia slike, koja se Etampa kliSeom.Vei jed"anput Etampanu sliku nije clobro uzimati za predloZak, jerse na kliBeu pojavljuje tzv moire /moaye/ od rastera ved Etampaneslike, Kako smo vei spomenuli, prenosimo kocl autotipije sliku na
cindanu p1o6u pomoiu rastera, koji moZemo povedalom vidjetl nakli3eu, kao i na otisku. Sto je raster grublji to se jasnije vidi.Uobidajeni rasteri su 25, 3o, 34 i 4o linija grubl, 48 i 54 lini-je sreclnji i 6o1 7o i vi5e linija fini rasteri, a sve na 1cnr.Sto to znadL? To znadi cLa, recj-mo, raster od 6o linija imade6ox6o tadkica tj, 36oo tadkica na I "*2. Prema tome ie raster od
25t 3o i )4 linije odgovarati za novinske i slidne papire, a ras-ter od 4or4Br i 54 linije za bolje vrste /'oezdyme/ glatkih papi-T&r a raster od 6o i 7o linija za ve6 spomenute papire za umjet-ni6ki ti-sak,
R+go 4iEp rje_ s_ !o j iKod reprodukcija slika u trobojnoro tisku, rastavljamo sliku u Zutucrvenu i plavu boju, a izradom triju k115ea, koje nalzmjenidnopretiskujemo dobivamo ostale tonove. Kocl detvorol:ojnog tlska det-vrta je p1o6a oclnosno k115e za sivu il-i crnu boju /t:,f e/.
I
22
t-
L
Za v1ernost reprodukcije u lcojama odludna je svakako strudnostonoga, koji reprodukciju Btampa i njegov smj-sao za mije5anje bo-ja, nadalje kvalitet boja, a svakako i papira. Sve to 6e opetbiti sporedno ako sam kl-1Ee nije strudno i-zraden,Mi smo ovdje kratko opisali najvaknlje u i-zrad:- klj-Eea danas.Nekacla su se kliBei lzradivall u drvetu rudno, a kasnije i stro-jem, te se izracla takovih k1i3aa zvala drvoreZ ili ksilografija.postoji joE tzv umnoiavanje slogova ili kliEea, kao napr, stere-otipija, /l3evane olovne pLo(,e/. Galvanoplastlka /kli5ei presvu-deni tanklm bakrenlm pla5tem/ i vulkaniziran tzv, Semperit kli5erz gumene mase /meke ili tvrcle, prema namj eni/ 5to predstavljajedan oc1 novijih i savremenlh i:ostupaka umnoZavanJa slogova llikliEea.0sim n.aveclenih foto-mehanidkih, kao i nadina za mehanlEko umno-Zavanje kli5ea treba spomenutl jo5 i 1,:norez, te rez u olovu, a
pomoiu tih postupaka si moi,e svakl malo spretniji radnik sam iz-racliti odgovarajuii kliEe jeclnostavnlh linija. To su tako-zvanepomoine tehniliera o kojima 6e se posebno raspravljati.
23
