Zin - Zeleni magazin 007

zelenimagazin

broj 7· lipanj 2012.·godina II.

inODRŽIVI RAZVOJ • EKOLOGIJA • ODGOVORNO POSLOVANJE • ZELENE TEHNOLOGIJE

AKTUALNO

Projekt eMobilnost za energetsku autocestu

GOSPODARSTVO

Ekološka industrija premašuje očekivanja

PODUZETNIŠTVO

Ekopoljoprivreda za samozapošljavanje

Uz restrikcije u ribolovu

MARIKULTURAMARIKULTURAosvaja europska tržišta

Pripreme za ulazak u ekomrežu NATURA 2000

Zaštita Zaštita BIORAZNOLIKOSTIBIORAZNOLIKOSTI ne ugrožava ne ugrožava INVESTICIJEINVESTICIJE

INTERVJUovl. arh. Mladenka Dabac:

+Green hoteli i +Green hoteli i toplice toplice razvijaju cjelogodišnji turizam

UOČI NOVOG ZAKONA O OTPADU

Čistoća i gospodarenje otpadom u Osijeku,

Splitu, Zagrebu...

Aktualno. Točno. privredni vjesnikprivredni vjesnik

Tjedni gospodarski TV magazin

Gospodarski razgovori tjedno na vašoj televiziji

sptvutorak 21:45ponedjeljak 17:30 (REPRIZA)

VOX zadarsrijeda 20:45četvrtak 16:45 (REPRIZA)

Tv šibeniksrijeda 21:00nedjelja 22:30 (REPRIZA)

T V Š I B E N I K

Z1četvrtak 20:25

SBTVpetak 21:15

TV ISTRAutorak 22:30

VKTVsrijeda 22:00četvrtak 19:15 (REPRIZA)

TV JADRANčetvrtak 22:30

SRCE TVsrijeda 22:15

sptvčetvrtak 22:10 utorak 14:30 (REPRIZA)

VOX zadarsubota 22:10ponedjeljak 13:15 (REPRIZA)

Tv šibenikpetak 21:40subota 16:50 (REPRIZA)

T V Š I B E N I K

Z1četvrtak 19:55subota 7:30 (REPRIZA)

TV Novačetvrtak 22:10petak 15:00 (REPRIZA)

VTVutorak 22:45srijeda 13:30 (REPRIZA)

TV JADRANsubota 18:50

Cjelovito.

GLAVNI UREDNIK: Darko Buković

IZVRŠNA UREDNICA: Daja Globan Kovačević

POMOĆNIK IZVRŠNE UREDNICE: Boris Odorčić

NOVINARI: Ratko Bošković, dr. Uroš Dujšin, Ray Fletcher, Jasminka Filipas, Goran Gazdek, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Goran Šikić, Andrea Šalinović, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TAJNICA REDAKCIJE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000, Faks: +385 1 4846 232 E-mail: [email protected]

LEKTURA: Sandra Baksa, Nina Lolić

FOTOGRAFIJA: Shutterstock, Christian - David Gadler

PV GRAFIKA: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MARKETING, PRETPLATA I PROMOCIJA:VODITELJICA: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

AŽURIRANJE ADRESARA, PRETPLATA I DISTRIBUCIJA: Tel: +385 1 5600 027E-mail: [email protected]

NAKLADNIK: Privredni vjesnik d.o.o.

Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

DIREKTOR: Nikola Baučić

POMOĆNIK DIREKTORA: Milan Vukelić

TAJNICA GLAVNOG UREDNIKA I DIREKTORA: Ankica Čorak

Tel: +385 1 5600 001

Faks: +385 1 4846 656

E-mail: [email protected]

TISAK: SLOBODNA DALMACIJA d.o.o.

IMPRESUM

zelenimagazinin

E-mail: [email protected]

Fotografija na naslovnici:Ivica Brlić

ZELENO JE IN

04 Ekosajmovi • vijesti iz znanosti

• zelene akcije

• ekoinovacije

EKOPOLITIKA I GOSPODARSTVO

08 NATURA 2000: Zaštita bioraznolikosti ne

ugrožava investicije

11 Marikultura ima europsku budućnost

13 Dobra pozicija uzgajališta štiti okoliš

15 Afrika - kontinent zakopanog vodenog

blaga

INTERVJU

16 Ovlaštena arhitektica MLADENKA DABAC:

+Green hoteli i +green toplice

za cjelogodišnji turizam

OTPAD NIJE SMEĆE

22 Dossier: Zelene tehnologije metu gradove

24 Osijek: Otvoren prvi Zeleni otok

11

08

32

15

4 | lipanj 2012. | zeleni magazin

LIPANJ 2012.SADRŽAJ

26 Split: Uslugu hvale i građani i turisti

28 Zagreb: Reciklaža u svakom kvartu

31 Piškornica: Uskoro prvi RCGO iz

EU fondova

ZELENE TEHNOLOGIJE

32 Petorica izvrsnih na svjetskom sajmu

IFAT ENTSORGA

35 Crna Gora: jedna dozvola za sve

ekoprojekte

36 Električnim automobilom

od Vukovara do Dubrovnika

38 Bitka za metale “rijetkih zemalja”

40 Elektronski otpad po europskom

standardu

ZELENO PODUZETNIŠTVO

42 Ekopoljoprivreda za razvoj sela i

samozapošljavanje mladih

46 Agrometeorologija: Što znači sve raniji

početak vegetacije

ZAŠTITA OKOLIŠA

48 Hutovo blato: nebriga ugrozila zaštićena

staništa u parku prirode

ENERGETSKI POTENCIJALI

50 Dalmacija najjača u vjetru i suncu

52 Ličkim peletima protiv fosilnih goriva

54 Nove solarne uzdanice

EUmagaZIN

55 Europa na +30: Pločnik hladi grad

56 Energetska učinkovitost za najveće

investicije

58 Najatraktivniji natječaji za EU fondove

16

48

22

52

zeleni magazin | lipanj 2012. | 5

Više od 230 svjetskih, regionalnih i

domaćih stručnjaka za ambalažu iz 37

zemalja okupilo se u lipnju na Svjetskim

danima ambalaže u Splitu. Uz niz drugih

aktivnosti, priređen je okrugli stol Amba-

lažna industrija regije i održivost, na kojem

su o propisima u gospodarenju ambalažom

i ambalažnim otpadom i praksi u svojim

zemljama govorili izaslanici ministarstava

zaštite okoliša BiH, Crne Gore,

Make- donije, Slovenije i Srbije.

Svjetski kongres Amba-laža i održivost predsta-

vio je trendove u svim

segmentima ambalažne

industrije.

Predsjednik Svjetske

organizacije za ambala-

žu Th omas Schneider

dodijelio je nagrade

CROPAK i REGPAK za

najbolju ambalažu na

hrvatskom i regional-

nom tržištu za 2012.

godinu. Na izložbi

najuspješnijih regi-

onalnih i globalnih

kompanija te njihovih proizvoda i usluga

namijenjenih ambalažnoj industriji dodi-

jeljene su nagrade WorldStar za najbolju

ambalažu na svjetskoj razini. Među 46 do-

bitnika iz cijelog

svijeta nagradu su

osvojila i tri hrvat-

ska predstavnika -

tvrtke Istragrafi ka

d.d., Kanfanar,

TDR d.d. Rovinj i

Handdesign studio

iz Zagreba.

Dane je organi-

zirao Institut za ambalažu i tiskarstvo – IAT,

tvrtke Tectus iz Zagreba, stručni časopis

Ambalaža/REGprint, generalni je pokrovi-

telj bila Svjetska organizacija za ambalažu,

dijamantni sponzor Kineska federacija za

ambalažu, a zlatni Vetropack Straža tvorni-

ca stakla iz Huma na Sutli.

Znanstvenu tezu o postojanju

tzv. četvrte faze vode, koja nije niti

u plinovitom, niti u tekućem, niti

u čvrstom, već u nekom četvrtom

stanju i proteže se u milijunima

molekularnih slojeva duž svake

površine koja voli vodu (tj. hidro-

fi lna je) iznio je u lipnju u Cavtatu

profesor Gerald Pollack sa Sveuči-

lišta Washington. Predavanje “Tajni

život vode” čulo se na konferenciji From

Solid State to BioPhysics - Od čvrstog stanja

do biofi zike, koja je po šesti put okupila u

Cavtatu svjetsku znanstvenu elitu iz raznih

grana znanosti.

Pollack je objasnio mogućnost da voda

tvori neku vrst baterije koja se puni pomoću

svjetlosti - što bi značilo da može primati

i pretvarati eletromagnetnu

energiju iz okoline - slično kao

što to čine biljke. Ako se pokaže

točnim, taj bi koncept otvorio niz

tehnoloških primjena, objasnio

neke prirodne pojave (kako voda

procesuira solarnu i drugu ener-

giju) ili odgovorio na još otvorena

biološka pitanja poput izmjene

tvari i osmoza te porijekla života.

Konferenciju su organizirali hrvatski

znanstvenici Davor Pavuna i Laszlo Forro

(Lausanne), uz suorganizaciju Instituta Ru-

đer Bošković, Prirodoslovno-matematičkog

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta

za fi ziku Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta u

Dubrovniku te uz podršku resornog Mini-

starstva.

VIJESTI IZ ZNANOSTI

Tajni život vodeNa konferenciji u Cavtatu iznesene pretpostavke o postojanju četvrte faze vode kao lako dostupne baterije koja se puni svjetlošću

Dizajn za svijet RIO+20

Zelenim gospodarenjem protiv siromaštvaU Rio de Janeiru se od 20. do 22. lipnja

održavala Konferencija o održivom

razvoju UN-a Rio+20. Njezin je pri-

marni cilj osigurati obnovu političke

opredijeljenosti za održivi razvitak.

Uz procjenu dosadašnjeg napretka,

upozoreno je na prepreke u provedbi

zaključaka glavnih sastanaka o održi-

vom razvoju.

Konferencija je bila usredotočena na

dvije glavne teme: zeleno gospodarstvo

u kontekstu održivog razvoja i iskor-

jenjivanja siromaštva te institucijski

okvir za održivi razvoj.

Konferencija Rio+20 nosi ime po tome

što je u istoimenome brazilskom gradu

prije 20. godina održana Konferencija

o okolišu i razvoju UN-a (UNCED

- Conference on Environment and De-velopment). Na toj konferenciji bili su

doneseni važni dokumenti kao što je

Agenda 21 te, među ostalim, Deklara-

cija o okolišu i razvoju.

OBLJETNICA KOMPANIJE GE

Dovoljno energije za New YorkOpskrbljivač vjetroelektrana i pratećih

usluga, tvrtka GE, slavi 10. godišnjicu

predvodništva u industriji energije

vjetra. Otkada je ušla u industriju,

akvizicijom tvrtke Enron Winda 2002.

godine, tvrtka GE instalirala je 18.000

vjetroelektrana i povećala poslovanje

sa 500 megavata na 28 gigavata insta-

liranog kapaciteta. Ove godine tvrtka

GE očekuje da će se baze instaliranih

vjetroelektrana povećati na više od

20.000 diljem svijeta.

Tvrtkin globalni operativni broj

instaliranih vjetrolelektrana proizvodi

dovoljno čiste energije svake godine

za opskrbu grada kao što je New York.

Tijekom proteklog desetljeća, gotovo

svaka druga vjetroelektrana instalirana

u SAD-u bila je ona tvrtke GE. Tako-

đer, tvrtka je uvela svoju tehnologiju

vjetra na nova tržišta poput Austra-

lije, Brazila, Kanade, Kine, Poljske i

Turske.

6 | lipanj 2012. | zelenimagazin

ZELENO JE IN

O zbrinjavanju životinjskih nusproizvo-

da i njihovom iskorištavanju u europskim

zemljama, i to kao obnovljivih izvora

energije te nutritivno vrijednih proteina,

raspravljali su sudionici godišnjeg kongresa

Udruženja tvrtki za preradu životinjskih

nusproizvoda i prerađivača masti - Europe-an Fat Processors and Renderers Association

(EFPRA) u Dubrovniku. EFPRA je jedna od

najznačajnijih asocijacija Europske unije u

sustavu sigurnosti hrane i zaštite okoliša, a

u posljednje vrijeme i u sektoru obnovljivih

izvora. Mnoge članice te udruge ujedno su

i proizvođači zelene energije, pa je EFPRA

jedan od vodećih autoriteta za sigurnost

zbrinjavanja mesnih nusproizvoda. EFPRA

kongresi se svake godine održavaju u drugoj

zemlji EU-a. Hrvatska je tako bila prva ze-

mlja izvan EU-e u kojoj je održan kongres.

Domaćin i organizator bila je tvrtka

Agroproteinka iz Sesvetskog Kraljevca. Ta

tvrtka ima tradiciju dugu 50 godina i jedan

je od najvećih prerađivača klaoničkih i osta-

lih nusproizvoda životinjskog podrijetla u

Hrvatskoj. Agroproteinka na godinu zbrine

oko 90.000 tona nusproizvoda, što je petero-

struko više nego 1996. kada je bilo zbrinuto

19.000 tona. Tvrtka ima i dva objekta tzv.

otvorenog tipa za preradu nusproizvoda

životinjskog podrijetla. (S. P.)

DRUŠTVENO ODGOVORNA COCACOLA

Lijepa naša Sava

Savskim sajmom, koji je na Bunde-

ku u sklopu Floraarta ugostio više

od 10 tisuća Zagrepčana i njihovih

gostiju iz savskoga kraja, obilježena je

peta godišnjica održavanja projekta

Lijepa naša Sava. Radi se o društveno

odgovornom projektu Coca-Cole

u Hrvatskoj “Peto izdanje projek-

ta Lijepa naša Sava okuplja više od

45 partnera na državnoj i mjesnoj

razini, a ove je godine uz našu pomoć

postalo i zaštićenim znakom”, izjavila

je Boška Trbojević, direktorica Odjela

za komunikacije i odnose s javnošću

Coca-Cole HBC Hrvatska. Dodala je

kako je projektom tvrtka učinila velik

iskorak u rješavanju pitanja povezanih

s očuvanjem vodnoga bogatstva, ali i

u poticanju kontinentalnoga ekotu-

rizma i neiskorištenih gospodarskih

potencijala uz rijeku Savu na temeljima

održivosti primjenom kreativnosti u

promicanju lokalne kulture.

HR PSOR

Mirjana Matešić na čelu HR PSOR-aUpravno vijeće Hrvatskog poslovnog

savjeta za održivi razvoj nedavno je

donijelo odluku prema kojoj se Mirja-

na Matešić ponovno imenuje ravnate-

ljicom HR PSOR-a. Tu je dužnost M.

Matešić uspješno obavljala i protekle

četiri godine radeći na kontinuiranom

unaprjeđenju te nedobitne ustanove

privatnog sektora. HR PSOR čini 40

članova - predstavnika hrvatskoga

gospodarstva koji udružuju znanje,

inovativnost i odgovornost u traganju

za razvojnim putevima koji uravno-

težuju poslovni uspjeh, društvenu

dobrobit i zaštitu okoliša.

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

Sve za more na jednom mjestuHrvatska se ravnopravno uključila u razvoj praćenja i izvješćivanja te kreiranja politike zaštite morskog okoliša na europskoj razini

U povodu Svjetskog dana zašite okoliša,

5. lipnja, Agencija za zaštitu okoliša i Insti-

tut za oceanografi ju i ribarstvo organizirali

su konferenciju za novinare u prostorija-

ma Instituta u Splitu. Tom su prigodom

ravnatelj Agencije Neven Voća i ravnateljica

Instituta Ivona Marasović predstavili detalje

suradnje dvaju institucija, nakon imeno-

vanja Instituta za oceanografi ju i ribarstvo

Referentnim centrom za more Agencije za

zaštitu okoliša.

Time se Hrvatska ravnopravno uključila

u razvoj praćenja i izvješćivanja te kreiranja

politike zaštite morskog okoliša na europ-

skoj razini.

Marasović je

naglasila kako

Institut nepre-

kidno, više od 82 godine, prikuplja podatke

o moru i morskom okolišu te se u instituciji

nalazi najveći broj podataka o moru kao i

najveći broj stručnjaka za more. Novost u

radu Instituta je da se čitava procjena stanja

mora i morskog okoliša radi na nov način,

koji je u skladu s okvirnom direktivom o

morskoj strategiji, a koja uvodi eko-sustavni

pristup istraživanjima, tj. podatke i izvješća

tumače dugogodišnji stručnjaci za more na

slobodniji i detaljniji način kako bi bili što

razumljiviji najširoj javnosti.

EFPRA PRVI PUT IZVAN EU-a

Energija iz nusproizvoda

zelenimagazin | lipanj 2012. | 7

PIŠE Drago Živković[email protected]

Proces očuvanja biološke razno-

likosti na razini Europske unije

počeo je 1979. donošenjem

Direktive o pticama, nastavljen

je 1992. Direktivom o stani-

štima, a tada je uveden i koncept ekološke

mreže. Mreža je nazvana Natura 2000, do-

sad je obuhvatila više od 30.000 zaštićenih

područja, a sudjelovanje u njoj obvezno

je za sve članice EU-a. Tako će i Hrvatska

do 1. srpnja 2013. godine morati predati

Europskoj komisiji svoj prijedlog zaštićenih

područja Nature 2000.

Postupak izrade prijedloga vodi Državni

zavod za zaštitu prirode, uz pomoć

obrazovnih ustanova, nevladinih udruga i

nezavisnih stručnjaka. Prijedlog koji će biti

poslan u Bruxelles morat će proći evaluaciju

po biogeografskim regijama, koju provodi

tematski centar za biološku raznolikost

pri Europskoj komisiji, pojašnjava Ivana

Plavac, voditeljica Odsjeka za ekološku

mrežu u Državnom zavodu za zaštitu priro-

de. Područja za ptice samostalno određuje

država članica, a područja za staništa potvr-

đuje Europska komisija.

ZAHVATI U PROSTORUZaštićena područja u mreži Natura 2000

bitno se razlikuju od postojećih nacionalnih

parkova i parkova prirode po tome što se

u njima načelno može izvoditi bilo kakav

zahvat u prostoru, osim onih koji imaju

značajan negativni utjecaj na ciljne vrste

i staništa tog područja. Svaki predloženi

zahvat (npr. infrastrukturni, energetski ili

industrijski objekt) morat će proći ocjenu

prihvatljivosti, a taj postupak, ovisno

o praktičnim rješenjima koja tek treba

donijeti, može dovesti do kompliciranja ili

produžavanja investicija. Samo u rijet-

kim slučajevima mogla bi i onemogućiti

DIO HRVATSKOG TERITORIJA ULAZI U EKOLOŠKU MREŽU NATURA 2000

Hrvatska je obvezna ući u EU s prijedlogom svojih zaštićenih područja - jedinice lokalne samouprave morat će ih ugraditi u prostorne planove, a svi novi planovi će proći ocjenu prihvatljivosti

Zaštita BIORAZNOLIKOSTIpodiže vrijednostPROSTORA

NAČELNO SU U PROSTORU DOPUŠTENI SVI ZAHVATI KOJI NE UGROŽAVAJU CILJNE VRSTE ZAŠTIĆENE NA NEKOM STANIŠTU



neke projekte, poput vjetroelektrane u

zaštićenom području za neke vrste ptica.

Zaštićena područja morat će se ugraditi i u

prostorne planove jedinica lokalne samo-

uprave, a svi novi planovi morat će proći

ocjenu prihvatljivosti.

POPIS VRSTA I STANIŠTADirektive na kojima se temelji Natura

2000 u svojim dodacima donosi i popise

zaštićenih vrsta i staništa, kao i kriterije za

izradu granica zaštićenih područja. Ključni

kriteriji su rasprostranjenost i stanje vrste i

staništa, što se određuje sukladno raspolo-

živim rezultatima istraživanja. U kopnenom

dijelu Nature 2000 tih je istraživanja bilo

znatno više nego u morskom dijelu, uglav-

nom zbog visokih troškova podmorskog

istraživanja. Ipak, od 2006., podsjeća Ivana

Plavac, iz državnog proračuna fi nan-

ciran je određeni broj istraživanja

koja su obavljali instituti za more,

Hrvatski prirodoslovni muzej,

fakulteti i nevladine

udruge. Na temelju tih

podataka izdvajana

su zaštićena područ-

ja na moru. Za svaku vr-

stu i stanište s popisa mora

se izdvojiti određeni postotak, a nepisano

pravilo koje se kroz praksu iskristaliziralo je

da za svako stanište treba izdvojiti između

20 i 60 posto površine, odnosno za vrste

između 20 i 60 posto populacije, i to mora

biti ravnomjerno raspoređeno.

POZITIVNI UČINCINa razini EU-a zaštićena područja

obuhvaćaju 18 posto teritorija, a rekorder

je Slovenija, koja je zaštitila više od 30

posto svog teritorija. Sudeći po dosadaš-

njem tijeku izrade prijedloga mreže, Ivana

Plavac predviđa da bi u Hrvatskoj moglo

biti zaštićeno više od 30, pa i do 35 posto

teritorija. Od ukupno više od 1000 vrsta i

220 staništa nabrojanih u dvjema direktiva-

ma, u Hrvatskoj treba izdvojiti područja za

gotovo 90 vrsta ptica, oko 130 ostalih vrsta i

oko 75 stanišnih tipova. Uz povoljan učinak

na očuvanje bioraznolikosti, Natura 2000

mogla bi imati dodatni pozitivni učinak na

turizam, jer mnoge zemlje brendiraju svoja

Natura 2000 područja kao posebnu ponudu

za turiste.

SUSTAV NADZORAMreža Natura

2000 ima i sustav

nadzora, u kojem

svakih šest godina države članice

Europskoj komisiji šalju izvještaj

o stanju očuvanosti. Kako

upravo ove godine završava

šestogodišnji period izvješći-

vanja, bit

će zanimljivo

usporediti rezultate, ali neki

radovi, kaže Ivana Plavac, pokazuju da

je Natura 2000 doista pridonijela očuvanju

ptičjih vrsta. Dosad je bilo i nekoliko slu-

čajeva novčanog kažnjavanja članica EU-a

koje su dopustile uništenje nekog područja

ili neki neprihvatljivi zahvat. Zaštićenim

područjima upravlja sama država člani-

ca, ali kako još nije donesena relevantna

Vladina uredba, ne zna se koja će ustanova

i na kojoj razini uprave biti odgovorna za

upravljanje. Trenutačno su za to odgovorne

javne ustanove pri županijama.

MORSKA STANIŠTAOd 75 stanišnih tipova koje u Hrvatskoj

treba zaštititi, osam je morskih, kazala nam

je Petra Rodić, voditeljica Odsjeka za more

pri Državnom zavodu za zaštitu prirode.

Broj do sada zabilježenih vrsta u Jadranu

kreće se između sedam i osam tisuća, od

čega je oko 5500 beskralješnjaka i 450 riba,

600 vrsta algi, a broj postojećih vrsta vjero-

jatno je mnogo, mnogo veći. U posljednjih

pet godina u Hrvatskoj je opisano je više od

200 vrsta beskralješnjaka od kojih je 20

NA RAZINI EU-a ZAŠTIĆENA PODRUČJA OBUHVAĆAJU 18 POSTO TERITORIJA, REKORDER JE SLOVENIJA SA 30 POSTO; HRVATSKA BI MOGLA ZAŠTITITI I VIŠE!

MNOGE ZEMLJE BRENDIRAJU SVOJA NATURA 2000 PODRUČJA KAO POSEBNU PONUDU ZA TURISTE


morskih beskralješnjaka. Prekomjerni izlov

ribe, turizam, onečišćenje i invazivne strane

vrste, poput morskih trava Caulerpe taxi-folie i Caulerpe racemose, samo su neki od

čimbenika koji prijete morskom okolišu u

Hrvatskoj. Izvan mreže Natura 2000 već

je zaštićeno oko 60.000 hektara teritori-

jalnog mora, što je oko dva posto ukupne

površine. Riječ je o tri nacionalna parka

(Brijuni, Kornati, Mljet) i dva parka prirode

(Telašćica i Lastovsko otočje), koji će biti i

dio mreže Natura 2000.

ZAŠTITA POSIDONIJEZbog stalnog pritiska ljudskih aktivnosti

u svjetskim je morima uništeno oko 65 po-

sto zajednica morskih cvjetnica, biljaka koje

su se prilagodile životu u moru. U Jadranu

obitavaju četiri vrste cvjetnica, a najzna-

čajnija i najrasprostranjenija je Posidonia oceanica (posidonija), endem Sredozemnog

mora. Posidonija je strogo zaštićena vrsta

koja raste vrlo sporo, pa ima primjeraka

starih i do nekoliko stotina godina, što

ih čini najdugovječnijim organizmima

Sredozemlja. Svojim korijenjem posidoni-

ja stabilizira podlogu, a dugim listovima

smanjuje snagu valova i sprječava eroziju

obale. Livade posidonije su stanište za više

od 20 posto poznatih sredozemnih morskih

vrsta. U njima živi, mrijesti se i hrani više

od 100 vrsta riba, od kojih većina ima

gospodarski značaj. Livade posidonije se

smatraju i plućima mora, jer jedan četvorni

metar posidonije proizvede dnevno i do

14 litara kisika. Glavni razlozi ugroženosti

posidonije su zagađenje, uništavanje livada

sidrenjem, marikultura, nasipavanje obale i

gradnja na obali.

DODATNA ISTRAŽIVANJAProvedba zaštite staništa i vrsta na moru

u sektoru ribarstva mogla bi značiti zabranu

korištenja nekih ribarskih alata ili njihovu

prilagodbu. No, i postojeća zajednička ri-

barstvena politika EU-a sadrži mjere zaštite

morskih staništa, pa Natura 2000 vjerojatno

neće donijeti neka značajna ograničenja

ribarima. S obzirom na slabu istraženost

morskih ekosustava, u budućnosti će

Hrvatska morati uložiti znatna sredstva u

istraživanja Jadrana, na temelju čega će se

prijedlog morskog dijela Nature 2000 po

potrebi dopuniti.

U HRVATSKOJ JE OD 2007. OPISANO 199 NOVIH SVOJTI KOPNENIH BESKRALJEŠNJAKA, 205 SVOJTI SLATKOVODNIH I 20 SVOJTI MORSKIH BESKRALJEŠNJAKA

Kaulerpe su morske zelene alge rasprostranjene u tropskim i umjereno toplim morima. Cijela je alga građena od samo jedne stanice, a može biti dugačka i nekoliko metara, što kaulerpe čini najvećim jednostaničnim organizmima na Zemlji. Do danas je opisa-no više od 70 vrsta, a dvije najpoznatije su Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. C. taxifolia u Sredozemlju je prvi put uo-čena 1984. ispred Oceanografskog muze-ja u Monacu, pa se vjeruje da je odande i puštena. U hrvatskom dijelu Jadrana pronađena je sredinom devedesetih kod Hvara, gdje se proširila na čak 70 hektara. Potom je otkrivena i kod Malinske na Krku te u Barbatskom kanalu kod Raba. Raznim mjerama - čupanjem, pokrivanjem crnom folijom i isisavanjem – u hvarskom je akvatoriju do kraja 2005. suzbijena na 200 četvor-nih metara. Na području Malinske ubile su je niske temperature mora 2003. i 2004., a u Barbatskom kanalu rano je uočena, zatrpana vapnom, prekrivena folijama i počupana tijekom 2001. godine. C. racemosa prvi je put uočena 2000. na Paklenim otocima, a do

kraja 2005. morske struje su je raširile na 43 mjesta, čak i do Vrsara na sjeveru. Najviše se raširila kod Mljeta, uzduž 14 km morske obale. No, u zadnje dvije godine i ona se počela povlačiti, iz razloga koji nisu posve jasni. Kako nam je kazao Vladimir Onofri s dubrovačkog Instituta za more i priobalje, C. racemosa je na području Nacionalnog parka Mljet reducirana na svega desetak posto ranije zauzete površine, i to uglav-nom oko otočića Glavata. Nema je više ni

u Malostonskom zaljevu, a tek nešto malo su je našli na ulazu u Pelješac. Za razliku od C. taxifolije, C. racemosu je gotovo nemoguće suzbiti, jer je teško uočljiva, a eksplozivno raste. Onofri nije želio nagađati o uzrocima povlačenje C. racemose, ali pretpostavlja se da i to ima veze s hlađenjem mora.

INVAZIVNE VRSTE

Alge ubojice uzmiču



PIŠE Jasminka Filipasfi [email protected]

Hrvatska proizvodi oko 5200

tona bijele ribe. Uglavnom

je riječ o uzgoju lubina i ko-

marča, a zubatac i hama (riba

vrlo slična lubinu, ali veća)

još su u eksperimentalnoj fazi proizvodnje,

doznajemo od dr. sc. Vlaste Franičević,

načelnice Odjela za akvakulturu Uprave

ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede.

Podaci su to iz službene statistike za 2010.

godinu, dok oni za prošlu godinu još nisu

prikupljeni zbog uvođenja novog elektron-

skog sustava očevidnika.

„Resursa svakako imamo, i napravljeni

su veliki napori na svim razinama da se

u okviru županijskih prostornih plano-

va defi niraju zone za marikulturu, što je

osnovni preduvjet za razvoj te djelatnosti“,

istaknula je dr. Franičević te objasnila kako

je EU odbila ponuditi sredstva za sufi nan-

ciranje razvoja marikulture u Hrvatskoj, pa

u okviru IPARD programa i nema stavki za

sufi nanciranje marikulture, jer to je jedan

od načina kojim EU štiti svoje uzgajivače.

Drugih ograničenja od strane EU-a nema,

razvoj djelatnosti prepušten je nacionalnim

fondovima. Također nema ograničenja u

kapacitetu.

Kad Hrvatska postane redovnom

članicom EU-a, na raspolaganju će joj biti

sredstva kojima raspolažu i ostale zemlje

članice. Razvoju marikulture EU pridaje

veliku važnost i ta djelatnost ima osiguranu

budućnost, pogotovo u kontekstu sve stro-

žih i sve brojnijih restriktivnih mjera koje

se odnose na ulov ribe.

STROGE MJERE ZA TUNUPrema podacima iz 2010. godine, u

Hrvatskoj je na tržište bilo plasirano

2800 tona lubina i 2400 tona komarče iz

uzgoja, što je nešto više nego 2009., kada

je proizvodnja tih vrsta iznosila ukupno

5000 tona. Premda je izvoz ograničen zbog

izvoznih kvota, 2010. je izvezeno 1104 tone

lubina i 746 tona komarče.

KAKO KORISTIMO JADRANSKE GOSPODARSKE RESURSE

Marikultura ima sigurnu budućnost

Uzgajivačima ribe ulazak u EU donosi mnoge prednosti jer Europa podupire i štiti tu vrstu proizvodnje hrane

RESTRIKCIJE ULOVA TUNE DAJU PRVE REZULTATE U OPORAVKU STOKA I OČEKUJE SE POSTUPNO UBLAŽAVANJE OGRANIČAVAJUĆIH MJERA I POVEĆANJE PROIZVODNJE


Kod Dubrovnika posebni uvjeti“Na području Dubrovačko-neretvanske županije još imamo vrlo kompliciranu situaciju. Marikultura (poglavito uzgoj školjkaša) tu se većinom odvija u okviru područja koja su pod određenim režimima zaštite prirode, pa se isprepliće niz nadležnosti, što često dovodi i do konfuzija i nepotrebnih proble-ma za uzgajivače. Na toj je problematici Ministarstvo poljoprivrede izuzetno angažirano, i očekujemo da će se i tu uskoro pojednostaviti uvjeti za legalizaciju uzgajivača“, ističe načelnica Odjela za akvakul-turu Uprave ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede dr. sc. Jasna Franičević.

Što se pak tiče domaće potrošnje, obja-

snila je dr. Franičević, bijele morske ribe

pojede se tek oko 0,7 kilograma po glavi

stanovnika.

Uzgojem bijele ribe bavi se 30 subjekata.

Uzgoj je raspoređen na oko 60 lokacija na

području svih obalnih županija, a najviše ih

je na području Zadarske županije.

U marikulturu se ubraja i uzgoj tuna.

Tim se uzgojem kod nas bave tri tvrtke, i

to na osam lokacija, od kojih je jedna na

području Splitsko-dalmatinske, a sve ostale

na području Zadarske županije.

Uzgoj tune temelji se na ribi iz ulova,

koja se dohranjuje do tržišne veličine. Kao

redovna članica međunarodne organizacije

ICCAT-a, koja propisuje niz restrikcija u

lovu na tune, Hrvatska se mora pridržavati

mjera poput smanjenja ulovnih kvota,

čime se posljedično smanjuje proizvodnja

u uzgoju. To se osjetilo već 2010. kada je

proizvedeno 3368 tona, a godinu ranije

4200 tona. Restrikcije ulova pokazuju prve

rezultate u oporavku stoka (zalihe riba na

području), pa se može očekivati postupno

ublažavanje tih mjera, a time i povećanje

proizvodnje. Sva proizvodnja tuna plasira se

na tržište Japana, tako da ova proizvodnja

ne sudjeluje u našoj nacionalnoj potrošnji.

PRILAGOĐENI PROSTORNI PLANOVIMeđu županijama postoje značajne

razlike u odnosu na razvoj marikultu-

re, ocijenila je dr. Franičević. Zadarska

županija je prva prepoznala važnost te

djelatnosti i stvorila preduvjete za njezin

nesmetani razvoj uvodeći niz radnji i mjera

koje su iznad onih propisanih nacionalnom

legislativom. Značajni pomaci napravlje-

ni su i u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj,

Primorsko-goranskoj, Ličko-Senjskoj i

Šibenskoj županiji, gdje su lokacije za mari-

kulturu uvrštene u prostorne planove.

Kao najvažniji segment za razvoj mari-

kulture ističe se, naime, kvalitetno i dugo-

ročno pozicioniranje te djelatnosti u prosto-

ru. Ona se obavlja u obalnom pojasu, koji

je pod pritiskom raznih drugih djelatnosti,

najviše turizma. Stoga je iznimno važno, za-

ključuje dr. Franičević, kvalitetno odraditi

sve predradnje i uskladiti razne djelatnosti

radi sprječavanja potencijalnih sukoba u

budućnosti. To podrazumijeva usvajanje

strategija gospodarskog razvoja, kako na

razini županija tako i na nacionalnoj razini,

jer jedino se na taj način mogu dosljedno

provoditi zacrtani planovi. U tijeku su

izrade tih temeljnih dokumenata na svim

razinama, pa se očekuje da će i marikultura

u njima dobiti zasluženo mjesto.

UZGOJEM BIJELE RIBE BAVI SE 30 SUBJEKATA NA OKO 60 LOKACIJA U SVIM OBALNIM ŽUPANIJAMA, A NAJVIŠE IH JE U ZADARSKOJ



Svaka čovjekova aktivnost, pa

tako i marikultura, utječe na

okoliš. O tome koliki je njezin

utjecaj, mogu govoriti iz isku-

stva: s morem i marikulturom

moj je rad povezan otkad sam se u ljeto

1985. zaposlio u Laboratoriju za istraživanje

i razvoj akvakulture Centra za istraživanje

mora Instituta Ruđer Bošković; živi svijet

na morskom dnu ispod uzgajališta riba

tema je moje doktorske dizertacije koju

upravo pišem; sa svojim timom proveo

sam pod raznim uzgajalištima nekoliko

stotina sati. Ronili smo i prije postavljanja,

na “svježim” uzgajalištima, i na onima koja

djeluju nekoliko godina; pod onima koja su

na plitkom do onih pod kojima je i više od

šezdeset metara dubine.

Utjecaj na životne zajednice morskog

dna svuda je bio prisutan. Očitovao se u

vrlo brzom nestajanju prvobitno prisutne

zajednice, no nakon nekoliko godina, stanje

se pod uzgajalištima ustaljuje i tu se razvije

posebna zajednica, sposobna nositi se s

novom “situacijom”.

Naše je more, kao što znamo, pretež-

no plavo i bistro. Kopnenim rječnikom

govoreći, to su boje pustinje, a to znači da u

moru takve boje nema ni plutajućih čestica

sedimenta, ni planktona, koji je osnova za

prehrambene lance. U prijevodu: školjkaši

koji se hrane fi ltrirajući plankton, mogu

se uzgajati samo na mjestima gdje je naše

obalno more bogatije takvom hranom.

To su dijelovi sjevernog Jadrana, uvale

u koje utječe slatka voda, Novigradsko i

Karinsko more, dijelovi Velebitskog kanala,

Malostonski zaljev, Pirovački zaljev i još

poneka mala, ograničena područja...

Budući da su naše zajednice izvorno

“pustinjske”, one ne mogu izdržati iznenad-

no višestruko povećanje hranjiva koje pada

na dno ispod uzgajališta. Međutim, nakon

prestanka uzgoja, “privremena” zajednica

postupno propada i dno se ponovno vraća

u stanje slično sastavu prije početka uzgoja.

Ipak, treba istaknuti da se neće uspostaviti

potpuno jednaka zajednica organizama, jer

je s uzgajlišta popadalo, primjerice mnoštvo

ljuštura dagnji koje su promijenile sastav

dna. Također, neki su organizmi vrlo

UTJECAJ UZGOJA NA MORSKE EKOSUSTAVE

Dobra pozicija uzgajališta

štiti okoliš

Na dnu ispod uzgajališta razvije se nova životna zajednica, sposobna nositi se s novim uvjetima. Po prestanku uzgoja, najteže se obnavlja posidonija

RIJEČ STRUKE I PRAKSEpiše: Donat Petricioli > > > > > > > > > > > > > > > > > >dipl. ing. biologije, direktor tvrtke D.I.I.V. d.o.o.


osjetljivi i sporo obnavljajući pa ili njihova

obnova traje dugo ili se tu više neće ponov-

no naseliti. To se u prvom redu odnosi na

našu morsku cvjetnicu posidoniju, koja je

prilagođena samo na čisto i bistro more.

Kako njena naselja rastu nekoliko centime-

tara godišnje, lako je pretpostaviti koliko će

trajati obnova.

RIBOLOVNI VRHUNACLjudi su odavno shvatili da im je more

izvrstan izvor ukusne i zdrave hrane, o

tome postoje vrlo lijepi dokazi. Primjerice,

uz obalne špilje u Južnoafričkoj Republici,

koje su bile naseljene praljudima, prona-

đene su velike naslage odbačenih ljuštura

školjaka. Od tada se skupljanje, pa i lov

morskih organizama, naročito riba, pove-

ćevao, razvijao i usavršavao. Ulov iz mora

se gotovo eksponencijalno povećavao sve

do osamdesetih godina prošlog stoljeća,

kada se godišnji svjetski ulov stabilizirao na

stotinjak milijuna tona. Uza sav napredak

tehnologije i ribolovni napor, ulov se više

ne može povećati jer su brojni stokovi sasvim opustošeni. Tako su stradali stokovi

bakalara na New Foundlandu, peruanskog

inćuna uz obale Perua, kirnji u Karipskom

moru... U najnovije vrijeme bilježimo

veliko smanjenje stoka plavoperajne tune i

u Atlantiku i u Sredozemnom moru.

Uz ograničavanje i smanjenje ulova, izlaz

iz ovakve situacije je uzgajanje riba i ostalih

morskih organizama – marikultura. Iako u

velikom razvoju, ona još ne dostiže više od

trećine ulova iz mora.

Najveću proizvodnju organizama iz mora

ima Kina, koja naročito uspješno uzgaja

morske alge. U Sredozemnom moru uzgaja-

ju se školjkaši – pretežno dagnje i kame-

nice, a od riba pretežno mesojedne vrste:

lubini, komarče, tune, u najnovije vrijeme i

hame i pastrve.

Marikultura u Jadranskom moru, kao

i u ostalim državama na Sredozemlju,

postoji još od doba Rimljana, možda i prije.

Poznato je da su Rimljani preuzeli navike

obalnih naroda te organizirali ribolov, uzga-

jali kamenice, a vrlo vjerojatno i dagnje. Uz

našu obalu uzgoj je bio u Malostonskom za-

ljevu, a uz obalu Istre i naše otoke sagradili

su nekoliko vivarija – bazena u kojima se

riba držala živa prije transporta do kopna.

Vrlo lijep i gotovo potpuno sačuvan nalazi

se kod otočića Svršata u Nacionalnom

parku Kornati.

PRVI POČELI PA USPORILI Može se reći da su hrvatski stručnjaci

za uzgoj riba među pionirima u Europi.

Uspješni pokusi uzgoja lubina počeli su već

1976., a uskoro su se uspješno uzgajale i

komarče. Osamdesetih se uspješno uzgajaju

i pastrve i lososi, a otvaraju se i mrijesti-

lišta i rastilišta. Međutim, razvoj je bio

daleko sporiji nego u drugim državama uz

Sredozemno more pa nas uspješno prestižu

i Talijani i Francuzi i Grci. U domovinskom

ratu marikultura gotovo potpuno izumire,

ali 1995. pojavljuje se ponovno izum hrvat-

skih marikulturnih pionira, uzgoj plavope-

rajne tune. Naime, rođaci Kaljana koji žive

u Australiji prenose u Jadran tehnologiju

koju su izumili i uspješno primijenili u

Tihom oceanu.

U prvih nekoliko godina uzgoja tuna,

Hrvatska je među prvima, ali pad cijena,

recesija u Japanu kao jedinom kupcu, te

ulazak stranoga kapitala ponovno nas us-

porava tako da danas nismo među vodećim

uzgajivačima ni ove vrste. Ipak, zadnjih

godina stanje se polako poboljšava. Počinje

uzgoj bijele ribe u velikim kavezima,

pokušava se obnoviti uzgoj pastrve u moru,

a preostali tunouzgajivači počinju više-

godišnji uzgoj s malom tunom. Također,

naša kamenica je izvrsno ocijenjena te se

i njen uzgoj polako povećava; dagnje su

uvijek relativno jeft ine, pa se i njihov uzgoj

povećava. Dakle, budućnost u tome postoji,

ali je specifi čna zbog posebnih prirodnih

karakteristika mora uz hrvatsku obalu.

UZGOJ JE TEŽAK POSAOŠto se tiče uzgoja riba, potencijal je

velik, ali ovisi o tržištu na koje uzgajivači

računaju, prostornim planovima županija

uz more, ostalim djelatnostima na moru te

o radnoj snazi. Naime, u marikulturi mogu

raditi samo ljudi u naponu snage, i to sve

sezone; za razliku od turizma, to je ne samo

vrlo težak nego i dugotrajan posao koji

obuhvaća cijelu godinu.

Važno je uzgajališta vrlo pažljivo pozicio-

nirati poštujući sva pravila struke, tehno-

logije i brige za okoliš. Također, aktivnosti

u marikulturi treba uskla diti s drugim

ljudskim aktivnostima na određenom

području, i na taj će način budućnost ove

privredne grane biti zajamčena.

NAŠI SU STRUČNJACI ZA UZGOJ RIBA BILI MEĐU PIONIRIMA U EUROPI, A SADA NAS U MARIKULTURI PRESTIŽU I TALIJANI I FRANCUZI I GRCI



Znanstvenici smatraju da suhi

afrički kontinent zapravo leži na

golemim zalihama podzemne

vode, a pretpostavlja se da bi

ukupni volumen u podzemnim

bazenima (vodonosnicima) mogao biti i

stotinu puta veći od onog na površini.

Tim znanstvenika Londonskog sveučili-

šta i Britanskog geološkog zavoda u časopi-

su Environmental Research Letters objavio

je detaljnu mapu Afrike s količinama vode

skrivenima ispod zemlje i mogućim nači-

nima njezina iskorištavanja. Više od 300

milijuna ljudi diljem Afrike nema pristup

vodi za piće, a u idućim desetljećima, zbog

povećanja populacije i sve veće potrebe za

navodnjavanjem usjeva, potreba za vodom

znatno će rasti i njezine bi podzemne zalihe

mogle biti od velike važnosti za život na

afričkom kontinentu. Ipak, iskorištavanje

vodonosnika treba provoditi oprezno i ve-

like bušotine vjerojatno nisu najbolji način

za povećavanje vodoopskrbe.

Afričke rijeke i jezera sezonski poplav-

ljuju i presušuju i stoga nisu pouzdan izvor

vode za piće ili poljoprivredu. Danas se na-

vodnjava tek pet posto obradivih površina.

Sada su prvi put izrađene i detaljne karte

čitavoga kontinenta s količinama podze-

mnih vodenih zaliha te proučeni i analizira-

ni mogući načini iskorištavanja podzemnih

vodonosnika.

Autori istraživanja se nadaju kako će

zahvaljujući tim mapama ljudi shvatiti o

kakvom je potencijalu riječ: “Najveće zalihe

podzemne vode nalaze se u sjevernoj Africi,

u velikim taložnim bazenima u Libiji,

Alžiru i Čadu. Zalihe su tolike da bi se čita-

vo područje moglo prekriti vodenim slojem

visokim 75m – što su goleme količine.”

DOGAĐAJI IZ DAVNIH VREMENAZahvaljujući klimatskim promjenama,

koje su Saharu stoljećima pretvarale u

pustinju, mnogi od podzemnih vodono-

snika zadnji su se put napunili vodom prije

više od pet tisuća godina. Znanstvenici

su prikupili podatke iz već postojećih

službenih nacionalnih hidrogeoloških

mapa i nadopunili ih podacima iz svih

dostupnih studija o vodonosnicima. Nove

mape pokazuju da mnoge od zemalja koje

trenutno oskudijevaju vodom zapravo

imaju znatne podzemne rezerve. Međutim,

kada je u pitanju način

iskorištavanja tih skrivenih

izvora, potreban je oprez. Znanstvenici

pretpostavljaju da, dugoročno gledano,

iskopavanje velikih bušotina za izvlačenje

velike količine vode ne bi urodilo plodom:

“Bušotine kojima bi se mogle crpiti velike

količine vode ne bi se smjele koristiti bez

prethodnog potpunog poznavanja lokalnih

uvjeta podzemnih vodenih zaliha. Manje

bušotine i ručne crpke, smještene planski i

na prikladnim mjestima, vjerojatno bi bile

uspješnije.

Budući da se zbog suše mnogi vodo-

nosnici uopće ne pune, znanstvenici su

zabrinuti da bi velike bušotine mogle brzo

iscrpiti zalihe, i prednost daju sporijem

izvlačenju vode.

“Duž subsaharske Afrike nalazi se puno

niskokapacitetnih vodonosnika. Međutim,

istraživanje pokazuje da, uz pametno

iskorištavanje, u Africi postoji dovoljno

podzemnih zaliha vode, i za piće i za

navodnjavanje.” Pametnim i racionalnim

iskorištavanjem tog skrivenog blaga Afrika

bi mogla dobiti još malo vremena u borbi s

klimatskim promjenama.

DOBRA VIJEST ZA 300 MILIJUNA ŽEDNIH

Britanski znanstvenici su potvrdili: mnoge afričke zemlje imaju bogate podzemne zalihe vode

vrlo visok >20

visok 5 - 20

srednji 1 - 5

nizak-srednji 0,5 - 1

nizak 0,1 - 0,5

vrlo nizak <0,1

Kapacitet vodonosnika(litara u sekundi)

POGLED IZVANApiše: Ray Fletcher [[email protected]] >publicist i analitičar, stalni suradnik Privrednog vjesnika i Zelenog magazina

Afrika – kontinent zakopanog vodenog blaga


MLADENKA DABAC, ovlaštena arhitektica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu u Karlsruheu

+Green+Greenhoteli i toplicehoteli i topliceza vrhunski turizam za vrhunski turizam cijele godinecijele godine


INTERVJU

Hrvatska ima posebne segmente turizma - wellness,

medicinski i zdravstveni - koji još nisu dovoljno razvijeni.

Cjelovitim zelenim destinacijskim postupanjem, uz

maksimalne prednosti i uštede, tu možemo ponuditi

nevjerojatnu priču RAZGOVARALA Sanja Plješ[email protected]

SNIMIO Christian [email protected]

Ovlaštena arhitektica i profeso-

rica na katedri za projektiranje

i planiranje gradskih četvrti

Arhitektonskog fakulteta u

Karlsruheu, Mladenka Dabac,

pravi je poslovni nomad, ali i veliki zalju-

bljenik u svoju domovinu Hrvatsku, gdje je,

prije nego što će završiti i arhitekturu, stekla

svoju prvu diplomu, onu diplomiranog

inženjera građevine. Odlaskom s obitelji u

Njemačku, u Karlsruheu počinje njezina

internacionalna karijera, obilježena velikim

brojem međunarodnih projekata, nagrada

i realizacija, kojima je svojstven interdisci-

plinarni pristup - povezivanje stručnjaka

raznih profi la iz više europskih zemalja jer,

kako smatra, samo umrežavanjem znanja

mogu se postići vrhunski rezultati.

Mladenka Dabac zauzima se za +green

postupanje i projektiranje, za green beyond green ujedinjen s lean menadžmentom, me-

nadžmentom vitkosti, a koji minimumom

napora, mentalnog uradka ili materijala

omogućuje optimalna rješenja.

U svom radu posebno se zauzimate za koncept +green hotela ili zelenih hotela. Što on zapravo znači?U posljednje četiri globalne recesijske go-

dine hrvatski turizam obara sve rekorde. To

nam dokazuje kako je Hrvatska netaknuta

i posebna, prepoznata kao jedinstvena

svjetska turistička destinacija. Još 2008.,

na temelju raznih analiza, izradila sam i

autorski zaštitila koncept +green hotel i u

projekt uključila Hrvatsku gospodarsku

komoru. Na to me ponukala činjenica što ni

pet posto od oko 700 hrvatskih hotela, pre-

ma podacima iz 2010., još nije energetski

učinkovito. U skladu s propisima, EU-ovom

politikom 20-20-20, te energetskim certifi -

ciranjem svih zatečenih objekata koje je u

tijeku, energetska obnova hotela, kao i ona

na svim projektnim razinama, jedan je od

ključnih graditeljskih zadataka u sljedećim

godinama. U našoj zemlji postoji značajan

broj obiteljskih i malih hotela, čijom je

višeslojnom obnovom moguće stvoriti nove

modele i brendove malih i srednjih hotela s

prekograničnim značenjem.

Kakav utjecaj to zapravo ima na naš destinacijski turizam?Sve navedeno znači put prema novom, zele-

nom turizmu Hrvatske. To sve možemo na-

praviti jer Hrvatska ima, kako to nazivam,

„visoki intelektualni humus“, koji u ovom

trenutku miruje, ali ga treba potaknuti na

pravi način. Umreženo znanje domaćih

i međunarodnih stručnjaka, objedinjeno

nadasve sredstvima EU fondova i poticaja,

dovest će do vrhunskih rezultata. Hrvatska

ima i posebne segmente turizma, koji još

nisu dovoljno razvijen, a mogu produljiti

turističku sezonu te cjelovitim zelenim,

destinacijskim postupanjem pokrenuti put

prema cjelogodišnjem turizmu, uz maksi-

malne prednosti i uštede. To su zdravstve-

ni, medicinski i wellness turizam, on će

unaprijediti hrvatski turizam, a mi u tom

obliku možemo ponuditi nevjerojatnu pri-

ču. Ključni impulsi za te segmente turizma

koji u svijetu nezadrživo eksponencijalno

rastu, krenuli su od obje Internacionalne

konferencije zdravstvenog turizma (HTI

conference) u HGK. Ovogodišnja konfe-

rencija je upravo 4. lipnja uspješno održana.

Na tim sam konferencijama sudjelovala s

prikazom autorskih projekata „+Green to-

plice i +Green hotel kao zeleno inovativno

upravljanje destinacijom“.

+Greenhoteli i topliceza vrhunski turizam cijele godine

PRVI HRVATSKI +GREEN HOTEL SV. KRIŽ U TROGIRU, U KOJI SU IMPLEMENTIRANE ZELENE KOMPONENTE, RADI CIJELE GODINE DOK OSTALI HOTELI U NJEGOVU OKRUŽJU POSLUJU SAMO SEZONSKI


Postoji li već neki +green hotel u Hrvatskoj?Da, to je hotel Sveti Križ u Trogiru, katego-

rije četiri zvjezdice, vlasnice Silvane Pavli-

nović, koja se bavi medicinskim turizmom

i radi sjajan destinacijski menadžment. Na

njezin poziv kod novogradnje hotela koja je

bila u tijeku, zajedno s projektantima moje

+Green grupe, implementirali smo moguće

zelene komponente i ostvarili +Green hotel.

To je mali obiteljski hotel dalmatinskog

tipa, koji ima 16 soba. Danas taj hotel

ostvaruje cjelogodišnji turizam kombinaci-

jom medicinskog turizma, uspješnog me-

nadžmenta i zelenog projektiranja. Među

ostalim, kompletna priprava tople vode

se primjerice ostvaruje solartermijom, uz

konstantnu popunjenost hotela i optimalan

povrat investicije. Treba istaknuti kako sam

koncipirala autorske projekte, dakle +green

hotel i +green toplice, rukovodeći se činje-

nicom da su ti sadržaji „žderači“ energije, a

rade samo sezonski, što je neodrživo. Hotel

Sveti Križ prvi je +green hotel iako nema

cjelokupno rješenje svih relevantnih zelenih

komponenata budući je +Green grupa, koju

objedinjavam, bila uključena u projekt kad

je realizacija hotela već bila u tijeku.

Kada govorim o autorskom +Green hote-

lu ili +green toplicama, to znači kompletan,

interdisciplinarni pristup stručnjaka svih

relevantnih profi la, čiji rezultat treba značiti

prednosti i uštede za korisnika, destinaciju

i šire okruženje u svim razinama: turistič-

koj, ekonomskoj i sociološkoj. U cijelom

+Green konceptu važno je ispreplitanje

projektantskih priča i tehničkih postupaka,

nadasve s novim tehnologijama.

Kako se takav zahvat vaše grupe na hotelu Sveti Križ odrazio na njegove poslovne rezultate?Od otvorenja do danas hotel Sveti Križ je

kontinuirano popunjen, uglavnom inoze-

mnim gostima; u njegovom okružju ostali

hoteli rade samo sezonski. Iz ovog primjera

dobre prakse dade se lako očitati kakav

potencijal imamo za cjelogodišnji turizam,

i što to znači za hrvatski turizam i privre-

du. Pogotovo stoga jer je Hrvatska bogata

prirodnim resursima, odnosno obnovljivim

izvorima energije. Mudrim strukovnim

postupanjem možemo komplementarno s

ostalim izvorima energije graditi našu naci-

onalnu energetsku strategiju i budućnost.

Primjerice, prema najnovijim anketama,

čak 99 posto Nijemaca se zalaže za imple-

mentaciju OIE-a u energetskom miksu

Njemačke. U okviru energetske revolucije

(Energiewende), koju Nijemci provode

nakon što su odlučno isključili neke svoje

nuklearke u 2011., vođeni nuklearnom ka-

tastrofom u Japanu, u aktualnom nacional-

nom energetskom miksu su OIE-i zastu-

pljeni sa 16,8 posto, što znači da će za 2020.

propisani udio OIE-a od 20 posto Nijemci

znatno premašiti. Najjužnija njemačka

savezna država Bavarska, koja ima najdužu

tradiciju u korištenju OIE-a u Njemačkoj,

već sada ima u svom energetskom miksu

zastupljeno 25 posto OIE-a; u planu je

da u 2020. taj udio iznosi čak 50 posto.

Usporedbe radi,u Hrvatskoj je aktualni udio

OIE-a 1,7 posto.

Hoće li se u hotele uvesti zelene zvjez-dice, i što one znače?Na Malti se nedavno sastala Svjetska turi-

stička organizacija (UNWTO), a jedna od

tema sastanka bilo je defi niranje europ-

skih zvjezdica izvrsnosti za hotele jer se

kriteriji u turizmu neprekidno mijenjaju.

Objedinjavanjem svih vrsta znanja i struka

zauzimamo se za +green zvjezdicu. Danas

svi govore o zelenom, i to je trend. Upravo

sa +greenom želimo biti drukčiji od samog

greena.

Modeli zelenih hotela s kraja prošlog sto-

ljeća, nadasve u Americi, bavili su se uglav-

nom uštedom rashoda vode i zbrinjavanjem

otpada, no u novom mileniju se situacija

promijenila. Hoteli moraju pridonijeti lo-

kalnom gospodarstvu i koristiti sva sredstva

iz tog lokalnog gospodarstva jer, primjerice,

ne možemo dopustiti da turisti konzumi-

raju uvoznu marmeladu ako nasadi voćaka

za tu istu marmeladu postoje nedaleko od

Zagrebački arhitekt Rudolf Lubynski, koji je projektirao kapitalne zgrade u Zagrebu, studirao je u Karlsruheu (na slici: Zagreb – Mažuranićev trg, dio Lenucijeve potkove)... ... Karlsruhe (centar gradske lepeze)

DARUVARSKE TOPLICE BIT ĆE PRVE AUTORSKI ZAŠTIĆENE +GREEN TOPLICE. TO JE TA POSEBNA HRVATSKA - PRIMJER ANSAMBLA KAO ŠTO SU DARUVARSKE TOPLICE NE POSTOJI U EUROPI!

NI PET POSTO OD OKO 700 HRVATSKIH HOTELA, PREMA PODACIMA IZ 2010., JOŠ NIJE ENERGETSKI UČINKOVITO


INTERVJU

hotela. Stoga treba unaprijediti tradicional-

nu proizvodnju hrane.

Kako bi se provodilo normiranje i standardizacija za dobivanje zelenih zvjezdica?To treba biti kombinacija međunarodnih

standarda koji su obvezujući, s važnim

uključivanjem nacionalnih značajki, kojima

se moramo intenzivno pozabaviti. Aktual-

no, ovo višeznačje u Europi i svijetu stvara

donekle difuzno normiranje i standardiza-

cju, pogotovo kod zelenih objekata. Po uzo-

ru na Michelinove zvjezdice u gastronomiji,

koncipirala sam 2008. godine +Green hotel

sa +green zvjezdicom, odnosno kriterijima

zelene izvrsnosti, što će našim hotelima i

hotelskim sadržajima dati unikatnost. Novi

turist, zamijećeno je, sve kraće boravi na

jednom odredištu, i to izvan hotela, upo-

znavajući atrakcije turističke destinacije.

Ovakav trend, zajedno s internetom, koji je

temeljito izmijenio ustroj turizma, zahtijeva

nove defi nicije, novu valorizaciju turi-

stičkih kriterija i nove kreacije u turizmu.

Preslagivanjem klasičnih vrijednosti novog

turizma gubi se klasičan pojam luksuza, a

zamjenjuje ga luksuz autohtonog doživljaja.

Stoga je hvale vrijedno da je primjerice lon-

donski Savoy sa svojih pet zvjezdica upravo

završio temeljitu zelenu obnovu iako je još

nedavno zeleno postupanje bilo u apso-

lutnom raskoraku s poimanjem luksuza u

hotelijerstvu.

Pripremate i projekt +green toplice?Put od +green hotela vodio me do +green

toplica. Kada promatrate medicinski i

zdravstveni turizam u Njemačkoj, vidljivo

je da se cijeli grad poput Baden-Badena

pretvorio u zdravstveno-turističko odredi-

šte i zeleni grad-vrt (Gartenstadt). Za najve-

ću osiguravajuću kuću u južnoj Njemačkoj,

LVA (Landesversicherungsanstalt), moj

arhitektonski biro Karlsruhe projektirao

je i realizirao Reha kliniku Baden-Baden i

Toraxkliniku Heidelberg. Na tim višegodiš-

njim kompleksnim projektima stekla sam,

uz ostala strukovna iskustva, nadasve uvid

u važnost brendinga destinacije zdravstve-

nog turizma. Upravo u razvitku tog oblika

turizma vidim i našu šansu, primjerice

Zagreb – KarlsruheMladenka Dabac na Arhitektonskom fakultetu u Karlsruheu predaje

na katedri za projektiranje i planiranje gradskih četvrti, a prva njezina

znanstvena suradnja na tom fakultetu bila je vezana uz katedru za no-

sive konstrukcije/specijalistički smjer rekonstrukcije ključnih njemač-

kih spomenika. Za vrhunske rezultate smatra bitnim interdisciplinar-

ni pristup, umrežavanje znanja i povezivanja stručnjaka raznih profila

iz europskih zemalja. Rado spominje strukovno umreženje sa zagre-

bačkim kolegama Nenadom Fabijanićem i Aleksandrom Laszlom, čiji

je rezultat studija o našem značajnom arhitektu Rudolfu Lubynskom,

njegovom nedovoljno obrađenom opusu, nastalom u Njemačkoj i po-

gotovo u Zagrebu, nakon studija i naukovanja u Karlsruheu.

Studija je rezultirala posebnim rezultatima o djelovanju Lubynskog,

koje se tek treba detaljno obraditi budući da je obilježio gradogradi-

teljstvo Zagreba kapitalnim objektima među kojima je najznačajnija

Nacionalna sveučilišna knjižnica. Karlsruhe ima svjetski poznatu zele-

nu, urbanu matricu (Fächerstadt) te ga zovu gradom lepezom, a ujed-

no je i najstariji tehnički univerzitet Njemačke. Tu su izumljeni prvi bi-

cikl i motor, otkriveni Hertzovi elektromagnetski valovi, pa je logično

da se tu razvila i najjača informatika Njemačke. Upravo taj spoj zele-

nog i skladnog gospodarenja i življenja s prirodom, u kombinaciji sa

sofisticiranim tehnologijama, odlikuje Karlsruhe. Ta sinteza je postala

svjetonazor i ključna strukovna odrednica djelovanja Mladenke Dabac.

NEPOZNATE VEZE:


u tzv. +green toplicama. Kako u tijeku

energetske obnove u Hrvatskoj sve zgrade

površine do 1000 četvornih metara moraju

izraditi energetski certifi kat najkasnije do

31. prosinca ove godine, upravo u energet-

skim i drugim mjerama obnove vidim ve-

like mogućnosti novog oblikovanja toplica,

turističkih sadržaja i svih ostalih objekata.

Certifi ciranje složenih objekata mora

obavljati interdisciplinarna grupa stručnja-

ka raznih tehničkih i drugih profi la, dakle

opet je riječ o umreženom znanju. Ključno

je da upravo oni propisuju odlučujuće

mjere obnove. Za ovo postupanje u našem

graditeljstvu još nema iskustva, obuka je

za certifi katore u Hrvatskoj krenula 2009.

godine. Važno je reći da se radi o dodat-

nom obrazovanju, a baza je uvijek izvrsno

inženjersko znanje. Prvi pilot certifi kat u

ovom trenutku završavamo za prve autorski

zaštićene +green toplice, a to su Daru-

varske toplice. I onda znam reći – da, to

je ta posebna Hrvatska. Moram istaknuti

kako takav primjer ansambla kao što su

Daruvarske toplice ne postoji u Europi.

Naime, u tim toplicama postoji 9,5 hektara

jedinstvenog, zaštićenog pejzažnog perivoja

sa stablima starim i oko 300 godina te

obližnjim gingko stablima, drugim po

starosti u Europi, s vrhunskom spome-

ničkom baštinom i dragocjenim izvorima

geotermalne vode. Ovih dana će krenuti

i arheološka istraživanja u kojima će se

ispitati starost i vrijednost mogućih rimskih

iskopina na kojima se nalaze Daruvarske

toplice. Rekonstrukcijom te iznimno vrijed-

ne spomeničke baštine moguće je potaknuti

arheološki turizam, jedan od najcjenjenijih

oblika turizma u svijetu. Naravno da će se

tamo i dalje razvijati toplički, ali i kultur-

ni turizam. Tek će rezultati kompleksnih

istraživanja valorizirati veliku vrijednost

naših prostora.

Hoćete li +green projektom obuhvatiti i kampove?Tom bi se fi lozofi jom morali obuhvatiti

ne samo kampovi nego i svi ostali oblici

smještaja jer svaki od njih treba posebno

tretirati. Pritom uvijek korisnik, tj. turist,

mora biti u središtu pažnje. Turisti se vole

odmarati u kampovima, ali hrvatski su

kampovi, nažalost, u ovom trenutku ener-

getski neučinkoviti. Trebamo krenuti prema

svim oblicima smještaja u turizmu, a to su

i kampovi, hoteli, hosteli, resorti. Hvale-

vrijedna je djelatnost i temeljni angažman

Zajednice obiteljskog smještaja u turizmu

(ZOST), jedne od ključnih udruga, koja

znači bazu hrvatskog turizma, i koja sva-

kako nastoji unaprijediti svoje poslovanje

novim rješenjima i tehnologijama s ciljem

ostvarivanja cjelogodišnjeg turizma, čime se

okreće i zelenom postupanju. Cijelo vrijeme

postavlja se pitanje kamo ide naš turizam,

tj. hoće li biti masovni ili elitni? Mišlje-

nja sam da trebamo intenzivno raditi na

posebnosti, time i prepoznatljivosti našeg

turizma jer to će najvećim dijelom odrediti

put kojim moramo krenuti. Ako odredimo

ono što nećemo, s vremenom ćemo shvatiti

ono što hoćemo.

Na koji bi se način trebalo poboljšati iskorištavanje obnovljivih izvora energije?Onog trena kada mapingom obnovljivih

izvora energije budemo znali energetski

potencijal svake lokacije u Hrvatskoj, imat

ćemo strategiju, i moći ćemo riješiti ono što

je za sada kod implementacije obnovljivih

izvora energije ključni problem. U sprezi

obnovljivih izvora energije s komplemen-

tarnim drugim izvorima energije ostvarit

ćemo optimalan energetski miks. Sve je

uvijek mudra ravnoteža između prirode,

njenih resursa i gospodarskog razvoja. To je

sustav tzv. zatvorene petlje.

Imate li prijedlog za zeleno postupanje na našim otocima? Upravo obnovljivi izvori energije pro-

klamiraju, u kombinaciji s reverzibilnim

postupanjem i umreženjem s drugim izvo-

rima energije tzv. otočna rješenja. Otočno

rješenje znači energetsku samodostatnost

- ključni propis EU politike 20-20-20. Kako

zgrade troše čak 41 posto sveukupne ener-

gije, najkasnije 2020. EU propisom zgrade

trebaju postati energane, dakle sva energija

potrebna na lokaciji mora se i proizvesti na

toj lokaciji. Cilj bi trebala biti energetska

decentralizacija, odnosno stvaranje manjih

energetskih fokusa i posebnih rješenja,

nadasve prikladnih za otoke. Mudrim po-

stupanjem, na bazi nesagledivog blaga naših

nacionalnih prirodnih resursa, ostvarit

ćemo željenu energetsku samodostatnost,

time i nezavisnost u svim razinama društva

i gospodarstva.

Osmislili ste autorski sustav laganih metalnih skeletnih

konstrukcija (LMSK). Što to točno znači?

Sa svojim njemačkim timom još sam 2003. osmislila softver za novi

zeleni sustav građenja (LMSK) i odlučila ga implementirati u Hrvat-

skoj, koja je zemlja beskonačnih mogućnosti. Autorski LMSK su za-

pravo lagani čelični skeleti, odnosno zelena inovacija, koja proistječe

iz moje temeljne strukovne djelatnosti, odnosno lean menadžmenta ili menadžmenta vitkosti. LMSK sustavi posebnim, zelenim projekti-

ranjem dobivaju toliko obloga i ispuna da su energetski učinkoviti i

ekološki podobni te služe idealnoj primjeni obnovljivih izvora ener-

gije. Tražili smo u Hrvatskoj najkompliciranije primjere projekata

kako bismo mogli dokazati učinkovitost primjene autorskog LMSK

sustava, koji je zeleni sustav gradnje. Prvi promotivni LMSK projekt

bila je rekonstrukcija kompletnog krovišta sjemeništa na Kaptolu u

Zagrebu 2006. godine. Željenu biblioteku za teologe klasičnom me-

todom nije bilo moguće ostvariti, to više što je bila riječ o vrhunskoj

spomeničkoj baštini s maksimalno zahtjevnim rubnim uvjetima. Su-

him postupkom i primjenom autorskog LMSK projektnog rješenja

ostvarili smo zeleni rezultat u svim razinama - oblikovno, energetski,

ekološki i ekonomski. Dakle zeleni, odnosno održivi rezultat. Ako

europski prosjek predviđa da su 75 posto zadataka budućnosti re-

konstrukcije, a samo 25 posto novi projekti, tada su uspješne rekon-

strukcije naša velika šansa za novo zapošljavanje ljudi.

Dalje zelene inovacije odnosno LMSK projekti bile su hale za farma-

ciju, dakle hale s mikroklimom koje su zbog svoje namjene i veliki

potrošači energije. Nakon projekata pet zelenih hala, izradili smo i

inovativno zeleno LMSK rješenje rekonstrukcije spomeničke baštine

za Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, što je i dalje otvoren

projekt. Zajedničko svim LMSK projektima su prednosti i ušte-

de za korisnika i okoliš.

LMSK - graditeljska inovacija idealna za primjenu OIE-a

PO UZORU NA MICHELINOVE ZVJEZDICE U GASTRONOMIJI, +GREEN HOTEL SA +GREEN ZVJEZDICOM NAŠIM ĆE HOTELIMA I HOTELSKIM SADRŽAJIMA DATI UNIKATNOST


INTERVJU

UOČI NOVOG ZAKONA O OTPADU: ISTRAŽUJEMO KOLIKO

Gradove


OTPAD NIJE SMEĆE

Održivo gospodarenje otpadom

postalo je civilizacijski impe-

rativ. Na neke metode, poput

odvojenog odlaganja papira

i stakla, građani su se već navi-

knuli, no ubrzo ćemo, donošenjem novog

Zakona o otpadu, morati dodatno promije-

niti svoje navike. Osim stakla, papira i PET

ambalaže, odvojeno će se iz domaćinstava u

posebne kante odlagati i biootpad.

Dosadašnji način odlaganja biorazgra-

divog otpada na gradske deponije može

uzrokovati nepovoljne utjecaje na okoliš,

prvenstveno na površinske vode, podzemne

vode, tlo, zrak i ljudsko zdravlje. Primjena

europske Direktive o odlagalištima 99/31/

EC rezultirala je razvojem novih strategija

gospodarenja otpadom u svim europskim

zemljama. Gospodarenje otpadom suočava

gradske komunalne tvrtke s novim izazovi-

ma uvođenja strogih tehničkih zahtjeva za

odlaganje. Dijelovi tog mozaika su postro-

jenja za mehaničko-biološku obradu otpada

(MBO), postrojenja za recikliranje otpada

(MRF), uređaji za kompostiranje organskog

materijala odvojenog na mjestu nastanka,

ali i sanitarna odlagališta.

Neki ciljevi iz spomenute direktive i

direktive o odlagalištima otpada postali su

obveze koje su prihvaćene potpisivanjem

Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske

Europskoj uniji. Hrvatska tako do 31.

prosinca 2013. mora udio biorazgradivog

komunalnog otpada koji se odlaže na

odlagališta smanjiti na 75 posto ukupne

količine (po težini) koja je bila proizvedena

u 1997. godini, tri godine kasnije (2016.) na

50 posto, a 2020. na 35 posto.

Hrvatska mora također osigurati

postupno smanjivanje ukupno odloženih

količina otpada na postojeća neodgovara-

juća odlagališta, pa do 31. prosinca 2013. to

mora iznositi maksimalno 1,710.000 tona

na godinu.

Novi Zakon o otpadu je u zakonskoj

proceduri, no mnoge lokalne samouprave

tek se trebaju uhvatiti ukoštac s konkretnim

planovima i strategijama, kao i njihove

komunalne tvrtke, na kojima će se lomiti

provođenje novog sustava gospodarenja

otpadom. Mnogo je otvorenih pitanja, a

vremena za ispunjenje obveza je, najblaže

rečeno, vrlo malo.

JE ODRŽIVA KOMUNALNA PRAKSA NAŠIH NAJVEĆIH GRADSKIH SREDINA

PIŠE Goran Šikić[email protected]

metu zelene tehnologije

U Osijeku, Splitu, Zagrebu... potrebna su hitna ulaganja - samouprave koje do kraja 2013. ne smanje potrebnu količinu odloženog otpada, prema ugovoru sa EU-om,

plaćat će goleme kazne


O čistoći i gradskom zelenilu,

skupljanju i odvozu komu-

nalnog otpada na području

grada Osijeka i okolnih općina

već pune 52 godine brine

gradsko javno poduzeće Unikom d.o.o.,

koje je sljednik nekadašnjeg Komunalnog

poduzeća Osijek, osnovanog 1. srpnja 1960.

godine.

Uz temeljnu djelatnost - održavanje

čistoće, odlaganje komunalnog otpada

i održavanje javnih površina - ta tvrtka

obavlja i djelatnost zooloških vrtova jer je u

njenom sastavu i prostorno najveći hrvatski

zoološki vrt (osječki ZOO-vrt prostire se na

11 hektara površine). Kako bi što kvalitet-

nije obavili navedene djelatnosti, oko 350

radnika Unikoma podijeljeno je u radne

jedinice: Čistoća, Zelenilo, Graditeljstvo i

Zoološki vrt. Logično, najbrojnija je radna

jedinica Čistoća, u kojoj radi oko 150 ljudi

različitih struka, a koji se bave skupljanjem

i odvozom komunalnog otpada za područje

grada Osijeka, te susjednih općina Čepina,

Antunovca i Ernestinova. Riječ je o oko

48.000 kućanstava i više od 2000 poslovnih

korisnika. Prikupljanje komunalnog otpada

obavlja se za sve korisnike jednom tjedno, uz

iznimku užeg centra grada Osijeka, gdje se

to obavlja dva puta tjedno.

USKORO I PODZEMNI KONTEJNERIPrikupljeni komunalni otpad Unikom

odlaže i zbrinjava na, već dugi niz godina

“privremenom”, odlagalištu Lončarica Velika.

Poslovi odlaganja podrazumijevaju razastira-

nje, sabijanje i prekrivanje otpada, a godišnje

se odloži između 35.000 i 40.000 tona.

Radna jedinica Čistoća zadužena je i za

održavanje čistoće javnih površina u gradu

Osijeku - gradskih trgova, pješačkih zona i

staza, nogostupa, dječjih igrališta, gradskih

prometnica i ostalih javnih gradskih površi-

na. Njima, kao i radnoj jedinici Zelenilo, na

raspolaganju je vozni i strojni park od oko

130 različitih vozila i samohodnih strojeva.

Prema riječima Tatjane Elez, glasnogo-

vornice tvrtke, Unikom, uz ostalo, raspolaže

najmodernijim čistilicama.

“Svake godine obnavljamo posude za

komunalni otpad (kontejnere različitih

dimenzija), za što se godišnje izdvaja 200.000

kuna. U sklopu obnove jednog od središnjih

osječkih trgova – Trga slobode – Osijek će

prvi put dobiti i tzv. ugrađene podzemne

kontejnere. Istovremeno, na nekim frekvent-

nijim lokacijama kao što je Trpimirova ulica,

vrlo skoro ćemo imati zaštite na kontejne-

rima, za ljepši izgled i kontejnera i okoliša”,

objašnjava Tatjana Elez.

ČIPIRANE KANTE ZA PAPIRU Osijeku se odnedavno intenzivnije pro-

vodi selektiranje otpada na mjestu nastanka.

U tom je segmentu najveći pomak učinjen sa

starim papirom, koji unikomovci od građana

prikupljaju na tri načina. Tako već desetak

godina Osječani stari papir mogu odlagati

u posebne kontejnere raspoređene na 60-ak

eko-otoka postavljenih u svim gradskim na-

seljima, a odnedavno i na još pet novih tzv.

eko-točaka. Od početka ove godine, Unikom

papir prikuplja i po načelu “od vrata do

UNIKOM BRINE O GRADSKOJ ČISTOĆI, ZELENILU, ALI I ZOOLOŠKOM VRTU

GODIŠNJE SE NA LONČARICI VELIKOJ RAZASTIRE, SABIJA, PREKRIVA I ODLOŽI IZMEĐU

35.000 I 40.000 TONA OTPADA

PIŠE Svetozar [email protected]

Prvi Zeleni otok na OsječanimaPrvo reciklažno dvorište u Osijeku otvoreno je u naselju Jug II početkom

mogu svakodnevno od 0 do 24 odvajati čak 19 vrsta otpada


OTPAD NIJE SMEĆE

Osječka gradska komunalna tvrtka posljednjih godina sudjeluje i u nekoliko europskih proje-kata. Jedan od takvih je i postavljanje eko-točki u gradu, u sklopu projekta “Ususret reciklaži u Osječko-baranjskoj županiji i Okrugu Sjeverna Bačka”. Projekt financira Europska unija kroz program prekogranične suradnje IPA Hrvat-ska-Srbija 2007-2013. Fokus tog projekta je na osnaživanju kapaciteta sudionika uključenih u sustave gospodarenja otpadom (nevladinih organizacija, građana, lokalnih vlasti i komu-nalnih poduzeća). To je odlučan korak koji će Osječko-baranjsku županiju i Okrug Sjeverna Bačka dovesti do ispunjenja obveza koje su zadane u novoj europskoj okvirnoj direktivi o otpadu (2008/98/EC) i direktivi o odlagalištima otpada (99/31/EC).Projekt traje dvije godine i dosad je gradovima Osijeku i Subotici donirano po pet eko-točki koje su dizajnirane prema naprednim modelima iz Njemačke i Velike Britanije. Osnova tog susta-va je odvojeno prikupljanje otpada “od vrata do vrata”, gdje stambene zgrade dobivaju vlastita reciklažna dvorišta. Aktivnim i osobnim pristu-pom pokušat će od tog projekta dobiti uzorni model za planiranje aktivnosti reciklaže u cije-lom gradu. Unutar jedne eko-točke, odnosno funkcionalne nadstrešnice, nalaze se posude za selektivno skupljanje otpada (PET, MET, papir, staklo), a vrijednost svake je 6000 eura.

Za društvo bez otpadaUnikom se svojim projektima prijavio na još dva natječaja. Na natječaj prekogranične su-radnje IPA Hrvatska-Srbija zajedno sa JKP Ko-munalije iz Sremske Mitrovice izradili su i pri-

javili projekt pod nazivom “The Case for Zero Waste” – creating preconditions for zero waste society in cross borderregion. (“Argumentacija za društvo bez otpada” – stvaranje uvjeta za us-postavu društva bez otpada u prekograničnom području). Unikomovi su partneri na tom pro-jektu Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, te agilna ekološka udruga Zeleni Osi-jek, a Grad Osijek je pridruženi partner. Sa srp-ske strane, partneri JKP Komunalija na projektu su grad Sremska Mitrovica i tamošnji Ekološki klub. Ako taj projekt bude odobren, planira se unaprijediti sustav selektivnog prikupljanja ot-pada u Osijeku kroz edukacijski centar u sklopu postojećeg Zelenog otoka na lokaciji Jug II s radionicama za učenike osnovnih škola, ali i sve zainteresirane, a vezano uz primarnu selekciju otpada.

Program za biljni otpadNa natječaj u sklopu programa prekogranične suradnje IPA Hrvatska-Mađarska, na kojem je evaluacija projektnih ideja u tijeku, prijavili su, nadalje, projekt pod nazivom ‘’Creating pre-conditions for responsible waste management in cross - border region’’ (Stvaranje preduvjeta za odgovorno gospodarenje otpadom u pre-kograničnom području). Unikomov partner u tome je također Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, a s mađarske strane grad Beremend. Kroz ovaj projekt planirano je una-prijediti sustav selektivnog prikupljanja biljnog otpada, a kao potencijalno značajna aktivnost ističe se nabava 1500 kompostera i edukacija građana o selekciji i zbrinjavanju biljnog otpada kompostiranjem.

vrata”. Većini kućanstava na području grada

distribuirano je 15.000 čipiranih plavih

kanti namijenjenih isključivo prikupljanju

starog papira. Međutim, prema određenom

ritmu prikupljanja, Unikom te plave kante

prikuplja samo jednom mjesečno, što se

pokazalo nedostatnim. To više što je u prvih

pet mjeseci ove godine prikupljeno čak 370

tona papira, a tijekom cijele prošle godine

300 tona. Osim ekološkog, ovakav sustav

prikupljanja papira zasigurno ima i dobar

fi nancijski rezultat za tvrtku Unikom.

Još bolji rezultati zabilježeni su u prikuplja-

nju elektroničkog otpada - u prva tri mjeseca

ove godine prikupljeno je 7,5 tona, a tijekom

2011. samo 2,5 tone.

“Odvojenim prikupljanjem otpada može-

mo bitno smanjiti količinu koja ide na odla-

galište, ali i iskoristiti brojne vrijedne sastoj-

ke koji su do sada nepovratno završavali ili

na odlagalištu ili u okolišu. Stoga je Unikom

početkom ove godine otvorio Zeleni otok,

reciklažno dvorište u osječkom naselju Jug

II, gdje građani mogu selektirati čak 19 vrsta

otpada, i to svakodnevno puna 24 sata uklju-

čujući subotu, nedjelju i blagdane. Većina

građana spoznala je i prihvatila potrebu

razvrstavanja otpada – dosad je Zeleni otok

posjetilo više od 6000 građana”, naglašava

Tatjana Elez i zaključuje kako ništa ne bi ni

bilo moguće bez savjesnih građana koji misle

o svojoj i o budućnosti svoje djece.

usluzi

godine - građani tu

U gopodarenje s Mađarskom i Srbijom

EUROPSKI PROJEKTI

U tijeku je pilot-projekt, zasnovan na sustavu selektivnog odvajanja “od vrata do vrata”


CISTOCA GRADOVA

GOSPODARENJE OTPADOM

OSIJEK

Unatoč činjenici da su medi-

teranski gradovi - a Split je

tipičan primjer - zahtjevni

za održavanje i čišćenje kako

zbog uskih ulica tako i zbog

priljeva velikog broja turista tijekom cijele

godine, a pogotovo u ljetnim mjesecima -

građani svoj Split, prema anketi, smatraju

čistim gradom. Za gradsku tvrtku Čistoća,

koja se brine za čišćenje grada te za odvoz i

zbrinjavanje otpada, možda je još vrednije

što se s građanima slažu i anketirani turisti.

Ta gradska tvrtka je, prema riječima

njezinog direktora Stjepana Ivčevića, zbog

usvojenih standarda obvezna provoditi

ankete, u kojima i građane i turiste pitaju

o načinima čišćenja grada, o prikupljanju

otpada, o odvajanju i slično. Za razliku od

nekih naših gradova u kojima se kontejneri

prazne i otpad odvozi jedanput tjedno, na

području šireg prstena grada Splita smeće

se odvozi svakodnevno. U odluci o komu-

nalnom redu Grada Splita ta obveza je tri

puta tjedno.

UPITNA SANACIJA KAREPOVCAU prošloj godini je na odlagalište otpada

Karepovac odloženo 120.000 tona komu-

nalnog otpada, od čega je udio Grada Splita

iznosio 52 posto - na to se odlagalište,

naime, odlaže otpad iz okolnih gradova i

općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Točnije, 19 jedinica lokalne samouprave

odlaže na splitsko odlagalište Karepovac,

kojemu je neophodna temeljita sanacija. To

je veliki problem za Grad Split, a za sadašnje

stanje izravnim se krivcem smatra Splitsko-

dalmatinska županija. Ona ne samo što nije

izgradila Centar za zbrinjavanje otpada, nego

je, unatoč golemoj količini novca potrošenoj

na razne studije, analize i plaće zaposlenika

koji rade samo na tom projektu, propustila

mogućnost, za razliku od susjedne Šibensko-

kninske, povući novac iz europskih fondova.

Kako sada stvari stoje, taj centar se vrlo

vjerojatno neće nikada sagraditi jer je ostao

u početnoj fazi ishođenja Studije utjecaja

na okoliš, a građani Splitsko-dalmatinske

županije morat će plaćati nekoliko puta veću

cijenu usluge zbrinjavanja i odvoza otpada

vrlo vjerojatno na Bikarac u Šibensko-

kninskoj županiji.

Prema procjeni direktora Ivčevića, na

Karepovac se još može neko vrijeme odlagati.

Tu je smješteno otprilike 6,5 milijuna pro-

stornih metara otpada. Unatoč problemima

zbog toga jer je odlagalište smješteno na

rubnim područjima grada, provode se sve

mjere kako ne bi bilo posljedica za okoliš

i stanovništvo. Sanacija Karepovca, kao i

izgradnja županijskog Centra za gospodare-

nje otpadom, ostala je dugi niz godina samo

na papiru, što znači da se desetke godina

samo plaćaju razne studije i sanacijske ana-

lize. Sanaciju bi trebao provesti Grad Split.

Međutim, to nije moguće ako nema Centra

za gospodarenje otpadom, pa ni jedno ni

drugo, ni sanacija ni gradnja Centra, nisu niti

započete.

VISOKI STANDARDI Čistoća Split prolazila je vrlo trnovit put

kroz svoju povijest. Danas je to tvrtka u

kojoj trenutačno, prema našim saznanjima,

prosječna neto plaća iznosi 7100 kuna, i koja

je pod stalnim pritiskom osoba koje traže po-

sao. No, nije uvijek bilo tako. Bilo je razdoblja

kada se nisu isplaćivale plaće, kada su radnici

štrajkali i kada stanovnici Splita nisu željeli

raditi u toj tvrtki. To je razdoblje

ČISTOĆA - NAJRENTABILNIJE SPLITSKO GRADSKO PODUZEĆE

Usluga koju hvale i Na Karepovac je lani odloženo 120.000 tona komunalnog otpada - no

ULICE SE, PREMA PROCJENI, NAJČEŠĆE PERU LJETI DETERDŽENTOM, A ČISTOĆA JE OPREMLJENA I PARNIM STROJEM ZA ČIŠĆENJE ŽVAKAĆIH GUMA

PIŠE Jozo [email protected]

MALE MEĐUGRADSKE USPOREDBE

Učinkovitiji a jeftinijiGrad Zadar ima trećinu stanovnika grada Splita, proizvodi oko trećinu splitskog otpa-da, a u tamošnjoj Čistoći radi 315 zaposlenih, prema 283 u Splitu. Grad Rijeka ima otprilike nešto manje otpada od Splita, a tamošnja ko-munalna tvrtka, koja doduše održava i zelenilo, upošljava 440 radnika. U Čistoći Split posebno su zadovoljni stanjem voznog parka, čija je pro-sječna starost između pet i osam godina. Od ukupno 75 vozila čak 23 su specijalna, maju

samopodizače, osam vozila za čišćenje ulica... U Splitu se čisti 5,5 milijuna četvornih metara površine. Cijena odvoza za građane Splita je među najpovoljnijima u Hrvatskoj. Otprilike za stan od 65 kvadrata koji proizvede oko 114 litara otpada na mjesec, cijena svakodnevnog odvoza je oko 30 kuna. U Zagrebu je oko 110 kuna. U Čakovcu komunalna tvrtka koja od-vozi smeće jedanput na tjedan naplaćuje od-voz dvostruko skuplje nego splitska.


OTPAD NIJE SMEĆE

poodavno prošlo, Čistoća je danas najbolje

gradsko poduzeće. Tvrtka je organizirana

tako da prema svim koefi cijentima uprav-

ljanja, rentabilnosti i efi kasnosti obavljanja

dužnosti prednjači kad je riječ o najbolje

organiziranim tvrtkama koje se bave tom dje-

latnošću u Hrvatskoj. Pokazuju to usporedni

indeksi, dostupni u vrlo preciznim godišnjim

izvješćima o poslovanju. Prije Domovinskog

rata, Čistoća Split imala je 480 radnika,

trenutačno ima 283, i to nakon prirodnog

odljeva. Zahvaljuje to modernizaciji i tehno-

loškoj opremljenosti, zbog koje je i kvaliteta

usluge iz godine u godinu sve bolja. U Splitu

se prema potrebi, odnosno prema procjeni,

ulice peru deterdžentom, i to najčešće ljeti.

Tvrtka je opremljena i parnim strojem za

čišćenje žvakaćih guma, čijom su učinkovi-

tošću iznimno zadovoljni, a stručnjaci tvrtke

su stroj raznim inovacijama i prilagodili što

efi kasnijem čišćenju splitskih ulica i trgova.

SLAB INTERES ZA SIROVINE“U Hrvatskoj se predviđa zakonska obveza

prikupljanja biootpada od početka sljedeće

godine, no postavlja se pitanje što s njim ako

nemamo izgrađene kompostane. Ni uvjeti

zbrinjavanja, čišćenja i odvoza nisu isti u

svim gradovima, a Zakon ih sve jednako

tretira”, ističe direktor Ivčević. Prema dosad

dostupnim informacijama, na području

Splitsko-dalmtinske županije jedino Grad

Kaštela ima planski predviđenu gradnju

kompostane.

Direktor Ivčević ističe da je napravljena i

analiza strukture otpada, koja je dragocjena

kao podloga za odvojeno prikupljanje.

“Uspješnost u ispunjavanju zakonske

obveze odvajanja otpada ovisi i o građa-

nima, o dostupnosti reciklažnih dvorišta i

kontejnera. Ako su im oni nadohvat ruke,

građani će se lakše odlučiti za to. Ako nemate

reciklažno dvorište u blizini zgrade, morate

pokušati provesti primarno odvajanje putem

šarenih kontejnera. U Splitu je postavljeno

oko 700 plavih kontejnera za papir, oko 500

kontejnera za plastičnu ambalažu, potom

za staklo, za drvni otpad... Problem je što

nema zainteresiranih tvrtki za preuzimanje

balirane plastične ambalaže, ili što ponekad

plave kontejnere isprazne tvrtke koje se bave

prikupljanjem starog papira. Kad Čistoća

prikupi 20.000 tona drvnog otpada, nitko ga

neće preuzeti”, pojašnjava Ivčević i dodaje

kako je osnovni plan tvrtke razvijati se prema

odvojenom prikupljanju, kojim se smanjuje i

količina otpada.

Iako se u kontejnerima za plastičnu am-

balažu često nađe samo oko 60 posto te vrste

otpada, većina građana Splita trudi se otpad

odvajati, a kako zaključuje direktor Ivčević,

za čistoću grada to je i najvažnije.

Splićani i turisti samo je 52 posto te količine bio udio Grada Splita

SAVRŠENO ZA NAUTIČARE I SKUČENE GRADSKE JEZGRE

Prvi hrvatski plutajući zeleni otokNa ovogodišnjem Adriatic Boat Showu u Šibeni-ku tvrtka S.T.P. je u suradnji s domaćom tvrtkom Marinetek NCP premijerno predstavila - prvi hr-vatski plutajući zeleni otok. Posrijedi je rješenje koje omogućuje nautičarima da otpad priku-pljen na brodu odlože u za to predviđene spre-mnike, a pritom ne moraju napustiti plovilo. Ovi-sno o načinu postavljanja, plutajući zeleni otoci mogu i ne moraju biti u kontaktu s kopnom, pa je nesmetano odlaganje omogućeno i na tzv.

slobodnom vezu. Kad se skupi dovoljna količina u tri raspoloživa spremnika ukupnog efektivnog kapaciteta nešto manjeg od 20 prostornih me-tara, ponton se može odsidriti i odtegliti do prve luke na istovar, može ga isprazniti brod poput ko-čarice... Vreća se prazni u za to predviđeni prostor, ili se jednostavno zamijeni praznom dok se to ne učini. Ta instalacija omogućuje odvojeno priku-pljanje otpada i u malim primorskim gradovima sa zaštićenom jezgrom, gdje nema dovoljno

prostora ili im je nemoguće pristupiti vozilom zbog uskih ulica i prolaza.


CIST

OCA GRADOVA

GOSPODARENJE OTPAD

OM

SPLIT

Svakoga dana 1600 ljudi s oko

250 različitih vozila radi na odr-

žavanju čistoće grada Zagreba.

Komunalna tvrtka Čistoća, u

sklopu Zagrebačkog holdinga,

druga je po veličini podružnica prema

broju zaposlenih. Prema prihodima od odr-

žavanja čistoće i odvoza otpada, treća je po

veličini prihodovna stavka Holdinga, nakon

prihoda od prodaje i distribucije plina te

distribucije vode. S druge strane, prihod od

odlaganja i skladištenja otpada najmanja je

prihodovna stavka, ali taj dio je organizacij-

ski odvojen i ne pripada djelatnosti Čistoće,

već ZGOS-a, zasebne podružnice Holdinga.

Odlagalište otpada na zagrebačkom

Jakuševcu svakoga dana primi gotovo

tisuću tona otpada, iako već dvije godine ne

raspolaže uporabnom dozvolom. Direktor

ZGOS-a javno je ustvrdio da je pokrenuta

procedura kako bi se izmijenio prostorni

plan, čime bi odlagalište moglo primati

otpad do 2015., a što će biti nakon toga,

te hoće li se u tom roku naći rješenje za

odlaganje otpada s područja Zagreba - još

nije poznato.

Mnogi polažu nade u novi sustav gospo-

darenja otpadom, jer bi se razvrstavanjem

već na mjestu nastanka - u domaćinstvima

- znatno smanjila količina za odlagalište,

a većina razvrstanog (papir, plastična amba-

laža, staklo) reciklirala. Još nije posve jasno

kako će se riješiti biorazgradivi otpad.

SMANJITI OTPAD ZA 40.000 TONAPrema obvezama iz Ugovora o pristupa-

nju Europskoj uniji, od ukupnih hrvatskih

obveza u smanjivanju odlaganja biorazgra-

divoga komunalnog otpada do 31. prosinca

2013., izračun pokazuje da bi za Grad

Zagreb to značilo godišnje smanjivanje od

oko 40.000 tona.

Dobra vijest je da, prema podacima

Čistoće, već nekoliko godina količine priku-

pljenog otpada padaju, što zbog krize, što

zbog recikliranja.

Prijedlog Plana gospodarenja otpadom

Grada Zagreba do 2015. izrađen je u

svibnju 2009., u međuvremenu je prove-

den natječaj za izradu Strateške procjene

utjecaja Plana na okoliš, ali tu procjenu još

nisu prihvatile nadležne institucije, pa Plan

ima tek status nacrta. Kako naglašavaju u

Čistoći, osnovna postavka Plana je izgrad-

nja spalionice, odnosno postrojenja za ter-

mičku obradu otpada, kapaciteta minimal-

no 400.000 tona. Kako je za gradnju takvog

postrojenja potrebno, prema procjenama,

pet do osam godina, jasno je da će preuzete

obveze biti vrlo teško ispuniti nastave li

se pripreme dosadašnjim tempom. No, u

slučaju da se obveze ne ispune, kao i ostale

jedinice lokalne samouprave sa sličnim pro-

blemom, i Zagreb će se suočiti s plaćanjem

ogromne kazne.

Poznat je primjer Italije, koja je plaćala

milijun eura na dan po nesaniranom odla-

galištu. Hrvatska bi s takvih odlagališta mo-

rala osigurati postupno smanjivanje uku-

pno odloženih količina otpada. Konkretno,

do kraja sljedeće godine godišnja maksi-

malna količina otpada na neodgovarajućim

odlagalištima iznosi 1,7 milijuna tona.

Usvajanje Plana gospodarenja otpadom

Grada Zagreba preduvjet je i za ostvarivanje

prava na sufi nanciranje izgradnje Centra za

gospodarenje otpadom (CGO) i uspostave

integralnog sustava gospodarenja otpadom

sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i ener-

getsku učinkovitost te Europske unije.

PRIJEDLOG MEHANIČKE SEPARACIJEZagrebačka Čistoća, prema smjernicama

koje je potpisao njezin direktor Branimir

Valašek, predlaže stoga promjenu temeljnih

postavki plana gospodarenja otpadom u

Zagrebu kako bi se preuzete obveze mogle

ispuniti. Među glavnim točkama novog

pristupa trebala bi biti uspostava sustava

odvojenog skupljanja otpada na cijelom

gradskom području, uključujući i izgradnju

reciklažnih dvorišta (minimalno dvadeset)

ČISTOĆA – DRUGA PO BROJU ZAPOSLENIH PODRUŽNICA ZAGREBAČKOG HOLDINGA

Zagrepčani će recik u svakom kvartuOdlagalište otpada na Jakuševcu na dan primi gotovo tisuću tona otpada ia

raspolaže uporabnom dozvolom

PLAN KOJI SE ZASNIVA NA SPALIONICI JOŠ JE U FAZI NACRTA, ZA NJENU GRADNJU TREBA PET DO OSAM GODINA - NE NAĐU LI SE HITNO RJEŠENJA, PRIJETE OGROMNE KAZNE

PIŠE Goran Šikić[email protected]


OTPAD NIJE SMEĆE

opremljenih u skladu sa zakonskim propi-

sima i ciljevima EU-ove direktive. Zatim,

potrebno je osigurati automatsko meha-

ničko razdvajanje miješanog komunalnog

otpada. Uz defi niranu lokaciju i potrebne

dozvole, takvo postrojenje je, prema procje-

ni Čistoće, moguće izgraditi za 18 mjeseci.

Automatska mehanička separacija otpada,

koja uključuje zatvorenu kompostanu i

postojeće otvorene kompostane te odlaga-

lište otpada, može se, predlažu u Čistoći,

kao neovisna cjelina smatrati prvom fazom

izgradnje CGO-a i biti komplementarna

postrojenju za termičku obradu otpada.

Potrebno je izraditi i provoditi program

odnosa s javnošću, što podrazumijeva kon-

tinuiranu edukaciju i informiranje građana

o novom odnosu prema otpadu.

U Čistoći također naglašavaju kako treba

uvažavati i strukturu otpada (glomazni,

“zeleni “, otpad od čišćenja ulica...), ali i

promijenjene količine otpada u odnosu na

one navedene i procijenjene u Nacrtu plana,

koje su po njima nerealno visoke.

Provedbom takvog plana bilo bi moguće

smanjiti potreban kapacitet postrojenja za

termičku obradu otpada i pretvoriti ga iz

gradskog u regionalni objekt. Izgradnjom

zatvorenog sustava mehaničke separacije i

biološke obrade smanjilo bi se i onečišći-

vanje atmosfere, čime bi se uklonili uzroci

glavnih prigovora sadašnjem odlagalištu

Jakuševec-Prudinec. Tako bi se smanjila

količina odloženog otpada i eventualno

omogućilo produljenje vijeka odlagališta,

koje je sada prekapacitirano.

GRAĐANI ZADOVOLJNI ČISTOĆOM Podružnica Čistoća, prema popisu svojih

djelatnosti, provodi i razvija cjelovit sustav

gospodarenja otpadom na području Grada

Zagreba, odvojeno skuplja korisni otpad u

spremnicima na javno-prometnim površi-

nama i u reciklažnim dvorištima, skuplja

i odvozi komunalni otpad iz kućanstava i

drugih korisnika usluga, održava čisto-

ću javno-prometnih površina (kolnika,

pločnika, trgova, pothodnika, javnih stuba

i prolaza), postavlja i održava košarice za

otpatke te urbanu opremu u pješačkoj zoni,

a u zimskom razdoblju uklanja snijeg i led s

javnih stuba, prilaza kolnicima i iz pješačke

zone.

“Brojna istraživanja i ankete pokazuju

zadovoljstvo građana našim uslugama,

a to nam je najvažniji cilj”, ističe Trpimir

Majcan, direktor sektora za gospodarenje

otpadom, zaštitu okoliša i razvoj u Čistoći.

“Čišćenje javnih prometnih površina

vezano je uz sredstva koja Grad odobri,

a grad se svake godine sve više širi. Tu

postoji prostor za poboljšanje, a potrebna je

stalna obnova voznog parka i mehanizacije.

Konstantno ulažemo i u edukaciju naših

djelatnika.”

Sustav upravljanja kvalitetom i okolišem

primijenjen u Podružnici Čistoća zasnovan

je na zahtjevima međunarodnih normi

ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004, a odne-

davno je podružnica i nositelj certifi kata

OHSAS (Occupational Health and Safety

Assessment Series) za sustav upravljanja

zdravljem i sigurnošću na radu. Broj oz-

ljeda na radu, kako ističe direktor Valašek,

u toj se podružnici 2011. smanjio čak 50

posto u odnosu na godinu prije.

“Uključeni smo i u projekt CIVITAS,

koji fi nancira Europska unija, te pokuša-

vamo, koliko je moguće, smanjiti emisije

plinova iz naših vozila u okoliš, te koristiti

biodizel kao pogonsko gorivo”, istaknuo je

Majcan.

Direktivom Europske komisije sve nas

čeka razvrstavanje, a naročito smanjenje

količine biootpada na deponijima za 25

posto do kraja 2013., što je velik posao, ali

zahtijeva i velika ulaganja.

UTRKA S ROKOVIMAI prije tih direktiva zagrebačka Čistoća

započela je pilot projekt odvojenog priku-

pljanja otpada u četiri različita dijela grada

Zagreba. “Građani polako sve više i više

razdvajaju otpad, ali to je još daleko od ono-

ga što bi trebalo. Također, u kontejnerima za

PET ambalažu pronalazili smo sve i svašta,

pa radnici moraju razvrstavati prije pražnje-

nja. Potrebna je kontinuirana edukacija

lirati

iako već dvije godine ne

KROZ PROJEKT CIVITAS, KOJI FINANCIRA EU, ČISTOĆA POKUŠAVA SMANJITI EMISIJE PLINOVA IZ SVOJIH VOZILA


CISTOCA GRADOVA

GOSPODARENJE OTPADOM

ZAGREB

U jednoj kući koja na prvi pogled izgleda kao tipična obiteljska kuća na rubu Zagreba, u nase-lju Lučko, nalazi se sjedište tvrtke STP. Iza kuće je dvorište u kojem se na zelenom travnjaku igraju djeca. Iza te idilične slike su hangari s najsuvre-menijim spremnicima za otpad, koji su, vjeruje direktor tvrtke STP d.o.o. Marko Brnčić, idealno rješenje za odvojeno prikupljanje biorazgradi-vog otpada.Ako će se u novi sustav gospodarenja otpadom ući postojećim metodama, bit će to skupo i teško provedivo, naglašava Brnčić. Finski spre-mnici otpada MOLOK, koje zastupa STP, većim dijelom ukopani su ispod površine zemlje, zbog čega se u njima sadržaj ne zagrijava i ne smrdi te se sabija zahvaljujući sili gravitacije, pa u jedan spremnik stane čak 6,5 prostornih metara otpada. MOLOK se koristi i fiziološkim svojstvom zraka koje ne dopušta da se sadržaj u njemu zapali. Otpad se u spremniku nalazi u vreći, koja se diže kranom i premješta do vozila, gdje se otvara na dnu i prazni. Tako na elegan-tan način samo jedan radnik isprazni spremnik puno brže u odnosu na metodu kakva se koristi

u većini hrvatskih komunalnih tvrtki, gdje spremnike prazne po tri radnika. Uz to, u MOLOK stane do pet puta više otpada nego u klasične kontejnere. A što bi onda radila ona dvojica radnika koji se sada voze s voza-čem po gradskim ulicama? Umjesto da riskiraju ozljede povlačenjem kontejnera, mogli bi odje-nuti odijela i kravate i kontrolirati čiste li vlasni-ci pasa za svojim ljubimcima izmet s gradskih ulica, predlaže Brnčić. Takve spremnike STP je postavio u mnogim manjim gradovima Hrvat-ske, poput Koprivnice, Čakovca i Marije Bistrice. Dan prije našeg posjeta postavljen je u Murteru, a s ponosom ističu Veliku Goricu, gdje na oko 30 postavljenih kontejnera nisu imali potrebu ništa servisirati već godinama, čak ni skidati grafite. Tajna je u kvalitetnim materijalima i tehnologiji koja se razvija već dvadeset godina; prvi MOLOK kontejneri postavljeni prije dvadeset godi-na u Finskoj - još su u upotrebi! Najsuvremenije antibakterijske kante za biootpad trenutačno su postavljene u Čakovcu.

Od Saše Avirovića, tehničkog direktora Čakoma, doznali smo da od oko 20.000 kanti, koliko ih je ta komunalna tvrtka kupila od STP-a u posljed-njih devet godina, niti jednu nisu vratili dobav-ljaču, koji garantira zamjenu. U Čakovcu još nisu zabilježili slučaj da se kanta oštetila sama od sebe ili popucala zbog promjena temperature. Tek su ih nekoliko, doznali smo od Avirovića, ne-hotice pri parkiranju oštetili vozači automobila. Manji gradovi u Hrvatskoj pronašli su računicu u investiranju u naprednije tehnologije za oču-vanje okoliša, dok su veći još tromi i komotni. Primjerice, svjedoci smo brojnih kanti za otpad na ulicama Zagreba koje su oštećene bez nekog vidljivog razloga, ali nije poznato koliko ih je vraćeno proizvođaču uz zahtjev da ih besplatno zamijeni novima.

za koju nikada nema dovoljno sred-

stava. Količinama koje su odvojene

još nismo zadovoljni. Najviše se

odvojilo papira, ali tu smo imali

problem krađe papira. Procjenjujemo

da su nam 2011. otuđili papir iz spremni-

ka u vrijednosti tri milijuna kuna. Sud je

odbacio našu tužbu zbog male pojedinačne

vrijednosti. Međutim, kad se sve zbroji, nije

to mala šteta”, ističe Majcan te dodaje:

“Za biootpad ima više rasploloživih

modela prikupljanja, i tu se Grad mora

odlučiti, napraviti cjelovitu strategiju.

Rokovi su već pri kraju, i treba to hitno

početi raditi.”

Uvođenjem novog sustava razvrstavanja

otpada na mjestu nastanka, za odvojeno

prikupljanje biootpada potrebno je uvođe-

nje većeg broja kanti. Procjena Čistoće je

da bi trebalo uložiti 70 milijuna kuna da

se krene u takav posao, a i godišnji trošak

prikupljanja je velik. Majcan napominje

kako postoji i drugi način - sortirinice

koje automatski odvajaju otpad. “Na

Gradu je da odluči koja će se metoda

koristiti, kao i kod izbora između MBO-

ova ili spaljivanja. Naravno, ta odluka će

uvelike utjecati i na naš opseg poslova te

naša ulaganja.”

Čistoći je cilj otvarati reciklažna dvorišta

u svakoj gradskoj četvrti, traže se lokacije,

a u većim će ih četvrtima biti i nekoliko.

Glomazni otpad koji su odlagali dvaput go-

dišnje, građani će sada će moći besplatno

odlagati u reciklažnim dvorištima u svom

kvartu tijekom cijele godine.

Ukopani spremnici - rješenje i za biootpad?

MANJI GRADOVI ULAŽU VIŠE U NAPREDNE TEHNOLOGIJE

p

da su

ka u v

odbac

vrijed

to ma

“Za

mode

odluč

Roko

počet

Uv

otpad

priku

Sadržaj u njima ne smrdi, ne može se zapaliti, prazne se brzo i lako, uvjerili su se u Čakovcu, Velikoj Gorici...


OTPAD NIJE SMEĆE

Regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske

‘Piškornica’ kao prvi RCGO iz strukturnih EU fondova

PIŠE Goran [email protected]

Regionalni centar za gospoda-

renje otpadom sjeverozapadne

Hrvatske (RCGO) Piškorni-

ca-Koprivnički Ivanec, koji bi

trebao brinuti o otpadu u 111

gradova i općina Koprivničko-križevačke,

Varaždinske, Međimurske i Krapinsko-za-

gorske županije (Sporazum o preuzimanju

otpada čekao je u lipnju potpise Grada

Koprivnice četiri općine, Sokolovca, Jalža-

beta, Vinice), do kraja ove godine trebao

bi ishoditi lokacijsku dozvolu i predati

aplikacije za sufi nanciranje sredstvima iz

fondova Europske unije. Projekt će pred

predstavnicima Europske komisije u Bruxe-

llesu braniti direktor RCGO Piškornica

Mladen Jozinović i njegov tim, koji su više

od tri godine mukotrpno radili na studiji

izvodljivosti i prikupljanju svih potrebnih

dokumenata za gradnju Centra na površini

od 43,6 hektara.

“Postupak je to koji će trajati od prosinca

ove do lipnja iduće godine. Imamo šanse

povući do 55 milijuna eura, što je 80 posto

potrebnih sredstava, ostatak bismo fi nanci-

rali kroz operativne prihode Piškornice d.

o. o. Ako projekt prođe, slijedi raspisivanje

međunarodnog natječaja za građevinske

radove, uključujući i tehnologiju, po prin-

cipu ključ u ruke. Ako ne dobijemo zeleno

svjetlo, gradnja Centra bit će fi nancirana

javno-privatnim partnerstvom, što bi u

konačnici za 550.000 stanovnika ovog

područja značilo veću cijenu zbrinjavanja

otpada”, objašnjava direktor Jozinović.

Tvrtku Piškornica d.o.o. regionalni centar za gospodarenje otpadom sjeve-rozapadne Hrvatske

osnovale

su 12.

ožujka

2009. četiri županije (po 22,5 posto udjela) i

Općina Koprivnički Ivanec (10 posto udje-

la). Izgradnja Centra planira se sjeverno

od Koprivnice, na lokaciji Piškornica, na

području općine Koprivnički Ivanec, gdje

se još od 1982. dijelom nalazi odlagalište

otpada koje se trenutno sanira. Lokacija

Piškornica je sjeverno od Koprivničkog

Ivanca, uz potok Gliboki te istočno od sela

Pustakovca, a područje je većinom, osim na

dijelu odlagališta, poljoprivredno.

TUŽBE USPORILE RAZVOJ PROJEKTA Upravo je ta lokacija bila predmet sud-

skog spora koji su protiv Općine Koprinički

Ivanec pokrenuli Grad Koprivnica i

Gradsko komunalno poduzeće Komunalac.

“Komunalac se u tim postupcima poziva

na državni interes, za koji nema nikakvo

zakonsko uporište. Svi zaključci sa sastana-

ka u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode

upućuju na to da je RCGO Piškornica pro-

jekt od državnog interesa, i kao takav ima

punu podršku državnih institucija. Tome u

prilog govori i činjenica da je Ministarstvo

izdalo suglasnost Fondu za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost za stopostotno fi -

nanciranje provedbe istražnih ra-

dova i izrade projektno-tehničke

dokumentacije, kao i beskamatnog zajma za

otkup zemljišta radi rješavanja imovinsko-

pravnih odnosa na lokacijama pretovarnih

stanica i Regionalnog centra. Osim toga,

tehnologija mehaničko-biološke obrade

otpada sasvim zadovoljava kriterije zaštite

okoliša, što dokazuje i rješenje Ministarstva

o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša”,

ističe Jozinović i dodaje kako su tužbe

uvelike omele razvoj projekta.

Tužitelji su imali primjedbe i na ciljeve

gospodarenja otpadom, prostorno-plansku

dokumentaciju i podatke za izradu Studije,

prometno rješenje i utjecaj na okoliš, koli-

činu otpada, netočnost u projekciji kretanja

strukture ukupno stvorenoga komunalnog

otpada, utjecaj na vode i mogući utjecaj

kod potresa, utjecaj na okoliš u tijeku

gradnje i u korištenju, mjerenje kakvoće

zraka, utjecaj na faunu, opasni otpad te

cijenu zbrinjavanja otpada. Rješenjem

Vrhovnog upravnog suda Republike

Hrvatske od 12. ožujka ove godine svi su

navodi odbijeni kao neosnovani. Prihvati li

projekt Europska komisija u Bruxellesu, bit

će to jedini Regionalni centar za gospoda-

renje otpadom u Hrvatskoj čiju će gradnju

fi nancirati strukturni fondovi Europske

unije.

bjašnjava direktor Jozinović.

škornica d.o.o.i centar arenje sjeve-e

Do kraja godine očekuje se lokacijska dozvola i predstavljanje projekta Europskoj komisiji u Bruxellesu


CIST

OCA GRADOVA

GOSPODARENJE OTPAD

OMDOSSIER:

PIŠE Boris Odorčić[email protected]

Na vodećem svjetskom sajmu

voda, otpadnih voda, otpada

i upravljanja sirovinama Ifat

Entsorga u Münchenu i ove se

godine predstavilo nekoliko

tvrtki iz Hrvatske. To su Metalska industrija

Varaždin, Tehnix, Rasco, Vargon, IND-

EKO, a svoj je nastup tradicionalno imala i

Hrvatska gospodarska komora.

Tonči Belan, direktor tvrtke Belimpex,

generalnog zastupnika tog münchenskog

sajma u Hrvatskoj, u razgovoru za Zeleni

magazin istaknuo je kako je ovogodišnji Ifat

Entsorga premašio brojke iz 2010. kada je

bio okupio 2730 izlagača iz 49 država, jer

ovaj put u Münchenu se predstavilo 2939

izlagača iz 54 zemlje. Sajam je obišlo 125 ti-

suća stručnih posjetitelja iz čak 180 zemalja

svijeta, a izložbena površina prostirala se

na 215 tisuća četvornih metara; 2010. bilo

je 109.589 posjetitelja, a izložbena površina

iznosila je 195 tisuća četvornih metara.

“Ifat Entsorga 2012 premašio je sva oče-

kivanja. Navedeni rekordi koji su ostvareni

tijekom ekonomske krize pokazuju kako

taj sektor ne smije biti zanemaren. I kod

hrvatskih je izlagača zamijećeno veliko

zanimanje, Hrvatska je oborila rekord po

broju četvornih metara izložbene površine,

a sajam je obišlo oko 850 stručnih posjeti-

telja iz naše zemlje. Sve to dokaz je koliko je

ekologija kao industrija važna za Hrvatsku”,

zaključuje Tonči Belan.

EKOLOŠKA INDUSTRIJA

Petorica sajmu u

HRVATSKA JE SRUŠILA SVOJ REKORD U BROJU ČETVORNIH METARA IZLOŽBENE POVRŠINE, A IFAT JE OBIŠLO OKO 850 STRUČNIH POSJETITELJA IZ NAŠE ZEMLJE


ZELENE TEHNOLOGIJE

Od skromnih početaka, kada je kao

zanatska radionica osnovan 1990. godine,

RASCO je izrastao u jednog od vode-

ćih proizvođača opreme za komunalno

održavanje u Europi. Tvrtka ima više od

200 zaposlenih i raspolaže proizvodnim

pogonima opremljenim najsuvremenijim

tehnologijama na površini većoj od 40

tisuća četvornih metara.

Proizvodi Rasca iz Kalinovca poznati

su po robusnosti, kvaliteti izrade i visokoj

tehnologiji. Prodajna i distributivna mreža

poduzeća danas pokriva cijeli europski

kontinent, nudeći proizvode i usluge u više

od 23 zemlje. RASCO je među vodećim

brendovima komunalne opreme u zemlja-

ma gdje su ekstremni vremenski uvjeti i

visoki zahtjevi kupaca uobičajeni, poput

Njemačke, Austrije, Španjolske, Ukrajine,

Rusije, ali i mnogih drugih.

Darko Paviša, fi nancijski direktor u toj

tvrtki, naglašava kako RASCO izlaže

na Ifatu od 2008., a ove godine je

odlučeno učiniti iskorak kako bi se

prezentirali u skladu sa svojim rastu-

ćim utjecajem na europskom tržištu.

Na štandu od 500 četvornih metara bili

su izloženi proizvodi ukupnog asortima-

na poduzeća, od profesionalne opreme

za zimsko i ljetno održavanje prometnica

i zelenih površina, snježnih plugova te

posipača soli do kranskih kosilica i vezanih

priključaka za košnju i održavanje bankina

uz ceste, kanala vodotokova i drugih teško

dostupnih površina. No, glavna atrakcija

bio je najnoviji proizvod MUVO, malo

univerzalno vozilo koje su u potpunosti

osmislili inženjeri te tvrtke.

MUVO je stvoren kao moćan nosač alata

s gotovo neograničenim brojem primjena u

održavanju gradskih površina, od čišćenja

snijega s nogostupa i biciklističkih staza,

košenja travnatih površina, pranja ulica,

održavanja drveća i rasvjetnih tijela pomo-

ću teleskopske košare, a predviđeno je i da

se koristi kao malo vatrogasno vozilo.

MUVO kreće u prodaju početkom 2013.,

a sudeći prema pozitivnim reakcijama i

iskazanom interesu posjetitelja, taj proizvod

ima velik potencijal na europskom tržištu,

kaže Paviša dodajući kako je vrlo zadovo-

ljan ovogodišnjim Ifatom. Podrška organi-

zatora sajma bila je gotovo besprijekorna,

što se od njih i očekivalo. Posjećenost našeg

štanda bila je odlična, te su ostvareni brojni

novi poslovni kontakti iz cijeloga svijeta.

Ovakvi nastupi nisu samo prilika za prezen-

taciju vlastitog poduzeća, već služe i za

odmjeravanje snaga s konkurentima. Uz to,

važnost Ifata je za branšu toliko velika da

je samo sudjelovanje na njemu postalo

pitanje prestiža. Nastup na idućem

Ifatu 2014. godine je neupitan, jer

RASCO ima vrlo ambiciozne

ciljeve i sigurni su kako će za

dvije godine imati još više toga

pokazati.

PREMAŠUJE SVA OČEKIVANJA

izvrsnih na Münchenu

MALO UNIVERZALNO VOZILO INŽENJERI RASCO-A OSMISLILI SU KAO MOĆAN NOSAČ ALATA S GOTOVO NEOGRANIČENIM BROJEM PRIMJENA U ODRŽAVANJU GRADSKIH POVRŠINA

Po odličnom su nastupu zapažene hrvatske tvrtke RASCO, Vargon, IND-EKO, MIV i Tehnix

RASCO, Kalinovac

MUVO je bio atrakcijaU odmjeravanju snaga s konkurentima RASCO se potvrdio kao vrhunski brend na najzahtjevnijim tržištima

ne,

oj

bili

a-

Ovakvi nastupi n

taciju vlastitog p

odmjeravanje sn

važnost Ifata je z

je samo sudje

pitanje pre

Ifatu 2014.

RASCO

ciljev

dvij

po

POVRŠINA


Vizija tvrtke MIV - Metalske industrije

Varaždin je postati svjetski konkurentna

i prepoznatljiva tvrtka za proizvodnju

armatura i fazonskih komada iz nodular-

nog lijeva.

I na münchenskom su sajmu pokazali

kako im je glavna misija voditi se načelima

poslovne i društvene odgovornosti te održi-

vog razvoja koristeći se pritom svojim zna-

njima, iskustvima i novim tehnologijama

kako bi u proizvodni proces, uz tradiciju,

utkali inovativnost i time postali prepoznat-

ljivi na tržištu nudeći kvalitetan proizvod. U

poslovnoj suradnji s velikim proizvođačima

armature u Europi, MIV danas plasira na

inozemno tržište 70 posto svojih proizvoda,

objavljeno je na internetskim stranicama

te tvrtke. Armatura se izvozi na tržišta svih

kontinenata, a ugrađena je u vodovodne

i kanalizacijske sustave nekih svjetskih

metropola. S godišnjom proizvodnjom od

9000 tona odljevaka i 7500 tona armatura

i fazona MIV se ubraja među najveće proi-

zvođače ovakve opreme u Europi.

IND-EKO je dinamično privatno

poduzeće koje je tijekom 20 godina rada

stjecalo iskustva u svim područjima

industrijske ekologije i zaštite okoliša

te je steklo ugled i postalo prepoznatljiv

čimbenik u rješavanju svih značajnih

ekoloških problema u Hrvatskoj.

Ovo riječko uslužno poduzeće se u

svom radu koristi vlastitom suvremenom

opremom i najmodernijim tehnološkim

metodama i postupcima na području

zbrinjavanja otpadnih tvari i zaštite okoliša.

Tako IND-EKO svojim klijentima pruža

uslugu mehaničkih i kemijskih čišćenja

postrojenja i opreme te čišćenja i ispiranja

kanalizacijskih sustava. Također, upora-

bom specijalne opreme djelatnici te tvrtke

mogu prikupiti gotovo sve vrste opasnog i

neopasnog otpada i, poštujući sve zakonom

propisane postupke, osigurati njegovo

konačno zbrinjavanje.

Valja naglasiti kako je IND-EKO razvio

uslugu hitnih intervencija za slučajeve izne-

nadnih zagađenja okoliša na kopnu i moru,

bez obzira na to kada se dogo-

dio incident.

Osnovna djelatnost tvrtke Vargon je

proizvodnja plastičnih cijevi za različite

namjene te pripadajućih spojnih dijelova.

Pod proizvodnim programom Vargokal

tako se može naći ukupna paleta cijevi i

spojeva za kućnu kanalizaciju. Program

Vargoterm okuplja cijevi i spojeve za kućni

dovod vode, a Vargoplen je linija proizvoda

od polietilena za dovod vode do objekta.

Vargon iz Kukuljanova proizvodi i dvije

vrste cijevi za zaštitu kabela (optičkih, struj-

nih i telekomunikacijskih) Vargokal protect

i Vargoplen protect.

Najnoviju liniju proizvoda Vargokor čine

rebraste cijevi većih promjera za uličnu

kanalizaciju. K tomu, tvrtka nudi i vlastita

revizijska okna te drenažne cijevi.

Vargon kao proizvođač iznimno brine o

okolišu. Stalo im je do zbrinjavanja otpada,

prirodu ne onečišćuju nepotrebnim osvjet-

ljenjem, ne izbacuju ispušne plinove, a taj

trud potvrđuju i standardom kvalitete ISO

14001.

Kristina Lesica iz izvoznog odjela

Vargona ističe kako je na Ifat Entsorgi ta

tvrtka izlagala po treći put. Predstavljeni su

proizvodni programi Vargokal, Vargoterm,

Vargoplen, Vargokor, Vargodren i Vargokor.

„U ovom trenutku smatramo kako je jedan

od načina ublažavanja posljedica eko-

nomske krize ostvaranje novih tržišta. Iz

dosadašnjih kontakata i poslova možemo

istaknuti

kako

smo

uspjeli

plasi-

rati naše

proizvode na područje

Njemačke, Gruzije, Italije,

Nizozemske, Saudijske Arabije te dalekoga

Čilea. U pregovorima smo s Marokom,

Egiptom i zemljama Bliskog istoka.

Smatramo kako se nastup na sajmovima

dugoročno uvelike isplati jer je nemoguće

plasirati proizvode na nova tržišta ako se

kao tvrtka ne pojavljujete na velikim europ-

skim sjamovima“, napominje Lesica.

VARGON, Kukuljanovo

Treći put u MünchenuOtvaranjem novih tržišta ublažavaju se posljedice ekonomske krize

IND-EKO, Rijeka

Spremni za hitne ekointervencijeUporabom specijalne opreme prikupljaju gotovo sve vrste opasnog i neopasnog otpada

MIV - Metalska industrija Varaždin

Armature za sve kontinenteMisija MIV-a je slijediti načela poslovne i društvene odgovornosti te održivog razvoja

g


ZELENE TEHNOLOGIJE

Kompanija Tehnix vodeće je poduze-

će u ovom dijelu Europe za projektira-

nje, proizvodnju, servisiranje strojeva i

opreme koji su u funkciji zaštite okoliša.

Velike proizvodne mogućnosti, stalna pri-

sutnost na domaćem i svjetskom tržištu,

zadovoljstvo dosadašnjih kupaca, inovi-

ranje - usavršavanje proizvoda, te siguran

i dugotrajan vijek, jamstvo su uspjeha

kompanije, koja je na Ifat Entsorgi po-

novno potvrdila svoj ugled.

Među uspješnim proizvodima te tvrtke

iz Donjeg Kraljevca su oprema za komu-

nalnu tehnologiju, strojevi za reciklažu

otpada, uređaji i oprema za pročišćavanje

voda i oprema za naft ne derivate i plin.

K tomu, ekokontejneri za zapaljive i

opasne tvari, cisterne raznih namjena te

poslovno-stambeni i specijalni kontejneri

potvrđuju Tehnixovo mjesto među lideri-

ma ekološke industrije.

TEHNIX, Donji Kraljevec

Zaštita okoliša od A do ŽOprema za komunalnu tehnologiju, strojevi za reciklažu otpada, uređaji i oprema za pročišćavanje voda, neki su od proizvoda te kompanije

Sve dozvole u jednoj

S EKOLOŠKIH SAJMOVA U CRNOJ GORI

Crnogorska Agencija za zaštitu životne sredine daje integriranu dozvolu za sve projekte kojima je cilj očuvanje okolišaPIŠE Jozo [email protected]

Budva je i ovog proljeća bila

domaćin uglednih ekoloških

sajmova. U budvanskom

Jadranskom paviljonu

istodobno su održani 21.

METUBES, 18. sajam ekologije i 7. sajam

vode, vodovoda i sanitarija, na kojima se,

zajedno s nevladinim udrugama, predsta-

vila i Agencija za zaštitu životne sredine

Crne Gore.

Direktorica Agencije Daliborka Pejović

objasnila je kako se ta institucija fokusira

na dvije bitne aktivnosti: poticanje eko-

loške osviještenosti kod djece, i smanji-

vanje utjecaja klimatskih promjena na

okoliš.

Agencija je osnovana 2008., od 2009.

preuzima neke nadležnosti Ministarstva

uređenja prostora i zaštite životne sredi-

ne. Unutar Agencije postoji pet sektora:

sektor za izdavanje dozvola, sektor za

analizu, sektor inspekcijskih poslova i

sektor za komunikacije. Time su stvoreni

preduvjeti za implementaciju europskih

standarda u zaštitu okoliša i održavanje

statusa Crne Gore kao ekološke države.

STRATEŠKI PROJEKTIPodsjetimo, Crna Gora je u rujnu

1991. postala prva zemlja koja je zaštitu

okoliša proglasila jednom od svojih

strateških obveza i ustavnom katego-

rijom. Tada je na Žabljaku usvojena

Deklaracija o ekološkoj državi pozivajući

se na činjenicu da je Biogradska gora bila

prvi zaštićeni objekt prirode na prostoru

Europe i drugi u svijetu, nakon američ-

kog nacionalnog parka Yellowstonea. To

je razlog što se pri ulasku u Crnu Goru

plaća ekološka renta.

Stručna savjetnica u Agenciji Jovana

Žarić objasnila je kako Agencija izdaje

posebnu vrstu dozvola, odnosno integri-

ranu dozvolu za sve projekte kojima je cilj

očuvanje okoliša.

„Provedeno je niz strateških projekata

na državnoj razini, a jedan od najzahtjev-

nijih je podzemni kabel između Italije i

Crne Gore, koji je već dobio suglasnost,

kao i gradnja trafostanice. Dalekovodom

će biti spojeni jug i sjever Crne Gore, a

tu je i zahtjevan projekt četiriju hidro-

akumulacija na Morači. Taj je projekt

obustavljen zbog žestoke reakcije udruga i

javnosti i nedovoljih istraživanja štetnosti

po okoliš“, otkriva savjetnica J. Žarić.

PET CRNIH TOČAKACrna Gora je pokrenula i procedu-

ru za izmjenu Energetske strategije jer

planira veću iskoristivost svih obnovljivih

energetskih potencijala. “U planu su dva

vjetroparka, 32 minihidroelektrane, od

kojih ih već 10 ima suglasnost i dozvole,

kao i gradnja dvaju turističkih komplek-

sa uz jadransku obalu, Luštice i Svetog

Marka“, otkriva savjetnica Žarić.

U Crnoj Gori je evidentirano pet

crnih ekoloških točaka. To su Kombinat

Aluminijum Podgorica, željezara u

Nikšiću, brodogradilište u Bijeloj, termo-

elektrana Pljevlja te rudnik Šuplja stijena.

„Unatoč tome što je neophodno izdvojiti

velika sredstva, ohrabruje činjenica što se

počelo raditi i što su pokrenuti projekti

sanacije tih crnih točaka “, istaknula je

Jovana Žarić.

PRI ULASKU U CRNU GORU PLAĆA SE EKOLOŠKA RENTA JER JE BIOGRADSKA GORA PRVI ZAŠTIĆENI OBJEKT PRIRODE NA PROSTORU EUROPE I DRUGI U SVIJETU


PIŠE Igor Vukić[email protected]

Hrvatska elektroprivreda

krenula je u razvojni projekt

eMobilnost koji bi trebao

omogućiti vožnju električnim

automobilima od Vukova-

ra do Dubrovnika. Mreža punionica za

električne automobile, osim po Hrvatskoj,

trebala bi omogućiti vezu i s europskom energetskom autocestom.

Prvi koraci učinjeni su još 2010. potpisi-

vanjem sporazuma s njemačkom ener-

getskom kompanijom RWE o prijenosu

znanja u izgradnji infrastukture za punjenje

električnih vozila.

U sklopu ovogodišnjeg Zagrebačkog

energetskog tjedna, HEP je potpisao spo-

razum o poslovnoj suradnji s hrvatskom

tvrtkom DOK-ING, proizvođačem električ-

nih vozila. Dogovoreno je da će DOK-ING

provesti konverziju konvencionalnih vozila

iz HEP-ovog voznog parka u električna,

kako bi se mogle testirati stanice za punje-

nje vozila te steći nova iskustva u ponašanju

električnih vozila u svakodnevnom radu.

Kako se doznaje u HEP-u, DOK-ING će

u električno vozilo pretvoriti prvo jedan

Fiat Stilo, kojim inače ekipe tehničara

obilaze teren. Pratit će se ponašanje vozila u

prometu, trajanje baterije, brzina otklanja-

nja eventualnih kvarova i brzina punjenja.

Ideja je da se električna vozila pune

u večernjim satima kad je opterećenje

sustava najmanje, i kada u ukupnom miksu

izvora energije najviše sudjeluju obnovljivi

izvori, primjerice vjetroelektrane. Vrijeme

punjenja električnih vozila ovisi o kapacite-

tu baterije, vrsti utičnice na vozilu i izvoru

napajanja. Punjenje automobilske baterije

na kućnoj utičnici traje oko šest do osam

sati, dok bi na javnoj infrastrukturi trajalo

od dva do šest sati.

Od Vukovara preko Zagreba, zatim Istre,

Dalmacije, sve do Dubrovnika postavile

HEP-OV PROJEKT eMobilnost

Električnim automobilom od Vukovara do Dubrovnika

Mreža punionica za električne automobile trebala bi nam omogućiti vezu i s ”europskom energetskom autocestom”

PUNIONICE BI IMALE DVA PARKIRNA MJESTA S DVIJE UTIČNICE. SNAGA BI IM BILA 22 KW, A PROTOTIPOVI SU ZASAD POSTAVLJENI U ZAGREBU, VUKOVARU I LABINU


ZELENE TEHNOLOGIJE

bi se punionice koje bi omogućavale brzo

punjenje koje traje oko pola sata. Budući da

prosječna baterija omogućuje prelazak oko

150 kilometara s jednim punjenjem, kori-

štenjem tih punionica vozači električnih

vozila mogli bi prelaziti cijelu Hrvatsku bez

straha da će ostati na cesti praznih baterija.

Punionice bi imale dva parkirna mjesta s

dvije utičnice. Snaga bi im bila 22 kW, što je

dovoljno za punjenje prosječne litij-ionske

baterije od 16 kilovatsati. Prototipovi tih

punionica postavljeni su zasad u Zagrebu,

Vukovaru i Labinu.

STANDARDIZIRANJE UTIČNICEVažan element u planiranju mreže pu-

nionica i njihovog konačnog dizajna bit će

standardiziranje utičnice. Prema preporuci

Europske unije, proizvođači automobila

bi ove godine trebali postići dogovor o

standardnoj utičnici koja bi se koristila u

punjačima u cijeloj EU. Veliki američki i

njemački proizvođači automobila dogo-

vorili su da će razviti standard za utičnice

koje će omogućiti punjenje automobila na

električni pogon za samo 15 do 20 minuta.

Model nazvan Combined Charging System omogućit će punjenje automobila izmje-

ničnom i istosmjernom strujom iz kućnih

utičnica te ultra brzo punjenje putem

istosmjerne struje na javnim stanicama.

Standard oznake J1772 trebao bi biti

službeno objavljen tijekom ljeta, a prva

vozila koja ga koriste očekuju se na tržištu

2013. godine. Europska udruga proizvo-

đača vozila namjerava postaviti Combined Charging System za punjenje na svim novim

električnim automobilima počevši od 2017.

godine.

POTICAJI I BONUSIPoticaj razvoju eMobilnosti i mreže puni-

onica dat će i ponuda električnih automo-

bila dostupnih u Hrvatskoj, njihova cijena,

eventualne državne subvencije za njihovo

korištenje.

U Europi mnoge države imaju potica-

je izravno vezane uz količinu ugljičnog

dioksida koji ispušta automobil. U Italiji se

bonusi za kupnju električnog

automobila kreću od 1000 do 5000 eura, u

Francuskoj vlasnici hibrida dobivaju 2000

eura, a zamijene li automobil stariji od 10

godina hibridnim, porez na vozilo je upola

niži.

Mnogo toga ovisi i o dostupnosti

punionica, dobroj promociji pa i o svijesti

potrošača i želji da pridonesu čistijem

okolišu. Možda je zato najviše električnih

vozila registrirano u Njemačkoj, iako ondje

subvencije i nisu velike, tek oko 400 eura

po vozilu.

Automobilska industrija istodobno je

pod pritiskom europskih normi koje zahti-

jevaju da se prosječna razina emisije CO2 iz

ponude jednog proizvođača smanji ispod

120 grama po kilometru. To ih gura prema

novim istraživanjima, razvoju baterija i

standardizaciji, koja će vjerojatno donijeti

i niže cijene i širu dostupnost električnih

vozila.

NIŽE EMISIJE CO2

HEP u razvoju tog modela želi biti lider

na tržištu, pa i u regionalnim razmjerima.

Uporaba električnih vozila znatno pridono-

si smanjenju emisija CO2. HEP se tako želi

pridružiti energetskoj strategiji Europske

unije, kojoj je cilj do 2020.

smanjiti emisiju ugljičnog

dioksida za 20 posto

i povećati energetsku

učinkovitost za 20

posto. Konvencionalna

vozila s motorom

s unutrašnjim

izgaranjem vrlo su

neučinkovita sa 80 posto ili

više gubitaka kroz otpadnu

toplinu. Električna vozila

učinkovitija su i do 40

posto od konvencional-

nih. Kako električna

vozila nemaju ni zračni ni uljni fi lter, kao

niti ostale dijelove karakteristične za kon-

vencionalne motore, troškovi održavanja su

znatno manji.

Električna vozila ne troše energiju u

stanju mirovanja, što osobito dolazi do

izražaja u velikim gradovima, gdje se dosta

vremena provodi čekajući na semaforima ili

u koloni. Konvencionalna znatan dio zaga-

đenja proizvode upravo u čestom startanju

i sporoj gradskoj vožnji. Zatim, dio energije

za kočenje može se ponovo koristiti, jer

električna vozila imaju sustave regenerativ-

nog kočenja, čime se obnavlja oko 20 posto

energije koja se pritom inače gubi.

MODEL ZA OSVIJEŠTENEU HEP-u smatraju da bi se brojni

korisnici elektromobila mogli naći među

ljudima koji su instalirali solarne panele na

krovove svojih kuća. Dio električne energije

proizvedene u tijeku dana oni bi mogli

spremati u akumulatore iz kojih bi se opet

u noćnim satima punile baterije njihovih

automobila kako bi ujutro bili spremni za

pokret.

Stručnjaci HEP-a razmotrili su mnoge

europske primjere korištenja električnih

automobila. Razvijene mreže punioni-

ca postoje u Irskoj, Njemačkoj, Belgiji,

Engleskoj... Razmatrao se i model Better place, u kojem postoje mjesta s robotizi-

ranim mehanizmom za zamjenu praznih

baterija. Zasad je zaključeno da bi gradnja

takvih postrojenja ipak bila presku-

pa. Razvijat će se model s pojedi-

načnim punionicama, i ako se

pokaže dobrim, ponudit će

se voznim parkovima

velikih tvrtki, što će

sigurno pridonijeti

smanjenju cestovnog

zagađenja.

PROIZVOĐAČ ELEKTRIČNIH VOZILA DOK-ING PROVEST ĆE KONVERZIJU KONVENCIONALNIH VOZILA IZ HEP-OVOG VOZNOG PARKA U ELEKTRIČNA

RAZVIJA SE STANDARD ZA UTIČNICE KOJE ĆE OMOGUĆITI PUNJENJE AUTOMOBILA NA ELEKTRIČNI POGON ZA SAMO 15 DO 20 MINUTA


PIŠE Ratko Bošković[email protected]

Carl Axel Arrhenius, rođen 1747.

u Stockholmu, bio je poručnik

u artiljerijskoj regimenti staci-

oniranoj u Vaxholmu. Sudje-

lovao je u pohodu na Finsku

1788. pa je unaprijeđen u feldzugmeistera s

činom potpukovnika, a 1816. povjereno mu

je zapovjedništvo nad proizvodnjom baruta

za cijelu kraljevinu. Naime, kao artiljerijski

časnik školovao se i u kraljevskoj labora-

torijskoj talionici Kungliga Myntet, gdje je

proučavao svojstva baruta.

Kada je 1787. posjetio Pariz, upoznao je

Antoinea Lavoisiera, oca moderne kemije, i

postao gorljiv zagovornik njegovih metoda.

Za boravka u Vaxholmu Arrhenius je

posjetio i rudnik glinenca u selu Ytterbyju

na nedalekom otoku Resaröu, gdje je našao

komade tamnoga minerala. Nazvao ga je

iterbit i poslao na analizu kemičaru Johanu

Gadolinu na Sveučilištu Åboa.

Gadolin je iz minerala koji mu je poslao

Arrhenius (kasnije preimenovanog u ga-

dolinit) izolirao nepoznati oksid, praškasti

materijal, neku do tada nepoznatu “rijetku

zemlju”. Nazvao ju je iterija, po švedskom

selu u kojem je pronađena. Nedugo potom,

iz minerala pronađenog pored švedskog

gradića Bastnäsa, dvojica švedskih kemičara

Jons Jacob Berzelius i Wilhelm Hisinger

dobili su otapanjem i kristalizacijom još

jedan novi bijeli oksid, rijetku zemlju koju

su nazvali cerija, prema rimskoj božici

poljoprivrede Ceres.

DUGOTRAJNO OTKRIVANJETako su do 1803. otkrivena dva kemijska

elementa “rijetke zemlje”, itrij i cerij. Proći

će još 30 godina dok znanstvenici ne izo-

liraju i ostale elemente iz rijetkih zemalja,

koje danas kemičari poznaju kao skupinu

lantanoida, a pridružuju im i skandij i itrij.

KINA OGRANIČAVA IZVOZ STRATEŠKIH SIROVINA

Bitka za metale “rijetkih zemalja”Iz kineskih rudnika potječe više od 95 posto metalnih oksida bez kojih nema proizvoda visoke tehnologije – svijet je primoran tražiti nove izvore

U PROIZVODNJI ELEKTRIČNIH AUTOMOBILA, MOBITELA, MEDICINSKIH UREĐAJA... NA GODINU SE TROŠI VEĆ 120 TISUĆA TONA LANTANOIDA


ZELENE TEHNOLOGIJE

Razlog zašto im je trebalo tako dugo da ih

otkriju i identifi ciraju krije se u njihovim

vrlo sličnim svojstvima: svi su metali velike

gustoće, tvrdoće i visokog tališta.

Zapravo, trebalo se strpiti dok čovječan-

stvo ne pokrene izradu atomske bombe.

Tek u sklopu projekta Manhattan, Frank

Spedding razvio je u SAD-u postupak

ionske separacije i pročišćavanja tvari koje

nastaju u nuklearnim reaktorima, postupak

koji je omogućio dobivanje većih količina

dovoljno koncentriranih metala rijetkih

zemalja...

Prošlo je još 70 godina, i svijet počinju

osvajati zeleni, hibridni automobili sa znat-

no manjom potrošnjom fosilnih goriva od

klasičnih, i gotovo zanemarivim zagađiva-

njem okoliša kroz koji se kreću. Vjerojatno

najpoznatiji predstavnik te nove vrste je

Toyotin Prius. Bez metala rijetkih zemalja

Prius ne bi postojao: na izradu svakog poje-

dinog primjerka Toyota troši između devet

i 11 kilograma rijetke zemlje.

OVISNOST O LANTANOIDIMA Najvažnije su vjerojatno punjive

baterije za čiju su izradu potrebni

lantanij i cerij. Lantanij

vuče korijen iz grčke

riječi lanthanein,

ili biti skriven. Ta

dva metala koriste

se i u katalitičkim pročista-

čima Priusovih ispušnih

plinova. Za 25 i više

elektromotora ugrađenih

u Prius potrebni su neodi-

mijski magneti. Neodimij je

kovanica grčkih riječi neos, nov, i didymos, dvostruki ili udvojeni, što je svojstvo dvo-

polnih magneta.

Ekrani u Priusu izrađeni su od tekućih

kristala za čiju proizvodnju su potrebna čak

tri metala rijetkih zemalja: europij, itrij i ce-

rij. Itrij se nalazi i u komponentama raznih

senzora. Najzahtjevniji je Priusov hibridni

električni motor-generator; za njegovu izra-

du potrebna su četiri lantanoida - neodimij,

praseodimij, disprozij i terbij.

Neodimij je nužan i za stakla koja štite

Priusova svjetla, a cerij se nalazi u vje-

trobranu i u površinskoj zaštiti stakala i

ogledala.

No, daleko od toga da su metali rijetkih

zemalja nužni samo za izradu hibridnih

ili elektroautomobila i njihovih dijelova.

Gotovo niti jednog proizvoda visoke teh-

nologije ne bi bilo bez lantanoida, a njih je

toliko da ih je nemoguće i nabrojiti: uz već

spomenute, tu su kolor televizori i kompju-

torski zasloni, mobiteli, medicinski uređaji,

rakete, mlazni motori, komponente satelita.

Bez lantanoida ne bi bilo divovskih

elektromagneta u vjetrenim turbinama. Bez

galija, plavkastog metala s vrlo niskim tali-

štem i maksimalnom nesklonošću hrđanju,

ne bi bilo površinske zaštite na optičkim

ogledalima niti tekućih brtvila u aparatima

koji se jako zagrijavaju, kao ni nadomjestka

za živu u ultravioletnim lampama. Neki od

tih elemenata kao

katalizatori

omogućuju

razlamanje

dugih lanaca

ugljiko-

vodika u

rafi nerijama

naft e, drugi omogućuju izradu lasera i

masera, PET skenera, keramičkih kapacito-

ra, pokretnih rentgena i tko zna čega sve ne.

IZVOZNE KVOTE SVE NIŽEZa sve te proizvode i uređaje avangar-

dne tehnologije svijet je već početkom

ovog tisućljeća trošio oko 90 tisuća tona

lantanoida na godinu, a 2010. između 110

i 120 tisuća tona. Zamislimo onda užas

zapadnih stratega, menadžera i tehnolo-

ga kada je Kina, u kojoj nastaje 95 do 97

posto ukupne svjetske proizvodnje oksida

“rijetkih zemalja”, 1. rujna 2009. objavila da

će svoju izvoznu kvotu u razdoblju od 2010.

do 2015. smanjiti na samo 35 tisuća tona!

Cijena kilograma neodimija izvan Kine u

2011. skočila je sa sto na petsto dolara!

U početku, Kina je tvrdila da samo

želi regulirati izvoz i spriječiti krijumča-

renje “rijetkih zemalja”. Ubrzo su razlozi

ograničenja izvoza prošireni na potrebu

zaštite resursa i okoliša, da bi u listopadu

2010. China Daily, citirajući neimenovanog

dužnosnika Ministarstva trgovine, izvijestio

da će Kina “još smanjiti izvozne kvote za

rijetke zemlje za 30 posto u sljedećoj godini

kako bi zaštitila vrijedne metale od preveli-

ke eksploatacije”.

U stvarnosti, kako je procijenio i Th e Economist, očito je da Kina želi spriječiti

izvoz sirovina i postići da njezina vlastita

poduzeća, umjesto golog resursa, sama

proizvode i u svijet izvoze visokotehnološke

proizvode s višim stupnjem prerade, što

znači i veće dodane vrijednosti.

AKTIVIRA SE MALEZIJAPrema podacima koje navodi wikipedia,

Kina je 14. lipnja 2011. odredila izvoznu

kvotu rijetkih zemalja za drugu polovinu

godine od 30.184 tone i svoju ukupnu proi-

zvodnju ograničila na 93.800 tona. U rujnu

2011. najavljena je obustava eksploatacije

u tri od osam najvećih kineskih rudnika

rijetke zemlje, koji su davali 40 posto kine-

ske proizvodnje. Osim što je počeo ulagati

intenzivne diplomatske napore da Kinu

odvrati od takvog nauma, čitav svijet okre-

nuo se aktiviranju starih i otkrivanju novih

nalazišta rijetkih zemalja izvan Kine.

Naime, da apsurd bude veći, rijetke

zemlje, s iznimkom radioaktivnog

NAJVEĆA RAFINERIJA RIJETKIH ZEMALJA IZVAN KINE DOVRŠAVA SE U MALEZIJSKOM GRADU KUNATANU

ANOIDIMA atno punjive

du potrebni

ij

čista-

ih

nih

odi-

mij je

tih e

k

o

r


Znakovita imenaZanimljivo je kako su elementi rijetkih ze-malja dobili imena. Nekoliko ih je nazvano po švedskom gradiću Ytterbyju, drugi prema tome što ih je teško proizvesti (disprosij - po grčkom dysprositos) ili otkriti (lantanij, po ko-jem se zove čitava skupina lantanoida ili lan-tanida). Gadolinij je dobio ime u čast istra-živača “rijetkih zemalja” Johana Gadolina, a samarij po ruskom znanstveniku Vasiliju Sa-marskom-Buhovecu, pronalazaču rude “ri-jetke zemlje”, minerala samarskita. Holmij se zove po drevnom imenu Stockholma Holmia, a lutecij po Luteciji, naselju na čijim je temelji-ma izrastao Pariz. Skandij odaje počast Skan-dinaviji, prostoru s kojega je potekla cijela priča o rijetkim zemljama i njiho-v i m metalima. Tu je,

dakako, i klasična mitologija, pa je prometij dobio naziv po Prome-teju koji je ljudi-

ma navodno dao vatru, ili cerij, nazvan

po rimskoj božici poljodjelstva.

j , aselju na čijimma izrastao Pariz. Skandij odaje podinaviji, prostoru s kojega je potpriča o rijetkim zemljamv i m metalim

dakako, mitologijaprometij naziv po tetejuj koji j

mmmmmaa navodnvvvvaavvvatrtrrrtru,u,u ili cerij, n

pppopoopoo rrrrimmskoj božicppopopopooljljjooodododjejelstva.

prometija, uopće nisu tako rijetke kako im

ime govori! U Zemljinoj kori cerij je 25.

(negdje piše 26.) najčešći element, rijedak

je otprilike kao i bakar, a pet puta ga je više

nego olova. Ali, zbog svojih geokemijskih

svojstava, elementi “rijetkih zemalja” su ras-

pršeni i vrlo rijetko se pronalaze dovoljno

koncentrirani i u takvom obliku da bi ih

bilo isplativo eksploatirati. Kad se, među-

tim, otkriju, tada poduzetnici ne pitaju za

cijenu proizvodnje.

Najveća rafi nerija rijetkih zemalja izvan

Kine dovršava se u malezijskom gradu

Kunatanu. Divovska australska rudarska

kompanija Lynas je u rafi neriju, protiv koje

se lokalni stanovnici masovno bune u stra-

hu od radioaktivnosti, uložila 230 milijuna

američkih dolara, a na kraju ožujka ove

godine tvornica je bila dovršena 98 posto. U

drugoj polovici 2012. trebala bi već rutinski

isporučivati metale “rijetkih zemalja” vri-

jedne 1,7 milijardi dolara na godinu.

KINA ŽELI IZVOZ GOLOG RESURSA ZAMIJENITI IZVOZOM VLASTITIH VISOKOTEHNOLOŠKIH PROIZVODA

PIŠE Goran [email protected]

Godišnjim prosjekom

od četiri kilograma

elektronskog i električ-

kog (EE) otpada po

glavi stanovnika

Hrvatska je dostigla europski

standard! Virovitička tvrtka

Flora Vtc jedina u Hrvatskoj

prikuplja i selektira sve grupe

te vrste otpada - velike i male

kućanske uređaje, opremu

informatičke tehnike i

telekomunikacija, opremu

široke potrošnje, rasvjetnu

opremu, električke i elek-

tronične alate, igračke, sportsku

i opremu za razonodu, medicinske

uređaje, instrumente za nadzor i upravlja-

nje i samoposlužne aparate. Za područje

Primorsko-goranske županije to još radi

tvrtka Metis d. d. iz Rijeke, a za područje

Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Kra-

pinsko-zagorske Centar za reciklažu Cezar

iz Zagreba, koji je zadužen za prikupljanje

velikih kućanskih aparata.

Koncesiju za tu djelatnost Flora je dobila

krajem 2007. godine, kada je otvoren i

Nacionalni pozivni centar za predaju nalo-

ga za zbrinjavanje elektroničkog i elektron-

skog otpada. Od tada građani ili tvrtke iz

cijele Hrvatske pozivom na besplatni broj

telefona, SMS porukom (098/444-110), web

obrascem na internetskoj stranici www.ee-

otpad.com ili e-mailom (prijava@eeotpad.

com) mogu prijaviti otpad i tako dati nalog

za besplatni odvoz. Iz virovitičkog Pozivnog

centra pozivi se preusmjeravaju jednom

od 15 podsakupljača u Hrvatskoj, koji s

građanima dogovaraju vrijeme dolaska i

preuzimanja otpada. “Riječ je o jedinstve-

nom sustavu prikupljanja informacija i da-

vanja naloga za prikupljanje otpada, koji je

kombinacija najboljih europskih iskustava.

KAKO POSLUJE JEDINI KONCESIONAR ZA PRIKUP

Dostigli smo po količini - Prošle godine virovitička tvrtka Flora prikupila je

Reciklažom do vrijednih sirovinaOd 2007. kad je sustav uspostavljen pa do svib-nja ove godine u tvrtki Spectra media reciklirano je 30.422 tone EE otpada. U virovitičkom pogonu ručno se odvajaju opasni dijelovi (baterije, tone-ri, elektrolitski kondenzatori, živini prekidači, ulja i HCFC plinovi ) te vrijedne komponente (elektro-motori, žice, štampane ploče i transformatori). Rastavljeni i sortirani uređaji odvoze se u pogon u Donjoj Bistri, gdje se reciklira najmodernijom tehnologijom. U Centru za reciklažu u Zagre-bu izdvajaju se opasne komponente i recikliraju neopasni dijelovi velikih kućanskih aparata. Po-strojenje omogućuje obradu rashladnih uređaja i izdvajanje CFC spojeva (freona) u potpuno kon-troliranim uvjetima, čime je potpuno onemogu-ćena emisija CFC spojeva u atmosferu. Opasne komponente dalje se predaju ovlaštenim konce-sionarima ili izvoze, a reciklirani dijelovi prodaju se kao sekundarne sirovine.


ZELENE TEHNOLOGIJE

Usavršili smo jedinstven soft verski program

koji nam u svakom trenutku omogućuje ap-

solutnu kontrolu stanja otpada na terenu i

skladištu kod podsakupljača tako da uvijek

možemo

znati koliko

Hrvatska, i

gdje, ima takvog

otpada”, kaže di-

rektor Flore Željko

Iharoš.

KOLIČINE STALNO RASTUUpravo je su-

stav koji su godinu

dana osmišljavali

Florini stručnjaci ovoj

komunalnoj tvrtki dao prednost

u odnosu na ostale kandidate za

koncesiju koji su se javili na natječaj

Ministarstva zaštite okoliša i Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. U

suvremenu opremu i vozila za prikupljanje

EE otpada Flora Vtc investirala je dosad

više od 15 milijuna kuna.

U Planu gospodarenja otpadom u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.

- 2015. godine procijenjeno je da se na

hrvatsko tržište stavlja između 55 i 60 tisuća

tona nove električne i elektroničke opreme i

uređaja godišnje. Prema Strategiji gospoda-

renja otpadom Republike Hrvatske, riječ je

o najbrže rastućem otpadu, čija količina se

povećava 10 posto na godinu.

Elektronički uređaji sadrže nekoliko

stotina različitih materijala. Neki od njih su

nakon uporabnog vijeka ponovno iskoristi-

vi, no mnoge tvari - živa,

kadmij, krom, brom,

olovo, arsen, azbest,

spojevi silicija, berilija,

fosfor i druga neza-

paljiva sredstva koja

sadrže brom (plastična

kućišta), PVC, poli-

klorinski bifenili (PCB),

kloro-fl uoro-ugljik (CFC)

mogu biti vrlo štetni ako se s

elektroničkim otpadom postupa

nepravilno.

“Kako bi se spriječio šte-

tan utjecaj tih tvari

na okoliš i zdravlje

ljudi, vrlo je bitno

da se takav otpad

skuplja odvojeno

od komunalnog

otpada i zatim

zbrinjava na

ekološki

prihvatljiv

način.

Uspostavljen je sustav koji zaustavlja rast

količine otpada koja završava na odlagališti-

ma“, kaže Inga Vampovac, rukovoditeljica

Službe zbrinjavanja korisnog otpada u Flori.

Prošle godine Flora je prikupila 11.773

tone EE otpada, a u prvih pet mjeseci ove

godine 4800 tona. „Ove brojke dokazuju da

je to najbrže rastući otpad jer smo na po-

četku prikupljali 300 tona mjesečno, a sada

gotovo tisuću pa smo već davno dosegli

brojku od četiri kilograma po stanovniku

koliko to od nas traži Europska unija“, kaže

direktor Iharoš.

Sav prikupljeni otpad nakon selekcije

predaje se Centru za reciklažu Cezar

i zagrebačkoj tvrtki Spectra media

koja otpad zbrinjava u pogonima

Virovitica i Donja Bistra.

LJANJE SVIH 10 VRSTA ELEKTRONSKOG I ELEKTRIČNOG OTPADA

europski standard EE otpada!11.773, a u prvih pet mjeseci ove godine 4800 tona EE otpada

IZ VIROVITIČKOG POZIVNOG CENTRA POZIVI SE PREUSMJERAVAJU JEDNOM OD 15 PODSAKUPLJAČA U HRVATSKOJ KOJI S GRAĐANIMA DOGOVARAJU DOLAZAK PO OTPAD

U SUVREMENU OPREMU I VOZILA ZA PRIKUPLJANJE EE OTPADA FLORA VTC INVESTIRALA JE DOSAD VIŠE OD 15 MILIJUNA KUNA


Ekološka poljoprivreda općenito se u Hrvatskoj doživljava kao sigurna mjera očuvanja prirode i okoliša, kao instrument boljeg upravljanja poljoprivrednim i

zapuštenim zemljištem te stvaranja novih javnih dobara na zaštićenim prirodnim područjima. Bez obzira na to, ekološka je proizvodnja zastupljena na samo 2,5 posto ukupne obradive površine. Bržim i sveobu-hvatnim prijelazom na taj vid proizvodnje, sačuvali bi se još relativno čisti i nedirnuti prirodni resursi, koje sve više ugrožavaju povećana uporaba sredstava za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva u konvencionalnoj po-ljoprivredi te prenamjena poljoprivrednog i šumskog zemljišta u građevinsko, čime se ozbiljno ugrožava i biološka raznolikost. Osim što bi se time zaštitili tlo, zrak, vode, krajobrazi... proizvela bi se i hrana bez pesticida.

Ekološka je poljoprivreda prepozna-ta kao bitan poduzetnički koncept koji može ostvariti takve ciljeve, vidljivo je iz Akcijskog plana razvoja ekološke

EKOLOŠKA PROIZVODNJA HRANE KAO PODUZETNIČKI KONCEPT

Ekopoljoprivreda: za mlade i seloDo kraja 2016. osam posto ukupnih poljoprivrednih površina treb PIŠE Andrea Šalinović[email protected]

Trendovi u svijetuPrema službenim podacima njemačkog Istraživačkog instituta za ekološku poljoprivredu, ekološ-ku je poljoprivredu u 2008. godini prakticiralo oko 1,4 milijuna certificiranih proizvođača u 154 (od 196) države svijeta na ukupnoj površini od 35 milijuna hektara, što je pokazalo da se dugogodišnji globalni trend njezinog porasta nastavlja.Najviše certificiranih površina pod ekološkom poljoprivredom zabilježeno je u Oceaniji (poglavito u Australiji), slijede Europa i Latinska Amerika. U Europi se 2008. ekološkom poljoprivredom bavilo 222.513 certificiranih proizvođača na površini od 8,176.075 hektara, a što je 1,72 posto ukupnih eu-ropskih poljoprivednih površina. Te je godine vrijednost svjetskog tržišta ekoloških proizvoda bila 50,9 milijardi dolara, što znači da se više nego utrostručila u odnosu na 1999. godinu, kada je iznosila 15,2 milijardi dolara.



poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011. - 2016. godine. Ekološka će poljoprivreda, uz poboljšane uvjete proizvodnje, kroz povećanje povrata po jedinici uložene radne snage, posebice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvi-ma, stvoriti dodatnu ekonomsku vrijed-nost u ruralnim područjima,.

Osnovni je cilj akcijskog plana do kraja 2016. udio ekoloških površina u ukupnim poljoprivrednim površinama povećati na osam posto. Projekcija razvoja ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj stoga predviđa da se svake godine broj ekoloških proizvo-đača i površina poveća 30 posto. Prema toj procjeni, krajem 2016. u Hrvatskoj bi trebalo biti registrirano oko 5000 ekološ-kih proizvođača na gotovo 90.000 hektara površina pod ekološkom poljoprivredom, uključujući i površine u prijelaznom razdoblju.

SLIJEDIMO TRENDOVE RASTAU Ministarstvu takva očekivanja smatra-

ju realnima i potkrepljuju ih podatkom da je u 2011. već zabilježen porast ekološke proizvodnje veći od 30 posto. Dok smo u 2010. pod ekološkom proizvodnjom imali

nešto više od 23.000 hektara, u 2011. ima-mo 32.036 hektara.

Gledajući globalno, Hrvatska slijedi tren-dove rasta ekološke poljoprivrede. Potkraj 2009. u Upisniku proizvođača u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambe-nih proizvoda, koji se vodi pri MPRR-u, bilo je upisano 817, a u ljeto 2010. već više od 1000 ekoloških proizvođača.

“U Hrvatskoj je trenutno oko 1500 ekoloških proizvođača. Najzastupljenija je ratarska proizvodnja, u kojoj prednjači proizvodnja pšenice, a slijedi je proizvodnja kukuruza. Značajan je i udio livada i paš-njaka, a po zastupljenosti ih slijede ekološki voćnjaci, potom ekološki maslinici, ljekovi-to bilje i povrćarstvo.

prilika

alo bi biti pod ekološkom proizvodnjom

GLAVNU SKUPINU U SEKTORU EKOLOŠKE PROIZVODNJE ČINE MLADI EDUCIRANI LJUDI, KOJIMA JE ŽIVOTNI IZBOR JAČANJE VEZA SA ZEMLJOM I KULTUROM

Slabosti u edukaciji i promidžbiNedostatak edukacije i promidžbe, istaknuto je u analizi Akcijskog plana, najveće su prepreke u razvoju ekološke poljoprivrede. Uočen je nedosta-tak temeljnih poljoprivrednih znanja i posebnih znanja o ekološkoj poljoprivredi među proizvođačima, nepostojanje znanja o eko-loškoj ekonomiji i nedovoljno poznavanje relevantnih pro-pisa. Opća razina edukacije i informiranosti još je nedostatna, ali ohrabruje osnivanje smje-rova za ekološku poljoprivredu u hr-vatskom srednjem i visokom školstvu. Stručne radionice i predavanja za eko-

loške proizvođače organizira Poljoprivredna savjetodavna služba, postoje i učilišta za obrazovanje odraslih koja su verificirala svoje programe. Udru-ge ekoloških proizvođača često organiziraju različite praktične radionice i

stručne prikaze i može se reći da su preuzele inicijativu na tom područ-ju. Udruge s iskustvom mogu ponuditi praksu i iskustvo kao okosnicu razvoja, smatra Melita Radočaj Mašić, predsjednica udruge Izvor. Ta je udruga ove godine provela edukaciju “Ani-

macija u kontinentalnom turizmu”, koju je uspješno završilo 14 animatora koji će stvarati doživljaje i bolje povezati turistički sektor s ekološkom proizvodnjom.


njom

Osječko-baranjska županija ima najveći udio poljoprivrednih površina u ekološkoj proizvodnji, slijede Virovitičko-podravska, Brodsko-Posavska te Sisačko-moslavačka. Najmanje površina pod ekološkom po-ljoprivredom je u Varaždinskoj županiji”, kaže dr. sc. Ines Pohajda, viša stručna savjetnica za ekološku i integriranu po-ljoprivredu Poljoprivredne savjetodavne službe.

NEDOSTAJE EKOLOŠKI PROIZVEDENO MESOIdealno ekološko poljoprivredno

gospodarstvo je mješovito, dakle ono na kojem se provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Na žalost, ekološka stočarska proizvodnja u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena. “Ekološko stočarstvo je slabo zastupljeno zato što naši potrošači i ne tra-že takve proizvode. Ekološki proizvođači stoku najčešće uzgajaju tek radi zaokruži-vanja ciklusa ekološke proizvodnje, u kojoj stajski gnoj ima poseban značaj”, kaže dr. sc. Ines Pohajda. Ipak, može se ustvrditi da

je u 2009. zabilježen značajan porast broja goveda, kopitara, ovaca i svinja u ekološ-kom uzgoju u odnosu na 2007. godinu.

Porast bi vjerojatno bio i veći da 2009. nisu ukinute dodatne potpore za ekološki uzgoj životinja koje su u prosjeku bile 30 posto više nego potpore za konvencionalni uzgoj. S druge strane, zabilježen je osjetan pad broja koza, peradi i pčelinjih košnica.

Hrvatska certifi cirana ekološka akvakul-turna proizvodnja zasad je ograničena na jedno uzgajalište orada i brancina za ino-zemno tržište i jedno uzgajalište školjaka s godišnjom proizvodnjom od 20 do 30 tona kamenica i mušula.

Potpore za ekološko stočarstvo neće više biti, jasni su u Ministarstvu: “Ekološki proizvođači stočari imaju uvećanu

potporu za livade i pašnjake u odnosu na potpore za konvencionalne livade i pašnjake. Kroz te potpore po površini ostvaruju prihod za grla odnosno kljunove uključene u ekološku proizvodnju.” Inače, potpore za ekološke proizvođače za 2011. su iznosile 3531 kunu po hektaru za povrće i višegodišnje nasade, 2202 kune za oranice te 1115 kuna za livade i pašnjake, a točan će se broj korisnika tih potpora znati nakon potpune isplate.

NAJVAŽNIJA EDUKACIJA POTROŠAČALjudski resursi za razvoj ekološke poljo-

privrede u Hrvatskoj postoje, od entuzija-stičnih ekoloških proizvođača do vjernih potrošača. Glavnu skupinu u sektoru ekološke proizvodnje čine mladi educi-rani ljudi, čiji je životni izbor i fi lozofi ja jačanje veza sa zemljom i kulturom kroz ekološku poljoprivredu. Ograničavajući čimbenici bržeg razvoja ekološke poljo-privrede su dugogodišnji trend depo-pulacije i senilizacije ruralnog prostora, nepovoljna obrazovna struktura seoskog

PROJEKCIJA RAZVOJA PREDVIĐA SVAKE GODINE 30 POSTO VIŠE EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA I POVRŠINA



stanovništva i nedostatak kvalitetne radne snage u poljoprivredi. “Većina proizvo-đača krenula je u takav oblik proizvodnje vođena vlastitom sviješću, sve ostalo tek se polako slaže oko njih”, kaže Melita Radočaj Mašić, predsjednica Izvora, udruge koja okuplja 12 ekoloških proizvođača. Prema njezinim riječima, dosad je najteže bilo proizvođačima žitarica i mesa jer su uvoz i nizak standard građana pomeli potražnju za takvim proizvodima, i tek su se protekle godine vidjeli pomaci. I prije nego što je zaživjela, hrvatska se ekološka proizvodnja bori za preživljavanje. Svijest potrošača u svijetu daleko je ispred naše, ocjenjuje M. Radočaj Mašić: “Kriza je svakako utjecala i na prodaju naših proizvoda jer smo još velikim dijelom ograničeni na vlastito tržište. U zemljama zapadne Europe ljudi sade začinsko bilje na balkonima, a rajčice i voće uz živice svojih okućnica kako bi ima-li nešto svježe, sezonski i svoje, a kod nas tolika zemlja stoji neobrađena. Da postoji razvijena svijest o važnosti proizvodnje i konzumiranja takve hrane, i kriza bi bila

manja jer tu postoje ogromni potencijali za uštede kao i za samozapošljavanje mladih.

Dok tehnologiju proizvodnje najčešće svi brzo svladaju, problem je zakonska regula-tiva koja se često mijenja, a tu su i proble-mi oko prerade, transporta, marketinga i nepostojanja osnovnih komunikacijskih i fi nancijskih vještina proizvođača”, dodaje predsjednica Izvora. Ekološki poljoprivred-nici žale se i na nepostojanje institucionalne suradnje između državnih i županijskih tijela.

NEISPUNJENA OČEKIVANJA“Ekološkoj proizvodnji u Hrvatskoj

važno je pružiti marketinšku podrš-ku, promovirati ekološke proizvode u školama kako bi se educirali najmlađi... Promocija još nije dovoljna, i to je velik nedostatak.”, ističe dr. sc. Ines Pohajda iz Poljoprivredne savjetodavne službe.

Velik problem u pojedinim dijelovima Hrvatske predstavljaju minirana poljo-privredna zemljišta. Najveća ograničenja bržeg razvoja poljoprivrede, pa tako i one

ekološke, prepoznata su u stanju vlasniš-tva i državnoj zemljišnoj politici. Problem su male jedinične površine poljoprivred-nog zemljišta, raštrkanost parcela, usitnje-nost posjeda i nedostatak volje i sposob-nosti da se taj problem što prije legalno i fi nancijski riješi, kao i problem prava korištenja poljoprivrednog zemljišta.

Ekološki proizvođači osjećaju se obe-shrabreni zbog brojnih neprovedenih dr-žavnih i regionalnih strategija i programa razvoja u posljednjih desetak godina koje nisu ispunile njihova očekivanja, ocjenjuje se u analizi koja je izrađena za potrebe Akcijskog plana.

DA POSTOJI RAZVIJENA SVIJEST O VAŽNOSTI PROIZVODNJE I KONZUMIRANJA EKOLOŠKE HRANE, I KRIZA BI BILA MANJA

Označavanje proizvodaOznačavanje ekoloških proizvoda regulirano je Pravilnikom o označavaju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11.). Znakom “ekoproizvod” jamči se stručno kontroliran proizvod, on se stavlja na prednju naljepnicu ili neposredno iznad nje, mora biti vidljiv, čitljiv i neizbrisiv... No, pojmove “eko” i “bio” često, zbog nedorečenosti propisa, nelegalno koriste i konvencionalni proizvo-đači. “Zakonodavstvo Republike Hrvatske za ekološku proizvodnju gotovo je u potpunosti uskla-đeno sa zakonodavstvom EU-a. Trenutno radimo na izradi novog Pravilnika o ekološkoj proizvod-nji bilja i ekološkog uzgoja životinja, a najveće promjene bit će u označavanja ekoloških proizvoda odnosno uvođenju ekoznaka Europske unije”, naglašavaju u Ministarstvu pojoprivrede. “Jačanjem sustava stručne kontrole i certifikacije moraju se spriječiti situacije u kojima se može izgubiti povje-renje potrošača. Nakon ulaska u EU, bit će osigurane opsežne mogućnosti u okviru programa za-štite potrošača i kvalitete hrane. U aktivnosti treba postupno uključivati predstavnike zdravstvenog i obrazovnog sektora te osigurati da se tijela državne uprave kroz strateške dokumente bolje upoznaju s certificiranom ekološkom proizvodnjom.”

Turistički potencijaliHrvatski turizam može profitirati od povezanosti ekološke poljoprivre-de i proizvodnje tradicionalnih proizvoda visoke i specifične kakvoće te postati bitan marketinški kanal za ekološke proizvode. Ministarstvo turizma pokrenulo je program kojim sufinancira uključivanje ekološke hrane u ponudu malih obiteljskih hotela, što je dobar primjer poveziva-nja ekološke poljoprivrede i turizma. Nažalost, trenutna ponuda hrvatske ekološke poljoprivrede uglavnom se odnosi na domaće tržište, uz još polupra-znu potrošačku košaricu. Dok su svježi ekološki proizvodi uglavnom domaće proizvodnje, prerađe-vine su uglavnom iz uvoza. “Želja nam je što prije po-krenuti kupovinu ekoloških proizvoda za vrtiće i škole te u suradnji s Ministarstvom turizma nastaviti proces izrade hrvatskog standarda za ekotrgovine, restorane i hotele”, naglašavaju u resornom Ministarstvu.


Projekcije do kraja 21. stoljeća po-

kazuju da Hrvatska - s obzirom

na utjecaj klimatskih promjena

na biološku raznolikost - pri-

pada u skupinu najugroženijih

područja u Europi, osobito primorski dio.

U sredozemnoj Europi očekuje se najveće

izumiranje vrsta (oko 25 posto), u nordij-

skim zemljama pak najveći prodor novih

vrsta (oko 35 posto). Dobar pookazatelj

klimatskih promjena su fenološka opažanja.

Fenologija je znanost koja proučava zakoni-

tosti periodičnih pojava u razvoju biljaka od

početka do završetka vegetacijskog razdoblja

(fi tofenologija) kao i pojedine faze ponaša-

nja životinja (zoofenologija).

Kroz Zemljinu povijest bilo je razdoblja

kada je klima bila toplija, ali i vlažnija od

današnje, pa je biljni svijet bio bujniji i

rasprostranjeniji. U budućnosti se također

očekuju promjene biljnih vrsta na određe-

nim područjima; neka bi područja mogla

postati pustinje, druga, koja to danas nisu,

staništa bujne vegetacije. Takve promjene

već su zamijećene širenjem borealnih šuma,

ali i širenjem područja žitarica sve više

prema sjeveru.

PRAĆENJE RAZVOJNIH FAZA BILJAKABudući da svaka promjena u ekosustavu

prvo utječe na rast i razvoj biljaka, praće-

njem njihovih razvojnih faza i poveziva-

njem s vremenskim i klimatskim prilikama

mogu se pratiti i klimatske promjene. Za

to su pogodni fenološki podaci kojima se

prate razvojne faze određenih biljnih vrsta.

Na fenološkim se postajama kod nas pra-

te: divlje zeljasto bilje (npr. šafran, podbjel,

visibaba, maslačak, mrazovac), šumsko

drveće i grmlje (npr. bagrem, lipa, hrast,

bukva, bor, jela, smreka, jorgovan), livadsko

bilje (npr. djetelina), poljodjelske kulture

(npr. pšenica, ječam, zob, kukuruz, krum-

U SVIM HRVATSKIM KLIMATSKIM ZONAMA POKAZAN JE RANIJI POČETAK CVJETANJA VIŠEGODIŠNJIH BILJAKA

FENOLOGIJA U METEOROLOŠKOJ PRAKSI

Na što upozorava sve raniji početak vegetacijeU pogledu opstanka vrsta Hrvatska je među najugroženijim zemljama u Europi

Stručnjaci i znanstvenici koji se bave agrometeorologijom i istra-

živanjima u toj grani meteoroloije osnovali su Hrvatsko agrome-

teorološko društvo (HAgMD) kako bi promovirali i popularizirali

struku, radili na izobrazbi korisnika, unaprijedili znanost te širili

agrometeorološke spoznaje široj javnosti, primjerice o utjecaju kli-

matskih promjena i ekstremnih vremenskih i klimatskih nepogoda

na poljodjelstvo, šumarstvo, stočarstvo i ribarstvo.

„Agrometeorologija je znanost koja proučava utjecaj vremenskih

i klimatskih procesa na uzgoj biljaka i životinja. Donositeljima

političkih odluka znanstveni rezultati agrometeorologije pomogli

OSNOVANO HRVATSKO AGROMETEOROLOŠKO

Stručnjaci zajedno



pir, šećerna

repa, suncokret,

soja, duhan), voćke i vinova loza

(npr. jabuka, kruška, šljiva, breskva,

bajam, orah, limun, naranča, smokva,

nar, maslina). U zoofenologiji najčešće se

prate pčele (prvo izlijetanje, prva paša, prvo

rojenje, medenje na bagremu i lipi) i ptice

selice (npr. dolazak i odlazak lastavica, prvo

kukanje kukavice). Osim toga

bilježe se i datumi početka i svr-

šetka općih poljskih radova (npr.

poljski proljetni radovi, košnja

livada i žetva ozimina).

EUROPSKA BAZA PODATAKA U Hrvatskoj je prva poznata

fenološka opažanja provodio pri-

rodoslovac Grgur Bučić u Hvaru

1864. godine. Najdulje je opažao

breskvu, jorgovan i vinovu lozu

(do 1877. godine), a po nekoliko

godina maslinu, bajam, šljivu i

krušku te dolazak i odlazak lasta-

vica. Sporadična fenološka opažanja bila su

u školama u Petrinji i Varaždinu (1929–

1932), te Novoj Gradiškoj (1934–1939).

Sustavna se fenološka opažanja provode od

1946. u sklopu Poljoprivrednog instituta.

Budući da razvoj biljaka znatno ovisi o

vremenu i klimi, fenološka opažanja 1951.

godine preuzima Državni hidrometeorološ-

ki zavod (DHMZ). Opažanja se obavljaju na

istim mjestima kao i meteorološka mjerenja

ili u njihovoj najbližoj okolici. Za fenološ-

ka istraživanja neobično su važni i među-

narodni fenološki vrtovi kakav je u sklopu

DHMZ-a 1958. podignut u Križevcima s

biljkama kontinentalnog podneblja. Takvi

su vrtovi svuda u svijetu zasnovani na isto-

vjetnom sadnom materijalu kako bi se na

genetski jednakim biljkama ispitivali utjeca-

ji vremena i klime. U razdoblju od 1962. do

1967. razvojne faze biljaka sredozemnog

podneblja pratile su se u međunarodnom

fenološkom vrtu u Dubrovniku, a između

1970. i 1985. u arboretumu Trsteno pokraj

Dubrovnika. Koliko su fenološka opažanja

važna, pokazuje je i to da se od 2005. u

sklopu europskih projekata prikupljaju fe-

nološki podaci u europsku bazu kako bi bili

dostupnim znanstvenicima i stručnjacima u

istraživanju klimatskih promjena.

CVJETANJE SVE RANIJE Za utvrđivanje klimatske promjene

na nekom području pomoću fenoloških

motrenja pogodno je promatrati one biljke

koje slobodno rastu u prirodi i na koje

čovjek izravno ne djeluje agrotehničkim

mjerama, kao i dugogodišnja motrenja istog

feno-objekta. Prvi uvjet zadovoljava divlje

zeljasto bilje, drugi uvjet voćke, a oba uvjeta

šumsko drveće. Kao referentna biljka u

fenologiji izabran je obični jorgovan jer on

uspijeva u gotovo svim klimatskim zonama,

pa i višim geografskim širinama.

Najkasniji početak listanja i cvjetanja

jorgovana kod nas je u gorskoj Hrvatskoj.

Obično se javlja na prijelazu iz travnja u

svibanj, a može kasniti i više od

mjesec dana u odnosu na dalma-

tinsku obalu i otoke, gdje se javlja

u prosjeku sredinom ožujka.

U skladu s opaženim izraženi-

jim porastom srednje sezonske

temperature zraka u proljeće

nego u jesen, u svim klimatskim

zonama u Hrvatskoj pokazan je

raniji početak cvjetanja višego-

dišnjih biljaka (šumskog drveća i

voćaka), i to od dva do pet dana

u 10 godina. Na prvi pogled,

to ne izgleda puno, no ako se

otprilike za jedan i pol ljudski

vijek cvjetanje voćaka i šumskog drveća

pomakne mjesec dana ranije, onda to više

nije zanemarivo. Istodobno, jednoznačno

kašnjenje fenoloških faza žućenja i opada-

nja lišća u jesen nije opaženo. S obzirom

na sve to, projekcije do kraja 21. stoljeća

Hrvatsku svrstavaju u skupinu najugroženi-

jih područja u Europi s obzirom na utjecaj

koji klimatske promjene imaju na biološku

raznolikost.

bi u planiranju razvoja gospodarskih grana, a neposrednim kori-

snicima u proizvodnji hrane, zaštiti zraka, tla, voda, šuma i mora

kao i općenito u očuvanju prirode i okoliša“, rekla je na osnivač-

koj skupštini, održanoj 13. lipnja 2012. na Geofi zičkom odsjeku

Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Višnja

Vučetić, idejna začetnica i prva predsjednica HAgMD-a.

Prošla je godina bila ekstremno suha i topla, no posljednja ekstre-

mno kišna godina zabilježena je 1937., a ekstremno hladna 1940.

Prateći mjerenja, vidljivi su sve češći toplinski valovi praćeni ekstre-

mno visokim temperaturama, što će, kako ističe dr. Vučetić, znatno

utjecati na razne poljoprivredne kulture, kojima će se skratiti

razdoblje vegetacije te time i smanjiti prinosi. Njezino 20-godišnje

znanstveno istraživanje pokazalo je, primjerice, kako će se do kraja

21. stoljeća na našem području vrijeme vegetacije kukuruza smanji-

ti za mjesec i pol, što će dovesti i do smanjenja prinosa za 25 posto.

Osnivači HAgMD-a su znanstvenici i stručnjaci iz Državnog

hidrometeorološkog zavoda, Geofi zičkog odsjeka Prirodoslovno-

matematičkog fakulteta, Agronomskog fakulteta, Šumarskog

fakulteta, Duhanskog instituta i Visokog gospodarskog učilišta u

Križevcima. (A. Š.)

RIJEČ STRUČNJAKApiše: dr. sc. Višnja Vučetić > > > >Hrvatsko agrometeorološko društvo

Gospić (1961-2010)

trend = -2 dana / 10 godina

jorgovan - početak cvjetanja

9-tra

19-tra

29-tra

9-svi

19-svi

29-svi

1961 1967 1973 1979 1985 1991 1997 2003 2009

godine

DRUŠTVO

o klimatskim promjenama


PIŠE Zdravko [email protected]

Stara kineska poslovica kaže: što je nebo stvorilo, zemlja će od toga imati koristi. Aktualnim vlastima u Bosni i Hercego-vini to kao da ne znači ništa;

u protivnom bi se pobrinule da sačuvaju jedinstveni Park prirode Hutovo blato i za buduće generacije, ali i iskoriste za dobar turistički biznis. Istini za volju, teško je optuživati državu za tragičnu nebrigu o nekad zaštićenim prirodnim resursima i povijesnim bogatstvima zemlje dok u toj istoj zemlji, Bosni i Hercegovini, postoji 14 država, 14 vlada, 14 parlamenata, na stotine ministara, tisuće zastupnika, ali nikog tko bi se u toj glomaznoj administraciji zapitao što

se zapravo događa s prirodnim draguljem na krajnjem jugu Hercegovine.

IZGORJELA STANIŠTA NA 1300 HEKTARA Hutovo blato jednistvena je submediteran-

ska močvara i jedan od najvećih nacionalnih

parkova te vrste u južnoj Europi. Hutovo bla-to su do lanjskog požara, koji je uništio 1300 hektara staništa, posjećivale 243 vrste ptica,

većinom selice; zimi se tu znalo okupiti i nekoliko desetaka tisuća ptica raznih vrsta, zabilježeno je na web-stranici Parka prirode Hutovo blato. Istraživači su utvrdili da je u Parku 630 biljnih vrsta, a u močvari obitava-ju 43 vrste riba, kao što su jegulje, šarani, ali i morske ribe koje tu zalutaju podzemnim kanalima iz mora.Na prostorima Hutova nalaze se krda divljih konja kojima je također potrebna zaštita od lovokradica, ali i hrana.

POMOĆ ODOBRENA, NOVCA NEMA Hutovim blatom gospodari Hercegovačko-

neretvanska županija. A kako se čuva taj neprocjenljiv dar prirode, najbolje govori podatak da se u njegovo održavanje gotovo ništa ne ulaže, što je prouzrokovalo da je lani veliki požar nanio goleme izravne štete

ZABORAVLJEN HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI TURISTIČKI POTENCIJAL

ZAPOSLENICI PARKA – IAKO MJESECIMA BEZ PLAĆE – SAMI RADE NA OBNOVI I NASTOJE U PARK PONOVNO VRATITI TURISTE

Zaštićena submediteranska močvara s najvećim staništem ptica na jugu

U parku Hutovo blato


ZAŠTITA OKOLIŠA

ptičijim staništima, kao i infrastrukturi, i to od oko 2,7 milijuna maraka.

“Neizravne štete su mnogo veće i trebat će godine da se Park sanira. Samo bi za najnužniji oporavak trebalo oko 600 tisuća maraka, ali do sada ništa nismo dobili”, rekao je za Zeleni magazin direktor Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato Nikola Zovko. “Istini za volju, Federalno mini-starstvo za okoliš i turizam preko Fonda za zaštitu okoliša najavilo je interventnu pomoć u iznosu od 205 tisuća maraka, ali od potpisivanja ugovora prošlo je pet mjeseci a novca još nema. Prošla vlada Hercegovačko-neretvanske županije nije pokazala ni interes ni brigu, mjesečno je fi nancirala najpoznatiji rezervat ptica na jugu Europe sa 2360 maraka, dakle s oko 1150 eura, a nova je tu “pažnju” pove-

ćala na 13.333 marke mjesečno, što nije dovoljno ni za plaće 18 zaposlenika koji su već 12 mjeseci bez primanja. Lovočuvari su na čekanju, pa nije nimalo čudno što je u porastu krivolov ili što su u Hutovom blatu otkrivene plantaže marihuane.”

NAJTEŽE JE GNJEZDARICAMAUza sve te nedaće, djelatnici Parka nisu

stajali prekriženih ruku, kaže direktor Zovko. «Vlastitim snagama popravili smo što se moglo popraviti, oštećene brodice za razgledanje i fotosafari, edukativne sta-ze, pristupne ceste, zasadili smo mladice vrba. Uprkos svim nedaćama i nebrizi društva, u Hutovo su se počeli vraćati njegovi stanari. Gnjezdaricama je najteže jer su im u požarima uništena gnijezda pa se ove godine moraju privikavati na

otežane uvjete preživljavanja. Vraćaju se ipak i turisti, uglavnom oni inozemni, a sve je više i posjeta školskih ekskurzija. Motel i restoran na Kara otoku, gdje se

nalazi i Uprava Parka, spremni su ugostiti turiste poznatim lokalnim specijalitetima, brudetom od jegulja i šarana, šaranma na roštilju, ribljim juhama i drugim ovdaš-njim poslasticama.

OSAM JE LOVOČUVARA NA PRINUDNOM ODMORU, U PARKU CARUJE KRIVOLOV, KRDA DIVLJIH KONJA GLADUJU, A OTKRIVENE SU I PLANTAŽE MARIHUANE

Europe izložena je devastaciji, a u obnovu Parka ne ulaže se ništa

ugrožene i ptice i ljudi


ne postoje registri ravnih krovova

od 25 ispitanih nema podatak o ukupnim

energetskim troškovima u svojim zgradama

većina jedinica lokalne samouprave nema

zaposlenog stručnjaka za energetsku

problematiku

Upitnik je pokazao...

... u županijama koje su se odazvale

anketi:

NA STRUČNOM SKUPU U ZADRU O ENERGETSKIM PROJEKTIMA I ISTRAŽIVANJIMA

Dalmacija najjača u vjetru i suncuU mnogim lokalnim samoupravama nedostatna je briga o energetskoj učinkovitosti; OIE-potencijali visoki u četiri dalmatinske županije

Višestruke koristi OIE-aJavno zagovaranje i praćenje politika vezanih uz obnovljive izvore ener-

gije (REPAM) dvogodišnji je projekt koji je uz financijsku potporu Europ-

ske unije kroz program IPA 2008 započeo u ožujku 2011. godine. Očekivani

maksimalni proračun projekta iznosi 218.766 eura, od čega Europska uni-

ja sudjeluje sa 85 posto. Partneri na projektu su Energetski institut Hrvoje

Požar te udruge Društvo za oblikovanje održivog razvoja Zagreb i FOCUS

iz Ljubljane. Cilj projekta je povećati razinu uključenosti udruga u proce-

se donošenja odluka na području obnovljivih izvora. Strateški cilj partner-

skih organizacija u tom projektu je utjecati na povećanje udjela proizvod-

nje električne energije iz obnovljivih izvora jer time se postižu višestruko

korisni učinci - smanjuju se emisije ugljičnog dioksida, ali i povećava

energetska neovisnost pojedinaca i čitave zajednice.

PIŠE Jozo [email protected]

Potencijali ob-

novljivih izvora

energije u četiri

dalmatinske žu-

panije, te rezultati

ankete “Odnos prema energe-

tici, obnovljivi izvori energije

i energetska učinkovitost u

tijelima lokalne i regionalne

samouprave” predstavljeni su na

nedavno održanoj konferenciji u

Zadru.

U sklopu projekta Moja ener-

getska politika, koji zajedno provo-

de Društvo za oblikovanje održivog

razvoja Zagreb, Eko-Zadar, Astronomsko

društvo Višnjan, Press centar za okoliš

iz Osijeka i Zvono za Kupu iz Karlovca,

predstavljeni su zaključci utemeljeni na

upit-

niku u sklopu

ankete o odnosu prema energetici i ob-

novljivim izvorima energije te energetskoj

učinkovitosti u tijelima lokalne i regionalne

samouprave.

ANKETIRANI GRADOVI I ŽUPANIJEUpitnik je sadržavao 15 pitanja

tematski povezanih s energeti-

kom, sa specifi čnom primje-

nom energetske učinkovitosti

i obnovljivih izvora energije

u hrvatskim županijama i

gradovima. Odaziv na anketu

je bio relativno loš jer je od

48 izabranih većih gradova

i 21 županije na upitnik

odgovorilo 18 gradova i

sedam županija, što je oko

36 posto. S obzirom na

to da su gradovi i županije

više puta poticani na odgovore, slab

odaziv pokazao je da potreba za energet-

skom učinkovitosti, štednjom i upotre-

bom obnovljivih izvora još nije dovoljno

prihvaćena među čelnicima gradova i

županija. Ipak, iz odgovora je vidljivo da

postoje i sredine koje provode aktivnosti



u priobalju - sunčevo zračenje između 1,55 MWh/m2 i 1,40 MWh/m2na vanjskim otocima – sunčevo zračenje i do 1,60 MWh/m2

vjetropotencijali po županijama: • Zadarska 300 MW • Šibensko - kninska 250 MW • Splitsko-dalmatinska 450 MW • Dubrovačko-neretvanska 150 MW

Istraživanje je pokazalo...... ulagačima u OIE na raspolaganju je:

Nuklearke idu na marginuU SPLITU O OIE-TEHNOLOGIJAMA

Na području srednje Dalmacije Nijemci ulažu u proizvodnju solarnih ploča

Konferencija Obnovljivi izvori

energije – nove tehnolo-

gije – izazovi 21. stoljeća,

koju su u Splitu organizirali

veleposlanstvo SR Njemač-

ke u Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinska

županija, okupila je u Splitu oko 300

sudionika. Njemački poduzetnici u iduće

četiri godine namjeravaju uložiti oko 700

milijuna eura u proizvodnju solarnih

ploča, te električne i toplinske energije iz

obnovljivih izvora na području srednje

Dalmacije, čulo se na forumu hrvatskih i

njemačkih poduzetnika, koji je u sklopu

konferencije organizirala Hrvatska

gospodarska komora. Solarne ploče

proizvodile bi se u gospodarskoj zoni

Kukuzovac kod Sinja, a pojedini elementi

u Zmijavcima i Primorskom Docu.

Bivši njemački ministar zaštite okoliša

i nekadašnji direktor UN-ova programa

za okoliš (UNEP) Klaus Topfer istakao

je kako Njemačka napušta proizvodnju

nuklearne energije ili će, u najgorem

slučaju, nuklearni izvori energije postati

marginalni. Istakao je dva najbitnija ra-

zloga. Prvi je svakako sigurnost, a drugi

realitvna skupoća gradnje nuklearnih

elektrana, njihovog održavanja te napo-

sljetku saniranja. Smatra kako je rješenje

okretanje prema obnovljivim izvorima

energije.

UNDP i EBRD predstavili su aktivno-

sti vezane uz OIE, a u sklopu međuna-

rodnog seminara pravnika razmatrani

su praktični pravni aspekti integracije

obnovljivih izvora u europsko energetsko

tržište.

Središte projekta Vallis Solaris, čiji

su osnivači njemačka tvrtka Interpanel

i Zaklada Instituta Fraunhofer, bilo bi

u budućem znanstveno-tehnološkom

parku kod Vučevice, gdje je predviđena

lokacija na kojoj bi bila smještena elek-

trana na sunčevu energiju.

U BUDUĆEM ZNANSTVENO-TEHNOLOŠKOM PARKU KOD VUČEVICE PREDVIĐENA GRADNJA SOLARNE ELEKTRANE

na području održive energije iako nemaju

specijalizirane urede za njihovu provedbu.

Postoje i jedinice lokalne samouprave koje

mogu poslužiti kao pozitivan primjer. To

su Primorsko-goranska županija te gradovi

Sisak, Rijeka i Koprivnica.

U anketi se pokazalo da velik broj

jedinica lokalne samouprave uopće nema

zaposlene stručnjake iz tog

područja, pa se energetskom

problematikom pomalo bave

svi, a ustvari nitko. Prema

riječima Danijela Rodika, vo-

ditelja projekata iz zagrebač-

kog Društva za oblikovanje

održivog razvoja, najviše

negativnih odgovora bilo je

na pitanje: imaju li gradovi

i županije katastar ravnih

krovova? Nijedna jedinica

lokalne samouprave nije

potvrdno odgovorila na to

pitanje!

Čak sedamnaest upitnika

vraćeno je bez odgovora na pitanje

koje se odnosilo na - ukupan trošak za

energiju zgrada u vlasništvu pojedine jedi-

nice lokalne samouprave?

Najviše pozitivnih odgovora bilo je na

pitanje o provedbi aktivnosti sustavnog gos-

podarenja otpadom. Te aktivnosti provode

22 od 25 jedinica lokalne samouprave.

ŠTO JE POKAZAO PROJEKT REPAMU sklopu konferencije predstavljeni su

također rezultati istraživanja potencijala

obnovljivih izvora energije što ga je u četiri

dalmatinske županije, u Dubrovačko-

neretvanskoj, Splitsko–dalmatinskoj,

Šibensko-kninskoj i Zadarskoj proveo tim

stručnjaka iz Energetskog instituta Hrvoje

Požar, i to u sklopu projekta

„REPAM - javno zagovaranje i praće-

nje politika vezanih za obnovljive izvore

energije“.

Energija vjetra i energija sunca navedeni

su kao dominantni obnovljivi izvori u četiri

dalmatinske županije. Energija biomase,

geotermalnih izvora te vodotoka nisu toliko

istaknuti u tom istraživanju, no iz dosa-

dašnjih je poznato da na dalmatinskom

području postoji i solidan potencijal za

gradnju malih hidroelektrana.

„Trenutačno u pogonu imamo samo

osam vjetroelektrana s ukupno instalira-

nom snagom 131,25 MW, pri čemu je na

snazi tehničko ograničenje 360 MW izdano

od strane HEP OPS-a. Prema Strategiji

energetskog razvoja, tržišni poten-

cijal dobivanja električne energije

iz vjetra u Hrvatskoj iznosi 1200

MW do 2020. godine, od čega

je u Zadarskoj županiji raspo-

loživ tehnički vjetropotencijal

procijenjen na 300 MW, u

Šibensko - kninskoj 250 MW, u

Splitsko-dalmatinskoj 450 MW,

Dubrovačko-neretvanskoj župani-

ji na 150 MW.“, istaknuo je Nikola

Karadža iz Instituta Hrvoje Požar.

Karadža je otkrio kako je pri izradi

analize uočeno nepostojanje atlasa

vjetra te karata vjetra u cijeloj

Hrvatskoj.

Prema riječima Andre Bačana iz

Instituta Hrvoje Požar, sve četiri županije

imaju visok potencijal sunčevog zračenja

koji iznosi od 1,55 do 1,40 MWh/m2 dok se

na vanjskim otocima penje i do 1,60 mega-

vatsati po četvornome metru.


ju

KOGENERACIJA U UDBINI

PIŠE: Boris Odorčić[email protected]

U vrijeme nestabilnih cijena

fosilnih goriva, tvrtka Mode-

rator prepoznala je važnost

obnovljivih izvora energije i

uvidjela kako je to područje

jedno od najsigurnijih za ulaganje. Vlasnici

Moderatora odlučili su u Udbini proizvoditi

električnu energiju iz biomase, odnosno

šumske sječke, te osnovali sestrinsku tvrtku

Lika Energo Eko.

Željko Lovrak, direktor tvrtke Lika

Energo Eko, ističe kako se radi o kogene-

raciji snage 999 kilovata električne te 4100

kilovata toplinske energije.

„Tvrtka je osnovana u travnju 2009., a

kogeneracijsko postrojenje s pogonom na

biomasu izgrađeno je potkraj 2011. godine.

Tijekom veljače završen je pokusni rad, 8.

ožujka dobivena je uporabna dozvola, a 16.

travnja izdano konačno rješenje HERA-e o

stjecanju statusa povlaštenog proizvođača

električne energije. Ugovor o otkupu struje

po povlaštenoj tarifi na snazi je od 17. trav-

nja. Kogeneracija je u trajnom pogonu od

svibnja, a proizvodnja peleta počela je još u

veljači“, objašnjava direktor Lovrak.

Postrojenje za proizvodnju peleta ima

kapacitet od pet tona po satu. Osnova za

proizvodnju je toplinska energija iz koge-

neracijskog postrojenja te drvni sortimenti

kao što su višemetarsko ogrjevno, celulozno

drvo i sječenica iz okolnih šumarija Gračac,

Donji Lapac, Udbina i Korenica.

Pogon je smješten na sjevernom ulazu

u Udbinu, prostire se na 85.000 četvornih

metara, a ukupna dosadašnja vrijednost in-

vesticije je nešto veća od 72 milijuna kuna.

Financijska sredstva za realizaciju projekta

osigurao je osnivač, tvrtka Moderator

(40 posto) uz kredit (60 posto) Njemačke

razvojne banke KfW preko Hrvatske banke

za obnovu i razvitak te RBA. „Suradnja sa

HBOR-om bila je više nego zadovoljava-

juća. Nakon napravljenih

predstudija i odluke da se

uđe u projekt, obratili smo

se područnom uredu te banke

u Gospiću, koji nas je uputio i

dogovorio sastanak u Zagrebu

u sektoru infrastrukture, gdje su

analizirali projekte. Nakon toga zaključeno

je da je projekt kogeneracije na biomasu i

pogon za proizvodnju peleta dobar zbog

učinkovite potrošnje topline koja nastaje

kao nusprodukt u proizvodnji električne

energije“, naglašava direktor Lovrak.

CERTIFIKATI KAO DOKAZI KAKVOĆERealizacijom projekta, nastavlja on,

do sada je zaposleno 20 djelatnika. Uz

otvaranje novih djelatnosti, omogućeno

je zapošljavanje na području od poseb-

ne državne skrbi. Osim zapošljavanja na

skupljanju šumske biomase, angažirani su

lokalni autoprijevoznici, povećan prihod je-

dinice lokalne samouprave iz komunalnog

doprinosa i poreza na dohodak te stvorena

sigurna energetska osnova za provođenje

energetske učinkovitosti. Skupa fosilna

goriva, odnosno loživa ulja, zamijenjena su

GRIJANJE NA PELETE JE DO 60 POSTO JEFTINIJE U ODNOSU NA ONO GDJE SE KORISTI LAKO LOŽIVO ULJE



peletima u javnim objektima Ličko-

senjske županije i Nacionalnog parka

Plitvička jezera, napominje Lovrak. Oba po-

strojenja, i kogeneracija i proizvodnja peleta, dok

rade punim kapacitetom, godišnje mogu ostvariti

uštedu od 41.106 tona CO2.

Od ukupne proizvodnje peleta u tom ličkom pogonu

čak je 95 posto za izvoz. „S plasmanom proizvoda nema proble-

ma ni sada, izvan sezone grijanja. Razlog je u certifi katu ENplus

A1 koji potvrđuje da je pelet izuzetne kakvoće, s vrlo malim

postotkom pepela. Također, tvrtka ima FSC certifi kat, kojim se

dokazuje da je pelet izrađen iz prirodnog materijala iz Hrvatskih

šuma, koje gospodare po strogim ekološkim, socijalnim i eko-

nomskim standardima“, ističe Lovrak.

Domaći pak kupci su uglavnom kućanstva iz Gospića i

Korenice koja su prepoznala da je grijanje na pelete i 60 posto jef-

tinije u odnosu na ono lakim loživim uljem. „Šteta je što nadlež-

ne institucije i dalje ne provode Zakon o učinkovitom korištenju

energije u neposrednoj potrošnji koji je donesen još u prosincu

2008. godine. Kada bi se taj zakon provodio i kad bi se ekološkim

i jeft inijim peletima zamijenila fosilna goriva u javnim ustano-

vama županija, gradova i općina, postigle bi se ogromne uštede

u proračunima. K tomu, Hrvatska bi brže ostvarivala preuzete

europske obveze prema kojima moramo 20 posto smanjiti emisije

CO2, te za isti postotak povećati energetsku učinkovitost i udjel

obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije“, zaključuje

direktor tvrtke Lika Energo Eko.




Najveća solarna elektrana u

Hrvatskoj, koja se nalazi u

naselju Sveta Klara u Novom

Zagrebu, u lipnju je puštena

u pogon. Riječ je o investiciji

tvrtke Petrokov vrijednosti devet milijuna

kuna. Investitor očekuje kako će povrat

ulaganja ostvariti nakon devet i pol godina,

a ugovor o otkupu električne energije sklo-

pljen je na razdoblje od 12 godina.

Fotonaponske ćelije elektrane prostiru

se na 3000 četvornih metara i nalaze se na

krovu te tvrtke koja se bavi instalacijama

grijanja, sanitarijama i klimatizacijom.

Elektrana ima instaliranu snagu od 400

kilovata (kW), a godišnja proizvodnja struje

iznosit će 400 tisuća kilovatsati (kWh), što

je dovoljno da se oko 130 kućanstava opskr-

bi električnom energijom.

Prije tog projekta, koji je trajao 17 mje-

seci, najveća solarna elektrana u Hrvatskoj

bila je ona u Gospodarskoj zoni Čaporice

pokraj Trilja, ukupne snage 315 kilovata,

a koja je otvorena u travnju. Fotonaponski

sustav mjesto je našao na krovu grupe

Ma.Co.T., a postavila ga je tvrtka Adria

Sol, koja se nalazi u sastavu te grupacije. U

triljsku je elektranu uloženo oko 600 tisuća

eura. Povrat te investicije očekuje se nakon

sedam godina. Valja naglasiti kako je Adria

Sol solarnu elektranu nešto manje ukupne

snage otvorila u ožujku i u Rijeci, na krovu

svojih pogona.

SJENIK KAO IZVOR STRUJE Struja je u lipnju potekla s još jednoga

krova u Hrvatskoj; solarna je elektrana

instalirana na krovu jednog - sjenika. Riječ

je o maloj sunčevoj elektrani u ličkom

selu Ajderovcu, nedaleko od Srba u općini

Gračac, koje je odsječeno od elektrodistri-

bucijske mreže HEP-a. Postavljena je na

imanju obitelji Keča-Desnica, gdje je na krov

sjenika instaliran samostalni fotonaponski

sustav snage pet kilovata.

Projekt je realizirao Program Ujedinjenih

naroda za razvoj (UNDP) u suradnji s udru-

gom Una iz Srba. Privatna tvrtka Energy

PLUS donirala je opremu vrijednu dvije

trećine ukupne investicije, bez čega realiza-

cija tog projekta ne bi bila moguća. Ostatak

sredstava podmirio je UNDP iz donacije

nizozemske vlade.

Trošak samostalnog fotonaponskog

sustava na primjeru Ajderovca pokazao se

višestruko jeft inijim od klasične elektrifi -

kacije kroz obnovu strujne mreže. Projekt

je ogledni primjer kako solarne elektrane

mogu osigurati rentabilna energetska rješe-

nja te primjenu u teško pristupačnim i uda-

ljenim područjima Hrvatske kao što su otoci

i planinska sela. Trenutačno takvih naselja,

koja nisu priključena na električnu mrežu, u

Hrvatskoj ima još stotinjak, priopćeno je iz

Odnosa s javnošću UNDP-a. Uz spomenute

prednosti, solarne elektrane pridonose zaštiti

okoliša, ne zahtijevaju održavanje proreda

za dalekovode i električne vodove te imaju

turistički potencijal. Elektrana u Ajderovcu

bit će otvorena za javnost u sklopu obrazov-

nih aktivnosti Solarnog edukacijskog centra

Zadarske županije.

Projekti u Lici i Zagrebu

Nove solarne uzdanice Sunčeve elektrane mogu osigurati rentabilna energetska rješenja te primjenu u teško pristupačnim i udaljenim područjima Hrvatske kao što su otoci i planinska sela

ELEKTRANA U SVETOJ KLARI IMA INSTALIRANU SNAGU OD 400 KILOVATA (KW), A NA GODINU ĆE PROIZVODITI 400 TISUĆA KILOVATSATI (KWH) STRUJE

U AJDEROVCU ĆE ELEKTRANA BITI OTVORENA ZA JAVNOST U SKLOPU OBRAZOVNIH AKTIVNOSTI SOLARNOG EDUKACIJSKOG CENTRA ZADARSKE ŽUPANIJE

PIŠE Boris Odorčić[email protected]

Mar

ko P

rpic

/PIX

SELL


Priča o gradskim vrućinama

koje tope asfalt aktualna je

svakog ljeta; ljeto je u gradu sve

samo ne ugodno kad pritisne

žega. Gradovi ionako skupljaju

toplinu, zato je još teže na ulicama i među

visokim zgradama, uz milijun uređaja za

hlađenje u punom pogonu, promet, usijana

pročelja, pločnike i kolnike...

U jednom parku grčke prijestolnice

Atene testira se jednostavna tehnologija

koja može olakšati vrele ljetne mjesece.

Atenski je park klasična urbana priča

na Sredozemlju: s jedne strane blag utjecaj

mora, s druge prometnica prema jugu,

u sredini 4500 četvornih metara platoa

od tamnog asfalta i betona. Sve je dobro

i podnošljivo dok ne zapeče zvizdan.

Eksperiment s pločama i bojom napravljen

je da bi se ispitali materijali koji se manje

zagrijavaju i ugodniji su oku. Odluka je pala

na blijedožutu boju, ona odbija sunčevu

svjetlost gotovo jednako dobro kao bijela

no manje je napadna oku. Bijela bode.

Blijedožuta je neutralna. Sol i prašina na

blijedožutoj su podlozi manje vidljivi nego

na tamnoj ili posve bijeloj.

Materijal za pločnik nije promijenjen,

ostali su graditelji vjerni dobrom starom

betonu, ali je boja bila ta koja je učinila

razliku. Obnova parka dala je opipljive

rezultate: u najvrućem razdoblju dana

temperatura zraka na dijelu parka s novim

pločnikom bila je gotovo dva stupnja niža

nego u onom sa starim pločama, a površina

samog pločnika hladnija 12 stupnjeva! Park

je postao popularan: za kolovoških žega

pretvorio se pukom izmjenom boje pločni-

ka iz “ekstremno vruće” u “vruću” zonu.

Broj posjetilaca parka se povećao, otkrili

su da je renovirani prostor ugodniji za

boravak jer je hladniji, a i boja je prošla te-

stove. Što je najljepše od svega, novi pločnik

ne hladi zimi – blijedožute ploče ne čine

prostor mrzlijim nego što jest. (lsn)

EUmagaZIN

EUROPSKO LJETO NA +30

Pločnik hladi grad

Za ekstremnih vrućina u Ateni se testira jednostavna tehnologija koja može olakšati vrele ljetne mjesece


EUmagaZIN

ULAGANJA U OBNOVU STARIH ZGRADA POTICAT ĆE SE IZ STRUKTURNIH

GRAĐEVINARE niskoenergetska Grana koja je najveći industrijski poslodavac u Europi - zapošljava 46 milijuna ljudi

Usprkos krizi, građevinski

sektor je lani ostvario 1173

milijarde eura ili gotovo

desetinu europskog BDP-a,

rečeno je na nedavnom

summitu građevinara Europe u Istanbulu.

Organizirala ga je Federacija europske gra-

đevinske industrije (FIEC), koja okuplja 33

udruge iz 29 europskih zemalja, a njezina je

članica i Hrvatska.

Građevinskih je tvrtki na Starome kon-

tinentu oko tri milijuna; 98 posto ih je iz

kategorije mikro ili malih, koje zapošljavaju

ukupno 15 milijuna radnika, što je sedam

posto europske radne snage - o građevinskoj

industriji izravno ili neizravno ovisi više od

46 milijuna radnih mjesta. Kriza je opasno

erodirala radne perspektive te grane, prema

europskoj statistici aktivnost građevinara u

ovoj godini bila je na 86,6 posto od one u

2005. godini. U Poljskoj se gradi dvostruko

više nego prije sedam godina; u Španjolskoj i

Portugalu aktivnost se više nego prepolovila.

Grana koja je najveći industrijski poslodavac

u Europi sada, međutim, vidi veliku šansu u

niskoenergetskim zgradama.

URUŠENI TEMELJI OD JEFTINIH KREDITAEuropska je komisija aktivno sudjelo-

vala na summitu građevinara obećavši im

do jeseni pomno razrađen plan oporavka

s naglaskom na zadovoljavanju zahtjeva

novih pravila energetske učinkovitosti. To

bi građevinarstvu jamčilo održivost poslo-

vanja - drukčijeg od građevinskog booma

kakav je u Španjolskoj preko noći dizao

čitave gradove, podgrijavan neselektivnim

odobravanjem hipotekarnih kredita. Danas

se cijeli “pogon” cigala i betona, građen na

temeljima jeft inih kredita, urušio kao kula

od karata, skupa sa španjolskim snom o

brzom bogaćenju.

Europski planovi, obećao je povjerenik

Antonio Tajani, bit će poticaj građevini -

stimulirat će sva korisna ulaganja, pogotovo

ona u obnovu starijih zdanja i njihovu mo-

dernizaciju u pogledu energetske učinkovi-

tosti. Isto vrijedi i za infrastrukturu. Računa

se na najmanje 1,2 posto rekonstruiranih

objekata na godinu. Za energetsku efi ka-

snost mogu se koristiti različiti europski

fondovi, a i razvojna je banka EU-a (EIB,

PIŠE Lada Stipić-Niseteo, [email protected]

U POLJSKOJ SE GRADI DVOSTRUKO VIŠE NEGO PRIJE SEDAM GODINA; U ŠPANJOLSKOJ I PORTUGALU TA SE AKTIVNOST PAK VIŠE NEGO PREPOLOVILA


Europska investicijska banka) ojačana

novim sredstvima namijenjenim povečanju

ulaganja i skrojenim za poslovanje malih i

srednjih poduzeća.

Strukturni fondovi EU-a također bi se

koristili ne samo za obnovu i moderni-

zaciju javnih objekata (što će uskoro biti

zakonska obveza na europskoj razini, a

ne samo predmet nacionalne strategije i

politike) nego i za radove na poboljšavanju

postojećih stambenih objekata.

U nekim zemaljama shema obnove

“starih” četvrti, nastalih u prvim desetlje-

ćima nakon Drugog svjetskog rata, postala

je sastavnim dijelom nacionalne ekonom-

ske i socijalne politike s računicom da će

uštede u energiji na duge staze isplatiti sve

uloženo u modernizaciju.

Niskoenergetske zgrade atraktivne su

- ali samo nekima. Činjenicu da se oko

80 posto troškova za rasvjetu, grijanje ili

hlađenje može skresati pametnom arhitek-

turom, pravim materijalima, izolacijom i s

nešto inovativnih tehničkih rješenja već su

prigrlili u Njemačkoj i Austriji - od 20.000

niskoenergetskih objekata u EU, čak ih je

17.000 podignuto u ove dvije zemlje!

SVE VIŠI CILJEVI I STANDARDI Države su postavile različite ciljeve

ušteda energije i postoci se kreću između

30 do 50 posto za standardne tehnologije.

Ambiciozniji žele daleko više.

Prema nacionalnim programima,

subvencije za socijalne stanove dobivat

će od 2015. samo energetski učinkoviti

objekti u Austriji. Danci žele da svaka

novogradnja do 2020. koristi tri četvr-

tine manje energije od prosjeka. Finci

će nacionalne standarde pasivnih kuća

razraditi do sredine desetljeća, a nakon što

su do 2010. postigli uštede između 30 i 40

posto. Od ove godine sve su novogradnje

u Francuskoj niskoenergetske, temeljem

novih nacionalnih standarda, a do 2020.

bit će i energetski pozitivne, sa solarnim

panelima, toplinskim crpkama i ostalim

štedjivim “igračkama”. Nijemci su uvjereni

da će do iste godine svaki objekt u zemlji

biti oslobođen fosilnih goriva. Sve velike

investicije u Mađarskoj od ove godine

moraju biti u kategoriji nulte emisije, i to

predstoji svim novogradnjama do 2020.

godine. Irska bi dogodine u novim zgrada-

ma dostigla nultu enegetsku potrošnju, cilj

60-postotne uštede postigli su već u 2010.

godini.

Nizozemci računaju na krupne postotke

po srednjoročju, uz redukciju četvrtine

potrošnje do 2015., te prelazak na energet-

ski neutralne objekte do 2020. godine. U

Ujedinjenom Kraljevstvu 2016. je granica

do koje se postiže nulta emisija ugljika.

Šveđani snizuju potrošnju energije, uštede

po četvornome metru stambene ili radne

površine mjere brojkama od 20 posto

do 2020. i 50 posto do 2050. ako se kao

kriterij stopostotne potrošnje energije po

četvornome metru uzme 1995. godina.

FONDOVA

spašava gradnja- veliku šansu vidi u niskoenergetskim zgradama Računa se da su zgrade najveći europ-

ski izvor zagađenja i da troše oko 40 po-sto energije. Nova zgrada mora biti čista i štedljiva, a u tome pomaže niz naoko ad-ministrativnih mjera i uputa.Primjerice, novi europski zakoni propisuju se-dam energetskih razreda proizvoda, tri više nego prije. Kombinacija slova i raspona boja od najštedljivije tamnozelene do rastrošne crvene potrošačima je vodič koji otkriva ko-liko će struje gutati njihov novi hladnjak, pe-rilica ili mikser. Obveza je proizvođača pri reklamiranju navesti i razinu energetske učin-kovitosti kao dodatnu informaciju potrošaču.Proizvodi u građevini - prozorski okviri i sta-kla, crijep i cigla, pločice, izolacijski materija-li, drvo - također moraju nositi informacije o energetskoj učinkovitosti. U budućnosti će se pravila njezina označavanja proširiti, od-lukom Europskog parlamenta, na sve sprave za komercijalnu i industrijsku upotrebu, od hladnjača do industrijskih kuhinja ili tvornič-kih strojeva.Uštede mogu biti osjetne. Velika pomoć u štednji bit će “pametna brojila”. Ona prate po-trošnju, koja se može i kontrolirati čak i daljin-ski, preko kompjutora ili aplikacije na i-pho-neu; upotrebu kućanskih aparata ta brojila mogu prilagođavati dijelovima dana ili tjedna kad je struja jeftinija i - što se već nudi u mno-gim europskim zemaljama - svakog trenutka imaju izravan pristup podacima o kućnoj po-trošnji energenata i trenutačnoj cijeni.Ništa ne koči bolje potrošnju od obavijesti o troškovima. Energetska djelotvornost je u biti skup velikog broja mjera, često minimal-nih ušteda, a koje - zajedno - čine jednu ve-liku. Bit promjena jest u tome da stvari koje su mnogima danas samo egzotika rezervira-na za Skandinavce ili zelene pretoče u svakod-nevicu. Zato se izgradnja energetski učinkovi-tog društva sve češće naziva i “trećom industrijskom revolucijom”.

Uštede kao imperativ

Stare zgrade troše i zagađujuPametna brojila prate potrošnju i pomažu je kontrolirati, čak i daljinski

OD 20.000 NISKOENERGETSKIH OBJEKATA U ZEMLJAMA EU-a, ČAK IH JE 17.000 U AUSTRIJI I NJEMAČKOJ!

Natječaj “Eko-inovacije 2012” nami-jenjen je dodjeli sredstava poduzećima iz Europske unije te poduzećima iz zemalja kandidatkinja, zainteresiranima za plasman proizvoda i usluga kojima se pospješuje “ozelenjavanje” europskog gospodarstva.

Kao i ostali natječaji iz Programa

za konkurentnost i inovacije EU

(CIP - Competitiveness and Innovation Programme), i ovaj je namijenjen malim

i srednjim poduzećima te organizacijama

iz čitave Europe. To naravno znači i vrlo

oštru međunarodnu konkurenciju, u kojoj

će ograničena sredstva (35 milijuna eura)

biti raspodijeljena na 40-50 projekata, dok

je prijavljenih u pravilu i do šest puta više

(202 u 2009. godini, 287 u 2010., 280 u

2011. godini).

Sudjelovanje je domaćih snaga u pro-

gramu vrlo skromno - samo jedan projekt

iz Hrvatske uvršten je na listu pogodnih

za fi nanciranje 2010. godine (Građevinski

fakultet u Zagrebu, s temom korištenja

otpadnih guma u betonskim zvučnim izola-

cijama); 2011. odabrana su bila dva projekta

sa sudionicima iz Hrvatske (proizvodnja

inovativnih izolacijskih panela i oporaba

otpadnog stakla u brodogradnji i građevin-

skoj industriji).

Financiranje projekata organizirano je

po načelu “euro na euro” (kroz natječaj se

odobravaju sredstva u visini od 50 posto

ukupne vrijednosti projekta), no banke i

u najkriznijim vremenima rado odobra-

vaju kredite za poslovne planove koji su

prošli ozbiljnu međunarodnu verifi kaciju

te u kojima je iznos početne investicije u

startu prepolovljen, pa razloge za nizak broj

uspješnih prijava iz Hrvatske vjerojatno

treba tražiti u činjenici što našim poduzet-

nicima ipak nedostaje kapaciteta za razvoj

ekoinovacija, kao globalno dominantnog

područja tehnološkog napretka.

TEMATSKI FOKUSSadržajno gledano, natječaj je namijenjen

fi nanciranju plasmana na tržište novih teh-

noloških rješenja, koja uz ekonomski imaju

i potencijal značajnog smanjenja utjecaja na

okoliš, u odnosu na postojeće tehnologije, i

to u pet tematskih područja:

Recikliranje materijala, što uključuje

unaprjeđivanje sortiranja i tretira-

nja otpada, inovativne proizvode od

recikliranih materijala, ili one koji

olakšavaju recikliranje materijala, kao i

poslovne inovacije za razvoj konkuren-

tnosti industrija baziranih na reciklaži;

Održivi građevinski proizvodi, što

uključuje proizvode i procese koji

smanjuju potrošnju resursa te emisije u

zrak i vode, upotrebu organskih mate-

rijala, povećanu upotrebu recikliranih

i oporabljenih materijala iz procesa

građenja i rušenja, smanjenje potrošnje

sirovina te inovativne procese proi-

zvodnje i gradnje koji znatno smanjuju

ekološki otisak građevina iz perspekti-

ve životnog ciklusa;

Sektor hrane i pića, što uključuje efi -

kasnije korištenje resursa u proizvodnji

ambalaže, potpuno iskorištavanje si-

rovina u proizvodnji hrane, smanjenje

utjecaja na okoliš i emisija iz proizvod-

nih procesa te umanjenje ekološkog

otiska konzumacije hrane i pića (kroz

logistiku, distribuciju i navike potroša-

ča);

Voda, što uključuje procese, proizvode

i tehnologije koji omogućuju smanje-

nje ili eliminiranje upotrebe vode, eko-

loški efi kasnije pročišćavanje otpadnih

voda, te inteligentne distribucijske

sustave koji omogućuju smanjenje

zagađenja i potrošnje vode.

Ozelenjavanje poslovanja, što uklju-

čuje razvoj inovativnih proizvoda i

usluga koji umanjuju utjecaj ljudi na

okoliš ili omogućuju uštedu resur-

sa, zamjenu materijala korištenih u

proizvodnji organskim ili recikliranim

materijalima, integraciju industrijskih

procesa koji omogućuju međusobnu

oporabu otpada te postupno uvođenje

sustava za obnovu ili popravljanje

industrijskih proizvoda.

Oštra konkurencija za ekoinovacije

U TIJEKU SU PRIJAVE ZA CIP, NO NA GLOBALNO DOMINANTNOM PODRUČJU TEHNOLOŠKOG NAPRETKA JOŠ JE PRIJAVA IZ HRVATSKE

Više o natječaju može se saznati na internetskoj adresi http://ec.europa.eu/environment/eco-innovation/index_en.htm, a kako je ovaj natječaj blisko povezan s područjem koje pokriva naš magazin, za pomoć se možete obratiti i na adresu [email protected] ili izravno autoru teksta na adresu [email protected].

POTICAJI OZELENJAVANJU EU GOSPODARSTVA


SAVJET VIŠEpiše: Andrija Vranić > > > > > > > >konzultant za fondove [email protected]

EUmagaZIN

Documents

Zin - Zeleni magazin 007