Zeleni Grad

8/4/2019 Zeleni Grad

1/28

Zeleni grad

nove generacije


2/28

adr ajUvod

Jednakost i raznolikost

Zeleni grad - zajednica zasnovana na raznolikosti

Podjednak urbani razvoj

Umjetnost i kultura otvaraju grad

Grad i spol

Okolina pravda

Urbana demokracija i edukacija

Mobilnost

ivot u gradu bez automobila

Bicikl u zelenom gradu

Svi smo mi pjeaci

Zdrav grad

Grad aktivnih ljudi

Grad u suradnji s prirodom

I hrana je politiki imbenik

Efikasna vlast

Zelena gradska vjenica

Koristan otpadEnergetska demokracija

Ekonomija zelenog grada

Zeleni grad

Va grad titi klimu

Ekoloki trag

Zeleni grad u Europi - Europa u zelenom gradu

Globalizacija u zelenom gradu

Zeleni grad na internetu

1

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

1617

18

19

20

21

22

23


3/28

1UvodZeleni gradza zelenu generaciju

Razvoj zelenog grada zahtjeva hrabru politikuviziju, jer problemi zadiru u svakodnevni ivot,seu izvan gradskog podruja, a treba ih rijeitimultidisciplinarnim pristupom. Pritom trebauspostaviti mjerilo u kojemu je isplativo samo onoto je i odrivo.

o energetski odrivoj gradnji, pa svaka novapalaa i novi supermarket zahtijeva nemjerljivekoliine skupe energije kojoj infrastrukturne izvoreosigurava grad proraunskim novcem stanovnika,sasvim je razumljiv bijeg najbogatijih pojedinaca iekonomski nezavisnih uspjenih trvrtki - to daljeod takvoga grada.Zbog toga nam hitno treba alternativni konceptzelenog grada, odrivo funkcioniranje populacijestisnute u premali prostor, mnogo via kvalitetasvakodnevnog ivota i trajna briga za okoli - nalokalnoj i globalnoj razini.

Meutim, grad je samo dio ukupnog prostora ukojemu ivimo u svom zaviaju, u svojoj regiji,dravi ili na svom rodnom kontinentu. Ma kakonam se velikim inilo prostranstvo koje vidimo iz

aviona nad gradskom zranom lukom, posrednii nevidljiv utjecaj podivljalog grada voenogpolitikom bez morala i pameti poguban je izvorzaraze u svakoj zemlji, pa i regiji.Jer, uvijek e se nai sitni monik koji e oponaationoga malo veeg...Uplete li se u te igre i vlada i dravnaadministracija, patoloki se modeli replicirajuposvuda, ponekad i u smijeno malome mjerilu.

Teko je danas napisati recept za zeleni grad. Iakosmo to pokuali ovom publikacijom i mnogim

primjerima, stigli smo tek do svojevrsnog zelenogmanifesta. Trai se grad po mjeri stanovnika- pun ivota, s mnogo radnih mjesta na kojimase proizvodi viak vrijednosti dovoljan za trajnu

Grad je civilizacijsko arite i odraz aktualnihpolitikih snaga, te slika i prilika svijesti njegovihstanovnika. U mnogim europskim gradovima svesu vidljivije posljedice ekonomskog neoliberalizmai socijalnog konzervativizma koji se oituju udivljakom betoniranju svih raspoloivih povrina,i podizanju neodrivo visokih zgrada. One s jednestrane reflektiraju goleme koliine sunevogsvjetla i podiu temperaturu okoline, a s drugestrane bacaju sjenu na sve to je nie od njih.I dok neki uivaju u takvom prizoru, mislei kakoje to odraz napretka i razvoja, mudrost nas uikako je takav grad osuen na polagano umiranje igubitak due kojom je privlaio stanovnike.

Dananji su gradovi jedni drugima jeftine replike, aiznad svega vlada vulgarna raunica koja etvornimetar nastoji pretvoriti u to vei profit. Tu nemamilosti. Pred takvom gramzljivou nestajeraznolikost i prepoznatljivi tragovi povijesti, nestaje

ivotni prostor graana, zatiru se tragovi ugodnogi sigurnog ivota.Zato bi grad bio toliko velik da ga s kraja na krajnitko ne moe prijei za manje od stotinu minuta?Zar je pola sata vonje do prvog travnjakanapredak i znak standarda?Zar je nizinski ozon koji nagriza eline ialuminijske konstrukcije golemih zgrada zaistanadomjestak povjetarcu koji godi ljudskimpluima, a koji se gradom neko prelijevao izoblinjih uma?Zar je opravdano i dugorono isplativo pretvaranje

parkova i ume u graevinske zone za bezoblineviletine bogatih - a bez ureene kanalizacje i ostaleinfrastrukture...Kad se svemu tome doda potpuno neznanje


4/28

Uvod2

socijalnu sigurnost i razumnu gradnju objekataza oputanje i zabavu. Preduvjet kvalitetnomurbanom ivotu je jasna podjela izmeu javnogi privatnog, te stalna kontrola gradskih vlastikoje moraju biti na strani javnog dobra i potrebagraana.Javni prostor mora biti pravno zatien, a svimadostupan. Oba spola valja postaviti na jednakurazinu, potpuno ukloniti socijalnu bijedu iarhitektonske barijere.No to nije sve. Moderni gradovi imaju mnogojai utjecaj od fizike povrine koju pokrivaju.Bez obzira na nae sadanje navike, a dobrimdijelom i umjetno stvorene potrebe, moramomisliti na dobrobit buduih generacija te potivati

prava i potrebe raznovrsnog biljnog i ivotinjskogsvijeta oko nas. Sve je povezano i teko je odreditiprioritete.

Kad se spominje odrivi urbani razvoj - a to jesve ee izgovarana fraza - mislimo na kulturu iekonomiju, ist zrak i vodu, na injenicu da svakiodbaeni komad smea i nepotrebno upaljenaarulja utjeu na ostatak planeta. Zamisao jedobra u svakom pogledu, no premalo se govorio tehnologiji i ekonomiji odrivog grada, onesagledivim mogunostima zapoljavanja u

podruju odrivosti i obnovljivih izvora energije, ocijelom ivotnom konceptu, od odgoja, kolovanja,poljoprivrede, do industrije i zdravstva...

A sve to zaista nema mnogo veza s ovim tonas danas okruuje. Nije u pitanju futurizam nitiarhitektura budunosti. Rije je o preivljavanju nanajmanje bolan nain, s minimalnim gubicima.Traimo odgovore na istodobni raspadekonomskog, drutvenog i moralnog - a sve podprijetnjom globalne klimatske promjene, opegladi i ei.Razloga postojeem skuenom i mehanikompristupu u predvianjima mogueg razvoja imamnogo, no najizravniji je tehniko neznanje.

Sve nae globalne i lokalne nevolje koje e nasneminovno zatei u sljedeih deset... dvadeset...ili trideset godina, to je razdoblje dovoljno bliskoda se zabrinemo za nas same, za nau djecu iunuke, zahtijevat e izrazito tehnike odgovore, spouzdanim inenjerskim rjeenjima u kojima epitanje energije, vode i hrane izbiti na prvo mjesto.Vie nemamo vremena ni resursa za neke buduegradove, za energetski neodrive Dubaie.Mi moramo promijeniti, prilagoditi i opremitidananje gradove, ba takve kakve poznajemo.Za to nam treba puno pameti, znanja i novca,dobre volje i spremnosti na zajedniki pothvat.

Za trajni spas i ozbiljan zaokret trae se novevizije i hrabrost. Zasad mi jo imamo politiarekoji geotermalne izvore ispod glavnoga gradamogu zamisliti jedino kao zabavite s kupalitem.injenica da bi toplina iz podzemlja mogla grijatipola grada, a u kombinaciji sa stirling-motorimapokloniti gradu i obilje struje, nije im pala napamet - jer nemaju tehnikih znanja niti volje zaope dobro.

Zato u ovoj publikaciji objanjavamo kako socijalnii kreativni kapital moe pomoi razvoju grada, tekako bi se ukljuenjem u svjetsku mreu gradovakoji meusobno surauju lake prevladalonataloene deficite u naim gradovima.Svjesni smo toga da su danas gradovi u kojimaivimo lokalni, a selo - globalno, pa i promjenekoje ovdje spominjemo zahtijevaju rad na objerazine - lokalnoj i globalnoj.To je naa jedina politika perspektiva, potpunozaokruena zelena politika opcija.

Pozivamo vas na diskusiju o zelenom gradu.

Tomislav Toth


5/28

t razn 3

Richard Florida, autor knjige Uspon kreativneklase(The Rise of the Creative Class), amerikisociolog koji djeluje na podruju urbanog

razvoja, ustanovio je da se lokalne zajednicerazvijaju zahvaljujui utjecaju kreativnih iinovativnih ljudi: umjetnika, znanstvenika,arhitekata, akademika itd. Te ljude privlaegradovi koji im mogu pruiti prikladno radnookruenje, tolerantno i otvoreno promjenama,koje prihvaa razliitosti.

Teorija kreativnog kapitala

e na o3Jednakost i raznolikostZeleni grad -zajednica zasnovanana raznolikosti

Zeleni grad je tolerantno i otvoreno mjesto,sigurno i gostoljubivo, u kojemu se svakipridolica osjea dobrodolim, a svaki stanovnik

moe potpuno iskoristiti javni prostor i njegoveusluge. Svaki graanin treba imati osjeajpripadnosti lokalnoj zajednici i mogunost damoe utjecati na promjene u svom okruenju.

Diskriminacija odreenih drutvenih grupaesta je pojava u mnogim europskimgradovima. Neonacistiki zloini mrnjeprotiv imigranata, otean ili nedostupanprilaz zgradama gradskih slubi osobama sinvaliditetom, gluhim osobama ili ljudima koji negovore lokalni jezik, negativan stav lokalnih vladaprema demonstracijama feministikih, pacifistikihili seksualnih manjina vidljiv su znak pravog stanjaiza tzv. uljuene maske. Takva diskriminacija nijesamo protuzakonita ve razara i gradski drutvenikapital koji je osnova za odrivi razvoj.

Zeleni grad ne izuzima odreene dijelovepopulacije samo zato to nisu lanovi veine,pogotovo zato to je svatko od nas lan baremjedne manjine. Osnovne vrijednosti svake prave

zelene stranke su raznolikost i tolerancija to je odvelike vanosti u modernom svijetu. Svaka osoba,bez obzira na spol, dob, vrst i razinu invaliditeta,seksualnu orijentaciju, vjerska uvjerenja, miljenje,etniku pripadnost itd., mora imati jednak statuskao stanovnik svijeta i kao pripadnik lokalnezajednice. Zbog toga uprave naih gradova morajuuspostaviti potpuno demokratski javni prostorkako bi se u svakom gradu potivala raznolikost,vaila tolerancija i jamila sigurnost.

Politiari se mogu pribliiti svojim graanima na

sudjelovanjem u manifestacijama i graanskimdemonstracijama, potporom dogaanju kojepromovira razliite kulture i obiaje, stvaranjemdopadljivih i dobro odravanih javnih povrina, itd.


6/28

e na o4Podjednakurbani razvoj

Ogledalo grada je poslovni centar i njegovaindustrijska zona, a dua mu je javni prostor.

I umjetnici se sve vie upliu u projekterevitalizacije zaputenih gradskih zona. Godine2007. poljska umjetnica Joanna Rajkowskaostvarila je svoj projekt Oxigenator- preobrazilaje malu zaputenu lokvu na trgu Grzybowski ucentru Varave u atraktivno okupljalite.

S povrine vode isputani su baloni sobogaenim kisikom, a oko nje su postavljeneklupe kako bi ljudi mogli sjediti, udisati ist zrak

i razgovarati. Oxygenatorje postao sredinjemjesto za sastanke i inspiracija lokalnomstanovnitvu da se drui. Kako je grad daoodobrenje za smjetaj Oxygenatora na rok odsamo dva mjeseca, graani su se pobunili protivtoga zajednikim pismenim protestom. Ujesen

su gradske vlasti odrale sastanak s umjetnicom- i odobrile financijska sredstva za odravanjepostojeeg stanja do proljea 2008.

Jeste li znali?

Problem mnogih europskih gradova je sve

vea drutvena nejednakost. Loe ureenjavni prostor preplavljen reklamamai automobilima ubrzano se privatizira. Tajneoliberalni koncept grada kao dobra za koje trebaplatiti kako bi se u njemu uivalo, vodi mnogimoblicima segregacije i zatvara ljude u geta: nekeu luksuzna naselja kao to su zatvoreni i uvaniposjedi, a druge u zaputene i prenapuene zgradei neureena naselja.

Koncept zelenog grada temelji se na pretpostavkida je najvanije ono to je javno. Kvaliteta

zajednikog prostora, jednaka raspodjela ipotpuna dostupnost javnih dobara i uslugatemelji su demokratskog i odrivog grada.Zbog toga, umjesto investiranja u oping-centreili nogometne stadione, zelenitrae vie lokalnihsportskih centara i bazena, dobro odravanihparkova i igralita, iste ulice sa irokimnogostupom i biciklistikim stazama, estetskiureene autobusne i tramvajske stanice. Siguranjavni prostor, dostupan svima. Kako bi se postigloposvuda jednak razvoj, presudno je vaan dobarprotok informacija - besplatni brzi internet s

pouzdanim pristupom javnim slubama (onlinevlada, kole, fakulteti, zdravstvene ustanove itd...).

Kad nizovi vila za bogate ponu zamjenjivati sonelivade i vonjake u centru grada, jasno je da se spregagradskih planera i podivljalog kapitala otela svakojkontroli (Babonieva i Galjufova ulica u Zagrebu).

Istodobno, deseci tisua stanovnika ive u gradskimzgradama s mizernim odravanjem i oajno loomenergetskom bilancom


7/28

t razn 5Umjetnost ikultura otvaraju grad

Zeleni grad ima vie umjetnikih galerijanegoli oping-centara, vie mogunosti zaaktivnu kreativnost negoli za pasivnopromatranje i kupovanje.

Buran kulturni ivot ini grad atraktivnim,integrira njegove stanovnike i privlaiposjetitelje. Zato su umjetnost i kultura

jedna od najboljih investicija u odrivi razvoj,zelena investicija koja uzvraa rastuimdrutvenim kapitalom i ekonomskim razvojem.Stoga bi gradske vlasti trebale obraati viepanje kulturnoj politici negoli infrastrukturniminvesticijama. Kulturalni sadraji trebali bi bitiraznoliki po obliku i sadraju kako bi se zadovoljiloto vie razliitih ukusa. Bogatstvo kulturnih

dogaanja, ambiciozna visoka kultura, popularnamasovna zbivanja, grassroots-inicijative imeunarodni festivali otjelotvoruju kulturnuraznolikost i ine grad punim ivota. Takoer jevano da vlasti zelenog grada tite umjetnikuslobodu govora. Umjetnost se ne smije cenzuriratini biti naklonjena trenutanoj politikoj vlasti iliukusu ljudi koji vladaju. Umjetnike aktivnostiu gradu igraju jo jednu vrlo vanu ulogu - ruedrutvene barijere, govore protiv ksenofobije,homofobije i drutvene nejednakosti. Radionicegrafita, jeftine kazaline ulaznice za nezaposlene ikazaline predstave u kojima sudjeluju beskuniciprimjeri su kako aktivno ukljuiti i one koji suobino izostavljeni iz drutva.

Pozdrav Suncui Morske orgulje, instalacije arhitektaNikole Baia, od kutka Zadarske rive napravile su vrlopopularno mjesto okupljanja i turistiku atrakciju.Kako je slava morskih orgulja i legenda o najljepemzalasku sunca na svijetu obila globus, navala turistapostaje tolika da graani Zadra poinju izbjegavati toprenapueno mjesto.

Oito je, postizanje opeg zadovoljstva i ravnoteeponekad je teko ostvariti i u najpozitivnijem primjeru.

Jeste li znali?

Klub Movara, u prostorijama bive, tranzicijomunitene tvornice Jedinstvo, na Trnjanskom nasipuu Zagrebu, kultno mjesto okupljanja mladih i onihkoji se takvima osjeaju, ponovno je otvoren nakongodinu dana natezanja s gradskim poglavarstvom.Kako se to dogodilo tik pred izbore, ostaje muan

dojam kako u sustavu koji izbjegava definirati pravila,gradonaelnik i birokracija iskoriuju sivu zonuzakonskog nereda kako bi po volji demonstrirali snagui mo ruralnoga u odnosu na urbano.


8/28

e na o6Grad i spol

Jedan je od najvanijih ciljeva zelene politike jeststvaranje podjednakih mogunosti za mukarce iene, a jedan od naina oivotvorenja jednakostije prikladno planiranje gradskog budeta i javnogprostora.

Investiranje iz gradskog budeta obino jepristrano: neki tipovi potronje favoriziraju ene,drugi mukarce, no nije teko pogoditi da su

ovi druge ee u prvom planu. Zemlje EuropskeUnije imaju odreene zahtjeve, a jedan od njih je iinzistiranje na jednakosti spolova u svim ivotnimaspektima, tako da se uvaavaju razliite potrebespolova.

Cilj je promijeniti funkcioniranje obitelji, utjecatina drutveni ivoti i radno okruenja kako bi se

postigla prava i trajna jednakost spolova.Konzervativni politiari ne odobravaju takvestavove. Oni preferiraju tradicionalnu podjelumukih i enskih uloga, pa taj raskol ine joveim. Naprimjer, pri planiranju urbanogplaniranja ulaganje u djeja igralita tretirju kaosvojevrsni enski troak, jer se u njihovoj slici osvijetu o djeci brinu iskljuivo ene.

Za zelene, spolna ravnopravnost je proturjejestereotipima uz istodobno zadovoljenje potreba

obiju spolova.Investicija u djeje igralite moe se gledati kaoimplementacija jednakosti spolova samo akopartneri, odnosno roditelji, podjednako sudjeluju uodgoju i dijele brigu oko djeteta.

Pri gradnji novih sportskih objekata za mlade,treba imati u vidu da djeaci i djevojice imajurazliite potrebe pri sportskim aktivnostima, no nesmije ih se upadljivo odvajati u zasebna igralita.

provjerite provodi li va gradproraunsko financiranje prema spolu.doznajte promovira li i primjenjujeva grad pravilnike za postizanjejednakosti spolova. Naprimjer, je libroj ena zaposlenih na prestinim idobro plaenim pozicijama u gradskojupravi blizu broju mukaraca na takvimpoloajima.istodobno, provjerite podudara li se brojmukaraca i ena zaposlenih u slabije

plaenim profesijama, npr. na poslovimauredskih servisa ili poslovima ienja iodravanja.poduprite nevladine udruge koje vodekampanje za spolnu jednakostI

to moete uiniti:


9/28

t razn 7Okolina pravda

Zelenivjeruju da je dobar kvart onaj u kojemunema smea, gdje je zrak ist i nema mnogo buke.Takoer, smatraju da svatko ima pravo ivjeti natakvom mjestu, bez obzira na imovinski status,boju koe, nacionalnu ili vjersku pripadnost...

Jedan od glavnih faktora koji definirajuprivlanost gradskog ivota je stanjenjegove prirode, a ne kao nekad, razina

industrijalizacije, visina nebodera ili gustoaprometa.isti zrak i voda, pristup zelenim povrinama iudaljenost od bunih cesta poeljna su mjestai smatraju se luksuzom. U brojnim europskimgradovima nastaju i ekoloka geta u kojimasiromaniji, esto iz etnikih manjina, ive uneboderima pokraj smetlita, uz otvorene kanale,

uz autoceste ili nadomak nuklearnih elektrana.Okolina pravda ima i globalnu dimenziju:meunarodne korporacije sele proizvodnjuu razne afrike i azijske zemlje gdje zagaujunjihov nedirnuti okoli. Europski zeleniprotive seokolinoj segregaciji. Svi stanovnici gradova iromsvijeta imaju pravo ivjeti u dobrom kvartu- gdjeje zrak ist i bez buke, a na ulicama nema smea.

ii okoli nosi sa sobom viu kvalitetu ivljenjai nove mogunosti za lokalni razvoj. Sudei po

istraivanjima o razini zadovoljstva ivotomu europskim gradovima - najii su gradoviistodobno i najsigurniji.

Jeste li znali?

70 svjetskog elektronikog otpada zavriu okolici grada Guiyu na jugu Kine. Svakegodine tu se bacaju milijuni tona ekrana,printera, mobilnih telefona... Na obradi togopasnog otpada radi 153.000 siromanih ljudi,ukljuujui i djecu. Zarauju tri amerika dolarana dan radei u ekstremno opasnim uvjetimaza zdravlje i okoli. Obrada istog otpada u SAD-u kotala bi deset puta vie.U najzagaenijim mjestima u Engleskoj ivi

etiri puta vie ljudi iz etnikih manjina negoli unezagaenim mjestima.


10/28

e na o8Urbanademokracijai edukacija

Biti ukljuen u javna pitanja jedan je od najvanijihelemenata urbane demokracije. Zbog toga aktivnograanstvo mora biti dio obrazovnog sustava ipodrano od vlasti.

Umnogim je europskim regijama povjerenjejavnosti u politiare na niskoj razini.Ma kako iroko bilo prihvaeno miljenjeda su politiari odvojeni od naroda, u stvarnosti jepolitika kljuni element svakodnevnog ivota.

Gradnja cesta i mostova bez plonika ibiciklistikih staza, zanemarivanje zelenih povrinai dizajniranje javnih prostora na nain kojidiskriminira ljude s invaliditetom, samo su neki odprimjera politikih odluka koje negativno utjeuna kvalitetu ivota. Loe planirani i manjkavoizvedeni zahvati bez misla uestali su i neisplativtroak u korist izvoaa. To se ne smije olakoprihvaati, jer to je na grad i na novac.

Europski zeleni koji imaju sve vie zastupnikau lokalnim vjeima, trude se poboljatitransparentnost i otvorenost lokalne politikeotvarajui pristup javnim informacijama irazvijajui ulogu graana u donoenju odluka.

To se postie organizacijom javnih konzultacijaili pomou participatorne demokracije krozlokalne referendume, sudjelovanjem graana uprostornom planiranju i planiranju prorauna.

No, to nije sve. Zelenivjeruju da je sudjelovanje ujavnim pitanjima jedan od najvanijih elemenataurbane demokracije. Zbog toga poduavanjeaktivnog graanstva mora biti ukljueno uobrazovni sustav i podrano od vlasti te nevladinihudruga.

kolske rasprave, sastanci mladih ljudi s gradskimvijeem, klubovi za rasprave, otvorene rasprave ujavnom sektoru - sve su to metode poduavanjademokracije i aktiviranja graana u sudjelovanju.

Jeste li znali?

Participatorni proraun je demokratskiproces rasprave koji graanima omoguujedonoenje odluka o nainju troenja gradskogprorauna. Participatorni prorauni postoje umnogim zemljama, naprimjer u Francuskoj,Portugalu, Italiji, Engleskoj, Belgiji...U kojoj mjeri to nije mrtvo slovo na papiru iliprazna parola lokalnih politiara, najbolje semoe provjeriti etnjom kroz grad, od centrado periferije.

Centralizirano raspolaganje novcem,uglavnom zbog pogodovanja politikimistomiljenicima, prepoznaje se po mnogimloim detaljima, od prometnog nereda dozaputenih javnih povrina u iroj gradskojzoni.U Zagrebu ni gradske etvrti sa 100.000stanovnika, vee od pojedinih upanija,nemaju pravo niti na vlastiti iro-raun!Istodobno, gradonaelnik osobno odreujebroj i poloaj ardinjera pred katedralom...


11/28

Europski Zeleni ve desteljeima tvrde da

je individualni automobilski promet ugradovima neefikasan i tetan za zdravlje

i okoli. Automobilima se obino vozi po jednaosoba i stoga troe znatno vie goriva i prostorapo putniku negoli vozila u javnom prijevozu.

Automobili troe milijune litara goriva ijacijena stalno raste, proizvode goleme koliinestaklenikih plinova i uzrokuju tisue prometnihnezgoda. Europska agencija za zatitu okoliaprocjenjuje da negativne posljedice prometa (npr.nezgode, zagaenje, buka...) troe oko 8 postoeuropskog BDP-a.Zeleni upozoravaju i na vanost drutvenogaspekta gradskog prometa, jer automobilipridonose sve veoj segregaciji i otuivanju udrutvu.

U dobro organiziranim gradovima moderan isiguran prijevoz bolji je od automobilskoga. UEuropskoj Uniji se oformila mrea gradova bezautomobila (The Car Free Cities Network) i njihovevlade snano promoviraju zelenu mobilnost, to

ukljuuje: javni prijevoz, pjeake zone i biciklistikipromet.Vie od dvije tisue europskih gradova sudjelujeu europskom tjednu mobilnosti (EuropeanMobility Week), koji kulminira na europski Dan bezautomobila 22. rujna. Brzi niskopodni tramvaji,lokalni vlakovi i autobusi pristupani ljudimas invaliditetom, roditeljima s malom djecom istarijim ljudima, koji voze u brzim prometnimtrakama, sve su popularniji oblici prijevoza.

Postoji jo jedan vaan razlog za promoviranje

zelene mobilnosti u gradovima: prijevoz uEuropskoj Uniji odgovoran je za najmanje 30posto emisije staklenikih plinova odgovornih zaklimatskim promjene.

U dobro organiziranim gradovimajavni prijevoz je bolji od automobilskoga.

Doznajte je li va grad lan europske mreegradova bez automobila te to se poduzimada javni prijevoz bude zeleniji.Organizirajte raspravu s lokalnim politiarimana temu pravilnika o gradskom prijevozu.

to moete uiniti

o no9Mobilnost u zelenom graduivot u gradubez automobila


12/28

o noBicikl uzelenom gradu

U Europi je bicikl glavno prijevoznosredstvo za 45 milijuna ljudi.

Zagreb nije selo da se kroz njega vozitebiciklom - to su rijei komunalnog djelatnikaodgovornog za ceste u naoj metropoli.

Krenemo li od te izjave, moemo zakljuiti dasu najvea europska sela Amsterdam i Berlin,gdje je bicikl uobiajeno i vrlo esto prijevoznosredstvo. U talijanskom gradiu Bolzanu, uz jednuod najprometnijih biciklistikih staza, postavljenje mjera koji je zabiljeio protok vie od milijunbiciklista u est mjeseci.

Europski gradovi koji pokreu zeleni prijevozpodravaju vonju biciklom, poveanjebiciklistikih mrea i parkinga. Svaki biciklist viena cesti znai manje ispunih plinova u zraku,manje prometnih zastoja, manje buke i viezdravih stanovnika.

Kako su bicikli laka vozila, mnogo se moeutedjeti i na cestovnim popravcima, a uz manjestradalih u prometnim nesreama, smanjuju se itrokovi lijeenja.No, bicikl ima i drutvenu dimenziju. Od 19.stoljea prepoznaju ga feministiki pokreti i pokretiza prava glasa kao stroj slobodekoji je ubrzaoproces enske emancipacije.

Zbog relativno niske cijene, lakog odravanjai izdrljivosti, bicikli poveavaju mobilnost umnogim zemljama, dajui pritom doprinos razvojujednakih mogunosti za sve stanovnike.

Jeste li znali?

Za 9 posto Europljana bicikl je glavnoprijevozno sredstvo. To je gotovo 45 milijunabiciklista!U sve vie europskih gradova biciklipostaju javno dobro. Meu njimaprednjae Kopenhagen, Pariz, Barcelona,Prag i tokholm. Svakog zadnjeg petka umjesecu, stotine tisua biciklista iz cijeleEurope sudjeluje u biciklijadi Critical Masskroz glavne ulice europskih gradova. Tajnemotorizirani drutveni pokret takoerpromovira poboljanje javnog prostora i

ivota u gradovima. Ukljuite se!Organizirajte takvu akciju i u vaem gradu!Dajte do znanja automobilistima, a naroitogradskoj upravi, da vas ima vie od njih.

10


13/28

st u ze e 11Svi smomi pjeaci

U najrazvijenijim europskim gradovima pjeaci sene boje prijei cestu - jer uvijek imaju prednost.To je zasluga kulture koja potuje pjeake, ali izakonske regulative stvorene u njihovom interesu.

Diljem naeg kontinenta pjeaci i biciklistisu najdiskriminiranije grupe u gradskomprometu. Vrlo iroke ceste, kratko trajanjezelenog svjetla na semaforima, premalo pjeakihprijelaza, automobili parkirani na ploniku,premalo pjeakih zona - jasni su pokazateljinebrige o pjeacima.

To su karakeristike mnogih europskih gradova, aposljedice pokazuju i crne brojke - jedan od petoroljudi poginulih u prometnim nesreama je pjeak.Zbog toga se mnoge nevladine udruge bore zaprava pjeaka, a podupiru ih i lokalne zelenestranke.

U gradovima koji su otvoreni pjeacima javnasigurnost raste i poboljava se kvaliteta javnogprostora. Postoji mnogo naina kako ohrabritigraane da vie hodaju gradom: bolja javna

rasvjeta, udobne klupe, sigurni plonici, ulinaumjetnost, zelene povrine, ogranienja brzine,restrikcije broja parkirnih mjesta ili kompletnazabrana pristupa automobilima u pojedinimzonama.

Takva pravila imaju pozitivan utjecaj na ljudskozdravlje i na okoli, te pomau razvoju drutvenogkapitala.Pjeake zone pojaavaju drutvene veze, gradepovjerenje, ohrabruju ljude da sudjeluju ulokalnim aktivnostima te grade kulturu uzajamnogpotpomaganja.

Jeste li znali?

37 posto graana Barcelone pjeai.

U mnogim europskim gradovimapolitiki je prioritet poboljati kvalitetuivota pjeaka, a poznate su i brojnenove strategije za postizanje tog cilja.


14/28

rav g12 Zdrav gradGrad aktivnih ljudi

Prikladno urbano planiranje i pametne investicijemogu potaknuti ljude na mnogo aktivniji ivot.

Z

eleni vjeruju da je kvaliteta ivota u graduizravno povezana s razinom fizike aktivnosti

stanovnika.Mi promoviramo aktivni odmor, sport i razneaktivnosti na otvorenom - poput maratona utranju ili biciklizmu.

Takve aktivnosti ne zahtijevaju izgradnju golemihi skupih stadiona. Sve to je treba je pozitivani racionalan pristup lokalne vlade te otvaranjejavnih prostora - ulica i parkova.

Doista, trebali bismo s vie kretati. Pretilost uEuropi je u porastu unato tomu to su mnogi

popravili prehranu.Od 1996. do 2002. prosjeni se Europljaninudebljao barem jedan do dva kilograma, a taj lotrend najveim je dijelom posljedica smanjenjefizike aktivnosti.

Zbog toga gradske vlasti mogu i morajuprikladnim planiranjem i investicijama poticatiljude da se to vie kreu, uzimajui u obzirrazliite potrebe razliitih grupa: starijih ljudi, enai djece te ljudi s posebnim potrebama. Kad bismoto primijenili na veinu graana, u bolnicama bizasigurno bilo vie slobodnih kreveta.

Zelenipodravaju zdrav nain ivota, papodravaju i zabranu puenja na javnim i radnimmjestima. Nae je miljenje da osobni prostorpuaa zavrava tamo gdje poinje osobniprostor nepuaa. U Europskoj Uniji svakegodine od posljedica puenja umire 730.000 ljudi,od toga 80.000 od posljedica pasivnog puenja.

Potpuna zabrana puenja na javnim mjestima

dosad je proglaena u Irskoj, Italiji, Malti,Norvekoj, vedskoj, kotskoj, Engleskoj,Francuskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. Od 3. svibnjai Hrvatska zabranjuje puenje u svim javnim izatvorenim prostorima.

doznajte je li va grad lan Europskih

zdravih gradova (European HealthyCities Network) i koje mjere poduzimagradska vlast za poboljanje zdravlje svihstanovnika.

vie parkova - manje parkinga!doznajte koliko va grad troi naizgradnju parkova, besplatnih sportskihigralita i bazena. Usporedite tu brojku strokom gradnje cesta i parkiralita.

to moete uiniti


15/28

a ra13Grad u suradnjis prirodom

Biti ili ne biti ekoloki osvijeten stanovnikgrada - retoriko je pitanje. Koliko god voljelidivlju prirodu, okoli ipak treba nae racionalnepravilnike.

Jeste li se ikad zapitali odakle je dola pitkavoda u vau slavinu ili otkuda stie zrak kojivam ulazi kroz prozor? To su neprocjenjive

vrijednosti koje dobivamo na poklon od prirode:voda dolazi s neba, zrak iz ume. No ni jedno nidrugo nije neiscrpno. Zato je svaka zatita okoliau najboljem interesu svih graana.No, ta tema se ne odnosi samo na ljudskudobrobit. Zemlja je dom i ivotinjama i biljkama.Dok naoj vrsti moda ne prijeti istrebljenje, upitnoje hoe li preivjeti 42 posto ostalih sisavaca i52 posto slatkovodnih riba - zahvaljujui upravo

ljudskim aktivnostima.Po procjeni njemakog Wuppertal-instituta svakiEuropljanin - od kojih 80 posto ivi u gradovima- potroi godinje oko 50 tona materijala iz okolia,a ono to se smatra iskoritenim, odbacuje se uobliku tisua tona otpadaka. Planet se s time nemoe nositi.Zato, kad ve ivotinje i biljke ne mogu govoriti,zeleni politiari moraju govoriti u njihovo ime.

Strategija za ouvanje bioraznolikosti moe seostvariti na razne naine - zatitom prirodnihpovrina u okolici gradova tako da ih se nepretvara u graevinske ili industrijske zone- a moe se smanjiti i promet koji ima golemiutjecaj na zagaenje okolia. Uz ivotno vanuutedu i zatitu pitke voede, nuno je i smanjenjekanalizacijskih ispusta u rijeke i jezera.U Njemakoj, zahvaljujui zelenim politiarima,postoje uspjeni programi renaturalizacijerijeka.Istodobno, u Hrvatskoj se iste i divlje rijeke poputDobre i Drave unitavaju zbog malih i kratkoronihenergetskih probitaka.

To su primjeri koji dokazuju koliko je vanadosljedna zakonska zatita prirode i divljine. Zatoje pitanje biti ili ne biti ekoloki osvijeten jednakoretoriko kao i biti ili uope ne biti.

Jeste li znali?

Baltik je jedno od najzagaenijih inajradioaktivnijih mora na svijetu, pa u njemugotovo i nema ribe koja bi se smjela jesti.Jadransko je more na dobrom putu da mu se

dogodi ista katastrofa, a mnogo je manje...Stoga izjave politiara o silnim koristimaod projekta Druzba& Adria treba osuditi iraskrinkavati u svakoj moguoj prilici. Jer,Baltik su najvie unitile upravo balastnevode iz supertankera koji su rusku naftu izterminala kakav bi neki kratkovidni, neuki, amoda i korumpirani politiari rado vidjeti uJadranu. uju se i opasne tvrdnje neupuenihministara kako je problem balastnih vodatehniki i tehnoloki rijeen, pa vie gotovoi ne postoji. Svojedobno je jedan hrvatski

ministar i potpredsjednik vlade preporuioSaboru da prihvati naftni terminal na Krkujer je, po njemu i njegovom energetskominstitutu, nekoliko stotina supertankeragodinje u Jadranu samo prihvatljivacijena napretka(!) Moe li se ijedan profitopravdati unitenjem nae jadranske obaleu jednoj jedinoj havariji supertankera od500.000 tona?Tanker Exxon Valdezunitio je pacifikuobalu goleme Aljaske sa svega 38.000 tona, aienje je dosad kotalo 15 milijardi dolara i

jo traje...Za sve nae gradove uz more to bi zaista biokraj.


16/28

rav gr14

Jeste li znali?

ivei u gradu daleko smo od proizvodnjehrane, pa vrlo malo znamo o tomu odaklenam dolaze namirnice i od ega se sastoje.

Obino se okiramo kad itamo o zagaenimnamirnicama ili genetiki modificiranoj hrani, kad sepojave epidemije na farmama, ptija gripa ili kravljeludilo. Teko nam je povjerovati da se pri proizvodnjibanana ili kokosa u zemljama u razvoju izrabljujudjeca koja rade opasnim i nehumanim uvjetima.Mnogo toga ovisi o stavu lokalne vlade i onaem sudjelovanju u politici na lokalnojrazini.

Zato biste trebali:

kupovati na trnicama od lokalnih seljakadomae, svjee, sezonsko voe i povrejer obrada i prijevoz preko oceana ikontinenata smanjuje kvalitetu hrane istvara nepotrebnu emisiju plinova.

potiite lokalnu vlast da surauje s okolnimruralnim podrujima, da kolama i vrtiimaosigura organsku hranu. Uz vie organskehrane djeca e biti zdravija, okoli ii, a

ivot poljoprivrednika kvalitetniji.potiite lokalnu vladu da kupuje fair tradeaj i kavu, ija proizvodnja u zemljama urazvoju jami pravo na pristojne radneuvjete, minimalnu plau i ne dozvoljavadjeji rad.

zaponite kampanju da se va grad pridruimrei Sporih europskih gradova (EuropeanSlow Cities network), koja promovira ivots kulturom spore hrane, kao alternativufast foodu.

zapamtite, ako u gradu imate raznovrsnuhranu, moete smanjiti konzumiranjemesa, pa ak i postati i vegetarijanac, toje i etina i zdrava alternativa.

I hrana jepolitiki imbenik

Odabirui odreene proizvode podupiremolokalne proizvoae hrane i etike kompanijeunerazvijenim zemljama.

Zelena grupa u Europskom parlamentuprovodi kampanju pod nazivom Join thefood revolution (pridruite se prehrambenojrevoluciji).


17/28

v ast 15Efikasna vlast asna15Zelenagradska vjenica

Efikasna i ekonomina administracija dobra je zagradski proraun, okoli i opu kvalitetu gradskogivota. im bez pitanja pone troiti milijarde izalagati javna dobra zbog financijskih pekulacije- treba je smijeniti. Ne zaboravimo da je i Berlin je

bankrotirao pod razigranom upravom...

Jedan od najveih potroaa u gradu je njegovavlast. Iz gradskog prorauna svaki se mjesectroe milijuni eura na slubene automobile,grijanje, rasvjetu, telekomunikacijske trokove,zakuske, prijeme, sveane sjednice, putovanja iugoivanje... U Hrvatskoj se svemu tome dodajui trokovi na koje u Europi nitko i ne pomilja, npr.financiranje poluprivatnog nogometnog kluba

javnim novcem...Lokalna administracija mogla bi biti pozitivanprimjer ekoloke osvijetenosti i tednje, gradeiujedno trite za ekoloke proizvode i usluge.Pitajte vladajuu gradsku vrhuku troe li vanovac na ekonomian nain i tite li pritom okolimjerama poput:

zamjene standardnih arulja tedljivima iobnovom toplinske izolacije na zgradamau gradskom vlasnitvu. Te mjere bidrastino smanjile trokove grijanja i

rasvjete, to opet smanjuje i zagaenje.ispisuju li se dokumenti na obje stranepapira, imaju li elektroniki arhiv. Osimmogue utede papira i energije, smanjiobi se i troak odravanja gradskog arhiva.

nagrauju li zaposlenike koji pjeae, vozebicikl ili idu na posao javnim prijevozom,ime bi grad mnogo utedio na parkingu islubenom prijevozu.

imaju li besplatan open-source -softveruraunalima gradske uprave?

slue li se besplatnim telekomunikacijskimsoftverom umjesto telefonom?

Jeste li znali?

Vie od 500 lokalnih vlada irom Europepotpisalo je Aalborke obveze (AalborgCommitments) kao dio kampanje zaodrive gradove. Te obveze pokrivaju veuparticipatornu demokraciju, odgovornupotronju i pravilan odabir ivotnog stilate razvoj raznovrsne, ali odrive lokalneekonomije.

Efikasna vlast


18/28

asna16

Prodor spalionica u istonu Europu

Koristan otpad

Umjesto izgradnje goleme spalionice ipoveavanja postojeih smetlita i deponija,zeleni grad treba smanjiti volumen vlastitogotpada i graditi sustave za odvajanje korisnogotpada i kompostiranje.

Prosjeni Europljanin svakodnevno stvorikilogram i pol otpada od ega najvei dioodlazi na smetlite. Meutim, veina onogato zavri u kanti za otpatke moe se kompostiratiili iskoristiti kao vrijedan reciklani materijal:papir, staklo, plastika, drvo ili razne vrste vrijednihmetala.

Zelenipotiu europske gradove da smanje koliinugradskog otpada. To se postie odvajanjem otpada

po vrstama na mjestu nastanka, u domainstvima.Te su metode jeftinije i zelenije, a tamo gdje seprimjenjuju stanovnitvo je vrlo zadovoljno.

Naplata plastinih vreica i ostalih predmeta zajednokratnu upotrebu stimulira primjenu ambalaeza viekratnu upotrebu poput staklenih boca.Kompostiranje organskog otpada iz domainstavapridonosi istoi voda, a dobiveni kompost moese upotrijebiti u proizvodnji organske hrane. To susamo su neki od naina da se ivi urbano i zeleno.

Da biste popravili postojeu situaciju moete:

zahtijevati od lokalne vlasti da uspostavisustav odvajanja otpada i kompostiranjau cijelome gradu. Doznajte razdvaja livlada svoj otpad.

zahtijevajte od lokalne vlasti da kupujuproizvode od recikliranog materijala, npr.papir i olovke.

suraujte sa zelenim strankama i

nevladinim udrugama koje rade na tomuda se smanji koliina proizvedenogotpada i da se uvedu reciklani sustavi.

U novim lanicama Europske Unije naglo sepune postojea smetlita i deponiji, a rastepritisak raznih lobija za izgradnju spalionica.U Europskom parlamentu zelenise protiveneoliberalnom programu slobodnog protokaotpada u siromanije zemlje izvan EU.Europski zeleni (EGP) vjeruju da se problemotpada mora rjeavati to je blie moguenjegovom izvoru, ponajprije sortiranjem irecikliranjem iskoristivih tvari uz spaljivanjeostatka koji se ne moe reciklirati.Ne smiju se donirati smetlita i spalionice usiromanijim europskim zemljama ili u ostatkusvijeta. Spaljivanjem komunalnog otpada uspalionicama dosadanje tehnologije koja jestarija od nekoliko desetljea, neugodni seotpad s deponija pretvara u opasni otpad, adim i mikroestice raznose oko spalionice ina srednje udaljenosti dioksine, furane, tekemetale...Jedino prihvatljivo spaljivanje otpada nudedanas spalionice s plazma-plamenicima ivrlo visokom temperaturom, bez dima, bez

dioksina i furana. Iz njih na kraju izlazi samonekodljivi granulat upotrebljiv u graditeljstvu.


19/28

v ast 17Energetska demokracija

Svaki krov u zelenom gradu moe biti solarnamikrotoplana ili mikroelektrana koju kontroliralokalna zajednica. Za javne objekte i vladine zgradete velike oping-centre nuno je uvesti obvezuugradnje fotonaponskih panela, kolektora zagrijanje i toplu vodu te toplinske pumpe...

Europske zelene strankepromovirajuprovedbu mjera za tednju energije,veu energetsku efikasnost i razvoj istihtehnologija za dobivanje energije iz obnovljivihizvora, kao to su biomasa, vjetar, voda i sunevaenergija.Zelenifavoriziraju decentralizaciju proizvodnjeenergije i njezine potronje: umjesto golemihelektrana koje monopoliziraju trite, trebanapraviti stotine i tisue malih.Takve minielektrane kojima se najefikasnijeupravlja lokalno, mogu se udruivati u inteligentnemree kroz koje se energija alje ovisno o potrebi.To je osnova energetske demokracije zasnovanena decentralizaciji i ukidanju monopola. Istodobnose smanjuje potreba za novim vlikim, skupim iosjetljivim dalekovodima.Zahvaljujui graanskoj participaciji i aktivnojvlasti, sve vie krovova u europskim gradovimapretvara se u male toplane ili elektrane, ovisnoo tomu jesu li instalirani fotonaponski paneli zaproizvodnju struje ili kolektori za grijanje vode.

tovie, grade se tisue obiteljskih kua kojefotonaponskim panelima proizvode vikove strujeza trite, pa zaraenim novcem lako otplaujupovoljne kredite za solarnu opremu.Ukorak s time idu i promjene u graditeljstvu,a kue moraju postii visoku energetskuuinkovitost. Najvanija je toplinska zatita skontroliranim prozraivanjem koje nudi vrhunskikomfor i jeftino grijanje zimi, a manje rauneza hlaenje ljeti. Time se smanjuje emisija CO

2i

oneienje atmosfere tijekom cijele godine.

Zeleni vjeruju da efikasna potronja energijei razvoj obnovljivih energetskih izvora nudenajbolju metodu prevencije energetske krize idjelotvornu borbu protiv klimatskih promijena.

Jeste li znali?

zelene stranke diljem Europe protivese razvoju nuklearne energije ipodravaju postupno odvajanje od svihneobnovljivih energetskih izvora poputugljena i plina.

u gornjoj Austriji 30 posto kompletnepotronje energije dolazi iz obnovljivihizvora. Uz to, jedna je regija 2004.donijela plan da svake godine smanjipotronju za jedan posto, ime se bitnopoboljava stanje okolia, smanjujuse rauni za struju, a poveava seenergetska sigurnost jer se troi manjeenergije stvorene izvan regije.

prije deset godina vedski gradiVxy odluio je potpuno se rijeitiovisnosti o fosilnim gorivima. Danas50 posto energije u tom gradu dolazi izobnovljivih izvora.

Solarna kua profesora Majdandia u zagrebakomnaselju pansko zasad je jedina u Hrvatskoj koja svojevikove struje predaje javnoj mrei po propisanoj tarifi.Svi ostali objekti ekaju ishod neravnopravne borbe smonopolistima i neukom lokalnom birokracijom koja zapokretanje takvog projekta trai najmanje dvadesetakdokumenta, gotovo koliko i za nuklearku.Ovdje etiri solartermijska kolektora za grijanje i topluvodu nude ljeti goleme vikove. Zasad nema sustavneugradnje takvih kolektora na jadranskoj obali, ve sevodu u pansionima i hotelima zagrijava naftom ilistrujom!


20/28

asna18 Ekonomija zelenog grada

U zelenom gradu razvija se drutveno iekoloki odgovoran - moralni biznis.

Uekonomiji zelenog grada financijski kapitalnije jedina vana stvar jer podjednaku

vanost ima drutveni i ekoloki kapital.Prvi se mjeri po razini povjerenja meustanovnicima, njihovom sudjelovanju uaktivnostima za ope dobro, zadovoljstvuivotom, jainom drutvenih veza i sl. Drugi semjeri razinom bioraznolikosti i koliinom zalihaobnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa.Zbog toga zeleni grad potie svaku ekonomskuaktivnost koja je u ljudskom interesu, a poboljavakvalitetu ivota i ne teti okoliu ni buduimgeneracijama.

U modernoj zelenoj ekonomijipostoji mnogonaina za razvoj moralnog biznisa: krozenergetsku efikasnost i sektor obnovljivihenergetskih izvora, kroz ekoturizam, umjetnost,kulturu i zabavu, kroz organsku poljoprivredu izatitu okolia, kroz zeleni promet i preventativnumedicinu.Provedbom zakona koji potiu investicije uobrazovanje, kroz znanstvena istraivanja iinovatorstvo, zeleni biznis moe otvoriti odrivalokalna radna mjesta ime postaje temelj

odrivom urbanom razvoju.Zeleni podravaju visoku razinu raznolikosti uekonomiji koju posebno osnauje malo i srednjepoduzetnitvo vezano za lokalnu zajednicu. Jednaod obveza lokalnih vlasti jest da tim djelatnostimaomogui uvjete pravedne konkurencije, makar tobile i multinacionalne kompanije.

Zelenise zalau za ekoloke fiskalne reformeprimjenom kojih bi se stimulirala zelenaekonomija. Ta reforma se zasniva na smanjenju

poreza na pozitivna dobra - rad i investicije te napoveanju poreza na negativna dobra - zagaenjei energiju. Time se poduzetnici motiviraju da titeokoli umjesto da ga zagauju.

Jeste li znali?

Udruga Invalidi za okoli EKON otvorilaje u Varavi 444 zelena radna mjesta zaosobe s invaliditetom - ukljuujui 258mentalno hendikepiranih osoba - naprikupljanju i razdvajanju reciklanogotpada.Izvedbom zelenih krovova na velikimjavnim objektima, tvornicama istambenim zgradama, na kolama ivrtiima, moe se ljeti sniziti temperatura

u takvomm kvartu za nekoliko stupnjeva.Istodobno, pri jakim pljuskovimausporava se otjecanje vode ime sesmanjuje opasnost od bujica, a moguepreoptereenje kanalizacije odgaa zavie od pola sata to je sasvim dovoljnoda se izbjegnu poplave pri svakomprolomu oblaka.U novim se europskim naseljimaugrauju veliki podzemni spremnicikinice prikupljene sa stambenih zgrada.Kinicom se ispiru zahodi, zalijevaju

travnjaci i peru automobili, a vikovite meke vode prodaju se i kemijskojindustriji.

Poslovna zgrada CIS Tower u Manchesteru u Engleskoj2005. godine pokrivena je solarnim panelima kojigodinje proizvedu 180,000 kWh struje. Pokriva ne samovlastite potrebe za strujom, ve struju isporuuje i javnojmrei.


21/28

a e e19e en g19Zeleni grad

Ljudi koji ive na dugome ktraju kugle

zemaljske nisu nimalo drukiji od nas. Paipak, mi Europljani s njihovog gledita ivimo

u raju dok se oni pate u paklu. Ratuje se za pitkuvodu, dugotrajne sue donose glad, poplavei uragani unitavaju ljudske ivote i imovinu.Klimatske promjene uzrokovane su emisijomstaklenikih plinova koja je najjaa u razvijenimurbanim sjevernoeuropskim i sjevernoamerikimregijama, a dugorone posljedice oneienjazraka i efekta staklenika pogaaju i najsiromanijeljude u pojasu ekvatora i junije.Budue generacije otplaivat e nae klimatskedugove...

Zeleni ne prihvaaju podjelu na prvi, drugi i treisvijet jer zagaenje ne poznaje dravne granice.Stoga svi moramo biti solidarni kako bismosprijeili brzo mijenjanje klime i zatitili prirodu.Budunost naeg zajednikg planeta ovisi o svimanama.

Trenutno je 400 gradova iz 17 zemalja EuropskeUnije (vie od 10 posto EU stanovnitva)

ulanjeno u Klimatski savez (Climate Alliance)koji promovira zakone za manju potronjuenegije, a time i emisiju CO

2u atmosferu. Godine

2007. Climate Allianceje nagradio 13 gradova zauvoenje takvih zakona. Neki od njih su Essen,Sheffield i Ghent, no to je jo premalo da bi sezaustavili dramatini efekti globalnog zatopljenja.

Nakon Kine i SAD-a, Europska Unija je trei najveiemiter ugljinog dioksida u svijetu. Zbog toga jeu oujku 2007. EU usvojila strategiju smanjenjaemisije za 20 posto do 2020.godine, no ubrzabne

globalne promjene zahtijevaju i radikalnijarjeenja. Od vitalne je vanosti da se to realiziraputem inovativnih tehnikih zahvata i poboljanjamikroklime u europskim gradovima.

Va grad titi klimu

Klimatske promjene koje su najveim djelomrezultat ivota i gospodarenja u razvijenimgradovima globalnog sjevera, najtee pogaajuregije na globalnom jugu.

Jeste li znali?

Ekonomist Nicholas Stern pripremio je2007. za britansku vladu opseno izvijee omoguim posljedicama klimatskih promjena

na ekonomiju.Tako su, s velikim zakanjenjem, mnogipolitiari napokon shvatili kako je krajnjitrenutak za strukturalne promjene ugospodarstvu, a posebno u energetici.Izvijee je potvrdilo mrana predvianjaznanstvenika: ako se hitno ne poduzmudrastine mjere na meunarodnoj i globalnojrazini, drutvene i ekonomske posljediceklimatskih promijena tijekom nekolikosljedeih desetljea bit e gore od posljedicadvaju svjetskih ratova u 20. stoljeu.

Meutim, od 2007. do 2009. godineistraivanja irom svijeta otkrila su pet putabre promjene klima od onih predvienihnajcrnjim scenarijem.Sve to upuuje na nunost drukijeg odnosaprema industriji, poljoprivredi i financijama.Promijenit e se odnosi u trgovini i energetici,a posljedice e osjetiti i gradovi. Naaovisnost o visokom standardu, komforui sigurnoj opskrbi strujom i toplinom ininas mnogo ranjivijima negoli smo spremnipriznati.Selo, mala naselja i gradovi koji funkcionirajuu okvirima odrivosti lake e se prilagoditinovim uvjetima od rastronih velegradova.


22/28

e en g20 Ekoloki trag

Znate li tono koliko je velik va grad - 50 km2 ilimoda 100 km2? Kad bi se gradovi definirali potomu koliko troe prirodnih resursa, priinjali binam se mnogo veima nego to jesu. Naprimjer,green-footprintodnosno ekoloki trag gradaBerlina podjednako je velik koliko i onaj cijeleistone Njemake. Ekoloki otisak Londona

dvaput je vei vei od cijelog Ujedinjenogkraljevstva...

Green-footprint, odnosno brzina i koliinapotronje prirodnih resursa sve se vieprimjenjuje kao mjerodavan ekoloki

indeks. Svaka osoba ostavlja svoj trag: kad pijemovodu, jedemo, vozimo se u automobilu, grijemokuu, stvaramo otpad itd.Kad bi se Zemljina povrina jednako podijelilameu svim ljudima, svatko bi dobio 1,8 hektarazemlje s pripadajuim prirodnim resursima.Meutim, danas svaka osoba troi resursekoji odgovaraju prosjeku od oko 2,2 hektara. Uglobalnoj perspektivi to znai da ve sada troimo22 posto vie nego to nam planet moe ponuditi.Razliku posuujemo od buduih generacija.U Europskoj Uniji svatko troi prosjeno 4,7hektara, pa je ekoloki dug po stanovniku vedosegnuo 3 hektara. Berlin, s populacijom od 3800stanovnika po kvadratnom kilometru, pokrivao bipovrinu veliine cijele istone Njemake, dok biLondon s vie od 4700 stanovnika po kvadratnom

kilometru bio dvaput vei od cijelog UjedinjenogKraljevstva.

Kako bi se stanovnici svijeta upoznali sproblemom pretjerane potronje prirodnihresursa, zagaenja i razaranja prirodnog okolia,ve nekoliko godina slavimo Dan ekolokogduga. Od tog dana pa do kraja godine, ivimo uekolokom prekoraenju, posuenom od ostatkaplaneta i buduih generacija.Prema globalnom prosjeku taj dan se na cijelojZemlji obiljeava 9. listopada, a u pojedinim

zemljama prema nacionalnom prekoraenju, npr.u Slovakoj 11. studenoga, u Austriji 1. listopada,uPoljskoj 5. kolovoza, u Njemakoj 29. svibnja, u UK16. travnja, a u Nizozemskoj ve 2. oujka.

izolirajte zidove i prozore. Hodajte, vozitebicikl i sluite se javnim prijevozom.

Nemojte se sami voziti u automobilu.

za plaanje rauna i obavljanje raznihposlova sluite se vie internetom itelefonom, a manje automobilom

nabavite tedne arulje i ostale tedneaparate

tedite vodu!

jedite manje mesa. Industrijskaproizvodnja i mesne preraevine tetei vama i okoliu, da ne spominjemoivotinje. Velike farme jedan su odnajveih izvora metana na planetu,a metan je etrdeset puta opasnijistakleniki plin od CO

2.

ne kupujte stvari koje vam nisupotrebne.

mislite globalno i razmotrite to se jo

moe uiniti kako bi se poboljalo stanjeplaneta.

Kako moete smanjiti

svoj ekoloki trag:


23/28

a e e21

Jeste li znali?

Sve vie europskih gradova, u kojima ivi vieod 70 posto europske populacije, poinjumeusobno suraivati - povezivati ljude,

dijeliti resurse, znanje i iskustvo.

Ta suradnja javlja se u raznim oblicima. Oko30.000 gradova sudjeluje u blizanac-programima,mnogi razvijaju tematske mree, neki rade zajednona specifinim prekograninim projektima.

Jedan je od najveih europskih prioriteta unekoliko posljednjih godina je ozelenjavanjegradova. Krovovi se masovno prekrivajuzelenilom, pa nove zgrade vraaju krajolikubarenm travnjake koje su unitile.Uzrok je tomu i sve vei broj zelenih politiara ulokalnim vijeima. Poboljanje kvalitete ivota krozekoloki odrivi razvoj i modernizaciju glavna jezadaa mnogih europskih mrea.

Te mree su:

The Climate Alliance(klimatski savez)kojadjeluje na podruju preventive klimatskih

promjena, te za zatitu zajednicanajugroenijih prirodnim katastrofama

Car Free Cities(gradovi bez automobila)koja promovira ekoloki prijevoz i zelenumobilnost

Healthy Cities(zdravi gradovi) kojapodrava zdrav ivot i preventivnezdravstvene mjere

The Slow City Network(mrea sporihgradova) koja se bori za visoku kvalitetu

gradskog ivota, to se moe postiistvaranjem prijateljske atmosfere iusporavanjem ivotnog ritma.

Zeleni grad u Europi -Europa u zelenom gradu

Meugradska suradnja razvija seu Europi ve desetljeima.

vie do 500 regionalnih i lokalnih vijeapovezanih u Vijeu europskih gradova,opina i regija, potpisnici su Europskepovelje jednakosti mukaraca i ena ulokalnom ivotu.

godine 1985. Atena je postala prvaeuropska kulturna metropola, to jestvorilo temelj za europsku inicijativumultikulturalnog kontinenta. Godine2000. Krakow i Prag postali su prvekulturne metropole Srednje i IstoneEurope.


24/28

e en g22

Stalno sluamo o globalizaciji, ijije dominantni model korporativnineoliberalizam koji igra veliku ulogu u

iskoritavanju ljudi i razaranju prirode. Zelenise ne protive globalizaciji ve podupiru drukijiglobalizacijski model - pravednu trgovinu,globalizaciju ljudskih prava, zatitu globalnihprirodnih resursa, globalizaciju znanja, itd.

Te vrijednosti se mogu zagovarati nameunarodnoj razini i na razini gradova.

U sklopu poticanja razvoja alternativnog globalnoggrada, zeleni vas potiu da:

otkrijete je li va grad usvojio lokalnesmjernice zatite globalne klime

potaknete inicijativu da va grad postaneblizanac nekom manje imunomafrikom, junoamerikom ili azijskomgradu. U globalnom selu Europljanimoraju pokazati solidarnost!

kupujete proizvode pravedne trgovine ida pritisnite lokalnu vlast neka to ine ioni. Ljudi zaposleni u proizvodnji takvihproizvoda pravedno su plaeni i imajuansu poboljati kvalitetu svojeg ivota,te razvijati odrivost.

stupite u kontakt s ekolokim grupamai grupama za ljudska prava ili mir. Dajtepodrku njihovim meunarodnimkampanjama i potaknite na to lokalnuvlast.

pokaite svojem gradu da e mualterglobalnoponaanje dati imidinternacionalnog prestia.

Globalizacijau zelenom gradu

80 posto ljudi koji ive u gradovima EuropskeUnije imaju golem utjecaj na globalizacijski proceskoji nam mijenja svakodnevni ivot.

Jeste li znali?

Margaret Thatcher, konzervativnabritanska premijerka tijekomosamdesetih, skovala je slogan

TINA - There Is No Alternative kojimje ustvrdila kako nema alternativekorporativnoj neoliberalnoj globalizaciji.Antiglobalistiki pokret koji se oddevedesetih razvija po cijelome svijetuima drukiji slogan -Another world ispossible- mogu je drukiji svijet. Utomu aktivno sudjeluju zelene strankekritikom neoliberalizma i korporativneglobalizacije koja oigledno vodi ukaos. Dananja globalna financijska iekonomska kriza izravna je posljedica

neoliberalnog kapitalizma i ne moese rijeiti primjenom njegovoginstrumentarija.

zeleni istiu potrebu za globalnomzatitom ljudskih prava, posebno pravaena i djece, mirno rjeenje sukoba,mjere za prevenciju klimatskih promjenai zaustavljanje razaranja bioraznolikosti.Pozivamo na demokratsku kontrolusvjetskih financijskih institucija poputIMF-a i Svjetske banke, te demokratsku

kontrolu pravila svjetske trgovine kojomtrenutno upravlja nedemokratskaSvjetska trgovinska organizacija.


25/28

Zelena Lista: www.zelena-lista.hrZelena Lista Zagreb: www.zeleni-zagreb.orgZelena Akcija: www.zelena-akcija.hrZelena Istra: www.zelena-istra.hr

Portal Ekologija: www.ekologija.hrAlert - nezavisni magazin za okoli: www.alertonline.orgOkolina nevladina organizacija Sunce: www.sunce-st.orgKneja - drutvo za kulturu i suivot s prirodom iz akovca: www.kneja.hrPCAP - meunarodna mrea organizacija za zatitu prirode i okolia: www.pcap.hrMinistarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva: www.mzopu.hrDOOR - drutvo za oblikovanje odrivog razvoja: www.door.hr

Car-free Cities: www.carfree.comClimate Alliance: www.localclimateprotection.euClimate Change Campaign: www.stopclimatechange.net

Energie Cits: www.energie-cites-euEurocities: www.eurocities.orgEuropean Cyclists Federation: www.ecf.comEuropean Green Gender Observatory: www.eggogreens.orgEuropean Green Cities Network: www.europeangreencities.comEuropean Green Party: www.europeangreens.orgEuropean Mobility Week: www.mobilityweek.euFederation of Young Europeans Greens: www.fyeg.orgGlobal Greens: www.globalgreens.org

Green Economic Institute: www.greeneconomics.orga.ukGreen Group in the European Parliament: www.greens-efa.euJoin the Food Revolution: www.eat-better.orgLocal Governments for Sustainability: www.iclei-europe.orgSlow Cities: www.cittaslow.netSlow Food: www.slowfood.comSustainable Cities and Towns Campaign: www.sustaginable-cities.eu

elite li uiniti svoj grad zelenijim?

Napravimo to zajedno!Kontaktirajte nas - zeleni su svugdje u Europi!

Zeleni grad

na internetu

23


26/28

Naslov izvornika: The Green City of the New GenerationAutori: Dariusz Szwedwww.szwed.zieloni2004.pl

Beata Maciejewska www.maciejewska.zelioni2004.plIzdava izvornika:Baltic Network of European Green Party (www.balticgreens.net)with contribution of European Parliament (www.europarl.europa.eu)

European Green Party (www.europeangreens.org )Wiertzstraat 31, B-1500 Brussels, BelgiumTel.+32 2 626 07 20 ; fax: +32 2 626 07 [email protected] 2007

Izdava za Hrvatsku: Zelena lista (www.zelena-lista.hr)(uz potporu Swedish Green Forum, vedskai Duurzame Stiting Solidaritiet, Nizozemska)

Prevela na hrvatski jezik: Valentina TothLektura: Lidija OrekoviUredio: Tomislav TothGrafiki dizajn: Valentina Toth

Tisak: Art studio Azinovi

Fotografije:

Str 5: Mate Ramov (Pozdrav Suncu)Str 3: Tomislav ValentStr 7: Yarik Mission (gornja slika)Str 4, 6, 8, 17, 19: Tomislav Tothstr 20: Juan Santiagostr 22: Luo Chuan

Sve ostale fotografije:Valentina Toth

Ova publikacija izdana je pod Creative Commons licencom: Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada 3.0

Hrvatska (http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/hr/). Slobodni ste umnoavati, distribuirati i

javnosti priopavati djelo za nekomercijalne namjene, pod uvjetom da navedete izvor i autore publikacije.

Publikacija je dostupna na adresi www.zelena-lista.hr/zeleni-grad


27/28

Zeleni politiari govore i djelujuna ostvarenju zelenog grada:

podravamo demokratske i okolinoprijateljske graanske inicijative i vodimonae vlastite politike kampanje baziranena tim ciljevima;

izlazimo na ulice kad smo nezadovoljni iorganiziramo demonstracije za ono u tovjerujemo (Dan ena, Dan planeta Zemlje,Gay Pride i sl.):

govorimo o zelenoj politici, organiziramodebate i sastanke na tu temu;

mislimo na potrebe buduih generacija -u naim politikim prijedlozima estogovorimo o budunosti svijeta izmeu2050 i 2100;

vodimo kampanje za ljudska prava,

kako u Europi tako i u drugim dijelovimasvijeta;

mnogi od nas, iako politiari, aktivno suangairani u nevladinim organizacijama;

sudjelujemo na izborima jer vjerujemoda je zelena politika klju rjeenja zasadanje i budue probleme, na lokalnoj iglobalnoj razini.

Ova lista je otvorena za nove ideje.Kontaktirajte nas ako elite biti zeleni politiar.

Zeleni grad je mogu!

irom Europe zeleni promovirajupromjenu ivotnog stila, neto o emuovisi naa zajednika budunost.Svjesni smo da su na svakidanjiivot i jednostavne akcije od najveeg

znaenja i zato:

nudimo bicikle, pjeaenje i javniprijevoz - tramvaje, autobuse ieljeznice;

smanjujemo nae mesne obroke jersmo zabrinuti za svoje zdravlje ali i zaivot ivotinja. Zato nas moete nasnai u vegetarijanskim restoranima;

esto kupujemo organsku, sezonskui lokalno proizvedenu hranu koja jebolja i za nas i za okoli;

primjenjujemo nediskriminacijskijezik, odnosno upotrebljavamo enskenastavke tamo gdje je potrebno jerznamo da je jezik vaan elementjavnog prostora;

protivimo se svakom nasilju i krenjuzakona;

izbjegavamo kupovati stvari kojenam nisu potrebne, kupujemo etiki i

okolino prijateljske proizvode;tedimo vodu - nae slavine ne kaplju;

smanjujemo otpad - primjericeupotrebom trajnih vreica umjestoplastinih ili odvajanjem upotrebljivogotpada;

tedimo energiju zamjenom obiniharulja tednima i iskljuivanjemureaja umjesto da ih ostavljamo ustand-by modu;

mnogi od nas ne pue, a zeleni puai

potuju prava nepuaa.

Zeleni

zastupajunov nain ivota

Zelenipolitiari

u gradu


28/28

Documents

Zeleni Grad