Zeleni poslovi u Hrvatskoj Analiza povezivanja ekonomskog rasta, smanjenja emisija stakleničkih plinova i društvenog

razvoja u Hrvatskoj

UNDP, 2010.

Uvod

Predstavljaju li ulaganje u obnovljive izvore energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova previsoke i nepotrebne troškove u vremenima kad pada proizvodnja i BDP? Ili oboje nude mogudnost razvoja domadeg gospodarstva, stvaranja novih radnih mjesta i konkurentnog hrvatskog proizvoda? Odgovorima na ta pitanja bavi se ova analiza, koja pokušava odrediti strateška područja i realno ostvarive ciljeve za primjenu energetske učinkovitosti u zgradarstvu i proizvodnje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Analiza daje pregled potencijalnog broja zelenih poslova kroz ostvarenje tih ciljeva, procjenu ukupnog smanjenja emisija stakleničkih plinova, smanjenja uvoza fosilnih goriva te veličinu investicije.

Nisu svi zeleni poslovi nužno i korektni poslovi. Zeleni poslovi ne trebaju samo štititi okoliš, ved i osigurati dobre radne uvjete i prava radnika. UNDP naglašava važnost da zelena radna mjesta budu i korektna radna mjesta, koji uzimaju u obzir sigurnost radnika i zaštitu zdravlja, te pružaju izgled za karijeru i odgovarajude plade. Zelenih poslovi moraju biti korektni, te ispunjavati određeni standard, zaštititi životni standard, prava radnika i pružiti osjedaj dostojanstva.

Kao glavni razlozi pokretanja ove inicijative su velik broj nezaposlenih u Hrvatskoj (322.600 u ožujku 2010 [1]), visoki udio energije iz uvoza, potrebe smanjenja emisija stakleničkih plinova (kroz obveze Kyoto Protokola te skorašnje obveze Europske unije i međunarodne obveze nakon 2012. godine) te minimalni udio proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

Obavezan udio električne energije proizveden iz obnovljivih izvora za 2010. godinu u opskrbi kupaca iznosi 1139 GWh što bi trebalo predstavljati oko 5,8% u strukturi ukupne potrošnje električne energije [2]. U taj postotak ne ulazi proizvodnja iz velikih hidroelektrana. No, smatra se kako de ostvareni rezultati uvelike promašiti postavljeni cilj – tijekom 2008. godine proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora činila je 1,3% ukupne proizvodnje [3] (uz izuzetak velikih hidroelektrana) i ne očekuje se značajno povedanje do kraja 2010. godine. Energetska strategija [4] daje pregled velikog potencijala domade proizvodnje toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, te postavlja ciljeve za 2020. godinu kao i naznake za 2030. godinu. Ti energetski potencijali i pretpostavljeni ciljevi korišteni su i u izradi ove analize.

Hrvatska je u 2008. godini uvezla preko 55% energije [3], a procjene govore kako de uvoz u 2020. godini iznositi približno 70%. Uvoz energije izravno se negativno odražava na uvozno-izvoznu bilancu te tako pridonosi vedoj zaduženosti. Osim toga, porast uvoza energije negativno djeluje na energetsku sigurnost.

Odbor za usklađenost s odredbama Kyoto Protokola (UN Kyoto Protocol Compliance Committe) nedavno je zabranio Hrvatskoj trgovanje emisijama dok iz emisijske bilance u Inicijalnom izvještaju [5] ne ukloni 3,5 MtCO2. Sporni iznos od 3,5 MtCO2 prethodno je prihvaden na Konvenciji stranaka u Nairobiju 2006. godine, ali ne i kasnije od ved navedenog tijela. Time hrvatski Kyoto cilj iznosi 29,777 MtCO2 dok su ukupne emisije u 2007. godini iznosile 32,385 MtCO2 [6], što znači da su ved u 2007. godini hrvatske emisije stakleničkih plinova bile 2,6 milijuna tona iznad ciljeva prihvadenih Kyoto protokolom. Ukoliko se te emisije ne smanje do 2012. godine, Hrvatska de ih morati kupiti na međunarodnom tržištu (uz cijenu od početka 2010. godine od 12 €/toni radi se o preko 30 milijuna € godišnje).

Naglasak analize

Kao što je naglašeno u uvodu, cilj ove analize je pokušaj odgovora na pitanje koja su prioritetna područja razvoja zelenih poslova u hrvatskom energetskom sektoru, kolika je mogudnost zapošljavanja, mogudnost smanjenja emisija stakleničkih plinova i vrijednost ukupne investicije. Naglasak u analizi je

stavljen na tehnologije koje je mogude proizvesti „kod kude“ tj. na domadem tržištu, na manje sustave koji de doprinijeti diversifikaciji lokalnih energetskih izvora i na one koji imaju najmanji utjecaj na okoliš.

Za izradu ove analize korištena je kao podloga izvještaj „Procjena potreba za prijenosom tehnologija“ koji je u sklopu UNDP/GEF projekta za MZOPUG izradio Ekonerg [7]. Svrha izvještaja bila je identificirati prioritetne mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, u koju svrhu je napravljena multikriterijska analiza od strane 20-tak hrvatskih stručnjaka iz Energetskog instituta Hrvoje Požar i Ekonerga. Multikriterijska analiza napravljena ja na osnovi ukupno 39 različitih mjera iz više sektora, a kao kriteriji ocjenjivanja pojedine mjere postavljeni su:

- Razvojni pozitivi učinci pojedine mjere (u obliku broja zaposlenih, povedanja proizvodnje, povedanje mogudnosti izvoza, poljoprivredne sigurnosti i održivosti)

- Mogudnosti primjene mjere ili tehnologije (granični troškovi smanjenja emisija – kn/tCO2, komercijalna spremnost i dostupnost tehnologije ili mjere, primjenjivost ovisno o kulturnoj i socioekonomskoj pozadini te postojedim potencijalima)

- Doprinos ciljevima klimatske i energetske politike (smanjenje emisija stakleničkih plinova, neizravni utjecaj na ostale emisije poput SO2, NOX i sitnih čestica, te očuvanje energije putem energetske učinkovitosti i obnovljivih energetskih izvora).

Kao rezultat multikriterijske analize, sljedede mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova ocijenjene su najvišim ocjenama:

Upotreba biomase u biotoplanama i kogeneraciji

Energetska efikasnost u zgradarstvu

Korištenje sunčevih toplinskih sustava

Proizvodnja i upotreba biogoriva

Vjetroelektrane

Navedene mjere korištene su u ovoj analizi za procjenu mogudnosti otvaranja novih zelenih radnih mjesta, potencijal smanjenja emisija stakleničkih plinova, uštede fosilnih goriva i ukupne investicije.

Zeleni poslovi i globalni energetski trendovi

Prilikom klasifikacije zelenih poslova, potrebno je razlikovati tri različita tipa poslova – izravno zapošljavanje (proizvodnja opreme i održavanje), neizravno (u popratnoj industriji) te inducirano zapošljavanje (novi poslovi koji se javljaju zbog svakodnevne potrošnje izravno i neizravno zaposlenih) [8].

Trenutno u svijetu ima preko 2,3 milijuna zaposlenih u području obnovljivih izvora. Polovica od broja zaposlenih odnosi se na područje biomase i biogoriva, preko 600 tisuda na proizvodnju sunčevih toplinskih sustava, 300 tisuda u vjetroenergiji, 200 tisuda u proizvodnji fotonaponskih sustava…), a procjene govore kako je samo u SAD-u 2006. godine u sektoru energetske efikasnosti bilo ukupno 8 milijuna zelenih poslova [8]. Porast zaposlenosti u sektoru obnovljivih izvora energije se podjednako dešava i u zemljama razvijenog svijeta (260.000 zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora u Njemačkoj, 200.000 u Španjolskoj, 450.000 u SAD-u) kao i u zemljama u razvoju (milijun zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije u Kini).

Slika 1: Instalirana snaga novih izvora u MW u 2008. godini u EU [9]

Tijekom 2008. godine u Europskoj uniji instalirano je više vjetroelektrana od bilo kojeg drugog energetskog izvora, dok je fotonapon zauzeo trede mjesto po ukupnoj instaliranoj snazi. Svjetska industrija obnovljivih izvora energije godišnje raste velikom brzinom – kod fotonaponskih članaka spojenih na mrežu to iznosi preko 60 %.

Slika 2: Prosječni godišnji porast korištenja obnovljivih izvora: 2002.-2006. [10]

Sunčevi toplinski sustavi

Hrvatska geografska pozicija i umjerena klima pružaju optimalne uvijete za korištenje sunčevih toplinskih sustava. No, zbog nedostatka poticajnih mjera, po instaliranoj površini sunčevih kolektora zaostajemo za razvijenim susjednim državama (četiri puta manje kolektora po glavi stanovnika od susjedne Slovenije [11]). Iskustva s UNDP-ovog projekta energetske efikasnosti pokazuju kako investicija u kompletan sustav za pripremu tople vode za prosječno domadinstvo iznosi 25 tisuda kuna, a cijeli iznos se vrada između 5-10 godina (kroz uštedu energije, a ovisno o lokaciji, upotrebi i korištenom gorivu). Uz 30 do 40 postotnu subvenciju opreme (koja je od nedavno moguda u četiri županije kontinentalne Hrvatske) vrijeme povrata investicije tako se smanjuje na rok od 3-8 godina, dok de daljnja poskupljenja energenata s liberalizacijom tržišta dodatno smanjiti vrijeme povrata investicije.

Nova Energetska strategija [4] prepoznaje potencijal sunčevih toplinskih sustava i postavlja za cilj 35-terostruko povedanje instalirane površine u sunčevim kolektorima do 2030. godine (što bi značilo 563 m2/1000 stanovnika, ukupno 2,5 miliona m2 instaliranih i 12,2 PJ proizvedene energije u 2030). Kao primjer takve instalacije govori slučaj Cipra koji je u 2008. godini prednjačio s instaliranih 730 m2/1000 stanovnika (30% više od hrvatskog cilja za 2030. godinu).

Predložena cilj u sklopu ove analize za solarne toplinske sustave je ostvariti do 2020. godine cilj koji Energetska strategija predviđa do 2030. Godine (deset godina prije predviđenog roka). Prema današnjim cijenama opreme, ukupna investicija u takvu instalaciju iznosila bi USD 1,9 milijardi, uz godišnji obrt USD 120 milijuna.

Godišnje smanjenje emisija uz ostvarenje predloženog cilja iznosilo bi 1,6 milijuna tona CO2 (uz 470 kgCO2 po MWh supstituirane električne energije iz sunčevih toplinskih sustava). Usporedba s nedavnim iskustvima Austrije [11] pokazuju kako bi ostvarenje takvog cilja (potrebnih 220 tisuda kvadrata kolektora godišnje) rezultiralo s 1300 novih izravno zaposlenih i još 2000 neizravno zaposlenih godišnje do 2020. godine.

Prema broju zaposlenih u proizvodnji sunčevih toplinskih sustava prednjače Kina (600 tisuda zaposlenih), a u Europi Njemačka (19 tisuda), Austrija (6,5 tisuda) te Grčka i Španjolska s 3000 poslova [11].

Primjena mjera energetske učinkovitosti u zgradarstvu

Prema procjenama, 80% od ukupnog broja stambenih jedinica u Hrvatskoj je najniže energetske kategorije [12] (potrebna energija za grijanje iznosi između 200-250 kWh/m2 godišnje). Trenutno ne postoje poticaji ili obveze za unaprjeđenje energetskih karakteristika postojedih stanova ili kuda. Nove izmjene u zakonodavstvu zahtijevaju da svaka novoizgrađena kuda ili stan zadovoljava postavljene energetske standarde, a one postojede koje se iznajmljuju ili prodaju moraju ishoditi svoju energetsku iskaznicu iz koje de biti vidljiva njihova potrošnja energije. Veliki potencijali za otvaranje novih radnih mjesta u građevinarstvu su u primjeni bolje izolacije ved izgrađenih zgrada.

Uz primjenu mjera energetske efikasnosti u 20% od ukupnog broja stambenih jedinica u Hrvatskoj (280 tisuda) tijekom sljededih 10 godina, te uz investiciju od USD 10.000 na postojedim kudama i stanovima, ukupna investicija iznosila bi USD 2.8 milijardi (280 miliona godišnje). Iskustva s postojedeg UNDP-ovog projekta govore o potrebnih 3 čovjek-mjeseca za jednu stambenu jedinicu, što u konačnici znači stvaranje 7.000 izravnih zelenih radnih mjesta godišnje, te još barem toliko neizravno stvorenih radnih mjesta.

Prosječno hrvatsko kudanstvo godišnje troši 0,8 toe1 za grijanje [3]. Ostvarenje navedenog cilja (smanjenje energetske potrošnje u 20 % stambenih jedinica po kvadratu s 250 kWh/m2 na 75 kWh/m2, to bi značilo godišnju uštedu od 150,000 toe (6,3 PJ). Uz jednu tonu CO2 emisije po 0.3 toe godišnje smanjenje emisija iznosilo bi 500.000 tCO2. Pri tome, bitno je spomenuti kako se ukupna uložena investicija sama ispladuje kroz uštedu pladanja računa za grijanje tijekom deset godina (ili manje, što ovisi o cijeni grijanja, a koja je u stalnom uzlaznom trendu).

1 Ton of oil equivalent

Primjena biomase

Prema posljednjoj Šumskogospodarskoj osnovi koja planira upravljanje šumama od 2006-2015., 42% Hrvatske smatra se šumskim teritorijem (od čega su 95% prirodne šume, a 5% sađene). Kao što su pokazali rezultati projekta BIOEN [13], od svih energetskih izvora u Hrvatskoj biomasa ima najvedi ekonomski potencijal, nudi najvedu mogudnost zapošljavanja, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i smanjenja emisija stakleničkih plinova (bududi da šume i biljke tijekom svog rasta upijaju CO2 koji kasnije ispuštaju izgaranjem, biomasa se smatra ugljično neutralnom). Velik potencijal biomasa nudi u korištenju toplinske energije (ili u biotoplanama ili individualnim pedima na pelete-komprimirano sušeno drvo, umjesto na plin ili lož ulje), u bioplinu (vezanom uz stočne farme), u proizvodnji biogoriva i u kogeneraciji (proizvodnji i toplinske i električne energije).

Nakon što je definirana cijena poticajne tarife za proizvođače električne energije iz biomase u 2007. godini, pojavio se interes investitora za takvu vrstu proizvodnje. No bududi da nije definirana cijena toplinske energije, vedina projekata ne predviđa iskorištenje topline ved se ona smatra otpadom u projektu te je ukupna efikasnost razvijanih projekata stoga niska (samo za električnu energiju). To predstavlja i prepreku razvitku biotoplana te područnih grijanja na biomasu.

Procjene primjene biomase u Hrvatskoj pokazuju mogudnost otvaranja 5 tisuda izravnih zelenih poslova uz dodatnih 55.000 indirektnih i induciranih zelenih poslova [14]. Ovom analizom pretpostavljeno je postizanja ciljeva predviđenih Energetskom strategijom za 2030. godinu ved do 2020. (dakle deset godina prije roka).

Nova Energetska strategija procjenjuje potencijal biomase na 93,5 PJ (tijekom 2005, ukupna potrošnja primarne energije iznosila je 413,24 PJ [3]), i postavlja ciljeve za iskorištenje 72 % energetskog potencijala do godine 2030 [15], što iznosi 68,72 PJ. Identificirane opcije za korištenje energije iz biomase su (proračun baziran na osnovu podloga Energetske strategije [16]):

o Proizvodnja topline u kogeneraciji i industrijskim bojlerima – 27 PJ

o Proizvodnja peleta i briketa (sušeno zgusnuto drvo) – 25,2 PJ o Proizvodnja električne energije (ukupna instalirana električna snaga od 420 MW)

Ukupna investicija u ovom području (toplinske stanice, toplovodi, bojleri i tehnologija za proizvodnju peleta) približno je jednaka investiciji u proizvodnju električne energije (USD 2.3 milijarde uz cijenu tehnologije u 2009. godini), tako da ukupna investicija iznosi USD 4.6 milijardi. Sama proizvodnja električne energije pridonijet de smanjenju emisija u iznosu od 1,5 milijuna tona CO2 (proračun uz 7,500 radnih sati na nazivnoj snazi i emisijski koeficijent 470 kgCO2/MWh), te 1,7 miliona iz proizvodnje topline, peleta i briketa (proračun uz 1 tCO2 iz 530 m3 prirodnog plina supstituiranog biomasom). Time bi ukupno smanjenje emisija iznosilo 3,2 miliona tona CO2.

Vjetroelektrane

Izgradnja 1.200 MW vjetroelektrana predviđenih Energetskom strategijom do 2020. godine značila bi 1.200 novih izravno stvorenih zelenih poslova i još barem 1.000 neizravnih radnih mjesta uz domadu proizvodnju 75% komponenti (izračun baziran na *17]). Godišnje smanjenje CO2 emisija iznosilo bi 1,3 milijuna tona (proračun uz 2.200 radnih sati na nazivnoj snazi i emisijski koeficijent 470 kg CO2/MWh).

Uvođenje poticajnih tarifa za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora rezultiralo je velikim interesom investitora – tako su do početka 2009. godine u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva primljeni zahtjevi za gotovo 6.000 MW novih instaliranih kapaciteta u vjetroenergiji (što predstavlja 150 % današnjih ukupnih instaliranih kapaciteta u hrvatskom elektroenergetskom sustavu) [18]. Hrvatski proizvođač Končar nedavno je u suradnji s 19 tvrtki (od kojih 10 van Končar Grupe) proizveo prvi vjetroagregat snage 1 MW i radi na razvoju vjetroagregata snage 2,5 MW) [19].

Ukupna visina investicije za predviđenih 1.200 MW bi prema cijenama krajem 2009. godine (2250 USD/kW instalirane snage) iznosila 1,8 milijardi €, dok bi ukupna proizvedena energija iznosila 2,64 TWh (uz 2200 sati rada na nominalnoj snazi).

Prijedlozi mjera za stvaranje zelenih poslova u analiziranim sektorima

- Uspostava mikro-kreditne linije u komercijalnim bankama (povlaštene kamatne stope ostvarene u suradnji s HBOR-om i FZOEU) za instalaciju sunčevih toplinskih sustava, izolaciju stambenih jedinica i pedi na biomasu

- Uspostava zajamčene tarife za proizvodnju topline iz obnovljivih izvora energije (proširenje poticanja instalacije obnovljivih izvora energije za proizvodnju topline i na ostale županije poticajima u obliku sufinanciranja dijela investicije od strane lokalnih zajednica i FZOEU-a)

- Preusmjeriti najavljena financijska sredstva za poticanje kupovine prvog stana u ulaganje spram poticanja poboljšanja toplinske izolacije novih i postojedih stambenih jedinica

- Zakonska obaveza pokrivanja minimalnog udjela potrošnje toplinske energije vlastitom proizvodnjom prilikom gradnje novih zgrada (ovisno o površini zgrada, od 30 do 70%)

- Poticanje (atraktivnim kreditiranjem, poreznim olakšicama…) tvrtki koje se bave proizvodnjom tehnologije ili usluga za obnovljive izvore energije

- Standardizacija kvalitete biomase i certificiranje kvalitete sunčevih toplinskih sustava u prodaji

- Organizacija usavršavanja za očekivana radna mjesta tražena u sektoru obnovljivih izvora energije (poseban naglasak na nezaposlene, zaposlene u brodogradnji i popratnoj industriji, ruralna područja, branitelje) izmjenama programa srednjoškolskog obrazovanja i stručnog usavršavanja za odrasle

- Omoguditi tržišnu cijenu električne energije i dodatno oporezivanje energenata – povedanje cijene energije pridonosi atraktivnosti investiranja u obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost dok se cijena energije za siromašna kudanstva može riješiti ciljanom pomodi.

Zaključno

Glavni cilj analize je pokretanje diskusije na temu iskorištenja potencijala obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti kroz domade zapošljavanje. Na taj način treba gledati i rezultate analize: dok primjerice analiza govori o 1.200 direktno zaposlenih u proizvodnji vjetroelektrana taj broj može biti i višestruko vedi ukoliko kroz konkurentnost domade industrije proizvodnja za izvoz nadmaši domade potrebe. Stvaranje povoljne klime za zelene poslove u energetici podrazumijeva uključivanje ne samo gospodarstva, ved i politike, lokalnih zajednica, civilnog društva, sindikata, poslodavaca… Uzevši u obzir velike potencijale koje Hrvatska ima za proizvodnju vlastite obnovljive energije, ovo vrijeme krize

Sektor Ciljevi do 2020. Izravni zeleni poslovi

Neizravni i inducirani zeleni poslovi

Godišnje smanjenje emisija u 2020. godini (tCO2)

Ukupna investicija (USD)

Godišnja dobivena energija u 2020. godini

Energetska efikasnost u zgradarstvu

Primjena EE mjera u 20% postojedih stambenih jedinica

7.000 7.000 0,5 miliona

2,8 milijardi

6,3 PJ

Upotreba biomase

Postidi ciljeve iz Energetske strategije zadane za 2030. godinu

5.000 55.000 3,2 miliona

4,6 milijardi

68,7 PJ

Sunčevi toplinski sustavi

Postidi ciljeve iz Energetske strategije zadane za 2030. godinu

1.300 2.000 1,6 miliona

1,9 milijardi

12,2 PJ

Vjetroenergija Proizvodnja 1200 MW vjetroelektrana

1.200 1.000 1,3 miliona

2,25 milijardi

9,5 PJ

UKUPNO 14.500 izravnih poslova

65.000 neizravnih i induciranih poslova

6,6 miliona (21% današnjih CO2 emisija Hrvatske)

11,55 milijardi

96,7 PJ (25% neposredne potrošnje energije u 2020. godini)

potrebno je iskoristiti za redefiniranje razvojnih područja i prioriteta. Ako nas je ova kriza ičemu poučila, to je da održivi razvoj nema alternative.

Reference

1 Dostupno na: http://www.poslovni.hr/144563.aspx 2 Uredba o minimalnom udjelu električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i

kogeneracije čija se proizvodnja potiče, Narodne novine br. 22, 2007. 3 Energija u Hrvatskoj 2008., Godišnji statistički izvještaj, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

4 Energetska strategija Republike Hrvatske, Narodne novine br. 130, 2009. 5 UNFCCC, Compliance Committee: 2009., dostupno na:

http://unfccc.int/files/kyoto_protocol/compliance/enforcement_branch/application/pdf/cc-2009-1-8_croatia_eb_final_decision.pdf

6 Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: National Inventory Report 2009,

Submission to the UNFCCC and the Kyoto Protocol, 2009 7 Ekonerg (UNDP-GEF za MZOPUG): RH, Aktivnosti osposobljavanja za ublažavanje klimatskih promjena:

Procjena potreba za prijenosom tehnologija, 2005. 8 UNEP: Green jobs - Towards decent work in a sustainable, low-carbon world, 2008. 9 EWEA: Wind energy – the facts, 2009. Dostupno na http://www.ewea.org/index.php?id=11 10 New Energy Finance, 2008. Dostupno na http://www.newenergyfinance.com/ 11 EUROBSERVER: Solar Thermal Barometer, Lipanj 2007. 12 Željka Hrs Borkovid, Energetski institut Hrvoje Pozar, 2008. 13 Julije Domac i ostali: Bioen - Program korištenja biomase i otpada: Prethodni rezultati i budude

aktivnosti. Energetski institut ''Hrvoje Požar''. Zagreb, 1998. 14 Željko Tomšid, Igor Raguzin: Strategy and regulation of renewable energy sources in Republic of

Croatia, 5th Balkan Power Conference, Panel session on RES, Sofia, Bulgaria, 2005 15 Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, UNDP: Nadogradnja Energetske strategije i

implementacije programa Republike Hrvatske, 2008. 16 Dalibor Salopek: Uporaba biomase u energetske svrhe, Podloga pri izradi Energetske strategije

Republike Hrvatske, svibanj 2008 17 Stjepan Car, Miroslav Mađerčid: Mogudi doprinos obnovljivih izvora gospodarskom razvoju, Stručni

skup “Obnovljivi izvori energije u Hrvatskoj”, Šibenik, 2006 18 Fakultet elektrotehnike i računarstva: Analiza tehnologijskih platformi za vjetroelektrane u RH, Studija

nastala u suradnji s tvrtkom HEP-Obnovljivi izvori energije, 2009 19 Stjepan Car: Mogudnost domadeg zapošljavanja u proizvodnji obnovljivih izvora energije, Okrugli stol

EU i razvoj obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, Zelena Akcija, 2010 Izvor fotografija: UN Photo, UNDP Hrvatska, DOOR