26 :: Obzor :: Večernji list

no

va

sn

ag

a

:: Varšavska je simbol, a ne samo pitanje očuvanja okoliša i povijesne jezgre, izboj netrpeljivosti prema pokvarenoj političkoj praksi. Isto poručuje i 800 tisuća potpisa na sindikalni referendumBORIS ŠČITAR/PIXSELL

Obzor :: Večernji list :: 27

uz nagađanja o trećem putu između najmoćnijih

stranaka bubri jak politički potencijal

Politička zelena

Hrvatska

Od srca smo se prošle subote smijali tvrdnjama u jednim dnevnim novinama da će George Soros sa 180 tisuća eura pokrenuti “treći put”

u hrvatskoj izbornoj političkoj ponudi – govori nam sugovornik naših istraživanja nevidljive hrvatske političke scene.– Današnja politička garnitura puna dva desetljeća nije osvježila krv mlađim kadrovima. Ne žive u stvarnosti. Dok jedan drugoga mjerkaju, umišljaju si da je to čitav svijet. A Mesića i Kregara, ako se u tom političkom cirkusu ponude kao “treći put”, svi će doživjeti samo kao još jedne plesače u istom kolu. Hrvatska je spremna za drastičnu smjenu i generacija u politici i stranaka – komentira on.Umjesto dojmova – brojke? Nedavno GfK-ovo istraživanje kaže da bi u Hrvatskoj

zelena opcija, samo da je jedinstvena i prepoznatljiva, bez šireg elaboriranja ciljeva i jačeg javnog profiliranja pojedinaca, na parlamentarnim izborima mogla osvojiti 14 posto glasova. Što bi za takav rejting dao, primjerice, Josip Friščić?Međutim, hrvatska se zelena scena doima razdrobljenom i nejakom. Je li moguće da takav izborni potencijal nema tko iskoristiti? Je li moguće da na pragu ulaska u EU Hrvatska spada među rijetke zemlje poput Srbije, BiH, Rumunjske i Albanije u kojima se nema prilike ni glasati za zelenu opciju?– Još je prije godinu dana jezgra zelene scene bila zavađena na osobnoj razini. Svatko je vukao na neku svoju stranu. Mnogo se ljudi, zgroženo prljavštinom, zareklo da se neće kaljati politikom. Sada nije tako – uvjerava nas drugi sugovornik. Nema tog novca kojim bi se podmitile lokalne ekološke inicijative koje stalno tinjaju pobunom – od Brdovca preko Krka i Vranjica do Dubrovnika. I

tekst ::::: miroslaV ambruŠ-kiŠ sergej Županić/Vlm

kako to da hrvatska na pragu europske unije, poput balkanskih zemalja, nema spomena

vrijednu zelenu nijansu u paleti političke ponude

zeleni su snažni u zemljama sjeverne, zapadne i srednje europe, nešto su slabiji na jugu, a najlošije im ide u tranzicijskim društvima

Austrija Belgija Cipar Danska Estonija Finska Francuska Njemačka Grčka Mađarska Irska

DieGrünen

Groen!Ecolo

EEM Socialistisk Folkeparti

Erakond Eestimaa Rohelised

Vihreä liitto

LesVerts

Bündis 90/Die Grünen

Oikologoi Prasinoi

Lehet Más a Politika

GreenParty

10,4% 9,2% 2% 13% 7,1% 8,5% 3,3% 10,7% nije ušla 7,5% 4,7%

11,8% 13,6% 15,6% nije ušla 12,4% 16,3% 12,1% 3,5% nije je bilo nije ušla

2008. 2010. 2006. 2007. 2007. 2007. 2007. 2009. 2009. 2010. 2007.

2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009.

*

**

Oznakom * obilježeni su nacionalni izbori. Oznakom ** obilježeni su izbori za Europarlament. Znak + kod Slovenije obilježava koaliciju sa Slovenskom ljudskom strankom. Neke izvanparlamen-tarne zelene stranke nisu navedene. Zelenite iz Bugarske osnovani su 2008., a iz Europske zelene stranke izbačeni 2009. zbog unutarnjih sukoba. Poljski Zieloni bez većih su uspjeha.

:: Lunski maslinici: seljaci s prirodnim pogledom na dobra zemlje prirodni su ekologisti

28 :: Obzor :: Večernji list

seljacima se nameće prirodna tema: zar doista moramo herbicidima, pesticidima i umjetnim gnojivom “spaljivati” svoje oranice? Previše se političkog puka osjeća marginalizirano, a svi znaju kako je u državi biti drugorazredan.Od prošloga ljeta, kažu, troje veterana Zelene akcije okuplja zelenu scenu. Posreduju da se animoziteti podvrgnu zajedničkim ciljevima. Njih je troje bilo u jezgri koalicije Evropska zelena lista koja je na prvim izborima 1990. bez ikakve promidžbe pobrala sedam posto glasova. Da izbori nisu bili većinski, u prvom Saboru čulo bi se i više od “pola” zelenog zastupnika Nikole Viskovića. On je, ne manje uvjerljivo od Vlade Gotovca, zaslijepljene pozivao na razum, lupeže na poštenje, a normalne na otpor nasilnicima. Zeleni se integratori ne žele predstaviti “dok ne dovrše posao”. Osobnih ambicija, tvrde, nemaju. Samo okupljaju buduće zvijezde drukčije politike.

Ekonomski i ekološki interesi isti – Ti ljudi ne moraju nužno imati neporeciv zeleni pedigre. Važno je da na procese koji određuju život gledaju trezveno i žele svijet urediti za dostojanstven život, misleći i na potomke – kaže jedan od njih.Takvoj su orijentaciji prirodni glasači potišteni naraštaji mladih. U samostalnoj Hrvatskoj do glasačkih ih je kutija doraslo već dvadeset, a nemaju za koga glasati!Kakvi su ti ljudi dobro je sažeo pokojni Duško Radović: “Djecu bi bilo puno lakše odgajati kad bi imala samo uši, a ne i oči”. Svi oni, ako nisu masovno pasivizirani da se frustrirano utapaju u narodnjacima i nasilju, ipak nešto misle i žele. Katkad to izbije kao srednjoškolski bunt, drugi put kao plenumska pobuna na FF-u.– Politički establišment uopće nije razumio bit tih pobuna. Pokušali su ih ignorirati, dodvoriti im se, ili su računali da će se same ugasiti. A ni na koji način, pa čak ni vulgaran špiclovski, nisu shvatili da se radi o gnušanju prema cijeloj etabliranoj politici – kaže nam sugovornica. Stvarni pogledi srednjoškolaca i studenata uopće nisu došli do medija! Ti zahtjevi nisu ni suvislo razjašnjeni niti je

stranku u više mahova obeshrabreni napuštali istaknuti članovi. Sve druge zelene inicijative s izbornih listića, šira javnost ne zna, umjetne su tvorevine velikih stranaka za jednokratnu uporabu.Slično je u Europi bilo u bivšem istočnom bloku Tu pojavu uočio je na prostoru DDR-a Milan Horáček, veteran njemačkih Zelenih koji je u stranku učlanio čak i Joschku Fischera. Ali na

dokučeno – odakle djeci takve ideje?Istodobno teče i “slučaj Varšavska”. Akciju vode dvije nevladine udruge, jedna od njih ekologistička. Ljudima iznutra jasno je da je Varšavska simbol, a ne samo pitanje očuvanja okoliša i zaštite povijesne jezgre. Još jedan izboj netrpeljivosti prema pokvarenoj političkoj praksi. Isto poručuje i 800 tisuća potpisa na sindikalni referendum. – Tko to u politici nije shvatio, nema mu spasa. Netko će ih drugi pomesti sa scene samo zato što ne razumiju govor masa. Ista je pobuda pokrenula prosvjed protiv ukidanja Radija 101, a zaboravljaju i da je plebiscit o samostalnosti, sa “zna se” figom u džepu, formalno bio o formulaciji Jugoslavije kao konfederacije! – kaže jedan aktivist.Dobro, tko će politički požnjeti taj bubreći nevidljivi mjehur? Osim aktivnosti veterana Zelene akcije, vrije i u Zelenoj listi, jedinoj spomena vrijednoj zelenoj stranci. Mladi se u njoj upravo suočavaju s preprekom zbog koje su neambicioznu

prirodni su glasači naraštaji

mladih. u samostalnoj rh do

glasačkih ih je kutija doraslo

dvadeset generacija, a nemaju

za koga glasati!

no

va

sn

ag

a

zeleni su snažni u zemljama sjeverne, zapadne i srednje europe, nešto su slabiji na jugu, a najlošije im ide u tranzicijskim društvima

Letinija Luksemburg Malta Nizozemska Portugal Rumunjska Slovačka Slovenija Španjolska Švedska V. Britanija

Latvijas Zaļļ par-

tija

DéiGréng

AlternattivaDemokratika

GroenLinks PartidoEcologista

“Os Verdes”

PartidulEcologist

Român

Stranazelenych

ZeleniSlovenije

ERCICV

Miljöpartietde Gröna

Green Partyof Englandand Wales

4,2% 11,7% nije ušla 7% 7,6% 5% + nije ušla 7,2% 1%

nije ušla 16,8% nije ušla 10% nije ušla nije ušla 4% 11,2% 8,7%

2006. 2009. 2008. 2010. 2005. Izvanparlamen-tarna, osnovana

1978., legalizirana 1989., s potporom

od 25 %

Izvanparlamen-tarna, u 90-ima u koaliciji sa 10%, samostalna od

2006.

2008. 2008. 2010. 2010.

2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009. 2009.

Strana zelených iz Češke ima jednog senatora, 2006. je imala 6,3%. Talijanski Federazione dei Verdi s drugim zelenim strankama u fazi je preustroja, 2006. imali su 4,2%. Nekoć su bili u koali-ciji Maslina. U Europarlamentu nakon izbora 2010. Europski zeleni i Europska slobodna alijansa imaju 55 od 736 zastupnika iz 27 zemalja članica.

Obzor :: Večernji list :: 29

istoku se događa nešto novo.– Kad sazri svijest u društvu da su ekonomski i ekološki interesi isti, zelena opcija svugdje probije izborni prag. Tako je bilo u Češkoj 2006. U Mađarskoj ih se godinama nije vidjelo, a onda se okupila široka fronta; od liberala do zelenih, od ekoloških aktivista do boraca za ljudska prava – kaže Horáček, suosnivač njemačkih Zelenih s Petrom Kelly i Gertom Bastianom, bivšim generalom koji je napustio CSU i pristupio Zelenima.– Nije bogata ona zemlja koja guta puno energije i ima mnogo automobila, nego je to u vrijednostima poput zdravlja nacije. U tradicionalnoj politici postoje konzervativci, liberali, socijalisti, ljevica... Zeleni su najmlađi. Mi ne moramo robovati obrascima konzumerizma. Naše su neke druge vrijednosti – kaže Horáček. Tvrdi da zelena agenda zahvaća šire od ekoloških problema; u gospodarski i društveni razvoj.To pokazuju i glavni ciljevi zelenog hita u Mađarskoj, pokreta “Politika može

biti drukčija” (LMP) koji je na izborima dobio 7,5 %.

Prijeloman skup na Visu– Pokazujemo da u društvu ima i prostora, ali i snažne potrebe za novim stilom u politici. Neka se ostale stranke s nama natječu u očuvanju okoliša! Ako bismo pak ušli u vladu, htjeli bismo stvoriti održivo, poštenije i demokratsko društvo – kaže Kristóf Szombati iz čelništva stranke.Takav je prijelomni događaj u Hrvatskoj koji bi mogao pokrenuti zelenu scenu mogao biti skup na Visu od 21. do 25. kolovoza pod naslovom “Potencijal političkog na pragu postpolitičke ere”. Osim “uobičajenih osumnjičenika”, bez kojih takav skup kao da ne može, pravo iznenađenje bili su deseci mladih i obrazovanih zabrinutih ljudi koji znaju što hoće, zasad bez političkoga iskustva i samo verbalno bez političkoga erosa. Virus koji se tu pojavio još trese vrućicom na najčudnijim mjestima, od ljudi koje se

sreće na Ruđeru pa sve do dječurlije koja ovoga proljeća tek treba maturirati, a “već odavno sve zna”. Čitaju, raspravljaju i vide sve! Sljedeći je takav inspirativan skup ovoga vikenda u Zadru. Raspravlja se o zelenoj ekonomiji, ali bi se u stankama i po hodnicima možda upravo ondje neke nove pametne ljude moglo uvjeriti da istupe na javnu političku scenu. Do tada, žele biti anonimni kao glasnogovornici plenuma na Filozofskom fakultetu. Dok sami ne istupe, nabrojit ćemo predavače, paneliste, moderatore s Visa: Gordan Bosanac, Fran Brdar, Vladimir Cvijanović, Darijo Čerepinko, Vedrana Čović, Ivana Dragičević, Mladen Domazet, Danijela Dolenec, Mak Đukan, Robert Faber, Igor Grozdanić, Srećko Horvat, Vedran Horvat, Marko Jurčić, Ana Jurišić, Kruno Kardov, Viktor Koska, Sonja Leboš, Barbara Matejčić, Tomislav Medak, Milan Medić, Jagoda Munić, Tin Nuić, Mirko Petrić, Domagoj Račić, Mima Simić, Nikola Vrdoljak, Iva Vukušić, Darko Znaor...

“zeleni nisu ni lijevo ni desno”Manuel sarrazin (28) – zastupnik Bündnis90/Grünen u Bundestagu

Manuel Sarrazin, 28-godišnji zastupnik njemačkih Zelenih, zadužen je u Bundestagu za odnose s Hrvatskom. O zelenoj sceni u našoj zemlji on kaže da je živa, iako ne postoje zeleni parlamentarci. Slično je i u ostatku tranzicijske Europe, uz iznimku Mađarske, u kojoj zeleni doživljavaju procvat. Sarrazin ističe da su uspjesi Zelenih u Njemačkoj posljedica višedesetljetnog upornog rada. Posljednjih tjedana Zeleni u Njemačkoj doživljavaju poseban uzlet. Prema agenciji Forsa, uživaju potporu čak 24% građana, koliko i SPD, te samo 5% manje od CDU/CSU-a. Usto, vrlo se rijetko događa da, kao sada, samo jednoj stranci raste popularnost

te da se i s ljevice i s desnice glasovi prelijevaju u jednu stranku.– To ipak ništa ne znači ako se trend ne potvrdi i na izborima – oprezan je Sarrazin te objašnjava položaj Zelenih u odnosu na podjelu na lijevo i desno.– Stranke s lijevog i desnog centra još uvijek razmišljaju tehnokratski. Zelena opcija nije ni lijevo ni desno, nego ide naprijed, za novim rješenjima društvenih problema – objašnjava on, uz napomenu da zelene opcije surađuju sa širokim političkim spektrom, od bivših konzervativaca pa sve do nekadašnjih suradnika studentskog vođe njemačkih 68-osmaša Rudija Dutschkea.