208
Bruno Motik Dražen Šimleša Zeleni alati za održivu revoluciju

Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

  • Upload
    others

  • View
    8

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

Bruno MotikDražen Šimleša

Zeleni alati za održivurevoluciju

Page 2: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

2

Bruno Motik i Dražen Šimleša

Što čitaš i ZMAG

Bruno Motik

Marko Strpić

Autori:

Izdavači:

Skeniranje i obrada ilustracija:

Grafička obrada:

Zagreb, ožujak 2007.

www.zmag.hr

www.stocitas.org

Na našoj internet stranici potražite ostala izdanja i velik broj besplatnih

elektroničkih knjiga i tekstova:

www.stocitas.org

Page 3: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

3

Uvod

Ekološki otisak - kako gazimo planet?

Hrvatska – mala zemlja za preveliki otisak

Permakultura – trajna revolucija

Pazi, hrana pada

Praktični savjeti za stvaranje permakulturnog vrta

Permakluturni dizajn

Izumiranje naftnog dinosaura

Zelena energija

Energija sunca

Energija vjetra

Transport

Energija biomase

Graditeljstvo

Održivo graditeljstvo

Otpad

Voda

Organizacija

Kako hodati nježnije - gradske priče

Prema praktičnim stazama održivosti

Literatura

Sadržaj

5

8

15

22

26

33

57

66

76

79

94

104

107

127

132

153

162

174

182

191

202

Page 4: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

4

Page 5: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

5

UVOD

Najbolje vrijeme za posaditi stablo

bilo je prije deset godina.

Slijedeće najbolje vrijeme je sad.

Kineska poslovica

U redu, najbolje vrijeme za objaviti ovakvu knjigu bilo je prije deset godina. Ališto da se radi. Prije deset godina smo brijali na pank, klupice u parku, gutalifanzine i šivali prišivke do zauvijek. Lagali bi kad bismo rekli da nam je žao.Uostalom, najljepša i najjača iskrica koja nas je zapalila za anarhopank –uradi sam kultura – danas je zaista prišivena na našim srcima. I što ćešnormalnije nego da mi nakon deset godina napišemo ovakvu knjigu. Zato jerje sad slijedeće najbolje vrijeme. Prije četiri godine smo krenuli u stvaranjeRecikliranog imanja, našeg odsanjanog životnog prostora, ali i otvorenogedukacijskog centra. No, osim otvorenih srca i brda energije nismo imali previšeznanja i vještina kako izgraditi jednu takvu priču. Stvarno smo bili nabrijanidripci i dripice koje ništa nije moglo zaustaviti da krenemo na to zajedničkoputovanje. Jedna ovakva knjiga bi nam sigurno olakšala put. No kao što je i dotada bilo sasvim ok da nemaš pojma svirati, a ipak uzmeš gitaru ili bubanj ikao sviraš, tako smo i mi, premda nismo znali izmjeriti dužinu kuće i hvatatienergiju sunca, krenuli stvarati naš mali raj. Tijekom putovanja upoznali smoljude sa sličnim vizijama i željama i kod svih se pojavljivao problem manjkaznanja i vještina kako nešto praktično napraviti. Polako se počelo s nabavkomliterature, međusobnim kontaktima, razmjenom iskustva i pomaganjem. Bioje to super osjećaj. Znao si da kada god padneš, uvijek su blizu ruke da tepridignu. Kada smo došli do radionica, to je bilo to. Radionica je super riječ.Označava da se nešto radi. I zabavno je. Trenutak kada nekome možeš poklonitidio sebe je nešto najljepše na svijetu. I ova knjiga je plod svega toga.

Nekoliko je važnih stvari vezanih za knjigu. Glavni cilj nam je bio prikazatišto je više moguće praktičnih rješenja za održivi život. Premda i sami pišemo orazvoju obnovljivih izvora energije, smatramo kako je u ovom trenutku važnijepokazati kako se na primjer gradi solarni kolektor za toplu vodu. Premda i

Page 6: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

6

sami pišemo o biodizelu, smatramo kako je važnije naučiti kako, ovdje i sada,samostalno proizvesti gorivo na bazi ulja, a ne čekati da se biodizel pojavi nabenzinskim crpkama. Manje nas dakle zanimaju high-tech rješenja ili iščekivanjei lamentiranje o nekom novom i neotkrivenom resursu koji će spasiti svijet. Nezanimaju nas komplicirane i skupe tehnologije koje bi navodno trebale bitialternativa “utrci prema dnu” koju vode političke i ekonomske elite. S obziromna sve veće siromaštvo i uništavanje prirode, ratove za naftu i druge resurse,smatramo kako je najvažniji oblik aktivizma onaj koji će nas naučiti konkretnimtehnikama i strategijama za borbu protiv neoliberalnog kapitalizma, onaj kojiće nas učiti kako stvarati drugačije svjetove.

Doduše, treba otvoreno reći kako je neoliberalni sistem dobio svog partnerau zelenom kapitalizmu gdje sve što je eko, bio, organski, prirodno, zeleno ilislično ima nevjerojatno visoku cijenu, neovisno da li govorimo o hrani, kozmetici,energiji ili gimnasticiranju. Kako li je samo ekipica nanjušila lovu. Time su odekološke priče učinili elitistički hram za bogate novcem i odabrane duhom.Naša poruka je da vam za održivi život nisu potrebni niti opaki stručnjaci, nitipuno novaca niti samoproglašene vođe. Zato smo se i trudili knjigu ispuniti sjednostavnim i praktičnim receptima kako proizvesti, napraviti i primijeniti nekuod inspirativnih mogućnosti za održivi život. Uz žličicu osmijeha što to sveradite sa svojim prijateljima i ljudima koje volite. U knjizi su sakupljena znanjai vještine koje smo sami usvojili i danas ih prakticiramo. To je druga stvar kojuželimo istaknuti. Većina od predstavljenih znanja i vještina stvara se ovdje uHrvatskoj ili šire u regiji. Nismo htjeli navoditi lijepe priče iz svijeta koje za nasovdje postoje samo na slikama, već prikazati kretanja prema održivosti u našimzajednicama i susjedstvu. Nekoliko je razloga za to. Od lijepih slika malo koristiu praksi ako ih ne možemo preslikati u stvarnost. Te lijepe slike već postoje uliteraturi na stranom jeziku i dostupne su preko Male Alternativne Knjižnice(MAK) koju vodi naša udruga – Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG).Ukoliko vas zanima literatura iz nekih od područja koje ćemo spominjati, možetenas kontaktirati. Kao što smo već rekli, osjećamo nedostatak knjige na našemjeziku sa primjerima iz naše regije. Tako će vam biti i lakše povezivanje sa svimtim pričama i projektima, a ukoliko želite nešto slično probati, imat ćete modelekoji su blizu. Od naše prve frustracije kako nemamo dovoljno za pročitati udostupnoj literaturi o temama koje nas zanimaju do danas kada imamo knjigupunu primjera iz naših života, možemo samo zaključiti kako nije li to baš lijepoem prekrasno. Hodamo polako, malim, ali upornim koracima po praktičnimstazama održivosti.

Dva su temeljna pojma oko kojih se vrte teme u knjizi. Prvi je ekološkiotisak koji nam opisuje koliko jako pritišćemo našu planetu, odnosno kolikonam je zemljine površine potrebno da zadovoljimo sve naše potrebe. Ekološkiotisak je izvrstan alat za opisati socijalnu nepravdu i ekološku neodrživost našihdruštava.

Page 7: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

7

Drugi pojam je permakultura kao sistem dizajniranja našeg okoliša učenjemod prirode. Mogli bismo reći kako su socijalna pravda i održivost naš cilj, apermakultura sredstvo za postizanje tog cilja. U knjizi ćemo vidjeti kako namsve permakultura pomaže smanjiti ekološki otisak koji ostaje iza nas. Upermakulturnim priručnicima i knjigama za dizajniranje, uglavnom su prikazaniidealni i imaginarni modeli kakve rijetko tko od nas susreće u stvarnosti. Stogaćemo permakulturni dizajn pokazati uz pomoć stvarnog modela, a to jeReciklirano imanje, ZMAG-ov projekt stvaranja otvorenog edukacijskog cen-tra na Vukomeričkim Goricama u selu Vukomerić, 20-tak kilometara južno odZagreba. Praktična rješenja podijelit ćemo u nekoliko cjelina koje predstavljajui glavni fokus naše udruge: hrana, energija i graditeljstvo. U knjizi ćemo sezbog iznimne važnosti posebno osvrnuti na otpad i očuvanje vode. Govoritćemo i o organizacijskim strukturama i međuljudskim odnosima, jer je tonajvažnije područje na kojem danas trebamo raditi. Na kraju ćemo prikazatikako si olakšati život i u urbanim prostorima. Rješenja o kojima govorimomogu se primjenjivati svugdje, bez obzira gdje živimo.

Ovdje treba naglasiti kako je ovakvoj podjeli razlog preglednost i lakšepraćenje knjige. U stvarnosti gotovo sva održiva rješenja provlače se kroz nekolikopodručja. Primjerice, za izgradnju kompostnog wc-a potrebno je imati znanjaiz graditeljstva, povezan je s našom željom da smanjujemo otpad te darecikliramo, zahtijeva i svijest o potrebi za štednjom pitke vode, a niti znanje otome kako funkcionira proces kompostiranja organske biomase nije naodmet.Slično, pasivno solarno graditeljstvo stavili smo pod poglavlje Održivograditeljstvo, ali ga ne možemo shvatiti izdvojeno od energije. Jedan od osnovnihprincipa permakulture jest da smo svjesni povezanosti različitih funkcija ielemenata.

Za kraj naglašavamo kako nam nije namjera glumiti velike i prepametnestručnjake. Mi sami imamo još mnogo žganaca za popapati i toga smo i višenego svjesni. Ipak, mišljenja smo kako i to malo što znamo vrijedi doći do štoviše ljudi i rezultat je pred vama. Ovo nije konačna suma održivih rješenja, i natoj duzi postoji mjesta za još mnogo boja. Ovo nije jedino vrijedno što ljudidanas rade kako bi učinili ovaj svijet boljim mjestom za život. Napravili smopregled onoga što smo mi naučili ili saznali u posljednjih nekoliko godina.Ukoliko sami znate ili poznajete nekoga tko ima sličan praktični savjet ili recept,slobodno nas kontaktirajte i uvrstit ćemo to u slijedećim izdanjima.

Do mnogih lijepih rješenja došli smo nakon brojnih grešaka i padova, uzponovno dizanje, trud i ulaganje energije. Stoga je i to nekakva poruka dabudete uporni i ne odustajete. Ovo je knjiga za ljude koji imaju energije. Nekavas njen sadržaj još više napuni. Ukoliko želite u vašim životima primijenitineku od predstavljenih priča kontaktirajte nas da se zajedno punimo.

Toliko je toga ispred nas. A mi mladi i puni energije. Sigurno ćemo pobijediti.Vidimo se tamo.

Page 8: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

8

Ekološki otisak - kakogazimo planet?

Do danas je bruto društveni proizvod (BDP) ostao najprihvaćeniji faktorodređivanja uspjeha i razvoja neke zemlje. No, računanje nečije razvijenostipo BDP-u može dati iskrivljenu sliku ukoliko želimo saznati manje o ekonomiji,a više o kvaliteti života stanovnika neke zemlje. Zato nas mogu zbunjivatipojmovi kao što su “životni standard” i “kvaliteta života” koji se često koristekao istovjetni pojmovi, premda su zapravo prilično različiti. Prvi pojam jetehničkog karaktera i označava “stopu trošenja kupljenih roba i usluga poglavi stanovnika” (Douhtwaite, 1999). Drugi pojam je bliži mjerenju nečijegosjećaja o stupnju opće dobrobiti u društvu, sreći ili zadovoljstvu sa životom.Kada računamo bruto društveni proizvod mjerimo samo stvari koje se kupujui prodaju novcem. Izvan njegova dosega ostaju pitka voda, prirodne ljepote ibioraznolikost, čisti zrak, rad u kući, međuljudski odnosi, slobodno vrijeme ibrojne druge kategorije važne za naš osjećaj o kvaliteti života. Pojasnimo;ukoliko neka zemlja posiječe sva svoja stabla i preradi ih u drvnu građu, te jeizveze, njen BDP po stanovniku će porasti, premda bi to ostavilo katastrofalneposljedice u prirodi, a posredno i na zdravlje ljudi. Dapače, gotovo uvijek kodizvoza drvne građe radi se o zemljama u razvoju koje zaradu od tog izvoza nekoriste za razvoj svojih društava, već za otplatu nepravednih dugova (Douthwaite,1999). Najmoćnije globalne institucije poput Svjetske banke i MMF-a zadovoljnesu i šalju pohvale takvim zemljama, jer BDP raste. Po BDP-u bismo zaključilikako je stanovništvu bolje, premda je očito da BDP ne daje potpune rezultatei vrlo često iskrivljuje sliku o stanju u nekoj zemlji. BDP ne uključuje iskorištavanjeprirode u proizvodnji i pružanju usluga. Ekološke katastrofe i saniranje istihuzrokovat će porast BDP-ja, kao i liječenje opasnih bolesti poput raka. No,ljudi sigurno neće osjećati zadovoljstvo ili sreću zbog toga. Dakle, događa seda BDP raste, ali se smanjuje kvaliteta života stanovnika na koje se BDP odnosi.Nadalje, BDP na kriminal, rastave, sudske presude i druge oblike socijalnihproblema gleda kao na ekonomsku korist. Kao što smo naveli, BDP ne uključujeoblike rada ili transakcije ukoliko nisu novčane.

Realniji pokazatelj kvalitete života na Zemlji i našeg odnosa prema prirodi,ali i međuljudskih odnosa jest ekološki otisak.1

Page 9: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

9

Ekološki otisak je kvantitativna mjera koja nam govori koliko jako svojimnačinom života pritišćemo zemlju. Ekološki otisak računa koliko nam određeniprostor može podržati našu proizvodnju, potrošnju i odlaganje otpada. Tu semisli na Zemljine resurse - tlo (šume, polja, pašnjaci), more, površina potrebnaza proizvodnju energije, površina potrebna za razvoj (zgrade, ceste,parkirališta...) te bioraznoliko područje koje akumulira CO

2 i osigurava dom

brojnim biljnim i životinjskim vrstama.Ekološki otisak se izražava prvenstveno u hektarima (1 ha = 10 000 m2)

zemljine površine potrebne da ostvari nečiji životni stil. Na taj način možemoizračunati živimo li održivo ili neodrživo, i u kojoj mjeri. Budući da ljudi urazličitim dijelovima svijeta ne žive na isti način, varira i njihov ekološki otisak.Tako je prosječnom stanovniku SAD-a da bi zadovoljio sve svoje potrebepotrebna površina od 9,57 ha, dok prosječan stanovnik Hrvatske svoje potrebezadovoljava na 2,9 ha.

Najveća ekološka organizacija na svijetu WWF objavila je godišnji LivingPlanet Report 2004.2 Unutar te analize dobiva se Living Planet Index (LPI) kojiprati stanje biljnih i životinjskih vrsta, te ga možemo shvatiti i kao indikatorsvjetske bioraznolikosti. U razdoblju od 1970. godine do 2000. godine LPI jeopao za 40%.

Opadanje bioraznolikosti je u direktnoj vezi sa našim ekološkim otiskom. Urazdoblju 1991.-2001. na svjetskom nivou biokapacitet je smanjen za 12%,pa se smanjila i količina raspoloživih resursa koje možemo iskorištavati zaodržavanje našeg životnog stila. To znači da moramo moći zadovoljiti sve našepotrebe na sve manjoj površini.

U izvještaju Ecological Footprint of Nations 2004 koji radi RedefiningProgress, ističe se kako je ekološki otisak je u razdoblju 1961-2000 porastaoza 150%. Od konferencije u Riju pa do one u Johannesburgu ekološki otisak27 najbogatijih zemalja je porastao za 8% po stanovniku, a istovremeno uostatku svijeta se smanjio za 8%. Situacija postaje tragičnija pošto je upravo torazdoblje obilježeno brojnim konferencijama i sporazumima o održivom razvoju.Izgleda kako je sveprisutno zaklinjanje u održivi razvoj, posebno kada govorimoo vodećim političkim i ekonomskim elitama, postalo model amortiziranja kritikekoja im se upućuje.

Prosječan ekološki otisak stanovnika planete Zemlje je 2,2 ha. No, trenutnoraspoloživi resursi zahtijevaju da zadovoljimo sve svoje potrebe na svega 1,8ha. To znači da sada živimo preko granica održivosti, trošimo više nego štoimamo. Možemo reći da globalni “ekološki dug” iznosi 20%. Kada oduzmemoekološki otisak od nosivog kapaciteta nekog područja dobijemo “ekološki dug”ili ekološki minus.3 SAD imaju ekološki dug od 3,6 Velika Britanija od 3,5,

1 Drugi bolji pokazatelji kvalitete života od BDP-ja su: UN-Human Development Index – HDI,Index of Sustainable Economic Welfare, Genuine Progress Indicator (GPI) i brojni drugi.2 Vidjeti Living Planet Report 2004 na URL:http://www.panda.org (08. 08. 2005.).

Page 10: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

10

Njemačka i Japan 3,4, a Italija 2,9 ha po stanovniku.4

To je posljedica dvostrukog napada na Zemlju. Priroda se sve više uništava,njene mogućnosti su u silaznoj putanji. Istovremeno se naš mahnitikonzumerizam kontinuirano povećava, posebno u ekonomski bogatimzemljama. Zamislite situaciju da se sa sve manjom tortom pokušavate sve višeprežderavati.

SAD i EU imaju najveće otiske na planeti, a SAD je broj jedan sa čak 9,57ha po stanovniku. Po regijama ekološki otisak je:

Time dolazimo do ključnog značenja ekološkog otiska. Prosječna osobaSAD-a troši 9,57 hektara, a EU (prije proširenja 2004. godine) 5,1 hektar.Rekli smo prije kako na raspolaganju imamo 1,8 hektara po stanovniku.5 Todoslovno znači da kada bismo svi htjeli živjeti kao stanovnici SAD-a trebalo binam 5 planeta. Idiotski je da se takav životni stil nameće cijelom svijetu kao

Afrika \

Azija-Pacifik 1,3

Srednji istok i Centralna Azija 2,1

Juž. Amerika i Karipska otočja 3,1

Centralna i Istočna Europa 3,8

Zapadna Europa 5,1

Sjeverna Amerika 9,2

Izvor: LPR 2004,URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005.).

Page 11: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

11

poželjan i ostvariv! SAD, Kanada i zemlje Zapadne Europe imaju veći otisakod ostatka svijeta zajedno. Ekološki otisak po regijama dovoljno nam govori omoći i nejednakosti u svijetu.

Što se događa kada neka zemlja, regija, grad ili skupina ljudi troše višenego što imaju resursa na području gdje žive? Krenu u agresiju na Irakizmišljajući kao razlog oružje za masovno uništenje, privatiziraju izvore pitkevode u siromašnim zemljama, jer svoju troše previše, krče tropske kišne šume,jer su većinu svojih odavno iskrčili, a preostale pretvorile u zaštićene parkove irezervate. Možemo nizati u nedogled. Jasno je kako će netko da osigura svojneodrživi način života, ukoliko nema dovoljno resursa u vlastitoj okolini, krenutiu pljačku drugdje. Ekološki otisak nam savršeno opisuje kako su bogatiorganizirali svijet tako da ih siromašni opskrbljuju resursima, uz sve veće vlastitosiromaštvo. Siromašni sudjeluju u globalnoj trgovini s resursima i sirovinamakoje imaju kako bi otplatili vanjski dug. Resursa je sve manje, a dugovi su sveveći. Praktički financiraju vlastito osiromašenje uz sve goru situaciju u okolišu.

Životni stil kakav imaju SAD bio bi dovoljan za svega 1,2 milijarde ljudi. Toračunamo:

12,5 mrd. ha na planeti X 88% = 1,2 mrd. ljudi 9,6ha ekološki otisak SAD-a

12,5 milijarde ha na planeti / 9,6 ha ekološkog otiska (SAD) x 88% (12%ostavlja se za druge vrste) = 1,2 milijarde ljudi. Ista računica ukoliko na primjer,uzmemo u obzir kineski otisak bila bi 7,9 milijarde ljudi. Problem današnjegsvijeta je što Kina ide prema otisku SAD-a, a ne obrnuto.

Najveći utjecaj na ekološki otisak ima iskorištavanje i potrošnja fosilnihgoriva koja utječu sa 47% na kasniji rezultat. Poljoprivreda i pašnjaci utječu saslijedećih 29%. Odnos prema šumama slijedećih 9%, ribarstvo 6%, zemljaprekrivena razvojem (ceste, zgrade, parkirališta...) 5% i nuklearna tehidroenergija 4%.

S obzirom da se energetski otisak od 1961. do 2001. godine povećao zagotovo 700%, ne trebamo previše razmišljati što znači gotovo 50%-tni utjecajfosilnih goriva na ukupan otisak.Ukoliko bi svi prihvatili prehranu kakva jenajprisutnija u SAD-u, trebao bi nam urod žitarica četiri puta veći nego što jesada ukupna svjetska godišnja proizvodnja. U SAD-u se troši trostruko više

3 Neke zemlje imaju veliki otisak, ali ne i ekološki minus, jer su bogate resursima (npr. Brazil).To naravno, opet ne znači kako njihov ekološki otisak nije prevelik.4 Vidjeti cijelu tablicu na URL: http://www.ecouncil.ac.cr/rio/focus/report/english/footprint/ranking.htm (20. 09. 2005.).5 Potrebno se prisjetiti kako u tih 1,8ha dozvoljenih za svakoga od nas ulaze i ne-ljudske vrste.

Page 12: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

12

hrane i drvnih prerađevina nego što jeglobalni prosjek. To je oružje zamasovno uništenje! Jasno je iz ovihrezultata kako konzumerizam bogatihuništava mogućnosti i budućnostsiromašnih.6 London ima 125 puta većiotisak od svoje površine, a Britanijaosam puta (Girardet, 2003).

Jasno je da ne možemo uspoređivativrijednost različitih vrsta korištenjazemlje. Na primjer, plodna zemlja je2,8 puta produktivnija od prosjeka.Pašnjaci su samo 0,4% produktivniji odprosjeka. Svi pokazatelji upućuju dakrivo upravljamo tim površinama, anajčešću uzroci degradacije su:deforesterizacija, pretjerana ispaša i

loše poljoprivredne metode.7 U skladu s tim smanjuje su stopa dostupne količinepoljoprivrednog zemljišta po osobi. Od 1950 do 1997. godine stopa je pala s0,23 ha na 0,12 ha po osobi. Ukoliko se ne zaustave gore spomenuti destruktivnitrendovi do 2030. godine pasti će na 0,08%.

Šume uništavamo u prosjeku 11 do 15 milijuna ha svake godine, otprilikeza veličinu Grčke. Deforesterizacija je odgovorna za petinu ukupne emisijeCO

2 u jednoj godini. To sve uzrokuje daljnje osiromašivanje zemalja, uništavanje

biljnih i životinjskih vrsta, širenje pustinja, razvoj zaraznih bolesti te smanjivanjeizvora pitke vode. Najbolje je naš odnos prema prirodi opisao francuski diplo-mat Vicomte de Chateaubriand: “Šume dolaze prije civilizacija, pustinje dolazeposlije” (Chamber, N., Simmons, C. and Wackernagel, M., 2004: 41). Prosječnašuma godišnje po hektaru upije 1,8 tona ugljika. IPCC procjenjuje kako bi se12-15% predviđene emisije CO

2 do 2050. godine moglo anulirati usporavanjem

deforesterizacije i održivim gospodarenjem šumama.Važno je spomenuti kako oceani upijaju 35% emisije CO

2 , no i morski

ekosustavi su pod ogromnim stopalom zagađivanja i izlova. Pritom se 90%svog ribarstva odvija u svega 8% morskih površina.

Ekološki otisak nije lako mjeriti, jer je potrebna preciznost i transparentnostpodataka. Na primjer, ponekad su podaci UN-a ili drugih velikih institucija oistoj temi drugačiji u različitim publikacijama, a moguće su zloupotrebe i u

6 Dobar izvor o ratovima za resurse predstavlja knjiga Michaela Rennera (2002) The Anatomy

of Resource Wars, Worldwatch Institute, URL:http:www.worldwatch.org (02. 04. 2005.).7 Ovdje ne smijemo ne spomenuti i ogromnu nejednakost u vlasništvu nad zemljom upojedinim dijelovima svijeta, što dodatno jača siromaštvo. Na primjer, u Brazilu trećina seoskogstanovništva posjeduje manje od 1% ukupnih poljoprivrednih zemljišta.

Page 13: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

13

podacima kod samih država i državnih agencija koje ih šalju. Najpotrebnija ježelja za dijeljenjem podataka, a mnoge države to ne žele, kako bi prikrile svojstvarni utjecaj na planet. Stoga ponekad za određena područja nema dovoljnotočnih podataka.

I sami autori ekološkog otiska priznaju neke njegove manjkavosti(Wackernagel, et al., 2004). Možemo reći kako je izračunati ekološki otisakmanji od realnog, jer se ne uzimaju svi oblici zagađenja u izračun. Na primjer,CO

2 se računa, ali emisija sumpornog dioksida (SO

2) nije zabilježena u

ekološkom otisku, tako da utjecaj kiselih kiša nije uključen. Nadalje, ne uzimajuse u izračun neobnovljivi oblici otpada koji su dugotrajni ili trajni u svomzagađivanju (radioaktivni otpad, PCB, CFC). Autori koji promoviraju i razvijajuekološki otisak ističu kako nema smisla uspoređivati utjecaj na planet kojiimaju raspadajući elementi, spojevi ili proizvodi s onima koji ostaju u prirodipo nekoliko stotina, čak i tisuća godina, jer priroda nema dovoljno kapacitetai sposobnosti apsorpcije. Po autorima ekološkog otiska takvi oblici otpada trebalibi biti izbačeni iz upotrebe ili ukoliko bi ih se koristilo ne bi smjele ulaziti ubiološko kruženje. Uništavanje voda, deforesterizacija i širenje pustinja takođernisu uključene u ekološki otisak. Isti je slučaj i s uništavanjem biljnih i životinjskihvrsta. Jasno je da “vrijednost” prirode prelazi iskorištavanje dobara i uslugasamo za ljude. Što se tiče ekološkog otiska za međunarodnu trgovinu, ukolikose na primjer auto proizvodi u Njemačkoj, a proda te koristi u Francuskoj,ekološki otisak će se računati za Francusku, a ne za Njemačku. Time se javljaopasnost da se izvoznoj zemlji dodijeli manji ekološki otisak nego što bi trebalaimati s obzirom na utjecaj određene proizvodnje na prirodu. Ista stvar je i sturizmom. Utjecaj turista računa se samo za zemlju koja dobiva turiste, a ne iza zemlju od kuda turisti dolaze i vrlo često svojim neodrživim načinom životaostavlja ju otisak u zemlji gdje su došli. Dakle, ekološki otisak ne uzima u obzirapsolutno sve intervencije u prirodi te možemo zaključiti kako je zapravo još iveći, nego što nam sada brojke pokazuju.

Po nama najveća mana ekološkog otiska jest određena nedosljednost.Naime, ekološki otisak istovremeno ističe kako je manje važna kvantiteta ljudina nekom području, a više kvaliteta života, način na koji ti ljudi žive. Ipak, kakosmo vidjeli na mnogim drugim mjestima problem populacije stavlja senezasluženo visoko mjesto. Tako se i u izvještaju LPR 2004 i na Internet staniciwww.footprintnetwork.org ističe kako se ekološki otisak može smanjiti:smanjivanjem svjetske populacije, smanjivanjem konzumerizma iimplementiranjem efikasnijih tehnologija za uslužne i proizvodne djelatnosti.

Ne želimo reći kako u određenim područjima svijeta problem populacije nepostoji, ali uvijek je potrebno naglasiti kako siromaštvo prethodi velikom brojustanovnika, a ne obrnuto. Isto vrijedi i za ekološki otisak. Edukacija, održivaznanja i tehnike te pravedna raspodjela su puno bolje metode za smanjivanjeekološkog otiska od brojanja gladnih usta. Danas se na svijetu proizvede i više

Page 14: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

14

od dovoljno hrane da svi ljudi budu siti, a opet imamo preko 800 milijunagladni, a skoro svaka druga osoba na svijetu živi u siromaštvu. Živimo u svijetuobilja gdje je normalnije baciti hranu nego nahraniti gladna čovjeka. Siromaštvoje proizvod društva, a ne škrte prirode. Konzumerizam bogatih najviše uništavaovu planetu, i dapače proizvodi siromaštvo siromašnih. Ovdje treba naglasitikako je u najnovijoj knjizi o ekološkom otisku (Chamber, N., Simmons, C. andWackernagel, M., 2004) istaknut cilj ekološkog otiska da ne mjeri glave, većveličinu stopa koje ostavljaju.

Sam izvještaj LPR 2004 ističe kako je ekološki otisak u razdoblju 1961-2001 rastao brže od broja stanovništva te se ističe kako je dokazan pad rastapopulacije u područjima gdje se ženama omogućava edukacija, vlastitaekonomska nezavisnost i zdravstvena zaštita. Svi ovi nedostaci ekološkog otiskane umanjuju njegovu ukupnu vrijednost koju nam daje kao metoda otkrivanjastvarnog utjecaja na prirodu. Ekološki otisak je najbolji odraz našeg odnosaistovremeno prema planetu i jednih prema drugima.

Živimo u svijetu u kojem je najvažnije da kapitalizam napreduje i da senovci okreću. Ekološki otisak nas upozorava kako je najvažnije da kvalitetaživota napreduje, a da se proizvodnja, potrošnja i odlaganje otpada, odnosnoiskorištavanje resursa, kruže održivo. Moramo uvijek imati na umu kako senosivi kapacitet može povećati globalnim širenjem proizvodnih površina, boljimupravljanjem resursima i jačanjem zdravlja u ekosistemima. Tako bismo naplaneti ostavljali manji otisak koji nas ne bi vodio (samo)uništenju. Kao isiromaštvo i ekološki otisak je posljedica političkih odluka. To je dakle, a neplanet, područje koje trebamo jače pritiskati.

Page 15: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

15

Hrvatska - mala zemlja zapreveliki otisak

Hrvatska se nalazi u skupini srednje pozicioniranih zemalja s ekološkim otiskomod 2,9 ha po osobi. To znači: kada bi cijeli svijet preuzeo naš životni stil bilo bipotrebno 2,9 ha po osobi, a napomenuli smo kako nam je u ovom trenutku naraspolaganju tek 1,8 ha po osobi na globalnoj razini. Nas u ovom trenutku odvelikog ekološkog minusa spašava bogati biokapacite. Mala smo zemlja bogataresursima. No, to i dalje ne znači da s njima dobro i pametno upravljamo.

Dakle, u podjeli zemalja na bogate, srednje bogate i siromašne zemljeHrvatska je stavljena u srednju skupinu. Ekološki otisak od 2,9 ha po osobimanji je od prosjeka Centralne i Istočne Europe gdje je Hrvatska svrstana, čijije ekološki otisak 3,8ha. Od zemalja s kojima Hrvatska dijeli granice imamootisak veći samo od Bosne i Hercegovine, dok sve ostale susjedne zemlje imajuveći otisak od Hrvatske.

Izračun od 2,9 ha po osobi dobiven je od strane WWF-a u njihovom LivingPlanet Report 2004. Kao što je izračunao globalni ekološki otisak, WWF dajei izračun za svaku pojedinu zemlju. Nije nam poznat podatak da se u Hrvatskojna državnom, županijskom i lokalnom nivou koristi, a pogotovo računa ekološkiotisak, tako da smo u ovom trenutku prisiljeni služiti se Living Planet Reportom.

Što se tiče izračuna za Living Planet Index (LPI) koji prati ugroženost biljnihi životinjskih vrsta, možemo reći kako u Hrvatskoj više od 10% ukupnih biljnihi životinjskih vrsta, njih 514 ima status ugroženih.

Sada ćemo na primjeru Hrvatske nabrojati kategorije koje se uzimaju uobzir prilikom računanja ekološkog otiska. Kao što smo rekli obuhvaća se:iskoristiva površina zemlje i mora, energija, tlo na kojem su građevine, ceste isl., površina za upijanje CO

2 te biokapacitet određenog područja.

Naš otisak za tlo i more je 1,24 ha. U to su uključeni:

Hrvatska je jedna od biološki raznolikijih zemalja na svijetu, posebno uodnosu na veličinu i broj stanovnika. Gotovo 45% kopnenog dijela Hrvatske su

poljoprivreda/hrana šume pašnjaci ribe

0,78 ha 0,37 ha 0,0 ha 0,06 ha

Page 16: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

16

šume, a od toga je čak 95% prirodnog sastava što uvjetuje biološku raznolikost.Korišteni hektari za proizvodnju hrane i iskorištavanje šuma po stanovniku sunešto viši od svjetskog prosjeka (0,9ha). Od ukupnih poljoprivrednih površinaproizvodnja hrane zauzima 51,5%, a travnate površine zauzimaju 48,5%, odčega su dvije trećine pašnjaci, a livade jedna trećina. Živimo u zemlji koja bimogla proizvoditi hrane za izvoz, a opet 2004. godine smo uvezli hrane uiznosu od 1,4 milijarde dolara. Prema studiji Agronomskog fakulteta, a naosnovi kvalitete zemljišta, Hrvatska bi mogla hraniti 27 milijuna ljudi (Lay,2005).

Proizvodimo svega sedam proizvoda dovoljno za naše potrebe. Uvozimočak i sijeno. Istodobno s približavanjem EU, sve je jasnije kako se seljak odavdeneće moći nositi s visoko subvencioniranom robom iz EU. Ipak, i naši seljacivole se pozicionirati unutar subvencioniranog sektora pšenice ili kukuruza, avrlo malo kreću prema proizvodnji voća i povrća. Eh, ali za to ne postoje takolake domaće subvencije, a zahtijeva i veći rad. Hranu uvozimo, hranu bacamo.Samo u Zagrebu se godišnje baci između 8 i 10 tisuća tona hrane. Što se tičerazvoja ekološke poljoprivrede kao mjere održivog razvoja, a kao i načinaproizvodnje s naglašeno manjim ekološkim otiskom, Hrvatska je na samomsvjetskom dnu, a u Europi je samo ispred Albanije. Time sve naše priče očistom i nezagađenom tlu, zdravoj domaćoj hrani te očuvanom okolišu ibiološkoj raznolikosti dobivaju gorak okus. Jasno je kako se u konvencionalnojpoljoprivredi koja prevladava obilno koriste razna sintetička kemijska sredstvakoja osim što loše utječu na zdravlje ljudi, dodatno osiromašuju tlo i dugoročnoga čine neplodnim.

Kod ovog dijela izračuna ekološkog otiska, zanimljivo je primijetiti kako jeotisak za konzumiranje ribe manji čak od prosječnog otiska siromašnih zemalja.

Nulta suma u rubrici koja izračunava korištenje pašnjaka dovoljno namgovori o problemima na koje se ponekad nailazi u računanju ekološkog otiska.Za pretpostaviti je kako nema relevantnih ili znanstveno utemeljenih podatakakoliko iskorištavamo pašnjake.

Podataka za povlačenje vode i za izvore pitke vode također nema. To ješteta budući da smo zemlja koja obiluje izvorima pitke vode kojoj mnogipredviđaju budućnost kakvu danas ima nafta. No i tu možemo postaviti pitanjejesmo li svjesni važnosti pitke vode za budući svijet koji se kreira već danas. UZagrebu se gubi gotovo 40% vode zbog loših i dotrajalih cijevi. A i mirno smoodšutjeli otkriće glavnog državnog inspektora u 2003. godini da jedna odnajbeskrupuloznijih korporacija na svijetu Bechtel, krade vodu iz rijeka Like iGacke. Uslijed njihove krađe vode, dolazilo je i do pomora ribe i rakova. Bechtelje krađu vode platio gradnjom autoceste i zaštitom dobro potkoženih domaćihlobista.

Za sada imamo sreću što je na snazi zakon koji sprječava rasprodajuvodovoda sve do 2018. godine. Time smo makar privremeno zaštićeni od

Page 17: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

17

sudbine mnogih gradova u svijetu koji su predali upravljanje vodom globalnimkorporacijama, a zauzvrat dobili skuplju vodu i neučinkovitije upravljanjevodoopskrbom. To preuzimanje jednog od najvrednijih sektora u društvu gotovouvijek se događa pod paskom Svjetske banke ili Europske banke za obnovu irazvoj. Budući da najmoćnije korporacije u kontroli vode dolaze iz EU, temožemo pratiti osvajanje vodoopskrbe u susjedstvu, ne bi nas trebao iznenaditipritisak da se zakon olabavi. Živimo u zemlji gdje zakoni koji spriječavaju profiti nečije interese nisu baš sveta krava, a znamo kako se lako zakoni i mijenjaju.Možemo prilično sigurno pretpostaviti kako će vode i šume biti slijedeće unapadu privatizacije. Uostalom, imamo iskustvo s Bechtelom, a njemačkakorporacija RWE je već osvojila izgradnju pročistača otpadnih voda u Zagrebu,premda im je projekt komisija Gradskog poglavarstva ocijenila neprimjerenim.Gradsko je poglavarstvo razumljivo, nakon negativne ocjene komisije odobriloprojekt RWE-u. I početkom 2006. godine voda je u Zagrebu poskupjela za40%. No kao što smo rekli, često se niti mi sami ne možemo previše pohvalitida cijenimo obilje pitke vode nad kojom se krećemo. Zagreb izgubi 40 postopitke vode zbog dotrajalih cijevi koje puštaju. U Hrvatskoj nije rijetkost da sestvaraju divlja odlagališta smeća uz vodocrpilišta. Vrlo je vjerojatno da otpadodlažu upravo ljudi koji i piju vodu iz tih vodocrpilišta, jer žive u tom području.

Energetski otisak Hrvatske je veći od svjetskog prosjeka i prelazi dobivenerezultate za srednje razvijene zemlje te iznosi 1,6ha.

Za otisak unutar ove skupine koriste se:

Za energetski dio ekološkog otiska Hrvatske treba još naglasiti kako su kodizračuna LPR-a 2004 korišteni rezultati iz 2001. godine kada Hrvatska nijekoristila struju iz NE Krško, premda je to danas slučaj. U Nacionalnoj strategijizaštite okoliša koju je donio i prihvatio Hrvatski sabor 25. siječnja 2002. godineističe se kako nuklearna energija osigurava 4,1% od ukupne energetskepotrošnje u Hrvatskoj.

Također, možemo izraziti čuđenje što nisu dobiveni rezultati za iskorištavanjeenergije pomoću vode, jer su to poznati podaci i samoj javnosti, a ne samopočesto zatvorenim znanstvenim krugovima. Hidroelektrane osiguravajuHrvatskoj preko 20% energije (točni godišnji podaci variraju s obzirom na količinuvode), što nikako nije zanemariv podatak posebno ako uzmemo u obzir da seradi o više od polovice proizvedene struje u Hrvatskoj. Ovdje je potrebnospomenuti kako sami proizvodimo 52,8% od ukupnih energetskih potreba, aprocjene govore kako će taj broj do 2030. godine pasti na oko 20%. Znači,kao i većina zemalja u svijetu i Hrvatska će postajati sve ranjivija zbog ovisnosti

CO2 od fosilnihgoriva

drvo za ogrjev ikuhanje nuklearna hidro

1,57 ha 0,03 ha 0,00 ha 0,00 ha

Page 18: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

18

o centraliziranim fosilnim gorivima.U tom kontekstu zabrinjavajući je podatak kako solarni izvori energije u

Hrvatskoj čine svega 0,01% energetske proizvodnje (Potočnik i Lay, 2002).Situacija s korištenjem energije vjetra još je poraznija. Situaciju donekle popravljavjetroelektrana na Pagu, postavljena 2004. godine i nedavno izgrađena poredŠibenika. No višegodišnje natezanje s birokracijom dovoljno govori o odnosuprema obnovljivim izvorima energije u državnoj vlasti.

Tablica iskorištavanja obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj:

Nevjerojatno je da tako malo iskorištavamo resurse kao što su vjetar i sunce.Solarni kolektori za toplu vodu se počinju stidljivo pojavljivati u Dalmaciji, Istrii na otocima, premda bi ih se moglo koristiti i drugdje u Hrvatskoj s obzirom napovoljan položaj. Tek nekoliko većih takvih sustava imamo u hotelima u Visu,Šibeniku, Puli i kraj Zadra. U nama susjednoj Sloveniji proizvodnja solarnihkolektora se subvencionira od strane države. Na nama je da se i u Hrvatskojizborimo za poticaje na kupnju solarne opreme. U kombinaciji s edukacijomova tehnologija bi mogla napokon zaživjeti. Drugi način da se zaobiđe prob-lem skupoće je samogradnja solarne opreme. Naime, ljudi koji znaju koristitiosnovne stolarske alate bez većih teškoća se mogu upustiti u gradnju vlastitogsolarnog sustava, što ćemo pokazati u slijedećim poglavljima. Na taj načinmože se uštedjeti golema količina novca, a izrađena oprema ne mora nužnobiti lošija od komercijalne.

Kada se god spomene nestašica struje u Hrvatskoj, prvo se počinju spominjatinove elektrane, uglavnom nuklearne, premda bi najviše energije moglijednostavno sačuvati i uštediti. U zgradama se troši 40% od ukupne energije.U Energetskom institutu Hrvoje Požar ističu kako su tu i najveće mogućnostiuštede energije. U prosjeku se u Hrvatskoj u zgradama na prozore i vanjskezidove izgubi 70% toplinske energije. Također se ističe kako čak 83% zgrada

Vrsta izvora Potencijal (Peta Jul) Korištenje

Vjetar 12,6 0,00

Sunce 118,8 0,01

Biomasa i otpad 74,00 14,00

Geotermalni 10,00 0,01

Male hidrocentrale 2,5 0,36

Ukupno 217,9 14,38

Velike hidrocentrale 32,8 22,00

Sveukupno 250,7 36,38Izvor: Lay, V. (2005) Integralna održivost i učenje, u: Društvena istraživanja 77,God.14, br.3: 369.

Page 19: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

19

ne zadovoljava toplinske propise niti iz daleke 1987. godine (Gordana Petrovčić,Vjesnik, 02.06.2005.).

Kao što je već rečeno, glavni doprinos ukupnom ekološkom otisku dajekorištenje fosilnih goriva, što je u slučaju Hrvatske i više nego očito. Strukturakorištenja fosilnih goriva može se vidjeti na sljedećoj slici (Duić, 1999):

Iz priloženog grafikona vidljivo je kako i u Hrvatskoj udio fosilnih gorivaprednjači za potrebe grijanja i transporta. Unatoč tome, i dalje se gradeenergetski neefikasne zgrade, a Nacionalni program za proizvodnju bio-dizelakoji pokriva sve proizvodne i pravne aspekte, već četiri godine čami u ladici. Izdržavnog Povjerenstva nadležnog za provedbu projekta uvođenja biodizela uHrvatsku istaknuli su kako će tek 2007. godine biti proizvedene prve većekoličine biodizela u Hrvatskoj. 2007? To je sedam godina nakon što je osnovanaradna skupina pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. I to sve u trenutkukada nam neobrađeno stoji 368817 hektara1 , a pristupanjem EU ćemo bitiobavezni oko 5% goriva za transport proizvoditi od obnovljivih resursa. Nemaveze, bar znamo uvoziti.

U Hrvatskoj se svugdje navode obnovljivi izvori energije kao naš interes, apoticaji za investiranje u zelenu energiju su neznatni, a nije dorađen niti zakonkoji bi regulirao otkup tako dobivene struje. Čak i kuće koje u većoj ili manjojmjeri imaju instalirane solarne module, nikako da privole ekološki svjesni HEPda im otkupljuje struju kada je imaju previše za vlastitu potrošnju. Ekološkiproizvođači hrane bi trebali pokretati i svoju mehanizaciju na ekološki načinda dobiju certifikat, a bio-dizel nije reguliran. Želimo štediti energiju, a primjerice,kuće od balirane slame nisu dozvoljene.

Nevjerojatno je kako Hrvatska nema jasnu strategiju, viziju pa čak niti vidljivu

1 Hrvatska ima više od 1,8 milijuna hektara obradivog zemljišta (Lay, 2005).

Page 20: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

20

želju da počne iskorištavati obnovljive izvore energije kojima obiluje (sunce,vjetar, voda, biomasa…). Mogli bismo reći kako se odnos prema hrani možepreslikati i na odnos prema energiji. Gubici u distribuciji energije iznose 15-30%. Ipak, struju plaćamo skuplje od ljudi koji žive u Londonu ili Monaku,Finskoj ili Australiji, a najviše od svih tranzicijskih zemalja.

Time Hrvatska neopisivo kaska za Europskom Unijom, u kojoj jeiskorištavanje energije iz obnovljivih izvora shvaćeno ne samo kao deklarativnapodrška održivom razvoju, već i kao konkretan i stvaran program razvoja. Upojedinim naprednim zemljama i regijama EU-a proizvodnja energije izobnovljivih izvora doseže i do 20% od ukupne proizvodnje energije.

Što se tiče zemlje koja je iskorištena za razvoj, zgrade i građevine te ceste,Hrvatska se nalazi u prosjeku srednje razvijenih zemalja s 0,09ha po stanovniku.Taj broj je sigurno danas veći pošto graditeljstvo (uglavnom ružno) i cestogradnjapredstavljaju rastući sektor u Hrvatskoj.

Totalni biokapacitet Hrvatske iznosi 2,8ha po osobi. Za računanje totalnogbiokapaciteta koriste se:

Zanimljivo je kako je unutar razdoblja 1991-2001 biokapacitet Hrvatske

ostao stabilan, ali smo povećali ekološki otisak za 6%, premda je polovinu tograzdoblja obilježilo ratno stanje kada je pritisak na iskorištavanje resursa punomanji.

Iz dobivenih rezultata za totalni biokapacitet i ekološki otisak Hrvatske dobivase ekološki deficit Hrvatske koji iznosi 0,1ha po osobi. Dakle, Hrvatska je uminusu za 0,1ha, dok je svjetski prosjek 0,4. Ukoliko bi počeli povećavatiekološki otisak uz smanjivanje biokapaciteta, značilo bi da smo prihvatilineodrživi koncept neoliberalnog kapitalizma, kakvog danas predvode SAD iostale ekonomski najjače zemlje.

Mali ekološki deficit i bogat biokapacitet nudi Hrvatskoj šansu da uzodređene konkretne programe i projekte krene putem održivije budućnosti.No, i dalje je premalo upravo te konkretnosti. Hvale vrijedni pokušaj u Samoboru2002. godine da se od bacanja u smeće spasi hrana iz supermarketa i pekaradok je još uvijek dobra za konzumiranje, brzo je utihnuo bez da je ostaviodublji trag. O nekim programima ili projektima kakve ćemo upoznati upoglavljima o energiji ili graditeljstvu, još ćemo uvijek čitati u novinama podrubrikom dogodilo su u svijetu. Možemo istaknuti i dobre primjere: organskefarme su sve više okrenute školskim i inim posjetima, pa neke poput BernardeOrehovec iz Čakovca i hrane vrtiće; grad Koprivnica sa svojim programombiciklističkih staza može poslužiti kao primjer (posebno Zagrebu) kako smanjitiekološki otisak od transporta; obnavljaju se znanja iz tradicijskog graditeljstva

pašnjaci šume riblji fond

0,83 ha 0,33 ha 1,28ha 0,27 ha

poljoprivreda/hrana

Page 21: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

21

koje također ostavlja manji otisak od tako popularnih betonskih zdanja, što naobali što u velikim gradovima. Ipak postavljamo pitanje: koliko dugo će namtrebati okrenuti se oko sebe ili baciti pogled preko plota i vidjeti kako nježnijiotisak na planet, može značiti i kvalitetniji otisak na našim životima?

Zaključak je kako “ponašanje socijalnih aktera vitalnih za projektiranje iostvarivanje održivog razvoja pokazuje da je održivi razvoj danas još marginalnapreokupacija upravljačkih elita u Hrvatskoj (Lay, 2001: 35).

Page 22: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

22

Permakultura - trajnarevolucija

Permakultura je način dizajniranja ljudskih prostora s ciljem stvaranjauravnoteženih i održivih sustava. Jedan od važnih kriterija koji se uzima u obziru ocjenjivanju uspješnosti permakulturnih projekata je upravo ekološki otisak.Dakle, permakultura je u stvari sredstvo kojim je moguće doći do cilja - održivognačina života. To podrazumijeva reorganizaciju sadašnjeg načina života, a tose posebice očituje u tome kako koristimo resurse, način na koji trošimo energiju,gradimo kuće, uzgajamo hranu itd.

Ne kaže se bez razloga kako je permakultura dobro promišljeni džumbussakupljenih znanja iz biologije, proizvodnje hrane, energetike, arhitekture igraditeljstva, gospodarenja otpadom, očuvanja vodenih resursa, ekonomije ijoš svašta čega. Naravno, nije nam namjera tvrditi kako u drugim pravcimanema svijesti ili prakse o ovome, ali u permakulturi je to njen integralni dio.Moguće je imati eko-markicu i proizvoditi organsku hranu, a imati sve drugedimenzije naših života neodrživima. Nemoguće je stvoriti funkcionalanpermakulturni projekt, a da ne pokažete u praksi kako primjenjujete znanja izgore nabrojenih dimenzija. I to je nama super, to opraktičavanje održivosti.

Dodatni je mamac bila i činjenica da se permakultura ne veže za bilokakvu ideologiju ili duhovnu prosvijetljenost. Kao aktivisti i aktivistkinje izantiratnih, mirovnih, anarhističkih, altermedijskih i ekoloških organizacija, stim stavljanjem naglaska na praksu i na praktičnu primjenu određenih principai etike, konačno smo dobili alat kako neke od snova trajno ostvariti. Nemaštrebanja iz nejasnih knjiga niti polaganja ispita kod nezainteresiranih profesora.Nama kao mladcima i mladicama iz urbane aktivističke scene to je sve finoleglo.

Permakulturu je prvi počeo osmišljavati Bill Mollison na Novom Zelandu.Jasan i zaokružen sustav razradio je početkom ’70-ih zajedno s DavidomHolmgrenom. Tada je stvorena i jedna od prvih definicija permakulture kaonačina stvaranja uravnoteženog ljudskog okoliša (Mollison, 1996: 9). Proširenaknjiga Permakultura 1 je izašla 1978. godine, a Permakultura 2 dvije godinekasnije. Njih dvoje je i stvorilo riječ permakultura kao izvedenicu od dvije riječi:

Page 23: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

23

PERMAnentna agriKULTURA. Mollison je između ostalih, već tada uviđaokako je konvencionalna proizvodnja hrane destruktivna u dugoročnom pogledui prema nama samima i prema prirodi. Stoga je stvorio temelje za trajnupoljoprivredu, dizajniranje sustava koji će nam osiguravati hranu bez opasnostiza budućnost.

Kasnijim razvojem permakulture u ’80-ima, a posebno urbanim dijelompriče, permakulturu se sve više shvaćalo kao ideju i način rada koji nadilazigranice poljoprivredu, te je izvedenica postala sinonim za stvaranje permanentnekulture. Uostalom, jasno je da ljudska kultura ne može postojati bezuravnotežene i održive proizvodnje hrane te etičke osnove u odnosu premaresursima.

Permakultura ima mnoge definicije, a pogotovo postoje brojni stavovi opermakulturi s obzirom na nečije osobne osjećaje i povezanost s njom. Možemoreći kako bi značila “preuzimanje prirodnog ekosistema kao modela za naše,ljudske životne prostore” (Whitefield, 2004: 3). Ekosustavi u prirodi su održivi ito je ključna riječ za kojom tragamo dok se bavimo permakulturom. Ukolikopromatramo i učimo od ekosistema kako živjeti održivo, otvara nam se čitavniz metoda i tehnika koje možemo primijeniti u našim društvenim okolišima.

Rekli smo da permakultura stvara uravnoteženi ljudski okoliš. Dvije su ključneriječi ovdje. Stvaranje je prva. Znači permakultura podrazumijeva akciju, dizajn,kultiviranje naše okoline. Druga važna riječ je ravnoteža ili balans. Permakulturanam pomaže stvarati trajne sustave kojima je cilj da ne narušavaju balans nitiu prirodi niti između ljudi. Najbolja učiteljica i za stvaranje i za balans je priroda.Trebamo osluškivati, mirisati, opažati, shvaćati sve te silne procese i kruženjau prirodi te primijeniti stečeno znanje za dizajniranje našeg ljudskog okolišakako bismo dobili još više.

Simbol permakulture je stablo. Šire rečeno simbol je šuma, jer predstavljaiznimno bogat, raznolik i stabilan ekosustav. Način na koji funkcioniraju šumeideal je u permakulturi. Nebrojene su funkcije koje jedno stablo pruža. Stablou šumama nam daje hranu i piće, gorivo, drvnu građu, papir, iz mnogihstablašica dobivamo lijekove, štite nas od vjetrova i upijaju CO

2, sprječavaju

eroziju i lišćem malčiraju tlo, rezervoari su pitke vode, pružaju dom milijunimabiljnih i životinjskih vrsta te potiču bioraznolikost. I zašto ne reći, pružaju namhladovinu i divno mjesto za odmor. Dobro, zašto ne reći još, ispod stabla sesuper i cmakati!

U većini logoa i simbola permakulturnih projekata, organizacija i udruženjastoji stablo oko kojeg vidimo i kruženje ciklusa i procesa u prirodi. Stoga niječudno da se u permakulturi naglašava važnost šuma i sadnja stabala.

Svima nam se srce usplahiliro od sreće kada je Nobelovu nagradu za mir2004. godine dobila Wangari Maathai, hrabra žena iz Kenije. Maathai je 1977.godine pokrenula Green Belt Movement kako bi potaknula siromašne žene dakao borbu protiv siromaštva, uništenja okoliša i potlačenosti žena sade što više

Page 24: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

24

stabala. Tako nam je na najljepši način pokazana povezanost između ekološkogaktivizma, borbe protiv siromaštva i za ženska prava. Aktivistkinje Green BeltMovementa posadile su do danas preko 30 milijuna stabala.

Šume nam najbolje oslikavaju procese kruženja i održivosti u prirodi.Shvaćanju prirodnih procesa dodajemo usvajanje novih znanja i tehnologija terevitaliziranje tradicionalnih održivih vještina. Permakultura usvaja mnogarješenja iz prošlosti. Ona su vrlo često plod dugotrajnog iskustva i promišljanjate su jednostavna za primjenu. Time smo došli do klasične dileme: što je novou permakulturi, a što staro? Permakultura je skup starih metoda i tehnika, alii novih znanja te primjenjivih tehnologija bez obzira govorimo li o vrtu,graditeljstvu ili nečemu trećem. Mnogi ljudi koriste permakulturne metode itehnike, a da toga nisu svjesni ili ih tako ne nazivaju. To je u redu, jer jeetiketiranje manje važno. Na primjer, Chagga narod sa sjevera Tanzanije istanovnici Kandy regije na Sri Lanci od davnina stvaraju permakulturne šumskevrtove (Whitefield, 2004). Zajedno rastu trajnice, stabla, voćke i grmolike biljke,međusobno se pomažući hranjenjem i zaštitom od nametnika. Sustavi su održivibez velikog unosa energije, sprječavaju eroziju i donose velike prinose. Također,mnoga znanja i vještine nije stvorila permakultura, ali ih je uvelike populariziralai proširila. Jedna od takvih je i malčiranje (često u literaturi kod nas nazivano inastiranjem), odnosno prekrivanje tla organskim materijalima. Malčiranje sekoristilo mnogo prije početka ’70-ih i nastanka permakulture, ali danas jenezamisliv permakulturni vrt bez malčiranja. Mogli bismo reći da svi kojimalčiraju nisu permakulturnjaci, ali svi permakulturnjaci malčiraju. To se odnosii na mnoge druge tehnike i metode koje nisu nikakvo vlasništvo permakulture,ali je permakultura bez njih nemoguća.

Ovime ne želimo reći kako su sva znanja i pravila iz prošlosti korisna iprihvaćena u permakulturi. Tradicionalno kuhanje na otvorenoj vatri je priličnoneefikasno trošenje energije. Općenito tradicionalni pristup kuhanju hrane imasvega 5-15% iskoristivosti energije biomase. Također možemo reći i za diotradicionalnog graditeljstva – energetski je neefikasno jer smo u prošlosti biliokruženi obiljem šuma i druge biomase pa se ljudi nisu previše osvrtali nakoličinu drveta koje se koristi za zagrijavanje kuća. Na primjer, tradicionalnedrvene kuće imale su zidove od svega 7 cm tvrdog drveta koje je bilo prekrivenotankim slojem trske i glinene žbuke. Toplina kroz ovakav zid prolazi čak desetputa brže nego kroz zid neke održive niskoenergetske ili pasivne kuće. Utradicionalnom načinu života možemo osim energetske efikasnosti naći i mnogedruge zamjerke. Na primjer patrijarhat. Odnos prema ženama u prošlosti jebio užasan, i premda je danas bolje, to je borba koja i dalje traje. No, na starose sigurno ne želimo vratiti. Kao i mnogo puta, i ovdje nam je potrebna ravnotežana korist svima.

U permakulturi imamo tri prekrasna etička principa koji bi nas trebali voditi:briga za Zemlju, briga za ljude i pravedna raspodjela. Premda su ovi etički

Page 25: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

25

principi u neku ruku razumljivi sami po sebi, spomenimo par riječi za svakogaod njih. Briga za Zemlju sadržava ne samo sva znanja i vještine kojimapojačavamo održivost našeg načina življenja, već i svijest o važnosti ovogplaneta. Briga za ljude naglašava solidarnost i međusobno pomaganje. Onauključuje i organizacijske i ekonomske oblike koji počivaju na suradnji irazumijevanju drugih. Treći princip možemo shvatiti kao most između brige zaZemlju i ljude. Bez svijesti o potrebi za pravednom raspodjelom resursa našabriga za Zemlju i ljude ostaje na plitkoj razini. Briga za pravednom raspodjelomresursa najbliža je težnji da zadržimo kvalitetu života, a smanjimo ekološkiotisak. Netko je lijepo rekao: “Ima dovoljno za sve naše potrebe, ali ne i za svunašu pohlepu” (Burnett, 2004:17).

Page 26: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

26

Pazi, hrana pada

Ovo je super naziv filma u kojem nam Mollison predstavlja osnovne principepermakulture. Mi ga ovdje možemo shvatiti dvostruko. U konvencionalnomsmislu mi se zaista često ponašamo kao da hrana pada s neba. Rijetko se kadpitamo o načinu uzgoja naše hrane, posljedicama koje takva proizvodnjaostavlja za sobom, ne samo ekološke, već i socijalne i ekonomske.

S druge strane, u permakulturnom smislu možemo reći kako stvaramo trajnoodržive sustave gdje u našim vrtovima, posebno u našim šumskim vrtovimazaista moramo paziti na glavurdu – jer hrana doslovce pada. Jasno je zaštozapočinjemo s hranom. Bez unosa energije i u naše organizme malo će namkoristiti znanja o npr. biodizelu. Osim toga, hrana ima toliko utjecaja na našeživote, a pored svog obilja kojeg proizvodimo kao ljudska rasa, i dalje kaskamou izražavanju obilja u solidarnosti i međusobnoj pomoći, pa imamo stotinemilijuna gladnih i milijarde siromašnih.

Pri kraju Drugog svjetskog rata destruktivni model konvencionalnepoljoprivrede počeo se masovno primjenjivati. Korporacije koje su proizvodilesintetičke kemikalije za vojne potrebe, izgubile su veliko tržište. Umjesto daostanu bez posla, radije su počele svoje proizvode prodavati poljoprivrednicimai tako započele, kako su je kasnije nazvale “zelenu revoluciju”. Korištenjemsintetičkih kemijskih gnojiva i pesticida, zajedno sa skupom mašinerijom(proizvođači tenkova i kamiona također nisu htjeli ostati bez posla) nastala jenova poljoprivredna metoda koja je davala vrlo visoke prinose.

Današnja konvencionalna poljoprivreda uzrokuje: eroziju tla, širokozagađenje tla i podzemnih voda, gubitak plodnog tla, stvrdnjavanje tla ismanjenje biološke aktivnosti u tlu, pretjerano korištenje umjetnih gnojiva ikemijskih pesticida, herbicida i slično. U SAD-u su u posljednjih 40 godinaizgubili 20 cm humusa zbog ispiranja najkvalitetnijih površinskih dijelova tla.Konvencionalna poljoprivreda ima sve više problema sa proizvodnjom uz daljnjeuništavanje prirode i pojačavanje širenja klimatskih promjena. Korištenjekemijskih sredstava i GMO-a dodatno je ugrozilo podzemne pitke vode, zagadilozemlju i vodene tokove, te smanjilo bioraznolikost. Korištenje teške mehanizacijei ovisnost o nafti te ogromno iskorištavanje energije, činjenice su kojekonvencionalnu poljoprivredu čine neodrživom. Samo svaka tona umjetnoggnojiva proizvede 5 tona CO

2. WHO procjenjuje kako je barem tri milijuna

Page 27: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

27

ljudi godišnje otrovano pesticidima, od čega više od 200000 umre, uglavnomu siromašnim zemljama. Na primjer, studija koja je provedena na radnicimana plantažama cvijeća u Kolumbiji otkrila je kako su izloženi 127 vrsti pesticida,od kojih je 20% zabranjeno za korištenje u SAD-u. Po podacima ColumbianHuman Rihgts Committeea dvije trećine tih radnika ima zdravstvene problemezbog svog posla. Iz Kolumbije dolazi dvije trećine cvijeća koje se koristi u SADte tako pesticidi nalaze svoj put nazad (French, 2000).

Na žalost, konvencionalna poljoprivreda prouzrokovala je smanjenjebioraznolikosti, ubijanje života u zemlji, kojim inače zdrava zemlja buja, te jetime uništena sposobnost zemlje da dalje proizvodi hranu bez sve većeg i većegunosa sintetičkih kemijskih gnojiva, pesticida i ostalog. Jasno, tako se smanjilai kvaliteta hrane koju konzumiramo. Poljoprivrednicima korištenje kemijskihgnojiva nije bilo ništa novo. Stoljećima su se koristili razni pripravci, kao što sukameni fosfati, guano (izmet šišmiša i nekih ptica), morska trava itd. Međutimove tvari su prirodne, a prirodni ekosustavi imaju ugrađeni mehanizam kakoda se nose sa tvarima koje sami proizvedu. Nove kemikalije su tvorevine čovjeka,uglavnom ekstremno koncentrirane prirodne kemikalije ili potpuno sintetsketvari. Prirodni ekosustavi se s ovim tvarima ne mogu nositi. Velike ekološkeštete su učinjene, a u većem djelu svijeta ova praksa se nastavlja.

Istovremeno s najjačim globalnim širenjem “zelene revolucije”, zagovornicizdravog životnog stila počeli su tražiti bolje načine uzgoja hrane. Pogled uprošlost omogućio im je da posude i usvoje znanja i tehnike iz razdoblja prijesintetskih kemikalija. Našli su poljoprivredne tehnike pomoću kojih je mogućegodinama uzgajati kvalitetnu hranu na istoj parceli s visokim prinosima beziscrpljivanja tla. Kako ne bi ovisili o globalnom tržištu hrane koje proizvodisiromaštvo, glad i uništavanje prirode, permakultura nas uči kako osigurati namalom prostoru obilje hrane. Prije nego krenemo dalje, spomenimo neke drugevrijedne ekološke pristupe u proizvodnji hrane. Pokret koji je nastao kaotendencija da se izbjegnu negativne posljedice sintetičke poljoprivrede, razviose u pokret prema nečemu što je ekološki prihvatljivo – nečemu što se ugrubomože definirati kao održiva poljoprivreda.

Održiva poljoprivreda

Općenito, održiva poljoprivreda je metoda proizvodnje hrane uz pomoć zdravezajednice biljaka i zemlje bez upotrebe gnojiva i pesticida sintetskog porijekla.Održiva poljoprivreda dugoročno poboljšava kvalitetu tla i čini ga sve plodnijimiz godine u godinu. Međutim, na održivu poljoprivredu ne smijemo gledatisamo kao na tehnološki postupak koji bi trebao zamijeniti postojeću praksu,već kao na dio šireg društvenog pokreta koji će poboljšati kvalitetu života čitavogdruštva u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu.

Page 28: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

28

Organska poljoprivreda

Termin “organsko povrtlarstvo” prvi se put pojavio u knjizi “Look to the Land”(Pogled prema zemlji), koju je napisao Lord Northbourne 1940. godine. Dvijegodine kasnije objavljeno je prvo izdanje knjige “Organic Gardening andFramnig” (Organsko povrtlarstvo i poljoprivreda). Mnogi fundamentalni principiorganske poljoprivrede stari su koliko i najstariji oblici poljoprivrede.

Jednostavno rečeno, organska poljoprivreda (u Hrvatskoj se koristi termin“ekološka poljoprivreda”) je uzgoj hrane bez upotrebe sintetskih i umjetnihkemikalija. Zabranjeno je korištenje svih sintetskih gnojiva, pesticida, a nadgledase i liječenje životinja. Podrazumijeva se izbjegavanje GMO-a. Unutar ovedefinicije postoji širok spektar poljoprivrednih metoda i tehnika.

Bitno je shvatiti da je termin “ekološka ili organska poljoprivreda” vrlo široki u stvari nam malo govori o tome kako je hrana u stvari uzgojena. Da bi nekahrana bila ekološki uzgojena, mora biti zadovoljen pravilnik o ekološkojpoljoprivredi. U pravilniku ćete uglavnom naći koja kemijska sredstva itehnološki postupci nisu dozvoljeni u ekološkoj poljoprivredi. Činjenica da nekahrana zadovoljava ovaj pravilnik manje nam govori o tome da li je hranauzgojena u plasteniku/stakleniku, da li se zemlja ore ili prirodno održava rahlom,u kojoj mjeri se koristi mehanizacija itd. U ekološku poljoprivredu spadaju imetode kao što je hidroponija – uzgoj biljaka u plastenicima bez zemlje, uumjetnom mediju pod umjetnim svjetlom i kontroliranim klimatskim uvjetima.

Kako se udaljavamo od ovog ekstrema, počinje upotreba zemlje, ali jošuvijek se koristi mnogo umjetnih materijala. Na primjer, mnogi koriste plastičnecrne folije kao malč, premda je malčiranje prirodnim pokrovima puno korisnijei efikasnije. Kako se krećemo dalje prema prirodnijim metodama povećava sekorištenje organskih materijala (slama, sijeno, lišće...) te je na okoliš ukupniutjecaj neke metode manji. Na potpuno suprotnoj strani nalaze se metodeuzgoja hrane koje potpuno nadilaze oranje tla, gnojenje i plijevljenje, kao štoje primjerice metoda Masanobu Fukuoke iz Japana.

Biodinamika

Biodinamika je poljoprivredna metoda koju je razvio austrijski znanstvenik-filozof Rudolf Steiner (1861-1925). Steiner je 1924. godine održao niz odosam lekcija poljskim poljoprivrednicima u blizini Wroclawa. Ovih osam lekcija,zajedno sa dodatnih četiri, objavljeno je pod naslovom “Duhovni temelji zaobnovu poljoprivrede”. Steiner je vjerovao da zemlja kao supstanca sadržiesenciju života i da je treba tretirati raznim preparatima da bi se obogatilaživotna snaga i pobudila mikrobiološka aktivnost te da bi se stvorili idealniuvjeti za rast biljaka.

Biodinamika promovira ideju o samoodrživosti u smislu proizvodnje vlastitog

Page 29: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

29

sjemena, gnojiva, pripravaka i hrane. Obuhvaća povrtnjake, oranice, voćnjake,jezera, šume i pašnjake. Specifično za biodinamiku je korištenje devetpripravaka, koji se pripremaju na poseban, ponekad čak mistificirajući način.Pripravci su mineralnog, biljnog i životinjskog porijekla, najčešće fermentirani,a primjenjuju se u malim količinama na kompost, životinjsko gnojivo, zemlju ilidirektno na biljke. Osim pripravaka u biodinamici važnu ulogu zauzimaju tehnikekompostiranja, malčiranja, miješanja kultura i druge organske tehnike. Ubiodinamici se uzima u obzir i utjecaj planetarnih i kozmičkih sila na rast biljaka.Mjesečevi i astrološki ciklusi imaju ključnu ulogu pri vremenskom rasporedusadnje. Biodinamika koketira s mističnim te pokušava naći ravnotežu izmeđufizičkog i metafizičkog aspekta.

Prirodna poljoprivreda (Nature farming)

Prirodno poljodjelstvo je slično biodinamici u tome što se također bazira naupotrebi pripravaka. Najvažniji pripravak je miks mikroorganizama koji aktivirajuključne mikrobiološke procese vezane za zemlju i rast biljaka. Naglasak je naazijskoj filozofiji prema kojoj čovjek uči od prirode. Utemeljitelj ove metode jeMokichi Okida (1882-1950), japanski filozof koji se prvi na tom područjuzauzimao za izbjegavanje kemikalija u poljoprivredi.

Biointenzivna poljoprivreda

Ova metoda također je poznata pod imenom “francuska intenzivna metoda”.Razvio ju je Alan Chadwick (1909-1980), a smatra se križancem izmeđubiodinamike i intenzivne komercijalne poljoprivrede koja se koristila 1900-te uokolici Pariza. Ova metoda bazira se na gusto zasađenim dvostruko prekopanimvisokim gredicama, kompostiranju i miješanim kulturama. Ova metoda dajedva do deset puta veće urode po jedinici površine u odnosu na klasičnupoljoprivredu, pritom koristeći samo jednu trećinu do jednu desetinu vode.John Jeavons, zagovornik ove metode, napisao je nekoliko knjiga o ovoj metodi,uključujući i popularnu knjigu How to Grow More Vegetables And Fruits, Nuts,Berries, Grains, & Other Crops Than You Ever Thought Possible on Less LandThan You Can Imagine.

Miroljubiva zemljoradnja

Pokret prisutan najvidljivije u Njemačkoj. Karakterističan mu je miroljubiv odnosprema životinjama. Na životinje se gleda kao na prijatelje koje se ne iskorištavaili ubija. Dapače, ne koriste se kao gnojiva niti stajski gnoj. Tlo se obrađujekroz dvije godine, a treću godinu se odmara te se život u njemu obnavlja.

Page 30: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

30

Šumski vrtovi

Šume su ljude tisućljećima opskrbljivale hranom, odjećom, ljekovitim biljem izaklonom. Tijekom 1960-ih, Robert Hart je u okolici Shropshirea (Engleska)počeo eksperimentirati sa kreiranjem potpuno integriranih šuma i šumskihvrtova. Trideset godina kasnije, njegov šumski vrt, veličine samo 500 m2, postaoje svjetski poznat model na kojem se bazira šumska poljoprivreda. Kreiranješumskih vrtova bazira se na uspostavi sedmeroslojne vegetacije, a biljke suodabrane tako da imaju najmanje jednu praktičnu primjenu. Tu spadaju hrana,ljekovito bilje, boje, vlakna, ulja, privlačenje poželjnih kukaca i životinja, odbijanjenepoželjnih kukaca i životinja, fiksiranje i akumuliranje hranjivih tvari u tlu,malč, stelja i drvo za ogrjev. Šumski vrt se sastoji od sedam slojeva:

1. krošnja (visoko drveće)2. nisko drveće (npr. patuljaste voćke, orašasti plodovi)3. grmlje (drvenaste biljke kao npr. kupine)4. zeljaste biljke (trajnice)5. vertikalne biljke (biljke penjačice)6. pokrovni sloj (puzavci ne viši od 15 cm)7. rizosfera (korijenjaste biljke)

Hart je objavio detalje o svojim eksperimentima u kratkom priručniku TheForest Garden (Šumski vrt). Kasnije je od tog priručnika nastala detaljna knjigaForest Gardening: Cultivating an Edible Landscape (Šumsko vrtlarstvo:kultiviranje jestivog krajolika). Ova metoda postala je vrlo raširena međupoklonicima permakulture. Zato nas ne treba čuditi što premda se i upermakulturi koriste vrtovi s jasnim i odijeljenim gredicama, puno više se cijenešumasti vrtovi koji izgledaju pomalo divljasto, pomalo džunglasto.

Sinergijska poljoprivreda

U periodu od gotovo 40 godina, Emilia Hazelip je razvila metodu uzgojaljekovitog bilja i povrća koju je nazvala sinergijska poljoprivreda. Iako se upočetku svog rada oslanjala na metode Fukuoke, Bonfilsa i Ruth Stout, njezinametoda je kroz eksperimentiranje evoluirala u sasvim novi princip koji imapotencijalnu vrijednost u komercijalnoj proizvodnji povrća i ljekovitog bilja.Metoda Emilie Hazelip bazira se na poticanju i kreiranju tzv. “divljeg tla”.Njezini vrtovi svjesno su dizajnirani tako da potpomažu razvoj dinamičnog životau tlu. Kako sama kaže: “Ja istinski vjerujem da dok ne uspostavimo mir sazemljom, nećemo moći uspostaviti niti mir iznad površine tla. Dokle godopravdavamo iskorištavanje bilo kojeg živog organizma, ostat ćemo paraziti,trošeći više nego što doprinosimo...”.

Page 31: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

31

Dok se Fukuokina metoda uglavnom bavi voćnjacima i uzgojem žitarica,fokus ove metode je uzgoj povrća i ljekovitog bilja. Cilj je stvoriti profitabilnepovrtnjake uz minimalno ulaganje energije, a da se pritom ne razori život u tlu.Hazelip je praktičnost svoje metode dokazala u najmanje tri različite države,pritom uzdržavajući obitelj prodajom povrća koje je uzgojila. Sama metoda setemelji na visokim gredicama koje se, nakon što se prve godine pripreme zasjetvu, više nikad ne prekopavaju (niti duboko niti plitko). Umjesto kopanja tlose održava rahlim i redovitim obilnim malčiranjem te zelenom gnojidbom.Hazelip nikad ne dopušta da njene gredice budu prazne jer to dovodi dosabijanja tla - one su konstantno zasađene, bilo jestivim kulturama bilopokrovom za zelenu gnojidbu. Ono što je revolucionarno kod ove metode jeotkriće da je oranje u stvari glavni krivac za osiromašenje tla, suprotnouvriježenom mišljenju da su biljke te koje iscrpe tlo. U sinergijskoj poljoprivredine koriste se gnojiva. Kompost se koristi samo za presadnice. Obrazloženje zaovakvu praksu je to što dodavanje gnojiva remeti cikluse bakterija koje suključne za život tla. Umjesto da gnoji tlo, Hazelip radije potiče prirodnu plodnosttla i uistinu, njezine gredice iz godine u godinu su sve plodnije.

Fukuoka metoda

Japanski znanstvenik-filozof-poljoprivrednik Masanobu Fukuoka rođen je 1914.godine u malom selu na otoku Shikoku na jugu Japana. Kao mikrobiolog,radio je kao znanstvenik na pitanjima tla, a specijalizirao se za biljnu patologiju.U doba kada je navršio 25 godina života, počeo je preispitivati sebe i imatidvojbe o “čudima moderne poljoprivrede”. Dao je otkaz i vratio se na očevufarmu na otoku Shikoku. Tu je počeo s eksperimentiranjem i razvijanjem vlastitemetode. Kroz 30 godina razvio je vlastitu metodu “nečinjenja” u poljoprivredi,gdje je polako iz godine u godine ostavljao sve više samoj prirodi i prirodnimprocesima da rade za njega. Bez okopavanja zemlje, bilo gnojiva ikompostiranja, plijevljenja korova i dodavanja pripravaka, Fukuoka je proizvodiohranu sa prinosima jednakima, pa i većima od prinosa u konvencionalnojpoljoprivredi.

Njegova metoda se bazira na usporednom uzgoju žitarica – riže i ječmazajedno sa bijelom djetelinom. Budući da je djetelina leguminoza ona obogaćujetlo dušikom. Osim toga Fukuoka sije slijedeću generaciju žitarica u polje nakojem prethodna generacija još raste. To na primjer znači, da se riža sije upolje ječma koji još nije sasvim zreo. Tek kada mladice riže izbiju iz zemlje,žanje se ječam. Na taj način polje nikada ne ostaje prazno i na taj način nemašanse da se zemlja sabije i stvrdne. Sva slama od ječma vraća se na polje tetako dodatno štiti zemlju od isušivanja i sabijanja. Slama pogoduje formiranjustabilnog sloja humusa, koji je temelj plodnosti tla. Osim toga slama zajedno

Page 32: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

32

s bijelom djetelinom sačinjava pokrov koji ne dozvoljava korovu da se probije.Osim u uzgoju žitarica, Fukuoka je velike uspjehe postigao u voćarstvu,

posebice uzgoju citrusa.

Page 33: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

33

Praktični savjeti za stvaranjepermakulturnog vrta

Za permakulturu bi se najbolje mogla primijeniti stara izreka: “Živi kao da ti jesutra zadnji dan, ali obrađuj zemlju kao da ćeš živjeti zauvijek” (Whitefield,2004: 225). U konvencionalnoj poljoprivredi plodnost tla određuje se unosomkemijskim sastojaka. U permakulturi ne određujemo plodnost tla tako da gauništavamo kemikalijama. Na plodnost ili kvalitetu tla utječe mnogo faktora:

· Dubina tla je važna zato što u dubljoj zemlji biljke lakše rastu. U plitkomtlu vrlo brzo će nestati hranjivi sastojci i voda.

· Struktura tla znači kako su dijelovi tla međusobno povezani. Pore u tlustvaraju mreže linija koje osiguravaju biljci vodu, hranjive sastojke i zrak.

· Prozračnost tla je važna jer tlo treba disati. Zrak treba i životu u tlu, neovisnogovorimo li o mikroorganizmima, glistama ili nečemu trećem. Propusnost tlaje povezana sa prozračnošću. Plodna zemlja ima dobru strukturu na površinida voda prolazi kroz pore, i dobru strukturu ispod da voda dalje prolazi.

· Kapacitet za zadržavanje vode ne treba brkati s dobrom propusnošćuvode. Jednostavno, plodno tlo treba biti kao spužva – upiti vodu i polako jetokom dužeg vremena otpuštati za biljke. Ukoliko voda odlazi prebrzo, biljkeće patiti. Tome će doprinijeti i stalni gubitak vode koje biljke imaju kroz listove.

· Temperatura je povezana sa zadržavanjem vode. Tlo koje slabo propuštavodu trebati će više vremena da se ugrije na proljeće.

· Sadržaj hranjivih elemenata dijelimo u dvije grupe:a) Ugljik, vodik i kisik su potrebni u velikim količinama i dolaze od CO

2 u

zraku, od vode, od biljaka i organskih materijalab) Mineralni hranjivi sastojci, premda ih treba manje, također su važni, a

radi se o dušiku, fosforu, kaliju i drugim elementima.· Kapacitet za zadržavanje hranjivih elemenata znači činjenicu da plodno

tlo kao i vodu ima dovoljno snage zadržati hranjive elemente.· Kiselost i lužnatost tla. Ako nam je tlo pH0, znači da je ekstremno kiselo,

a ako je pH14, onda je ekstremno lužnato. Neutralnu vrijednost imamo kodpH7.

· Stabilnost označava dobro plodno tlo koje odolijeva eroziji, jer voda neispire zemlju.

Page 34: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

34

Ugrubo rečeno, najčešće spominjemo tri vrste tla: pjeskovito, ilovasto iglinasto. Ova klasifikacija bazira se na veličini čestica mineralne komponentetla. Pjeskovito, ilovasto i glinasto tlo u stvari imaju isti mineralni sastav, ali serazlikuju u veličini čestica, pa tako pjeskovito tlo ima najkrupnije čestice aglinasto najfinije. Dosta je nevjerojatna činjenica da je glina u stvari tvar kojase sastoji od vrlo finih mineralnih čestica. Ilovasto tlo je po veličini česticanegdje između pijeska i gline.

Drugu komponentu tla sačinjava organski materijal u tlu. To se najvišeodnosi na humus. Što imamo više humusa, biti će i naše tlo kvalitetnije. Hu-mus se najčešće nalazi u površinskom sloju zemlje, a sastoji se od celuloznihvlakana i drugih organskih tvari koje se konstantno raspadaju. U tablici štoslijedi možemo vidjeti karakteristike faktora koji utječu na plodnost tla za svakuod tih vrsta.

Karakteristike tla

U svakom tlu ima malo od svo troje. Važno je da svako tlo ima gline, jerona veže hranjive elemente. No, mnogi od nas znaju kako je teško raditi sa

Pjeskovito Ilovasto Glinasto

Struktura Manje važna upjeskovitim tlima.Nema zbijenosti.

Treba strukturu, alise ne stvarajugrumeni. Sklonazbijenosti.

Treba strukturu.Glinasti dijelovitendiraju stvaranjugrumena zemlje.Sklona zbijenosti.

Prozračnost Vrlo dobra, zna bitipretjerana.

Vrlo loša bez dobrestrukture.

Loša bez dobrestrukture.

Propusnost Vrlo propusno, dre-naža obično dobra.

Vrlo loše bez dobrestrukture. Jako sklo-no blokiranju vode.

Loše bez dobrestrukture. Drenažaspora.

Zadržavanje vode Obično loše. Sklonosuši.

Pretjerano. Problemnatopljivanja.

Dobro.

Temperatura Brzo se ugrije uproljeće.

Sporo se ugrije uproljeće.

Sporo se ugrije uproljeće.

Sadržaj hranjivih

elemenata

Loš. Loš. Može biti visok,ovisi o vrsti gline.

Zadržavanje

hranjivih elemenata

Nema. Problemzadržavanja vlage.

Nema. Dobro zadržavavlagu.

pH Obično kiselo. Ovisi. Obično lužnato.

Stabilnost Fino pjeskovito sklo-no eroziji, krupnopjeskovito manje.

Sklono eroziji. Otporno erozijisamo ako je dobrostrukturirano.

Izvor: Whitefield, P. (2004) The Earth Care Manual, East Meon: Permanent Publications: 41.

Page 35: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

35

pretjerano glinastim tlom. Glina često varira od ljepljive navlažene mase dogotovo pa tvrdih cementnoidnih blokova. No, ukoliko stvorimo dobrustrukturu, glina može biti najzahvalnije tlo. Mnogi vrtlari i vrtlarke preferirajupjeskovito tlo, jer se s njim lako radi. Stoga ga se i zove lakim tlom, nasuprotteškim tlima kako nazivamo ilovasta i glinasta tla. No, pjeskovita tla imajuproblem gubitka i vode i hranjivih elemenata. Ona mogu biti vrlo plodna, alibez dovoljne količine gline u sebi, s njima je teško raditi i sklona su lošojstrukturi. Tlo koje je dobra kombinacije svog troje te okuplja prednosti svakevarijacije tla, a umanjuje nedostatke je tlo kojem težimo (Whitefield, 2004).

Testiranje našeg tla možemo provesti jednostavnim postupkom. Iz dijelavrta koji nas zanima uzmemo šaku zemlje te ju očistimo od kamenčića, korijenaili druge neistruljene organske materije. Tu zemlju navlažimo i gnječimo dokne stvorimo lopticu. Zatim pratimo slijed naših odgovora:

Da li je tlo tamno smeđe ilicrno, jako spužvasto kadase smoči ili navlaži, te se upotpunosti sastoji odorganskog materijala?

Da.Treset.

Da li je tlo unajvećoj mjeripješčano?

Može li seformirati kuglica?

Ne.

Da.Pijesak.

Ne.

Da li se kuglicalagano lomi?

Da li se čininježnom isvilenkastom?

Da.

Ne.

Da.

Ne.

Da.

Ilovast pijesak.

Pjeskovitailovača.

Pjeskovitomuljevitailovača.

Ne.

Kada je oblikujete u kuglu da lije putrasta i lako deformirajuća?

Da. Muljevitailovača.

Da li tvori čvrstukuglicu koja prlja, alise ne da ugladiti?

Da li se doimapjeskovita?

Da li se doimaglatkom isapunastom?

Da. Da.

Ne [sljedeća stranica].

Ne.

Pjeskovitailovača.

Muljevita ilovača.Da.

Ne. Zrnatija ilovača.

Page 36: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

36

Upozorenje: visok sastav organskih tvari u mineralnoj zemlji može utjecatina osjete koje ona pruža, čineći ilovaču manje ljepljivom i pijesak manjemuljevitim. Visoki sastav vapna može imati isti utjecaj.

Poboljšavanjem organskog sloja tla, poboljšavamo i sve ostale karakteristike.80% mikroba živi u gornjih 5% tla. U prosjeku nam treba svega 3,5cm organskogsloja.

Za tlo su nam važni mikroorganizmi (bakterije, gljive, alge i protozoe), jerrazgrađuju organski materijal u humus, osiguravaju biljkama mineralneelemente, proizvode tzv. ljepilo koje drži zemlju skupa, i sprječavaju nastanakpatogena. Najaktivniji su nekih tri milimetara od korijena biljke prema dolje.

Gliste ili gujavice su naši najbolji vrtni prijatelji. Najljepše im je šljakati u tlukoje ima pH vrijednost veću od 5. Moramo im osigurati stalni dotok organskogmaterijala kojim se hrane i vuku dublje u tlo. Gliste su puno brojnije u organskimvrtovima, jer ih kemikalije ubijaju, ali važno je znati kako ih se još više ubijapreoravanjem i prevrtanjem zemlje (Whitefield, 2004). Vrlo je korisno napraviti

Da li se oblikuje kaoplastelin, polira i da lipostaje ljepljiva kadase navlaži?

Da.

Ne.

Kreni ispočetka ili jezemlja bogata tresetom

Da li se doimapjeskovito ilišljunkovito?

Da li se doimaglatkom isapunastom?

Da.

Da.

Ne.

Pjeskovita ilovača.

Muljevita ilovača.

Zrnata ilovača.

Najbolji vrtni prijatelji

Page 37: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

37

kompostište s kalifornijskim glistama koje će nam proizvesti visoko kvalitetanhumus. U jednom leglu kada ga rasprostremo na 2 m2 imamo 100000 glistau različitim razvojnim stadijima. Razlikujemo je od uobičajene kišne gliste poizrazitom crvenom tijelu i žutom ispruganom repiću. Premda su i one manjeaktivne tijekom zime, kalifornijske gliste bolje podnose hladnoću pa su duljeaktivne, brže se razmnožavaju i ne smeta im gustoća u staništu. Jednakalifornijska glista u jednom danu proizvede humusa kolika je njena težina.Jedno leglo je u stanju godišnje preraditi 800-1000 kg organskog materijala,pri čemu dobijemo 400-600 litara čistog humusa. Podloga za kompostište saglistama treba biti vodopropusno pa je najbolji materijal netkani tekstil(geotekstil). Geotekstil podupremo drvenim kolčićima, najbolje na 40 cm visinetako da nastane “bazen” za gliste. Na dno geotekstila stavimo karton.

Kompostište sa glistama nije dobro staviti na mjesto gdje cijeli dan pičisunce, a niti na mjesto gdje se osjeća podrhtavanje tla (npr. u blizini ceste), jersu gliste na to vrlo osjetljive. Tokom ljeta kompostište ne smije ostati presuho,jer bi gliste mogle uginuti. Tada je dobro, posebno ako nećemo duži periodnadgledati kompostište, prekriti ga navlaženim kartonom. Najvažnije zakompostište je da bude dovoljno vlažno, ali ne natopljeno vodom, da ima pHvrijednost što bliže neutralnom te da ga tokom ekstremnih temperaturalnihvremenskih uvjeta štitimo debljim slojem na vrhu. Sloj kojim počinjemo hranitigliste mora dobro zadržavati vlagu i dozvoljavati prolazak zraka. Stoga koristimostajnjak s većim udjelom slame, staru slamu, poluzreo kompost, suhu travu ilineki drugi materijal bogat celulozom. Općenito je za hranjenje glista najboljekoristiti zreli stajnjak, vrtni korov, otkos, lišće, mokri karton, papir i slično. Stajnjakne bi smio biti svježi, jer bi gliste mogle uginuti. Isto vrijedi i za korov, travu ilišće. Ako ih i dodajemo svježe, treba ihbalansirati sa suhim materijalima.Možemo dodavati i sav zeleni otpad izkuhinje, osim otpatke voćki koje se jakopraše pesticidima (naranče, limuni...),dijelove otrovnih biljaka (oleander...) teostatke od jako začinjene hrane.

Uglavnom, vrijedi isto kao i zauobičajeno kompostiranje. Humusdobijemo na dnu kompostišta i tamnosmeđe ili crne je boje, vadimo ga ručno,a gliste sele u gornje dijelove gdje imahrane. Najbolje je to raditi u ranoproljeće ili kasnu jesen. Ovisno o veličinikompostišta prvi humus vadimo nakongodinu do dvije godine (Mandek, 2003).

Permakultura u uzgoju hrane dajeVađenje humusa

Page 38: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

38

prednost metodama kojima se postižu visoki prinosi s minimalnim ulaganjemenergije i resursa (Fukuoka metoda, šumski vrtovi, sinergijska poljoprivreda,itd.). Dakle, u permakulturnom vrtu prakticiramo:

I. Nekopanje ili “vrtove bez motike”Najčešći razlog koji se navodi za oranje je borba protiv korova i zbijenosti tla.I to je svakome tko je makar malo radio u vrtu dovoljno dobar razlog. Ipak, ikorov i zbijenost tla se mogu spriječiti i prijateljskijim metodama, poputmalčiranja i zelenom gnojidbom, a ne smijemo zaboraviti koliko oranje uništavagujavice koje su nam iznimno važne, upravo jer “oru” umjesto nas. Organskimaterijal koji dodajemo tlu preuzimaju gujavice i odnose u dublje slojeve tla.Ako je zemlja zaista tvrda proces će ići sporo i dobro ga ja ubrzati zelenomgnojidbom, biljkama koje imaju duboko korijenje kao što je djetelina ili raž. Upermakulturi se naglašava korist i prednosti neokopavanja vrta, posebno seizbjegava duboko oranje. Za to se navode bar dva razloga: prvi koji ističe kakoje potrebno puno energije za dići 7000 tona zemlje koliko u prosjeku iskopamopo jednom hektaru, te drugi koji ističe kako time narušavamo prirodnu plodnosttla. Narušavamo strukturu tla, mikroorganizme i gujavice važne za kvalitetuživota u tlu, te ostavljamo tlo otvoreno čime se olakšava erozija i gubitaknajkvalitetnijeg dijela tla. Naravno, tu se ne radi o svetom pravilu kojeg nikadane smijemo kršiti. Permakultura ne smije biti dogma, već niz praktičnih metodai tehnika za održiviji način života. Dakle, ako imamo mogućnost ne kopati,tada nam permakultura savjetuje da tako i učinimo. Zaoravamo u zelenojgnojidbi ako se radi o biljkama koje imaju dubok korijen. Ponekad ćemo naizrazito kompaktnim i teškim tla, te u situacijama kada višegodišnje livadeželimo pretvoriti u plodne vrtove biti primorani za prvu sadnju jednom prekopatizemlju. Na primjer, postoje biljke koje će sigurno teško rasti u kompaktnimtlima, kao što je primjerice mrkva. Ali nakon uspostavljanja održivog sustava,kopanje je gubitak vremena, energije i kvalitete tla. Ukoliko i odlučimo preoratizemlju trebamo paziti kako na teškim tlima to nije dobro raditi kada je površinamokra ili za vrijeme mrazeva.

Logična posljedica nekopanja je orijentiranost na stvaranje trajnih sustavaoko kojih imamo manje posla. U istraživanju Colorado State University isaveznog Agricultural Research Servicea nakon 12 godina proučavanja prinosadobili su rezultate kako poljoprivreda bez oranja donosi veće prinose, povećavabioraznolikost i smanjuje eroziju tla. S obzirom da je u vrtu bez motike najvažnijapriprema, uštedi se 11,3% od ukupne energije rada u vrtu, ali fosilnih goriva seuštedi čak 88,5% (Whitefield, 2004), a znamo koliko je to danas važno.

II. MalčiranjeMalč je bilo koji materijal kojim prekrivamo tlo. Kako je već rečeno, upermakulturi ćemo preferirati malčiranje organskim materijalima, a ne tamnim

Page 39: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

39

plastičnim folijama koje ukoliko i jesu u nekim slučajevima razgradive, nehrane i obogaćuju tlo. Malč se koristi jer: sprječava rast korova, čuva vlažnosttla, pospješuje biološke aktivnosti u tlu i obogaćuje tlo. Time održivom metodomčinimo nepotrebnim korištenje herbicida i ostalih sintetičkih proizvoda tesmanjujemo količine vode potrebne za naš vrt. Ako i kopamo zemlju, uvijek juje dobro imati pokrivenu, odnosno malčiranu, jer je time više štitimo. Malčiramou nekoliko slojeva, a kao prvi pokrov često stavljamo karton ili stare novinekoje su otisnute po mogućnosti u crno-bijeloj tehnici. Druge boje mogu bitiotrovne, posebno crvena, ali ako je ima u manjim količinama neće se ništaloše dogoditi. Novine se trebaju preklapati 20 cm, a debljina im treba biti 15-20 listova. Sigurno će se povećati broj gujavica dodavanjem organskogmaterijala tlu. Dobro je malčirati, jer to gujavicama pruža dodatnu zaštitu odiznenadnog mraza ili prehladnog vremena. Dobro je i malčirati prije zime kakobi štitili tlo od teškog smrzavanja, erozije i kako bi stvorili topli dom gujavicama.Na proljeće je dobro maknuti malč kako bi se zemlja dovoljno ugrijala. Ljetnomalčiranje je dobro raditi na vlažnom ili mokrom tlu, jer blage ljetne kiše će seza vrijeme sparnih dana teško probiti kroz debeli sloj malča do naših biljaka.Kao i kod drugih rješenja i ovdje ne robujemo dogmama. Malčiranje možeuzrokovati problem s odvodnjom vode ukoliko padne previše kiše. Tada sepovećava i mogućnost za gljivična oboljenja. Kako god ga koristili i od kojihgod materijala dobro je ostaviti prostor oko korijena biljke slobodnim da zrakmože cirkulirati. Neki niti ne savjetuju direktno sijanje u tlo sjemenjem, jer jemalč ponekad dobro sklonište za puževe, voluharice i druge životinjice kojimamlade biljke predstavljaju slastan zalogaj, a nisu se u mogućnosti obraniti.

Voluharice su česte u vrtovima za koje se ne brinemo. Mnogi tada predlažumicanje na oko tjedan dva u proljeće kako bi se tlo brže zagrijalo i kako bi sespriječilo gomilanje puževa. U kontekstu pokrivenosti tla nije slučajno da jesimbol permakulture stablo, jer nam trajnice osiguravaju najbolju pokrivenosttla. Sađenjem trajnica najviše surađujemo s prirodom.

Malčirani vrt obitelji Feranda pokraj Pule

Page 40: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

40

III. RaznolikostRaznolikost se smatra samim srcem permakulture. Učeći od prirode znamokako će naš sustav biti zdraviji, produktivniji i održiviji ukoliko je utemeljen naprincipima raznolikosti. Kod raznolikosti u permakulturi naglašavamo četiriaspekta:

a) Raznolikost vrsta kao usmjerenje prema sadnji više kultura zajedno, a nemonokulturnoj sadnji, što je tendencija u konvencionalnoj poljoprivredi.Polikulture je teže imati na velikim, intenzivnim poljima koja zahtijevaju radteške mehanizacije. Alelopatija je svaki proces gdje biljke utječu jedna na drugukemijskim procesima. Zajedno sadimo biljke koje imaju povoljan učinak jednana drugu ili se međusobno štite. To nam osigurava veće prinose, boljeiskorištavanje prostora, bolji rast, aromu i okus biljaka zbog međusobnogdjelovanja jednih na druge, kao i manju izloženost bolestima i nametnicima,jer štite jedna drugu. Miguel Altieri je radio po cijelom svijetu eksperimenteuspoređujući prinose monokulturnih i polikulturnih nasada. Dobio je ne samo

veće prinose u miješanim nasadima, već su se prinosi povećavali s većim brojemzasađenih kultura. Označio je taj odnos kao Land Equivalent Ratio što jepodručje potrebno monokulturi da dobije istu količinu hrane po hektaru kao ipolikultura. Naravno, ovdje je potrebno naglasiti kako miješana sadnja zahtijevadobar dizajn i poznavanja međusobnih odnosa između biljaka.

b) Genetska raznolikost kao sađenje više varijacija iste vrste čime

Odličan primjer malčiranog vrta s miješanim kulturama Blanke Motik - Pušća pored Zagreba

Page 41: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

41

povećavamo genetsku raznolikost. Smanjivanje genetske različitosti biljakamožemo pratiti od pojave zelene revolucije. Posljednjih godina glavna opasnostdolazi od biotehnološkog sektora i tiranije GMO-a. Zato nam je danas iznimnovažno čuvati različite varijacije iste kulture. Danas postoje tzv. genetske bankekoje čuvaju velik broj raznih kultura i bioraznolikost. No, premda je korisnotakvo očuvanje vrsta, jasno nam je kako je najbolji način čuvanja genetskeraznolikosti praksa, odnosno sadnja u našim vrtovima, čime sjeme izlazi izmuzejsko-sterilnih uvjeta i postaje dio živog svijeta.

Države također otežavaju genetsku raznolikost strogim i skupim pravilimaza registriranje novih sorti. Tako na primjer, u Britaniji je potrebno izdvojiti7000 funti ako hoćete registrirati bolju i rodniju varijantu određene kulture,dok je u Francuskoj četiri puta skuplje (Whitefield, 2004). Pravila EU-a nalažuda ne smijete legalno prodavati svoje sjeme ukoliko nije službeno registrirano.Takav odnos obeshrabruje mnoge. Zato je puno bolje i ljudskije kada samisakupljamo sjeme i stvaramo tzv. banke sjemena na otvorenom. Razmjenjujućisjeme sa drugim ljudima širimo i svoju vlastitu zbirku. Lijep primjer iz Hrvatskemožemo vidjeti kroz rad udruge Rustica koja skuplja sjeme iz svih dijelovaHrvatske te služi kao prostor razmjene vrijednih sakupljača i sakupljačica.Najljepše je što se sjeme razmjenjuje besplatno, a jedino je pravilo da se diovlastitog sjemena kojeg smo sakupili nakon sezone, vrati u zbirku kako bi sestvorio dovoljno veliki fond za nove organske vrtlare i vrtlarke.

c) Ekološka raznolikost koja se odnosi na ukupan broj različitih biljnih iživotinjskih vrsta koje su dio našeg sustava. Iz poglavlja o ekološkom otiskuvidjeli smo koliko se uništava bioraznolikost naše planete. Ljudi sve višeuništavaju biljne i životinjske vrste, a time narušavaju i stabilnost našihekosustava.

d) Kulturna raznolikost koja se odnosi na bogatstvo naših kultura i uključujesocijalni ili društveni aspekt raznolikosti, što je također naše bogatstvo.Permakultura ne trpi rasizam, baš kao i ni priroda.

Kao pomoć pri stvaranju raznolikih vrtova nudimo vam tablicu dobrih iloših susjeda. Koristite ovu tablicu pri dizajniranju vrtova sa mješovitimkulturama.

vrtne šparoge

LOŠI SUSJEDIDOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI

rana salata, salata u glavicama, kopar luk

mlada salata vrtne šparoge, crni korijen, kopar, niskigrah, rajčica, rabarbara, radič, cikla, anis

peršin

blitva mrkva, niski grah, radič, rotkva,kupusnjače

tikvice-cukete, tikva luk, visoki grah, dragoljub, kukuruz,cikla

Page 42: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

42

cikorija

LOŠI SUSJEDIDOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICI

salata u glavicama, mrkva, rajčica,visoki grah

luk tikvice-cukete, tikve, crni korijen, salatau glavicama, kopar, mrkva, krastavci,matovilac, cikla, vrtne jagode, čubar,radič

češnjak, grašak,krumpir, niski grah,poriluk, visoki grah,kupusnjače

češnjak mrkva, krastavci, matovilac, rajčica,vrtne jagode, voćke, malina, ljiljani,ruže, tulipan

grašak, kupusnjače,grah

crni korijen rana salata, luk, mrkva, poriluk, koraba

endivija poriluk, visoki grah, kupusnjače,komorač

salata u glavicama šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar,kukuruz, krastavci, matovilac, niski grah,rajčica, metvica, poriluk, rabarbara,rotkva, anis, visoki grah, celer

peršin

grašak salata u glavicama, koraba, kopar,mrkva, radič, kupusnjače, komorač,tikvice, rotkvice

luk, češnjak,krumpir, rajčica,poriluk, visoki grah

hren krumpir, voćke

koraba šparoge, luk, crni korijen, grašak, kopar,kukuruz, krastavci, matovilac, niski grah,rajčica, metvica, poriluk, rabarbara,rotkva, anis, visoki grah, celer peršin

kopar šparoge, rana salata luk, salata uglavicama, grašak, mrkva, krastavci

cikla šparoge, salata, luk, grašak, mrkva,krastavci, blitva, grašak, kopar, niskigrah, rajčica, špinat, visoki grah,češnjak, koraba, korijander, kim

mrkva, kukuruz,krumpir, poriluk,špinat, visoki grah

peršin

metvica

matovilac, rajčica, radič, rotkva salata u glavicama

salata u glavicama, mrkva, rajčica

poriluk crni korijen, endivija, salata u glavicama,koraba, mrkva, matovilac, rajčica, vrtnejagode

luk, grašak, niskigrah, peršin, cikla,visoki grah,kupusnjače

rabarbara rana salata, salata u glavicama, niskigrah, vrtne jagode, špinat, kupusnjače

radič rana salata, blitva, salata u glavicama,grašak, mrkva, matovilac, niski grah,rajčica, špinat, visoki grah,kupusnjače, koraba

krastavci, peršin

Page 43: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

43

crvena rotkvica

LOŠI SUSJEDIDOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICIrana salata, grašak, mrkva, niski grah,peršin, špinat

mrkva blitva, cikorija, luk, češnjak, crnikorijen, grašak, kopar, rajčica, poriluk,radič, rotkva, ružmarin, kadulja, vlasac

cikla

kukuruz salata u glavicama, rajčica, lubenica,tikvice, grah, krastavac

cikla, celer

krumpir hren, koraba, niski grah, bob, metvica,špinat, dragoljub, kim, kadifica

grašak, krastavci,rajčica, cikla, celer,suncokret, bundeve

krastavci luk, češnjak, salata u glavicama,kopar, niski grah, cikla, anis, visokigrah, celer, kupusnjače, komorač,korijander, kim

krumpir, rajčica,radič, rotkva

maline rana salata, salata u glavicama, niskigrah

niski grah rana salata, blitva, salata u glavicama,krumpir, krastavci, matovilac, rajčica,cikla, rabarbara, radič, rotkva, cikla,kupusnjače

luk, češnjak,grašak, poriluk

paprika blitva, salata u glavicama, crvenarotkvica, špinat

visoki grah

rajčica rana salata, cikorija, češnjak, salata uglavicama, koraba, mrkva, kukuruz,niski grah, špinat, cikla, peršin, metvica,poriluk, radič, rotkva, celer, kupusnjače

grašak, krumpir,krastavci, komorač

pastrnjak rana salata, luk, koraba, mrkva, poriluk

jagode šparoge, luk, češnjak, salata uglavicama, niski grah, peršin, poriluk,radič, rotkva, cikla, kupusnjače

repa rana salata, kopar, niski grah, špinat

voćke češnjak, hren, špinat

soja šparoge, blitva, krumpir, krastavci,rajčica, rabarbara, cikla, crvenarotkvica, repa, celer

vlasac kopar, mrkva, matovilac, cikla, vrtnejagode

grašak, niski grah,poriluk, celer,kupusnjače

špinat koraba, krumpir, matovilac, rajčica,cikla, rabarbara, radič, rotkva, visokigrah, celer, kupusnjače

cikla

Page 44: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

44

Za ovu tablicu dugujemo napomenu: tablicu smo napravili koristeći triiskusna izvora te iz vlastitih saznanja. Pored našeg iskustva izvori koje smokoristili su: M. Omahen (1984) Moj Bio-vrt, L. Komes i dr. (1996) Slušaj kakozemlja diše, i M-L. Kreuter (2002) Bio-vrt. Problem nastaje kad ih pokušateusporediti i naiđete na različite podatke. Tih razlika je malo, ali ipak ćemo ihspomenuti kako bi bili svjesni da ćete dio znanja pronaći u vlastitom iskustvu.Ova tablica neka bude početni orijentir, a slobodni ste je nadopunjavati.Primjerice, u permakulturi jedna od najdražih kombinacija u mješovitimkulturama je ona pokupljena iz indijanske prakse, a uključuje kukuruz, grahkoji se penje po njemu i bundeve sa strane. U ove tri knjige samo smo u Bio-vrtu pronašli ovu kombinaciju. Dalje, u Bio-vrtu se kao loš susjed celeru navodisalata u glavicama, dok se u Slušaj kako zemlja diše salata u glavicama navodikao dobar susjed, a u Moj bio-vrt se kao dobar susjed ističe salata općenito,premda autorica dijeli različite vrste salata. Mi smo ostavili salatu u glavicamakao dobrog susjeda, jer se ipak na dva mjesta tako spominje. Jednostavnonemamo dovoljno vlastitog iskustva s tim kombinacijama da bi odredili svojstav jasnije, jer smo do sada sadili samo celer u listu. Nadalje, pod celer kaodobre susjede smo stavili i rajčicu i kamilicu, premda se od toga oboje spominje

visoki grah

LOŠI SUSJEDIDOBRI SUSJEDI NA ISTOJ GREDICItikvice-cukete, tikve, cikorija, endivija,salata u glavicama, koraba, krastavci,cikla, radič, rotkva, vrtne jagode,špinat, celer, čubar

češnjak, luk,grašak, poriluk,cikla, komorač

celer salata u glavicama, koraba, krastavci,niski grah, poriluk, visoki grah,kupusnjače, kamilica, rajčica

kukuruz, krumpir

kupusnjače rana salata, blitva, endivija, salata uglavicama, krumpir, krastavci,matovilac, niski grah, rajčica,rabarbara, radič, rotkva, vrtne jagode,visoki grah, celer, pelin, kopar,korijander, kim, metvica

češnjak, luk,grašak, poriluk,jagoda, gorušica

kadulja anis

jagodičastvo povrće,voćke

luk, češnjak

komorač endivija, grašak, matovilac, krastavac,salata u glavicama, kadulja, radič

kopar, grah, kim,rajčica

lisnata / kovrčavasalata

kopar, komorač, kupusnjače, crvenarotkvica, rotkva, cikla

crni korijen,šparoga, rajčica

suncokret krastavac krumpir

Page 45: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

45

samo u Bio-vrtu, a rajčica bez kamilice u Moj bio-vrtu. Slično je i s jagodamai kupusnjačama koje neki stavljaju kao dobre, a neki kao loše susjede. Premdaviše kao iznimke, takvih primjera ima još, što je u neku ruku i normalno, jer sepriče s mješovitim kulturama razvijaju novim iskustvima.

IV. KompostiranjeKompost nam osigurava dugotrajniji dotok hranjivih sastojaka biljkama. Osimtoga regulira strukturu zemlje, pogotovo kod teških, neprozračenih tala.Komostiranje je proces gdje glumimo prirodu. Svi se organski materijali i ostaciraspadaju i stvaraju humus. Proces raspadanja organskih materijala i izdvajanjahranjivih tvari u tlo zovemo mineralizacijom, a proizvod tog procesa humusom,najvažnijim dijelom tla, jer predstavlja najplodniji dio. Mi radimo istu stvarkompostiranjem organskih otpadaka koji ostaju iza nas. To je posebno važnodanas kada ogromne količine zelenog otpada završavaju na velikimodlagalištima, čime gubimo vrijedan resurs. Oko 50% otpada koji završi nakomunalnim odlagalištima je organski/zeleni otpad i papir/karton koji se takođerlako kompostira. Još jedan primjer neodgovornog odnosa prema energiji.Pravljenje komposta smanjuje i emisiju metana. Primjerice, u Britaniji 20% odukupne emisije metana dolazi od sporog anaerobnog truljenja biorazgradivogotpada na odlagalištima.

Kompostnu hrpu, neovisno da li smo je ostavili otvorenu ili ogradili, slažemo

Miješanne kulture - luk i mrkva odlično pašu

Page 46: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

46

u slojevima. Prvo ide oko 10 cm sloj grubih i većih otpadaka od grančica,stabljika biljaka i slično. Onda slijedi sloj usitnjenih otpadaka kao što su kartonili papir pa sve to izmiješamo. Možemo posuti vapnom. Dodamo 10 cm nezrelogstajnjaka ili nasjeckane koprive, gaveza, kamilice, odoljena, stolisnika i drugihljekovitih biljaka u tankom sloju. Pospemo u 2cm prosijane vrtne zemlje ili jošbolje zrelog komposta. Malo to skupimo i pritisnemo lagano, jer ne smijemozgnječiti i spriječiti dovod zraka. Na kraju stavimo sijeno, slamu ili druge biljneotpatke (Komes i dr., 1996).

Kompost može biti kao otvorena hrpa, možemo napraviti drvene kutije, amožemo ga proizvoditi i u stanu u kutiji sa gujavicama. Dobro je da bude uzavjetrini, djelomično u sjeni, a djelomično na suncu. U kompost ne bismotrebali stavljati: meso i ribu, cigarete i duhan, izmet pasa i mačaka, kore agruma(mirisom odbijaju korisne organizme, a često su i prepuni pesticida), bolesnedijelove biljaka, obojeno ili lakirano drvo, novine u boji, kosti, kožu, masti,staklo, metale, plastiku, sve vrste kemikalija, lakove, ostatke boja, lijekove,ulja, ambalažu (tetrapak, pelene), higijenske proizvode te otpatke iz usisavača(Bagarić, 2003).

Za dobar kompost najvažniji je balans ugljika i dušika, tzv. C:N omjer.Održavanje dobrog C:N balansa je velik komad puta prema dobrom kompostu.Kod C:N omjera važno je znati kako sve što je djelomično kompostirano, kaona primjer stara hrpa ili piljevina ima manji C:N omjer, nego to isto svježe.

C:N omjer raznih materijala (oni koji imaju veći odnos od 30:1 smatraju sevisokima u ugljiku, a oni koji imaju manje smatraju se visokima u dušiku)

Ostaci od povrćaOtkos lucerneMorska travaIzmet,truoJabučna kominaLjuske leguminoza (grašak, soja)Lišće, suhoOtpaci šećerne trskeKukuruzovinaOtkos od zobiPljeva i ljuske od raznih žitaricaSlamaSijeno mačjeg repa (vrsta trave)Vlakna šećerne trskePiljevina

12:113:119:120:1

21:1 30:1

50:1 50:1 60:174:1

80:1 80:1 80:1 200:1

400:1

Materijal C:N omjer

Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 79.

Page 47: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

47

Materijali bogati ugljikom su: lišće, usitnjeno suho granje, slama i sijeno,ostaci od obrezivanja voćaka i vinove loze, hoblovina i piljevina, iglice četinjačai drugi. Materijali bogati dušikom su: ostaci voća i povrća, talog kave i čaja,pokošena trava, korov i ostaci biljaka iz vrta, uvelo cvijeće i drugi. Možemo ihpodijeliti i na tzv. smeđe i zelene materijale. Smeđi (papir, karton, jesenje lišće,piljevina, slama, drvni otpaci...) osiguravaju prozračnost hrpi i bogati su ugljikom.Bez njih kompost će vrlo brzo postati ljigavast i smrdljiv. Zeleni (životinjskiizmet, kuhinjski otpaci, otkos trave, urin, gavez, perje) su bogati dušikom.Zelene još zovemo i vlažnim materijalima, a smeđe suhima.

Posebno su korisne ljuske od crvenog luka, jer privlače gujavice. Trebamopaziti na nekoliko stvari. Kompostna hrpa ne smije biti niti prevelika niti premala.Mala hrpa će prije izgubiti toplinu potrebnu da započne i da se održi proceskompostiranja. Prevelika će trebati dugo da se zagrije, a kada to uspije velikesu šanse da pregrije. Ako je hrpa premokra, imat ćemo manjak zraka, ako jepresuha mikroorganizmi neće imati dovoljno vode. Kompostna hrpa moraistovremeno biti vlažna (ako kada je stisnemo voda počne curiti onda jepremokra), ali ne i natopljena, jer onda zrak teže prolazi. Bolje je ako imamoviše materijala imati dvije uobičajene kompostne hrpe, nego jednu veliku. Uprevelikoj će teže zrak strujati kroz hrpu. Dobro je dodavati i aktivatore u kompostkoji pospješuju proces raspadanja. Dobar kompost miriše po šumskoj zemlji.Najbolje ga je dodavati u proljeće i jesen (Žmergo, 2004).

Dobro je preokretati kompostnu hrpu (Whitefield, 2004). Kompost je zreonakon devet mjeseci do godinu dana i tada ga trebamo prosijati. Veće komadekoji su eventualno ostali treba ponovno vratiti na kompostnu hrpu. Kada našukompostnu hrpu ostavimo bez daljnjeg nadzora i rada s njom, to nazivamo

Problem Rješenje

Izvor: Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press: 78.

Savjeti za kompost

mokar i zagušen, neugodna mirisa preokrenuti hrpu, dodati materijale bogateugljikom, zaštititi od kiše

središte je suho i nema kompostiranja preokrenuti hrpu, navlažiti svaki dio kako sepreokreće, prekriti s nečim vodonepro-pusnim da se zadrži vlaga

hrpa je vlažna i topla samo u sredini povećati količinu materijala na hrpi, navlažiti

hrpa je vlažna, i smrduckava, ali se nezagrijava

dodati materijale bogate dušikom,preokrenuti hrpu

mutan, nekompostirani nivoi lišća iotkosa

razmaknuti te nivoe vilama, presložiti nivoe

veliki, nekompostirani dijelovi odmaknuti nekompostirane dijelove iiskoristiti ih za novu hrpu

Page 48: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

48

“lijenim kompostom” (Gershuny, 1993). Jednostavno, proces kompostiranjaće se usporiti i neće se postići potrebna temperatura.

V. Zelena gnojidbaPored kompostiranja za kvalitetno tlo vrlo su nam korisne biljke koje fiksirajudušik iz zraka i kroz svoje korijenje ga inkorporiraju u tlo. U tu svrhu se koristeleguminoze, najčešće različite vrste djeteline, te druge leguminoze kao što susoja, grašak i sl. Pored leguminoza kao zelena gnojidba mogu se koristiti uljanarepica, gorušica, pa čak i neke žitarice. Zelenu gnojidbu izvodimo tako da nanekoj površini zemlje jednu sezonu uzgojimo samo kulturu kojom želimopoboljšati svojstva tla. Na kraju sezone kultura se zaore u tlo i biljna biomasaostaje u površinskom sloju tla i na taj način služi kao prihrana tlu te poboljšavastrukturu na isti način kao i kompost.

Mnogo je primjera iz cijelog svijeta o koristi zelene gnojidbe. 223000poljoprivrednika iz južnog Brazila koriste zeleno gnojivo čime su povećali urodkukuruza i pšenice za četiri do pet tona po hektaru. Slična iskustva možemopratiti i u Gvatemali i Hondurasu, gdje je tim putem budućnost sebi osiguralo45000 poljoprivrednika, spriječivši time iseljavanje u gradove (Anderson, 1999).

Zelena gnojidba - djetelina raste između vinove loze - obitelj Feranda pokraj Pule

Page 49: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

49

VI. Visoke grediceU vrtovima još koristimo i visoke gredice ili lijehe posebno ukoliko nam padinei nagibi prevladavaju na mjestu gdje želimo proizvoditi hranu. Visoke grediceradimo, jer se u njima stvara toplina, pa ih možemo koristiti već od ranogproljeća. Toplinu dobivamo tako što u gredicu stavljamo ostatke iz kuhinje ili izvrta. Radimo ih po pravcu sjever-jug, a najbolje je započeti s radom na jesenda se ostaci do proljeća slegnu. Visoke gredice su super, jer je na njima lakšeraditi bez saginjanja, a i manje je korova. Rekli smo kako su terase korisne nakosom terenu, ali se mogu koristiti i inače kao mali humci. Može se pripremitina više načina, a osnovne radnje jesu: a) iskopavanje površinskog dijela zemlje(20-30 cm) i stavljanje na stranu; b) polaganje ranije pripremljene bio mase unekoliko slojeva (npr. granje, grančice, lišće, neosjemenjena trava, bio-otpacii sl.); c) pokrivanje ranije iskopanom zemljom.

Jedan od najljepših primjera smo vidjeli u selu Bataji pokraj Motovuna.Prekrasni permakulturni vrt s terasama plod je vrijednog rada Miroslava iKarmele Kiš. Dragi Kiševi su nam ispričali korake u stvaranju visokih gredica.Nakon planiranja broja i rasporeda gredica, išlo se u pripremu zemljišta. Iskopanisu rovovi širine 140 cm, duljine do 40 m i međusobno razmaknuti oko 80 cm.Zemlja je odložena odmah pored rovova, jer će biti potrebna za predzadnji sloju gredicama. Reciklirane krovne grede izrezane su na potrebnu duljinu (od1,5m do 2,2 m), prema ranije isplaniranom rasporednu gredica u skladu sreljefom. Bukovi opiljci rezani na duljine do 60 cm služili su kao okomiti potpornjiza grede. Grede su spajane u kvadrate vanjske duljine do 2,4 metra i širine od1,4 m (unutarnji, zemljani prostor gredica iznosi oko 1 m). Gredice su postavljaneu rovove samostalno ili dvije po dvije, a između gredica je ostavljan prolaz odoko 80 cm. Napravljeno je 5 redova gredica s ukupno 50 izdignutih kvadratnihpovršina (od kojih su dvije pokrivene staklom, izolirane i služe kao izdignutetople gredice), s pojedinačnom iskoristivom zemljanom površinom od 1,5 do2,2 kvadratna metra, a ukupno ima oko 100 kvadratnih metara iskoristivevrtne površine. Nakon dovršetka sastavljanja “drvenih sanduka” u kutove suzabijene letve (8x4cm duljine 2,5m), a zatim su povezane drvenim letvama navrhu. Nakon toga polagan je prvi sloj biomase u gredice, a sastojao se odgrana, grančica u raznim stupnjevima raspadanja, humusne šumske zemlje ikrupnijih “biootpadaka”. Oni su dugotrajno biognojivo, jer im je vrijemeraspadanja sporije. Drugi sloj sastojao se od lišća, humusa, grožđanog tropa igrožđanih ostataka nakon cijeđenja, nešto pokošene trave, konjskog gnojiva isitnijeg organskog materijala. Nakon toga, vraća se ranije iskopana zemlja,kao pretposljednji sloj u lijehama. Posljednji sloj je malč, odnosno pokošenatrava, a stavlja se do 30 cm debljine (nakon mjesec-dva se stanji na 10 cm). Stime su završeni zemljani radovi. Letve koje su zabodene u zemlju (pričavlaneza okvire od greda) i letvama spojene na vrhovima sada se isprepliću paljenomžicom po horizontalama i vertikalama (po želji). Ona služi za povezivanje biljaka

Page 50: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

50

(paradajza, graha) ili za biljke penjačica (visoki grah, grašak itd.). Žica jepreplitana tako da ne smeta u radu sa zemljom, sadnji, čupkanju korova,berbi). Dio gredica ostaje bez gornjih okvira i bez žice, jer su planirane zanisko povrće (mrkva, luk).

Malčiranje se obavlja dva do tri puta godišnje: ujesen (ako stignete), uproljeće (obavezno), tokom ljeta (dodatno uklanja korov, čuva vlagu).

Kiševi ističu iskustvo nakon tri godine:Prednosti:Najizraženija pogodnost za biljke, što smo znali i ranije, bila je i jest

prozračivanje vrtne zemlje, pa korijenje uvijek ima dovoljno elemenata iz zraka.Nije potrebno za prekopavanje, čak ni zasijecanje zemlje posebnim alatima zaprozračivanje. Zima je uvijek dobro razrahlila zemlju u uzdignutim gredicama,a dobro malčirana gredica privlači gliste i ostale životinjice u stvarno velikombroju (što ćete i sami primijetiti kad u proljeće na njih navale kosovi i rasturemalč). Nakon tri godine malčiranja zemlja se pretvorila u humus.

Pogodnosti za ljude:a) korov je pod kontrolom. Ako i izraste, vizualno je posložen u kvadrate,

ne miješa se s korovom po stazama i nemate osjećaj da je cijeli vrt obrastao.Korov sa staza između gredica sasvim je dovoljan za permakulturnukoegzistenciju biljaka, a s onim u gredicama možete odahnuti;

b) možete sjesti na gredicu i odmarati se radeći. Sve je na dohvat ruke i netreba se puno saginjati;

Visoke gredice - terase - obitelj Kiš pored Motovuna

Page 51: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

51

c) planiranje vrta je veliko zadovoljstvo.

Kiševi su pronašli samo jednu manu s njihovim visokim gredicama. Naime,zemlja u visokim lijehama brže se i lakše isušivala, osobito u toplijim ilivjetrovitijim predjelima, pa je ljeti bilo potrebno više zalijevanja.

Općenito sadnja biljaka u kontejnerima zahtijeva više vode nego biljkeposađene u otvorenoj zemlji. Znači potrebno je pojačati malčiranje i problemisušivanja će biti riješen. Dodatno si pomažemo što u visoke gredice zbognjihove topline možemo ranije početi sa sadnjom dok još nisu velike vrućine.

Za osiguravanje ranije sadnje jako će nam pomoći klijališta, rasadnici istaklenici u kojima ranije dobivamo sadnice. Obično koristimo stara prozorskastakla i iskorištene daske za napraviti dobro klijalište. Ukoliko želimo produžitisezonu hrani koju proizvodimo ili za to imamo ekonomski interes, mogli bismorazmišljati i o nabavi većeg plastenika ili staklenika. Nikad ne smijemo zaboravitiskupljati naše vlastito sjeme i dijeliti ga s drugima kako bismo otežali posaobiotehnološkim korporacijama koje nas žele učiniti ovisnima o patentiranomsjemenu koje traje samo jednu sezonu.

Hranu je super uzgajati jer: imamo često svježe hrane, vjerujemo u kvalitetu,osiguravamo različitost prehrane, vježbamo i uživamo na svježem zraku,osiguravamo budućnost i radimo na jačanju zajednice. Možemo u tu svrhuupotrijebiti i naše prozorske daske i balkone. Za proizvodnju hrane dobro jekada možemo iskoristiti i unutrašnje prostore. Na primjer gljive se mogu uzgajatii u podrumima, budući da žive od hranjivog materijala, organskog supstrata ukoji ih stavljamo, a ne od fotosinteze. Klice također ubrajamo u vrste koje jedobro uzgajati u zatvorenim prostorima. Općenito je super saditi biljke uprostorima u kojima živimo: vlažnost u mnogim kućama i stanovima je ispodzadovoljavajućeg minimuma za ljudsko zdravlje, posebno u zimskim danimakada radi grijanje (posebno kod centralnog grijanja). Biljke vraćaju vlažnost unaše prostorije. Također mogu micati spore plijesni i ostale štetne mikrobe izzraka. Bostonska paprat odlično miče formaldehid kao najčešći onečišćivač uunutrašnjim prostorima. No, nije ju lako uzgojiti, a ne djeluje na drugezagađivače pa to treba imati na umu. Druge biljke koje su gotovo jednakodjelotvorne, ali lakše za uzgojiti su: areka palma, bambus palma, fikus, običnibršljan, patuljasta datulja, i druge (Whitefield, 2004).

Nadalje što se tiče vrta, korisno je zapisivati sve promjene u vrtu i voditi tzv.vrtni dnevnik, imati crtež vrta i numerirane gredice. Posebno nam je vođenjevrtnog dnevnika važno zbog praćenja plodoreda. Plodored je naizmjeničnasadnja biljaka na istoj površini, pri čemu uspijevamo najekonomičnije iskoristititu površinu. Pri tome pazimo da na istu površinu sadimo drugačije biljke kakone bi iscrpili tlo i olakšali nakupljanje nametnika i bolesti. Nije svejedno kakavnam je redoslijed sadnje biljaka, jer neke biljke su veliki potrošači i u hranjivimelementima i u vodi, dok druge hrane tlo kao što je slučaj s biljkama koje

Page 52: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

52

koristimo u zelenoj gnojidbi. Treba paziti i na dužinu dozrijevanja biljaka, jerneke imaju kratku vegetaciju pa ih možemo koristiti kao međukulture (npr.zelena salata, rotkvice, špinat i druge). Druge biljke sadimo kao glavne kulture,jer imaju dužu vegetaciju (rajčica, krumpir, kupus, paprika, tikve i buće,patlidžani i druge).Također, pritom moramo paziti i na sadnju biljaka koje sipomažu i koje su dobri susjedi. Dodatno nam za zaštitu služe pripravci ili tzv.biljne juhe koje dobivamo od vrsti sa zaštitnim svojstvima kao što su kopriva,preslica, gavez, paprat, vratić, pelin, kamilica, listovi rajčice, aloa i druge.

Pri sadnji koristimo i pomoć mjesečevog sjetvenog kalendara, jer taj pratiteljnaše planete utječe i na različite dijelove biljaka. Stoga uz pomoć mjesečevogkalendara možemo znati kada saditi biljke iz porodice listova, plodova, korijenaili iz porodice cvijeća. Možemo saznati i za sve druge radove u vrtu, sa životinjamaili kada je dobar dan za primjerice rušenje stabala, kako bi dobili kvalitetnijedrvo za gradnju ili ogrjev. U Hrvatskoj se mjesečev sjetveni kalendar možedobiti od udruge Duga iz Međimurja.

U permakulturi prevladava misao malo je lijepo. Mnogi principi permakulturese lakše primjenjuju na manjim područjima, nego na velikim ekstenzivnimpoljima i farmama. Primjerice slave se mali, intenzivni, nabijeni vrtovi, gdje sena najmanjem mogućem prostoru dobije najveći mogući prinos. Prednost malihvrtova nalazimo u mogućnosti intenzivne sadnje, lakog ubiranja plodova, uštedevremena. Krajnji cilj je stvoriti sustav u kojem je najveći posao skupljati plodove.

Za voćke je najvažnije kvalitetno tlo, dobra drenaža i ne previsok pH.Sadnjom trajnica imamo manje posla, osiguravamo dodatni izbor hrane, štitimoi obogaćujemo tlo, a biljke nam manje podliježu bolestima i štetočinama. Umnogim tropskim područjima šumski vrtovi nisu nepoznanica, no za našeeuropsko područje proučavao ih je i usavršio Robert Hart. Najvažniji je dizajn.Premda je šumski vrt za mnoge permakulturnjake ideal, i ovdje ne trebamorobovati tome i dobro je zapitati se koliko nam je potreban šumski vrt i kolikosmo dorasli takvom dizajnu. Jasno je da u malim vrtovima nećemo imati prostoraza pravi šumski vrt, također može nam biti prioritet sezonska godišnja hranapa nam šumski vrt neće biti previše atraktivan. Ipak, mogući su šumski vrtovi iu gradovima kao Naturewise u sjevernom Londonu.

Permakulturu je dakle, puno teže primijeniti na velikim nepreglednim poljimana kojima uglavnom imamo posađenu samo jednu kulturu. Raznolikost jelakše stvarati i povećavati ako radimo na manjem sustavu. Jedna od vizijapermakulture i je da se možemo bolje i efikasnije prehraniti od vrtova nego odvelikih farmi. Prinosi su nam u manjem sustavu mnogo veći nego na velikimmonokulturnim poljima. FAO ističe kako su imanja koja imaju pola do šesthektara veličine, četiri puta produktivnija od imanja koja idu preko 15 hektara(Whitefield, 2004). To je posebno važno ako znamo da se permakulturnimprincipima i metodama na svega 250-370 m2 mogu potpuno nahraniti dvojeljudi. Ipak i permakultura pokušava odgovoriti na izazove većih poljoprivrednih

Page 53: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

53

površina. Kako približiti farme permakulturnim principima? Mnoge farme koristemiješane kulture, slojeve, nekopanje i drugo.

Slijede neke od metoda koji se prakticiraju na većim površinama uzzadovoljavanje nekih od osnovnih principa i metoda u permakulturi.

1. Dvoredno sijanje (bicroping)S ovom metodom se proslavio Masanobu Fukuoka čija metoda počiva napoljima bez oranja. On koristi metodu istovremenog sijanja dvije kultura odkojih je jedna glavna prehrambena vrsta (riža, ječam...), a druga kultura kojaobogaćuje tlo, u ovom slučaju bijela djetelina.

Fukuokua je svoju metodu razvio za klimatsko podneblje sjevernog Japana,pa se ova metoda jasno ne može na isti način primijeniti u Europi. U Francuskojje Marc Bonfils eksperimentirao sa Fukuokinom metodom, prilagođavajući jeeuropskoj klimi. Po Whitefieldu bicrop metoda ima prednosti: nema micanjatla, pa plodnost raste godinama; nema erozije tla; nema nedostatka dušika;korištenje fosilnih goriva je manje za 50% od konvencionalne farme; nametnikagotovo nema; nema korištenja kemikalija, jer nema bolesti; smanjeno je ipojavljivanje plijesni; visok broj gujavica brzo reciklira ostatke prethodne kulture;korova praktički nema, a samim time nestaje i potreba za herbicidima; općirast bioraznolikosti. Mane su: ponekad prevelike količine fosfata i kalija; pojavapuževa u nekim slučajevima; ako se ipak pojave korovi nemoguće ih je maknutiekološkim metodama; problem infekcije korijena djeteline (rješenje u sađenjuviše vrsta djeteline); potrebno je više znanja; prinosi u žitaricama, jer se bore zavodu s bijelom djetelinom. Ova metoda se koristi i u povrtlarstvu, gdje se koristemanje intenzivne vrste djeteline.

2. Domaća prerijaOva metoda se bazira na sadnji žitarica kao trajnica u miješanim kulturama.Ideal je da se postigne prekrivenost prerija nekadašnjim kulturama žitarica,kako bi se smanjila erozija tla. Poljoprivredni znanstvenik Wes Jackson izKansasa najdalje je otišao s testiranjem ove metode u okviru svog Land Insti-tute of Salina. To je dugoročan projekt i oni sami ističu kako će im trebati 50do 100 godina da uspiju pronaći zadovoljavajuće varijacija žitarica koje ćemoći postati trajnice unutar ove metode.

3. AgrošumarstvoPodrazumijeva istovremeno sađenje stabala i prehrambenih biljaka na istommjestu. Time se također približavamo permakulturnom idealu. Prednosti suizbjegavanje kompeticije (npr. lješnjak i ozima pšenica – lješnjak počinje listatidok je ozima pšenica već u poodmaklom stadiju tako da i jedni i drugi imajudovoljno prostora za fotosintezu). Također se efektivnije koriste voda i hranjiviminerali. Dublje korijene stablašica osigurava proces koji nazivamo

Page 54: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

54

“hidrauličkim liftom” gdje svojim korijenima prebacuju vodu iz dubljih dijelovatla u plitkije i time ostalim biljkama osiguravaju dovoljne količine vode. Također,stablašice budući da duže žive, imaju bolju mogućnost stvarati mikorize kojesu važne za raspodjelu fosfora. To dijeljenje hranjivih sastojaka događa se kroztri oblika: preko lišća koje pada sa stabla na tlo, preko konstantnog preokretanjakorijena (stariji korijeni umiru, a pojavljuju se manji i novi), i dijeljenjem mikorize.Mikoriza je životna zajednica između korijena biljaka i gljivica koja imasposobnost biti istovremeno povezana s korijenjem više biljaka. Tako kao prekomosta hranjivi elementi poput dušika mogu preći s biljke koja ih veže na onukojoj trebaju. Povećava se bioraznolikost i analogno tome smanjuju se problemis nametnicima. Nametnika je manje, jer zbog stabala raste broj korisnih kukaca.Zbog stabala žitarice imaju i veću zaštitu od vjetra, sprječava se erozija, a ipovećavamo apsorpciju CO

2 na našem imanju. Dobivamo i građevno drvo na

vlastitom imanju. Velik dio poslova oko stablašica, kao što je sađenje,podrezivanje grana i slično radi se u periodu kada nas vrt s godišnjim biljkamane treba.

Prepreke za bolji razvoj agrošumarstva su: odijeljenost poljoprivrede išumarstva u konvencionalnom pristupu, a to znači nedostatak znanja zaprimjenu agrošumarstva; povećanje posla za poljoprivrednike u vidu težegmanevriranja na polju; u početku nema istu ekonomsku korist zapoljoprivrednike koji su ovisni o tržištu, jer da drvo zamijeni gubitak od prodajegodišnjih biljaka treba određeno vrijeme rasta. Ipak, sve to dobici odagrošumarstva nadmašuju (Whitefield, 2004).

Pašnjaci sa stablašicamaKombinacija korištenja životinja koje vodimo na ispašu sa sadnjom stablašica.Eksperimentira se u Britaniji i Sjevernoj Irskoj. Poboljšano zdravlje životinja,treba paziti da zaštitimo stabla kako ih životinje ne bi uništile. Polikultura uživotinjama je isto tako korisna kao i polikultura u biljkama (Whitefield, 2004).

Sijanje u alejama (Alley Croping)Sađenje stabla u redovima između usjeva u polju. Whitefield ističe kako sueksperimentalni pokušaji u Britaniji dali manje rezultate nego kombinacija spašnjacima.

Sigurno ste primijetili kako pišemo o proizvodnji hrane, vrtovima i poljima,a ne spominjemo previše uzgoj životinja. Permakultura u svojoj tradiciji neisključuje uzgoj životinja za hranu. Rekli smo kako se ova knjiga temelji nanašem iskustvu, a budući da nemamo iskustva u držanju životinja kao budućehrane, ne možemo pisati o tome. Mollison je stvorio ideal male održive farmegdje je svo meso kontroliranog porijekla. Whitefield ističe kako su nam domaćeživotinje korisne za održavanje tla plodnim. On pravi razliku između životinja

Page 55: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

55

koje se hrane žitaricama i time su nam direktna konkurencija u proizvodnjihrane i životinja koje pasu travu. To je razlika između preživača i nepreživača.Prvi su goveda, ovce i koze koje mogu probavljati celulozu iz trave i lišća. Poštoljudi ne mogu, Whitefield ih svrstava u nekonkurentne životinje. Svinje i kokošito ne mogu i direktna su nam konkurencija u prehrani. Ako je ovo najboljiargument malo je klimav. Mi se protivimo uzgoju životinja kao naše hrane nesamo iz etičkih razloga prema njima. Industrija mesa jedna je odnajneekološkihijih stvari koje danas činimo. Proizvodnja mesa zahtijeva višeprostora (2 do 4 puta) i energije od proizvodnje biljaka. Ekološki otisak osobekoje jede meso biti će puno veći od one koja ne jede meso. Ne samo dauništavamo prirodu, već je masovna industrija mesa jedan od uzročnikaproblema gladi. Životinje u SAD-u pojedu žitarica koje bi direktnim putemmogle nahraniti 2 milijarde ljudi. Nećemo vam sad ovdje propagirativegetarijanstvo, ali iz ovih razloga apeliramo da makar smanjite potrošnju mesa,barem onog iz masovne industrijske proizvodnje.

Za kraj sumirajmo zlatna pravila za početak vrtlarenja, kojih se dobro držatiu prvim koracima. Mi to znamo, jer se nismo pridržavali niti jednoga, i to ondaprilično zna zakomplicirati život. Pozitivno je što smo sada na vlastitim greškamaučili, ali potrošeno je previše energije i vremena da naučimo neke stvari. Pravilasu stvorena upravo kako bi nam olakšala korake stvaranja permakulturnogvrta i možemo reći kako su međupovezana.

a) početi s malim vrtomLogično, zar ne? Ako nešto tek učiš, ideš polako od jednostavnijeg prema

kompleksnijem, od manjeg prema većem. No, mi smo na našem imanju krenuliod vrta ko da ćemo sutra na Dolcu prodavati. Preporuča se da učenje počnemona ne više od 9 m2, a to uglavnom možemo naći u svojoj najbližoj okolici. Akokraj vrta još nije i kuća u kojoj živiš, kao što je slučaj s nama koji još uvijekgradimo imanje, problemi se gomilaju. Da ne spominjemo kako uopće nijefora tegliti niz i uz brijeg kanistere s vodom za zalijevanje vrta. Time dolazimodo drugog pravila:

b) najbliže/najlakše mjestoSadite tamo gdje jeste, baš kao što prakticirate permakulturu tamo gdje

jeste. Koliko god možete. U našem kontekstu dok je imanje tek u izgradnji bilobi efikasnije proizvoditi hranu na našim balkonima ili terasama. Ovo jošnazivamo i pravilom kuhinjskog prozora, dakle da vlastiti vrt možemo vidjeti iznašeg kuhinjskog prozora. Ovime ne želimo reći kako ljudi nemaju super vrtoveu svojim vikendicama ili dalje od mjesta življenja. Samo da postoje prioriteti.Prilično je teško skakati s pokrivanja krovišta na pomidore, pa s izgradnje cisterneza vodu na kupus, pa s postavljanja vjetrenjače na klijalište. Mi probali, nefunkcionira, vjerujte nam!

Page 56: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

56

c) pronađi svoj stilVrlo često ćemo sretati pametnjakoviće koji nisu došli da nešto podijele ili

razmijene s nama, već da nam propovijedaju. Ispada da jedino njihove metodei tehnike uspijevaju i da su baš one najbolje. Pošaljite ih vrit, rekli bi stari.Pronađite svoj stil koji će razumljivo biti odraz vašeg temperamenta, stavova,estetskih vrijednosti, energije i vremena te svega što vam je važno.

d) budite nježni prema sebiStvari se u prirodi odvijaju polako, a mi učimo od prirode. Ne treba očekivati

da ćemo za godinu, dvije imati luda permakulturna imanja. Nije bitno kolikosmo brzi, koliko je bitno da se krećemo jasnim i konkretnim koracima. Bitno jeda šljakamo.

Želimo vam bogate vrtove i puno slavlja. Što drugo reći, osim lijepe mislijedne drage tete: “Ja na primjer, kad me najjače, boli glava, onda mislim – Nebuš me bogme bolela. Idem na vrt i bum kopala! – I odem na vrt. I tak dugokopam i glava me prestane boleti! Sve me prestane boleti. I onda se naslonimna motiku i popijem si pivicu” (Komes i dr., 1996: 76). Živjeli!

Page 57: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

57

Permakulturni dizajnprojekt Reciklirano imanje

Već smo rekli da je permakultura u stvari skup znanja, različitih tehnika itehnologija kojima raspolažemo. Ono što te različite elemente povezuje u jednucjelinu je permakulturni dizajn. On je glavna okosnica permakulture – on jeproizvod proučavanja, učenja, planiranja i pažljivog kombiniranja različitihelemenata. Permakulturni dizajn se najčešće izrađuje za vlastito životnookruženje, bilo da se radi o imanju, stambenom bloku ili čak cijelom naselju.U zemljama kao što su Danska i Njemačka već danas imamo vrlo uspješneprimjere cijelih naselja pri čijem planiranju su se koristila neka permakulturnanačela. Tako danas na primjer postoje kvartovi u kojima se skuplja kišnica, uparkovima proizvodi hrana, sav organski materijal se kompostira na licu mjesta,a u podrumima zgrada se proizvodi vlastita električna energija i toplinakorištenjem obnovljivih izvora energije poput biomase. Krovove ovih zgradakrasi zelenilo isprepleteno sa solarnim kolektorima i malim staklenicima.

Sada ćemo predstaviti primjer permakulturnog dizajna. Radi se o dizajnuza Reciklirano imanje. Dizajn je nastao na tečaju permakulture koji se održao2004. u Lubenicama na otoku Cresu. Mentor i učitelj permakulture te kasnijepotpisnik certifikata, bio je već spominjani Tony Anderson iz Danske s Euro-pean Institute of Permaculture. Vi možete ponoviti ove korake za vaše priče,neovisno o tečaju permakulture i certifikatima. Ili nas možete pozvati da vampomognemo. Ovaj dizajn su stvorili ljudi koji će živjeti na Recikliranom imanjuili su do tada pomagali u njegovoj izgradnji.

Kao i svako planiranje, permakulturni dizajn počinje s istraživanjem potreba,želja i namjera onoga za koga se sustav stvara. U tu svrhu radio se intervju skorisnicima Recikliranog imanja. Budući da su neke stvari iz intervjua intimne,ovdje ih nećemo prikazati, već ćemo samo naznačiti kakva su sva pitanja diointervjua:

1. GRUPA RECIKLIRANO IMANJE - VUKOMERIĆPod brojem jedan se identificiraju osobe koje su vezane za priču. Te osobe suvažne, jer znamo da na njih možemo računati u izgradnji i životu imanja.Dijelimo ih u nekoliko grupa: osobe koje će živjeti na imanju, osobe koje

Page 58: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

58

namjeravaju povremeno boraviti na imanju, te osobe koje nemaju namjeru niu kojem obliku nastaniti se na imanju, ali pomažu projekt u izgradnji i simpatizerisu cijele priče. Mi smo tada iskristalizirali šestero ljudi koji će živjeti na imanju,plus još nekoliko koji su u potrazi za novim stambenim objektima (postojećimili za izgraditi) te se žele priključiti cijeloj priči.

Danas je puno više ljudi uključeno u priču imanja, pa je ovaj dio potrebnoponovno proći.

2. MEĐUSOBNI ODNOSINaš najvažniji međusobni odnos je prijateljstvo. Dio ljudi je u ljubavnom ilibračno-ljubavnom odnosu.

3. ŽELJE I POTREBE: TRENUTNE I DUGOROČNEOvdje svaka osoba uključena u projekt iznosi svoja očekivanja. U našem slučajuse isprepliću potrebe za stanovanjem, radnim, zabavnim i kulturnim prostoromsa željom da cijelo imanje bude otvoreno za edukacije, radionice, posjete teslične susrete.

4. ŽIVOTNI STILOVISvaka osoba iznosi svoj životni stil, jer o njemu uvelike ovisi i dizajniranje cijelogprostora. Naš životni stil je često ogledalo naših stavova i preko njih seizražavamo. Neki od nas su se izjasnili da im je životni stil sporedna tema te dase nemaju potrebu izjasniti.

5. HENDIKEPIHendikepi su vjerojatno slični kao i kod mnogih drugih koji se upuštaju ili će setek upustiti u nešto slično: nemanje zadovoljavajućeg životnog prostora dok jeprojekt u izgradnji, nedostatak novca, nedovoljno vremena da se imanju potpunoposvetimo dok tamo ne živimo – ne možemo ga dovesti u fazu da jezadovoljavajuće za živjeti dok mu se ne posvetimo više. Klasična kvaka 22 izato su česti osjećaji da se projekt nedovoljno brzo razvija.

6. EKONOMIJA: PITANJE FINANCIRANJA I ODRŽIVOSTIDanas je ekonomija često ta koja nam određuje živote. Mali obični ljudi nekontroliraju ekonomiju koja upravlja njihovim životima i zato je današnjaekonomija opasna. Stoga, u ovakvim projektima treba ostaviti što više novacau zajednici, potrebno ga je staviti u kruženje. Kao vodu na primjer. Timeizbjegavamo da smo ranjivi na špekuliranje neoliberalnog kapitalizma, gdje seljudske sudbine brišu kao da su kreda na ploči. Različite su strategije da novacostavimo onima koji ga najviše trebaju. Jedna od mogućnosti je i da samiproizvodimo. Druga je da kupujemo proizvode i usluge od ljudi koje cijenimo ikoji su nam dragi. To je neka vrsta “fair tradea” ili poštene trgovine, gdje smo

Page 59: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

59

sigurni kakav proizvod kupujemo i da financiramo direktnog proizvođača. Joškorak dalje je da dijelimo proizvode i usluge i ukinemo novac u smisluuobičajenih valuta. Takvi sistemi se zovu LETS – Local Exchange Trading Sys-tem (Lokalni sistem trgovinske razmjene). Danas u svijetu postoji 2500komplementarnih ekonomskih sistema (Lietaer, 2001). Ono što je važnonaglasiti je kako nam praktične staze održivosti, pored zaštite okoliša, nude ismanjivanje financijskih troškova. Naravno, uvijek se trebamo vraćati i na ljepotupoklanjanja.

Što se tiče našeg projekta, za sada se financira iz privatnih izvora tedjelomično preko projekata. Težnja je da se u budućnosti što više proizvodi teda imanje što manje ovisi o vanjskom unosu novca.

7. DUHOVNOSTDuhovnost je privatna stvar i nema organiziranog upražnjavana vjerskih obreda.

8. AKTIVNOSTIIzgradnja imanja, radionice (edukacija), financiranje, umrežavanje, izdavaštvo.

Nakon što smo obavili intervju, krećemo s izlaskom na teren s olovkom ipapirom.

Kao što smo rekli, prije nego krenemo u obrađivanje naše zemlje,osluškujemo i upoznajemo našu okolinu. Ne smijemo zaboraviti na običaje itradiciju određenog kraja. Kao što u permakulturi postoje opći etički principi,tako je iznimno važno prilagoditi svaki dizajn lokalnim uvjetima, posebnostimai kontekstu. Važno je upoznati se i s lokalnom florom i faunom. Dobro je za vrtuočiti koji korovi prevladavaju na našem tlu, pošto je vrlo često korov indikatortla. Poznavanje naše mikroklime je jako važno: od kuda pušu vjetrovi i kolikosu česti, kada i gdje su najjači mrazevi, temperature i vlaga, godišnja količinasunca. Nama je bilo jako korisno saznati od lokalnih ljudi kako su tuče vrlorijetke na Vukomeriću. Manje nam je bilo drago čuti kako tlo nije kvalitetno tekako ćemo morati unositi umjetna gnojiva da mu poboljšamo kvalitetu. Nodobro, to smo shvatili kao izazov više.

Fokus pri svakom ekološkom dizajniranju mora biti na utrošku svih vrstaenergije, koja ne samo da se ne smije gubiti, već se mora stvarati i njenoneprekidno kruženje mora biti omogućeno. Kako bi nam sustav bio održivpotrebno je povezati različite dijelove u njemu. Tako štedimo i na utrošenojenergiji, a output nam je veći. Također u permakulturi svaki element trebaimati nekoliko funkcija. Kvalitetan dizajn kojim se dovode u skladan suodnossvi elementi i resursi kojima raspolažemo, ključan je čimbenik za planiranjeuspješnog permakulturnog projekta. Usklađivanje... razmještaj... podržavanje...višestruke funkcije... samo su neki faktori koji u pemakulturnim sustavu,dizajnom moraju biti vrhunski osmišljeni. Kad dizajniramo u permakulturi, bitnija

Page 60: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

60

nam je međusobna povezanost elemenata u sustavu, negoli njihova količina.Permakultura inzistira na umrežavanju različitih elemenata, jer se time povećavanjihova efikasnost. Svaki element ima dvije ili više funkcija. Svaka funkcijapotpomognuta je s više elemenata. Primjer funkciju grijanja možemo zadovoljitina nekoliko načina: dobrom izolacijom stambenih objekata, solarnim pasivnimdizajnom, efikasnim pećima i solarnim kolektorima. Staklenik koji je dio pasivnogsolarnog dizajna pored grijanja osigurava još i druge funkcije: dodatni prostorza uzgajanje hrane, prostor u kojem možemo boraviti zimi, prostor za odmor idrugo.

Nakon toga krećemo u analizu pet elemenata na imanju. Analizom prirodnihelemenata dolazi se do svih ključnih informacija za projekt. Analiza se obavljapromatranjem, mjerenjem i praćenjem prirodnih utjecaja kroz idealan periodod jedne godine. Analizom se utvrđuju: smjerovi i intenziteti vjetrova, pogodnostistrana svijeta, zimske i ljetne putanje sunca, sunčane klopke, hladni džepovi,geološka struktura podloge..., a na temelju tih podataka dizajnom predjelasmišljamo položaj za izgradnju domova, gospodarskih objekata, prilaza, vrtova,voćnjaka...

VJETARImanje je potpuno zaštićeno od vjetrova. Sa sjevera ga štiti pedesetogodišnjašuma bukve i hrasta, s istoka i juga dvadesetogodišnja šuma bagrema, a s

Zeleni krov osigurava nekoliko funkcija - ima estetsku funkciju, mjesto je za odmor idruženje, a pruža i energetsku funkciju, jer služi kao dodatna toplinska izolacija ljeti

Page 61: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

61

zapada je brijeg koji onemogućujezapadni vjetar. Negativni aspekti ovesituacije su nedostatak vjetra zavjetrenjače, sporija izmjena zraka(sparina) i otežano oprašivanje biljakavjetrom. Pozitivni aspekti zaklona odvjetra su temperaturne konstante,sunčeva klopka, neizloženost snažnijimprovalama vjetra (npr. snježnimzapusima). Proučavanjem na terenuutvrđeno je da će vjetra biti dovoljno zapogon manjih vjetrenjača koje su dizajnirane tako da iskorištavaju vjetar slabijegintenziteta.

TLONa zemljištu prevladava glineno tlo, amjestimično je primijećeno i tlo s manjimudjelom pijeska. Zemljište je smještenona jugozapadnoj padini s koje je prisutnapovršinska erozija humusnog sloja.Proljetni mrazevi i magle su redovitoproblematične u dolini ispod imanja.Parcele su primarno klasificirane kaošuma, voćnjak i oranica. Tlo je kiselo(indikatori: kupine, šumske jagode ipaprat).

VODAVoda je element kojeg na samomimanju nedostaje u prirodnom obliku.U blizini (200-300 m) postoji neuređenizvor koji bi se mogao osposobiti. Samimimanjem ne prolazi nikakav potok, nitiima izvora. Jedine prirodne vode su slivnevode koje se pojavljuju u periodima većihoborina. Takve vode su nepredvidljive,same nalaze putove u desecima kanalai kao takve ne predstavljaju značajnijiresurs. Na imanju ćemo kopanjembunara, skupljanjem kišnice sa krovova i kopanjem jezera riješiti potrebe zavodom i stvoriti sustav u kojem će te vode neprestano kružiti.

Page 62: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

62

ENERGIJAImperativ ovog projekta je da budeenergetski neovisan. Energiju ćemostvarati korištenjem biomase (ogrjevnodrvo u masivnim zidanim pećima),sunca (pasivna solarna arhitektura,solarni kolektori za toplu vodu ifotonaponske ćelije za struju, solarnakuhala) te vjetra (mala vjetrenjača) teproizvodnjom biodiezel goriva zageneratore i vozila.

ORGANIZACIJASudionici Recikliranog imanja orga-nizirani su u nevladinu udrugu ZMAGpod čijim pokroviteljstvom se projektizvodi. Imanje još nema stalnihstanovnika. Zemljište i kuća ugovornosu dani udruzi na korištenje na 49godina i dio imanja je zajednički te se snjima tako i upravlja. Odluke se donosekonsenzusom.

SEKTORIKad se govori o sektorima u perma-kulturnom sustavu riječ je o razmatranjuodnosa svih energija koje se kreću i kojeće se kretati sustavom. Materijalnumanifestaciju sektora predstavljajuglavne ceste, putovi i staze, smjerovikretanja energije, vodeni tokovi,komunikacijski protoci itd.

Da bismo što manje energije gubili,naš dizajn dijelimo u zone, kojeodređujemo u odnosu na naše prisustvou njima. Kako bi se olakšao dizajn,permakultura dijeli u pet zona svaki našprostor u kojem stvaramo, neovisnonalazi li se on u ruralnim područjima iliu gradu. Svrha takvog zoniranja je daobjekte/funkcije koje nam trebaju na

Page 63: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

63

svakodnevnom nivou smjestimo bliže kako bi trošili što manje energije. Također,olakšava nam se povezivanje različitih cjelina našeg imanja, što je jedan odglavnih ciljeva permakulturnog dizajna. Nudimo vam primjer zoniranja naRecikliranom imanju.

Zona 0Zona 0 je stambeni objekt, dom. U njima se održivim obitavanjem reducirapotrošnja energije korištenjem sunčeve energije, vjetra, skupljanjem kišnice,reciklažom sivih i crnih voda. Permakulturni dizajner, Jan Martin Bang je napredavanju o ekološkom graditeljstvu u Zagrebu 2005. godine lijepo zaključiokako imamo tri kože. Jedna je ona na nama. Druga je naša odjeća. Trećakoža je objekt u kojem živimo.

Zona 1Prva zona je najbliži dio oko kuće gdje najviše obitavamo. Što se tiče vrta ovdjesu kulture koje trebamo svaki dan ili one same zahtijevaju češću brigu. Ljudi tuimaju i male životinje. Na našem imanju to je šira okućnica, balkoni, terase.Tu su smješteni elementi koji zahtijevaju svakodnevnu brigu ili se svakodnevnokoriste. Manji kućni vrtovi, kompostište, staklenik, rasadnik, vanjska krušnapeć...

1. OBJEKT- zajednička kućaTradicionalna drvena gradnja s elementima pasivne solarne arhitekture.

2. OBJEKT - obiteljska kućaKlasično građena kuća, tehnikama ekološke renovacije pretvaramo j u održiviobjekt.

Page 64: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

64

Zona 2Zona dva je zona s vrtom gdje su kulture koje zahtijevaju više prostora, amanje brige. I dalje je to zona gdje smo često prisutni. Mjesto za životinje kojetrebaju svakodnevnu brigu. Tu se mogu nalaziti i voćnjaci, jezerca i bazeni,proizvodni staklenici, igrališta, kompostišta.

Zona 3Zona tri je zona gdje imamo polja za žitarice i pašnjake ukoliko držimo životinje.Na Recikliranom imanju namijenjena je za sustave koji se većim djelom samiodržavaju i u koje nije potrebno ulaziti češće od jednom na tjedan, osim zavrijeme sezonskih radova. To su veći nasadi, voćnjaci, šumski vrtovi, većajezerca....

Zona 4U zoni četiri naše su aktivnosti osjetno smanjenje. Radi se o livadama ili šumamagdje je većina biljaka tu prirodno, a ne od nas zasađeno. To je područje kojeobuhvaća šume (ogrjevno i građevinsko drvo), pašnjake za ispašu životinja,područja za skupljanje samoniklog jestivog bilja i gljiva.... Na Recikliranomimanju trenutno nemamo zonu 4 s obzirom na konfiguraciju terena i našusadašnju aktivnost na imanju. Znači, nije potrebno izmišljati zone isključivo dazadovoljite formu. Znamo da ćemo sigurno imati zonu četiri kada počnemoživjeti na imanju i kada se počnemo širiti, ali sada to nije slučaj.

Page 65: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

65

Zona 5Zona 5 je potpuna divljina čiji resursi ne pripadaju direktno čovjeku. Svrha ovezone je edukativne naravi, u njoj se priroda isključivo promatra. Tu se zbivajuizrazito vrijedni prirodni procesi (život divljih životinja, rijetkih ptica,razmnožavanje kukaca, rijetko bilje i slično). Sve ovo doprinosi bioraznolikostii održavanju tako potrebne prirodne ravnoteže. U ovoj zoni smo eventualnoposjetioci, koji samo promatraju i uče. Ponekad se naziva i divljom zonom,odnosno zonom bez ljudskog uplitanja. Kod nekih dizajna čak se i isključujeprisutnost ljudi. Zona pet je zona bez intervencije. Osim u slučaju požaranaravno. Onda nećemo vikati po imanju, joj joj gori mi zona pet, a reko miMollison da u nju ne idem. U zemljama gdje više nema netaknute prirode, iliprirodnih staništa zona pet se stvara, ali je nakon toga u njoj najvažnije ostavitibiljke i životinje na miru. U gradovima gdje je mala šansa za zonu 5,permakulturni projekti podržavaju projekte zaštite šuma u njihovoj blizini. Mina imanju imamo jedno idealno mjesto koje nam je već godinama zona pet.

Sad se može ići graditi....

Page 66: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

66

Izumiranje naftnog dinosaura

Način na koji se odnosimo prema energiji najviše će odrediti budućnost svijeta.Već smo naučili koliko naš ekološki otisak ovisi o potrošnji energije, posebnofosilnih goriva. Energija je svuda oko nas. Često smo nesvjesni te činjenice.Kada jedemo svoj obrok vrlo rijetko se pitamo koliko je bilo potrebno energijeda jelo dođe na stol. Kada upalimo običnu žarulju, rijetko kada se zapitamo jeli energija za nju dobivena ogromnim destruktivnim hidroelektranama ili moždaonima koje rade na ugljen i uzrokuju klimatske promjene. Naš je svijet obilježenratovima za resurse - voda, rudače, nafta i drugi resursi postaju temelj zaratove i lošu energiju. Zato je, kao nikad prije, važno kakvu energiju koristimoza zadovoljavanje svojih potreba, na koji način koristimo energiju, koliko je ikako trošimo. Ako nastavimo sadašnjim neodrživim putem loše nam se piše.Fosilna goriva sudjeluju u globalnoj potrošnji goriva s 80%. Na naftu otpadaviše od trećine ukupne potrošnje energije, a u transportu čak 90%. Do 2030.godine potreba za električnom energijom povećat će se za dvostruko u svijetu,najviše u zemljama u razvoju i to u kućanstvima. Međunarodna agencija zaenergiju (IEA) ističe kako će se globalna potrošnja energije do 2030. godinepovećati za 50-60%. EU procjenjuje kako će unutar Unije do 2010. godineproizvodnja struje iz elektrana sudjelovati sa čak 46% u ukupnoj emisiji CO

2.

Transport će sudjelovati sa slijedećih 25% u ukupnoj emisiji CO2, ne računajući

poljoprivredu (EC, 2002).1 Bilo koji pokušaj smanjivanja ekološkog otiska kojine bi uključivao smanjivanje korištenja fosilnih goriva bio bi unaprijed osuđenna neuspjeh.

Pretjerana ovisnost i konzumerizam fosilnih goriva ostavljaju globalneposljedice na klimu. Našim životnim stilovima nagomilali smo prevelike količinestakleničkih plinova u atmosferi. CO

2 u stakleničkim plinovima sudjeluje s 50-

60%, od čega čak dvije trećine dolazi od izgaranja fosilnih goriva. Jedna trećinadolazi od deforesterizacije i gubitka organskog materijala tla. CO

2 se zadržava

u atmosferi do 100 godina. Metan u stakleničkim plinovima sudjeluje s 15%.Najznačajniji dio metana dolazi od goveđeg izmeta, a emitira se uvijek kadase organski materijal stavi u anaerobne uvjete. Premda se zadržava u atmosferisvega 10 godina, staklenički utjecaj molekule nekoliko je puta jača od molekule

1 Podaci se odnose na EU s 15 članica prije proširenja 2004. godine.

Page 67: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

67

CO2. U stotinu godinu, jedna molekula metana vrijedila bi kao 11 molekula

CO2. CFC i HCFC su odgovorni za 15% od ukupnih stakleničkih plinova. Danas

se manje koriste zbog izbacivanja iz hladnjaka, sprejeva, klimatizacijskih uređajai drugdje. No i tu imamo problem njihove dugotrajnosti. Ako je jedna molekulametana 11 puta jača od molekule CO

2, onda je jedna molekula CFC-a jača

nekoliko tisuća puta. Ostaje u atmosferi oko 50 godina. Dušikov dioksid (NO2)

sudjeluje s pet posto, uglavnom od poljoprivrednih aktivnosti. Također jepotentniji od molekule CO

2, za nekih sto puta (Whitefield, 2004). Oni svi sada

lebde iznad nas mijenjajući sastav zaštitnog tkiva u atmosferi, koje se bezbrojgodina tkalo kako bi nas štitilo.

Trendovi sadašnjih ratova za resurse i naftu nastavit će se sve dok ti resursiupravljaju našim životima. Posebno će sukobi i imperijalni ratovi doći do izražajas obzirom da se približavamo vrhuncu iskorištavanja nafte i plina. Što se tičenafte, više se ne pišu himne zlatnom sjaju crnog zlata. Najveće naftnekorporacije poput Chevron Texaca ili ConocoPhillipsa, počele su priznavatikako su im rezerve sve plićih razina, a Shell je čak i kažnjen zbog namjernoglaganja o vlastitim rezervama koje su prikazivali većima nego što jesu. Vodećanaftna korporacija Exxon i dalje pjeva ode u čast predsjednika Busha, no morase priznati kao su i sami počeli više ulagati u kupovinu vlastitih dionica, čime ihodržavaju visokima, nego u otkrivanje novih naftnih polja kojima toliko tepaju.Ono što znamo i što je činjenica jest da od 23 najveće zemlje proizvođačicenafte, već ih je 15 dosegnulo vrhunac iskorištavanja nafte na svom teritoriju.Između ostalih tu su: SAD, Velika Britanija, Venecuela i Norveška. ZemljeOPEC-a kukaju kako im je sve teže održavati ovu suludu glad za naftom, aneke poput Indonezije priznaju kako proizvode manje nego ikada. Jedino seSaudijska Arabija grčevito drži verbalnog optimizma. Matthew Simmons jedanje od najcjenjenijih energetskih analitičara koji je godinama proučavao stotineslužbenih dokumenata o produktivnosti glavnih naftnih polja u svijetu, a posebnou Saudijskoj Arabiji gdje se najviše proizvodi i gdje su najveće svjetske rezerve.Simmons je došao do zaključka kako vlast Saudijske Arabije laže o sposobnostinaftnih polja na svom teritoriju da zadovolje potrebe sve gladnijih zahtjevanašeg svijeta. Pronašao je kako čak i pri sadašnjoj nedovoljnoj proizvodnjinafte, Saudijska Arabija za vađenje 8 milijuna barela na dan, mora upumpavatiizmeđu 15 i 18 milijuna barela vode na dan. Razlog je starost najplodnijihnalazišta kojima je potrebna dodatna snaga, dodatni pritisak kako bi se naftacrpila.

Kada govorimo o smanjenju crpljenja i zaliha nafte mislimo na tzv. lakunaftu, koja je lako dostupna i jeftina. Vrlo često nas naftoljupci pokušavajuumiriti nalazištima nafte u arktičkim i ledenim područjima, u dubinama morai sličnim udaljenim područjima za koja je potrebna sofisticiranija tehnologijate bi crpljenje bilo puno skuplje.

Vremenske razlike u najavljivanju vrhunca crpljenja nafte između nezavisnih

Page 68: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

68

stručnjaka i zaduženih korporativno-vladinih konzultanata i agencija sve jetanja. Dok bi vas samo prije koju godinu za najavu vrhunca crpljenja nafteoptužili kako ste protivnik tehnologije i ljudske civilizacije, danas se gorespomenute strane jedino razlikuju u godini za koju predviđaju taj vrhunac.Neovisno da li ćemo prihvatiti stavove prve skupine koja vrhunac smješta unadolazeće godine trenutnog desetljeća ili druge skupine koja taj događaj vidiza 20 do 30 godina, nitko više ne negira činjenicu kako će se vrhunac dogoditi.Naše generacije će ga sigurno doživjeti.

Ovdje je važno napomenuti kako se pod vrhuncem crpljenja ne misli da ćenafte nestati, već će se dosegnuti vrhunac proizvodnje nakon koje slijedi pad.Jasno nam je kako će i to radikalno promijeniti naše živote s obzirom kolikoovisimo o nafti. Nafta će postajati sve skuplja i ukoliko se ne pripremimo to ćeuzrokovati socijalne nemire neviđenih razmjera, siromaštvo i glad, lokalnesukobe i širenje globalnih ratova. Dodatni problem pored pojave samog vrhuncacrpljenja nafte, nalazimo i u činjenici kako u trenutku kada je nafte sve manje,mi je sve više koristimo. Bush je to lijepo objasnio kako “američki način životanije za pregovaranje”, kada su ga išli gnjaviti s minornim Kyoto protokolom.Što to znači, naučili smo u poglavlju o ekološkom otisku. EU također punotroši i ovisna je o nafti, a s nadolazećom Kinom i Indijom potrošnja nafte raste,stara polja se polako gase, a bogatih nalazišta je sve manje. Simmons ispravnoističe kako idemo prema stanju gdje sa 70% manje nafte pokušavamo zadovoljiti150% veće potrebe.

U poglavlju o ekološkom otisku naznačili smo donekle mogućnosti kojenam mogu pružiti obnovljivi izvori energije, pogotovo kada bi se u njih višeulagalo u odnosu na fosilna goriva. Kad to kažemo mislimo na goriva kojadanas najviše koristimo: nafta, ugljen i plin. Obnovljivi izvori energije su svi onikoji se mogu obnoviti. To su: vjetar, sunce, voda, biomasa (drvo i ostale biljke),geotermalna energija i ostalo. Pritom nam mora biti jasno kako i neodgovornokorištenje obnovljivih izvora energije može dovesti do njihovog iscrpljivanja.Šume danas uglavnom koristimo na neobnovljiv način i uništavamo plućaplaneta. No postoje i tehnike održivog šumarstva, gdje šuma ne nestaje već seiskorištava onom brzinom kojom se i obnavlja. U tom smislu mogu nas ohrabritipodaci o kretanju trendova u korištenju izvora energije:

Trendovi u korištenju energije, 1995-2001

Izvor energije Godišnji rast u postocimaVjetar +32

Solarni moduli +21Geotermalna energija +4Hidroelektrane +0,7Nafta +1,4

Page 69: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

69

Ovakvi podaci nesumnjivo govore u korist obnovljivih izvora energije kadagledamo prema sutra. Obnovljivi izvori energije danas su hit, a sve im ide naruku da budu još i hitoidniji u budućnosti.

Danas svjedočimo pravom procvatu unutar sektora obnovljivih izvoraenergije. Ako se zadrži sadašnji trend rasta korištenja solarnih modula ivjetrenjača, do 2020. godine ti izvori osiguravat će 45% globalnih potreba zaenergijom. Energija vjetra koštala je 10 puta više prije 20 godine, a solarnimoduli 15 puta više prije 25 godina. Solarne ćelije su efikasnije za 60% negoprije 20 godina. Proizvodnja vjetrenjača je donedavno bila najbrže rastućaenergetska tehnologija, ali ove godine ju je prestigla solarna energija. Jošpočetkom stoljeća električna energija dobivena energijom vjetra postala jejeftinija od električne energije dobivene iskorištavanjem ugljena, a predviđanjaističu kako će ubrzo koštati manje i od energije iz nuklearnih elektrana. Danskadobiva 15% svoje energije od vjetra, sjeverna njemačka pokrajina Schleswig-Holstein 19%, a španjolska pokrajina Navarra 22%. U Španjolskoj je donesenzakon koji nalaže kako se sve nove zgrade moraju opremiti solarnim kolektorima.Obnovljivi izvori energije unatoč svim otporima fosilnih lobija zauzimaju sveveće mjesto u našim životima i to je trend koji će se nastaviti. To je navuklomnoge da objave kako se bliži doba eko-efikasne industrije. Lester Brown(2001), direktor Earth Policy Institute ističe kako je današnja ekonomijaneodrživa, ali vjeruje kako je moguća ekonomija koja respektira principeekologije. Dapače, smatra kako je dugoročno neodrživa ekonomija nemoguća.Slično misle i kreatori pojma “prirodni kapitalizam” Paul Hawken, A.B. Lovinsi L.H. Lovins. Ovi su autori u istoimenoj knjizi istaknuli naznake pojavljivanjakapitalizma koji prirodne resurse i okoliš uzima kao temelj održavanja ukupneekonomije, a ne resursom koji je neograničena potrošna roba” (1999: 9).Nadalje ističu kako oni koji neće moći u budućnosti koristiti prirodni kapital,jer su ga uništili u prošlosti ili ga još uvijek podređuju financijskom, imati ćevelika ograničenja na budući ekonomski razvoj. Smatraju kako nam se prednosom odvija nova velika revolucija u proizvodnji, ali prije svega ona jenemoguća bez rekonceptualizacije sustava (političkog, ekonomskog,obrazovnog…) po čijim pravilima proizvodimo i živimo, jer prirodni kapital jeekonomski neprocjenjiv. Lester Brown (2001: 91) čak ističe kako možemopočeti s obrazovanjem za profesije 21. stoljeća, gdje s obzirom na razvoj,ulaganja i nadolazeće potrebe neće biti nezaposlenih. Te profesije su inženjeri

Izvor energije Godišnji rast u postocimaPrirodni plin +2,6

Nuklearna energija +0,3Ugljen -0,3Izvor: URL:http://www.earth-policy.org

Page 70: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

70

recikliranja, hidrolozi, akvakulturni veterinari, ekološki ekonomisti i arhitekti,geotermalni geolozi, inženjeri turbina za vjetrenjače i metereolozi specijaliziraniza vjetrove, mehaničari bicikala, inženjeri šumarstva te stručnjaci za planiranjeobitelji.2 Po Brownu (2001: 89) ukoliko se prihvate principi eko-ekonomijemožemo sa zadovoljstvom početi mahati jedno veliko zbogom kopanju ugljena,nuklearnim elektranama, nekontroliranoj sječi šuma, iskorištavanju nafte,porastu u proizvodnji automobila te jednokratnim proizvodima. To je dakletemelj te nove magične riječi eko-efikasnost, pri čemu se dakle inzistira daekonomija nije (dugoročno) efikasna ukoliko ne usvaja ekološke principe poBrownu ili ukoliko ne shvaća i prihvaća neprocjenjivu vrijednost prirodnogkapitala po Hawkenu, A.B. Lovins i L.H. Lovins.

Ipak, trebamo biti svjesni kako je procvat obnovljivih izvora energije jošuvijek malog i ograničenog dosega. Kao što smo rekli, čak 80% energije se idalje dobiva od fosilnih goriva. Prema podacima Međunarodne agencije zaenergiju (IEA) u proizvodnji energije sudjeluju: nafta 34,8%, ugljen 23,5% iplin 21,1%. Na nuklearnu energiju otpada slijedećih 6,8%.

Obnovljivi izvori energije (bez velikih hidrocentrala) zajedno zauzimaju svega4% od ukupne proizvodnje energije (REN21, 2005). Zanimljivo je da se odtoga gotovo pola (44%), odnosi na zemlje u razvoju. Korištenje vjetra za energijučini svega 1% ukupne potrošnje energije, a u SAD-u manje od 1%. Kao najvećipotrošač SAD dobiva 22% struje iz nuklearnih elektrana, a 55% iz elektrana naugljen.

Čini se da je “business as usual” mantra još uvijek jaka, jer nema drugograzloga da se u obnovljive izvore energije ne investira puno više. Trebamoznati demistificirati česta opravdanja kako obnovljivi izvori energije nisukonkurentni onima koji nemjerljivo više zagađuju okoliš. Konkurencija je teškariječ kada vlade u svijetu godišnje subvencioniraju naftnu industriju i industrijunuklearne energije s oko 300 milijardi dolara. Troškovi vojnog osiguranja naftnihnalazišta u stranim zemljama koštaju SAD-a 57 milijardi dolara poreznog novcagodišnje. Naftne korporacije dobiju porezne olakšice za još 4 milijarde dolara,a ekološki troškovi su 45 dolara po barelu nafte. I tako imamo jeftinu naftu.

Ukupna svjetska ulaganja u obnovljive izvore energije su svega 20 milijardidolara. To znači da SAD godišnje više plati vojsci da čuva osvojena naftnapolja, nego što su godišnja ulaganja u sve obnovljive izvore energije. Premapodacima Worldwatch Institutea potrebno je svega 660 milijuna dolara da sesolarna energija učini potpuno konkurentnom energiji dobivenoj odiskorištavanja fosilnih goriva, što je svega 0,5% ulaganja naftnih korporacija u

2 U WWF-US su izradili studiju u kojoj su pokazali kako bi prihvaćanje Kyoto protokola i prebacivanjeproizvodnje energije s ugljena i nafte na obnovljive izvore energije moglo rezultirati sa 750000novih radnih mjesta do 2010., a 1,3 milijuna do 2020. godine. Do sličnih rezultata došli su i uRedifining Progressu s 1,4 milijuna novih radnih mjesta uz 50% smanjenja zagađenja koje dovodido klimatskih promjena (NRDC, 2005).

Page 71: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

71

istraživanja i proizvodnju krajem ’90-ih. Kao gotovo i svi najveći problemi usvijetu i ovo je pitanje političke volje i odluke, a ne ekonomije ili efikasnosti.3

Po McBurneyu (1998: 5) biznis juri pravocrtnom linijom nemajući se vremenani osvrnuti i pogledati kakve posljedice ostavlja, a u prirodi je sve ciklično, svese vraća i kao međupovezano čini jedan sistem koji teži ravnoteži. Ovdje se nevjeruje kako je eko-efikasnost uopće realan termin, jer nije problem u bolje,već u manje. Ističe se da ukoliko “uzimamo više nego li nam treba, uzimamood nekoga drugoga, od budućnosti ili od okoliša i drugih vrsta”.4 Time se svanadanja o eko-efikasnosti kao magičnom štapiću koji će riješiti naše današnjeekološke probleme rasplinu u trajanju jedne fejk reklame gdje plavetni kitoviplivaju na krilima naftnih kompanija ili gdje gladna djeca slažu nasmiješenefigurice GMO hranom. Vječito lažno pitanje: “Koji će energent zamijeniti naftu?”samo nas i dalje ostavlja nagomilanih krmelja, napumpane sanjivim nadamadok tapkamo u mjestu.

Pogledajmo sada koja nam sve rješenja nude tehno-fix spasitelji:

Još nafte, makar i teške naftePremda se danas gotovo svi relevantni subjekti slažu kako će dobrano prijepolovice ovog stoljeća iscrpljivanje nafte dosegnuti svoj vrhunac, uporno sepokušava stvoriti dojam kako nafte ima u nedogled. To je sve nevjerojatnijebudući da i dosadašnji izvori sve više štekaju pred pretjeranim iskorištavanjem.Naime, sadašnja nafta ima i naziv laka nafta u smislu da je lako doći do nje.Naftu do koje je teže doći, jer je u dubinama, na ledom okovanim područjimai slično, nazivamo teškom naftom. Teška nafta pokušava se prikazati kaodovoljna podrška, pa i zamjena sadašnjoj potrošnji lake nafte. Osoba koja seproslavila izjavom da će energetski problem riješiti nova nalazišta nafte iiskorištavanje na Aljaski, a ne nekakvo očuvanje i štednja energije, ima ime -Dick Cheney.

Jedno od tih spasonosnih rješenja trebao bi biti i katranski pijesak. Katranskipijesak pun bitumena trebao bi nas uvjeriti kako jeftine nafte ima tamo gdje jei nema. Troše se plahte i plahte papira kako bi se ovakav oblik iskorištavanjanafte proglasio spasonosnim rješenjem. To ide do te mjere da se Kanada čijapokrajina Alberta obiluje katranskim pijeskom proglašava novom naftonosnomsilom (Driessen, 2003). No nigdje se ne kaže kako se radi o jako skupombiznisu, s ogromnim ulaganjima energije, da ne spominjemo užasne posljedicepo okoliš prilikom same proizvodnje. Bitumen čistimo od zemlje, i odvajamo

3 Kritika često ističe kako bi nam bilo potrebno postaviti solarne module na 200000 četvornihkilometara ako bismo htjeli dobiti istu energiju kakvu danas dobivamo od fosilnih goriva, ali dadanas imamo solarnih modula da pokriju svega 10 četvornih kilometara. Pri tom se dakle rjeđepostavlja pitanje zašto ih imamo tako malo? Za podatak vidjeti David Goodstein (2004) Out ofGas – The End of the Age of Oil, New York: W.W.Norton & Company Inc.4 Vidjeti Christopher Plant & Judith Plant (1991) Green Bussiness – Hope or Hoax, Devon: GreenBooks: 8.

Page 72: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

72

od dušika i sumpora kroz zahtjevan proces ubacivanja velikih količina vode ivodika. Također se ogromne količine tla miniraju i “raščišćavanju”. Dvije tonezemlje se minira kako bi se dobio svega jedan barel nafte (158,8 litara). Najboljeje iskreno opisao ovaj slučaj Neil Camarta, potpredsjednik Shellove podružniceu Kanadi, specijalizirane za proizvodnju nafte iz katranskog pijeska: “Ova naftaje sranje” (Hall, 2005). Kaže Camarta i krene nam prodavati to što je rekao.

Sličnog statusa je i nafta koja se dobiva iz škriljevca sa svim blagodatimaminiranja, velikih energetskih troškova, dodavanja vode i vodika te ogromnihkoličina kancerogenog otpada. Sadašnje tehnike vađenja nafte iz škriljevcaemitiraju četiri puta više stakleničkih plinova od vađenja lake nafte.

PlinPremda je plin kao fosilno gorivo čišći od nafte i ugljena, sve se češće spominjei njegov vrhunac proizvodnje. S tim će se posebno sresti najveći potrošač, a tosu SAD. Procjene za plin ističu kako na globalnoj razini još 20 do 30 godinaneće doći do pada proizvodnje. No, problem je u tome što je plin najpogodnijiza regionalnu ili nacionalnu upotrebu, odnosno najjeftinije ga je distribuiratikopnenim putem kroz plinovode. Proizvodnja plina u SAD-u pada za 5%godišnje, a čak je i donedavni direktor Exxona Lee Raymond na Reuters En-ergy Sumitu u lipnju 2005. godine priznao kako je proizvodnja plina u SAD-udosegnula svoj vrhunac. Ne treba nas čuditi što, premda u sjeni nafte, cijenaplina također raste. Što to znači u trenutku kada se 60% kućanstva u SAD-ugrije na plin, ne treba previše razglabati. Dapače, taj postotak raste pa više od70% novih stambenih zgrada ima grijanje na plin. Da ironija bude veća, kakobi se zadovoljili ekološki standardi do 2002. godine 90% svih novoizgrađenihelektrana bilo je na plin.

Plin se puno teže i skuplje transportira bordovima preko oceana. Za to jepotrebno uskladištiti plin visokom tehnologijom, a potrebno je prilagoditi i lukeza prihvat i daljnju distribuciju takvog plina, što sve poskupljuje njegovu cijenu.Tako da će kao zamjena i od industrije i politike hvaljeni LNG (liquid naturalgas – tekući prirodni plin) ostati još samo jedno prenapuhano tehnološkorješenje. Naime, u ovom trenutku svega je četiri luke u SAD-u koje su sposobneobaviti prihvat i distribuciju takvog plina. Tako dopremljen plin 2003. godinepokrivao je svega 2% dnevne potrošnje u SAD-u. Do kraja desetljeća očekivanirast u ukupnom udjelu LPG-a neće doseći niti 6% (Pfeiffer, D.A., 2005).

UgljenTrenutno se ne nalazi na listi ugroženih energetskih vrsta. No time nije ništaviše prihvatljiviji za korištenje. Radi se o najprljavijem obliku fosilnih goriva.Pritom je opasan ne samo za one koji ga iskapaju, žive u blizini odlagalištaotpada od njegove proizvodnje, već i za cijeli svijet, jer njegovo izgaranje emitiranajveću količinu zagađenja. Pored termoelektrana na ugljen, sve su češći i

Page 73: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

73

postupci proizvodnje nafte iz ugljena, u čemu najveće iskustvo imaju Njemačkai Južna Afrika.

Nuklearna energijaNuklearna energija je dobila svoj zamah nakon pojave naftnih šokova u ’70-ima. Pojedine zemlje poput Francuske većinu svoje struje dobivaju iz nuklearnihelektrana. U SAD-u sudjeluju u ukupnoj proizvodnji energije sa 22%. Na svjetskojrazini proizvode 6,8% električne energije. Lobi koji zagovara nuklearne elektranečesto zaboravlja spomenuti nekoliko činjenica. Premda tokom rada nuklearnihelektrana, struja dobivena iz njih nije skupa, u računicu nikada nisu uključeniogromni troškovi izgradnje takvih postrojenja, a u budućnosti i održavanjasigurnosti. Prema studiji organizacije New Economics Foundation, upravo zbogdržavnih i drugih subvencija nuklearnoj industriji cijena kasnije struje je manjaod realne.5 Također, Paul Mobbs autor knjige Energy Beyond Oil (2005) ističekako se donedavno smatralo kako su zalihe urana neograničene u smislupotreba nuklearne industrije, ali da zadnja istraživanja opovrgavaju ta nadanja.Ovakve elektrane ne ubrajamo u one čiji rad doprinosi klimatskim promjenama,pa se tu kriju vjerojatno sulude tvrdnje kako se radi o ekološkoj energiji. Mnogizastupnici nuklearnog lobija kriju podatak, kako možemo govoriti o nepostojanjuemisije stakleničkih plinova za vrijeme rada elektrane, to se nikako ne možetvrditi za ukupno potrošenu energiju potrebnu da se iskopa, procesuira tedistribuira gorivo za nuklearnu elektranu.

Ostaje vječiti problem radioaktivnog otpada ostaje kao nerješiv problem usvijetu sa 4000 reaktora, osim ako kao rješenje ne prihvatimo pretvaranje togotpada u bombe s osiromašenim uranom što siju smrt po svijetu od bivšeJugoslavije do Iraka. S obzirom na cinizam najmoćnijih korporacija možemoizraziti čuđenje što već neka od grupacija za širenje nuklearne energije nijeprijavila takav postupak kao doprinos održivom razvoju - sektor recikliranje.

Nuklearna fuzijaNuklearna fuzija je sveti Gral tehnoloških rješenja za današnji problemenergetskih resursa. Takva energija bi bila nevjerojatno efikasna i jeftina. Maliproblem je što još uvijek nismo niti blizu stvaranja takve energije u stabilnomobliku. Nuklearna fuzija je još uvijek slatki sanak koji košta puno novaca uzrezultate koji su daleko od bilo kakve primjene. Problem je što jedan izotopvodika treba zagrijati na sto milijuna stupnjeva celzijusa kako bi se dobila tzv.plazma, ali koja ima izrazito neuhvatljiv karakter. Trenutno se seksperimentiranjem najdalje otišlo unutar projekta ITER (International Ther-monuclear Experimental Reactor) koji je vrijedan šest milijardi dolara. Čak akoprojekt i uspije, širi oblici korištenja najavljeni su za 50-ak godina.

5 Vidjeti URL:http://www.neweconomics.org /gen/news_mirageandoasis.aspx (13.12.2005.).

Page 74: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

74

Velike hidroelektraneEnergija vode je obnovljiv izvor energije, ali velike hidroelektrane ne predstavljajuodrživ i ekološki način proizvodnje energije. Hidroelektrane se vrlo često želiutrpati u obnovljive izvore energije, premda velike hidrocentrale uzrokuju nemalibroj ekoloških i socijalnih problema. Prema međunarodnoj komisiji za svjetskebrane (ICOLD), brana se smatra velikom ako ima 15 m od temelja. Ako subrane visoke između 5 i 15 metara, a imaju rezervoar veći od 3 milijuna m3,također ih klasificiramo kao velike brane (Miralem, 2004). Možemo reći i kakosu velike brane one koje imaju snagu veću od 10 MW. Istraživanja su pokazalakako se prilikom izgradnje velikih brana oslobađaju velike količine CO

2, zbog

krčenja šuma i poplavljivanja dolina. Također se emitira i metan, jer biljketrule pod naplavljenom vodom u anaerobnim uvjetima. Dodatno se uništavabioraznolikost i čitavi ekosustavi. Ukoliko nam je zaista stalo do održivosti,nikada ne smijemo zanemariti socijalne posljedice određenog djelovanja. Dodanas je zbog izgradnje velikih brana iseljeno nekoliko desetaka milijuna ljudi.Samo zbog velikih hidrocentrala koje je financirala Svjetska banka iseljeno jeviše od 10 milijuna ljudi. Da se te ljude shvaća kolateralnim štetama lažnogprogresa govori i podatak kako sama Svjetska banka u svom izvještaju iz 1994.godine Resettlement and Development ističe pogoršanje ekonomskog stanjaza “veliku većinu muškaraca, žena i djece koji su preseljeni zbog projekatafinanciranih od strane Svjetske banke” bez ikakve direktne koristi od tihprojekata. Istovremeno će Svjetska banka u reklamiranju svoje politike ekološkisvjesnom i zelenom, hvaliti se kako iz godine u godinu povećava svoja ulaganjau obnovljive izvore energije. Istovremeno neće reći kako se od tih projekatačak 60% odnosi na financiranje gradnje velikih brana.

S druge strane, u bogatim zemljama primjećuje se trend dekomisije ilimicanja velikih brana zbog njihovih negativnih ekoloških utjecaja. U SAD-u setijekom ’90-ih započelo s micanjem nekoliko stotina brana, što i nije veliki broju odnosu na ukupni, ali predstavlja trend koji je u porastu (WWI, 2002).Trenutno se u svijetu dobiva 5,7% energije od hidroelektrana.

Naravno, u ekološkim krugovima se podržavaju male brane, vodenice ipotočare. Ovdje isto naglašavamo kako i one neovisno o svojoj malenkostitrebaju biti pažljivo smještene u prostor u odnosu sa prirodom i u dogovoru slokalnom zajednicom s obzirom na njihove potrebe i način življenja. Ukolikose ne pazi na to, i male brane mogu imati negativne socijalne i ekološkeučinke kao što je uvijek slučaj s velikim branama.

Svo ovo propagandno pumpanje tehnoloških rješenja za današnji energetskiproblem zanemaruje prvotni uzrok tog problema. Današnja energetska krizanije nastala jer koristimo neefikasne resurse, već zato što ih trošimo neefikasnoi rastrošno. Možemo zaključiti kako sva ta preokupacija da pronađemo nekinovi i spasonosni izvor energije zapravo i ima cilj da nas ostavi zatvorene usvijetu neodržive potrošnje. Pasivnim čekanjem da netko drugi otkrije novi

Page 75: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

75

energetski resurs koji će riješiti sve naše probleme preko noći, ostajemo tupipotrošači, a ne aktivni građani i građanke. Pardon, i aktivni seljaci i seljanke.To je poruka kako je zapravo sve u redu, kako možemo i dalje bahato koristitinaftu, jer će se ionako pronaći zamjena predanim i nesebičnim radomkorporacija, država i znanstvenika. Ovime naravno ne želimo reći kakosmatramo nepotrebnima, a još manje nekorisnima znanstvena istraživanja itehnološke inovacije. Dapače, no traženjem rješenja problema energetske krizeizvan nas samih najobičnije je zavaravanje. No s druge strane, odlična je vijestšto upravo u nama samima imamo znanje i vještine kako proizvesti i koristitienergiju pomoću obnovljivih izvora. Imamo aktivizam koji stvara energiju.Energija za raju. Od ljudi ljudima. Vrijeme je da upoznamo priču uradi samzeleno.

Page 76: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

76

Zelena energija

Kada vam netko spomene obnovljive izvore energije, vrlo je vjerojatno da ćeteprvo pomisliti na nizove velikih vjetroelektrana, solarne elektrane ili benzinskepumpe koje prodaju biodizel. I sve OK. Mi vas ipak želimo odvesti korak daljei naučiti kako da sami napravite većinu tih stvari.

Kao što smo već napomenuli, ekološki otisak je u ovom trenutku najrealnijipokazatelj kako se odnosimo prema prirodi i jedni prema drugima. No,istovremeno ekološki otisak nam nudi i odgovore kamo i kako krenuti da gasmanjimo. Dovoljno nam je pogledati tablicu ekološkog otiska različitihenergetskih resursa:

To znači da hektar prosječne šume može godišnje upiti emisiju CO2 jednaku

100 gigadžula fosilnog goriva. Iz ovih izračuna jasno je kako upravo korištenjeobnovljivih izvora energije, posebno solarnih kolektora i vjetrenjača, može bitijedno od najboljih alata za smanjivanje ekološkog otiska. No, možemo slobodnozaključiti kako gotovo svi obnovljivi izvori energije imaju manji ekološki otisak

Izvor energije Produktivnost (ugigadžulima po ha

u godinu dana)

Otisak za 100 gigadžulau godinu dana u ha

Fosilna goriva (zamjena)

Etanol

CO2 apsorpcija (šume)

zamjena biomasom

Hidro-elektrane (prosjek)

niži tok

visoke

Solarni kolektori

Solarni moduli

Vjetar

80 1,25

100 1,0

80 1,25

1000 0,1

150 - 500 0,2 - 0,67

15000 0,0067

do 40000 0,0025

1000 0,1

12500 0,008

Izvor: Wackernaegel & Rees, 1996: 69.

Page 77: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

77

od bilo kojeg izvora fosilnih goriva. Samim time smo vam dužni dati i pozicijuZMAG-a kada općenito govorimo o obnovljivim izvorima energije. Jasno je dau trenutku kada nam je svijet obilježen sukobima i ratovima za neobnovljiveresurse, trebamo podržati svaki pomak prema većem korištenju obnovljivihizvora energije. Obnovljivi izvori energije su upravo rješenje zato što predstavljajudecentralizirane sisteme i gotovo svugdje prisutne besplatne resurse. No već jei sad jasno kako smo u ZMAG-u puno skloniji jednostavnijim energetskihsustavima. Takvi sustavi zovu se primjenjivim tehnologijama, dakle uz malonovaca i ponešto znanja moguće je da ih svatko primijeni. Pored ekološkihpitanja, jako su važni i odnosi moći i kontrole. Moramo biti svjesni kako jemoguće da se ograniči i monopolizira korištenje i obnovljivih izvora energije.Ukoliko neka korporacija kontrolira solarnu elektranu kojom dobivamo struju,odnosi moći ostaju nepromijenjeni. U ovom trenutku među prvih deset najvećihkorporacija solarne opreme nalazimo i takve miroljubive i zelene firme kao štosu BP Solar, Shell Solar, Mitshubishi Electric, RWE Schott Solar i druge.

Energija sunca možda je slobodna, svuda i za sve, ali kroz kontrolu znanjai tehnologije koje omogućuju njeno pretvaranje u iskoristivu energiju, prirodnasveprisutnost sunca postaje umjetno ograničena. Bilo bi zaista loše zaključujuBerman i O’Connor (1996: 207) kada bi umjesto podržavanja lokalne samo-održivosti i neovisnosti, solarni fotonaponski moduli postali sredstvocentraliziranih sistema. Biti ovisan o solarnim modulima koje kontrolira BP iliShell nije alternativa ovisnosti o nafti koju kontroliraju BP ili Shell. U biti tihkorporacija je profit i kontrola na tržištu, stoga nas ne treba čuditi što postojimogućnost da i određene sektore obnovljivih izvora energije gurnu u tom smjeru.Berman i O’Connor (1996) navode kako je na primjer Clinton podržavao višeod Busha starijeg investiranje u obnovljive izvore energije, ali se radilo osubvencijama velikim energetskim korporacijama. Koliko je njima stalo dorazvoja obnovljivih izvora energije dovoljno govori podatak da su najjačeenergetske korporacije u Kaliforniji predložile 2003. godine povećanje porezana otkup električne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije, čime bi setakvi sistemi manje isplatili. Mnogi strahuju kako se upravo korporacije iznaftnog, energetskog i drugih sektora koji ne doprinose zaštiti okoliša, spremnostvorile teren zelenog kapitalizma. Dapače, svjedoci smo kako korporacije kojekontroliraju tržište fosilnih goriva počinju kontrolirati i tržište obnovljivih izvoraenergije. Možemo izraziti strah kako će se time rast ekoloških alternativa usporiti,sve dok fosilna goriva donose profit.

U ovom trenutku nam se čini kako bi bilo zaista suludo i nemoguće danetko ograniči ili patentira energiju sunca ili vjetra, ali ne zaboravimo kakonam je isto tako bilo nemoguće do prije svega nekoliko godina da netkopatentira stoljećima prisutne biljke i njihova ljekovita ili korisna djelovanja.Danas biotehnološke korporacije gdje god stignu patentiraju čitave biljke ilinjihova korisna svojstva. Time im je kroz WTO otvoren put prema privatizaciji

Page 78: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

78

znanja koja su ljudi stoljećima prenosili iz generacije u generaciju na koristsvima. Korporacija Bechtel koja se bavi energetikom i graditeljstvom je ubolivijskom gradu Cochabamba dobila pravo na pitku vodu i vodoopskrbugrada. No, Bechtel je dobio i pravo na vodu iz bunara. Objašnjenje je bilokako bi ta voda završila u vodoopskrbnom sustavu da je ne pokupe bunari, paje onda logično da se plati za to skupljanje. Bechtel je dobio pravo na kišu(?!).Tek nakon velikih prosvjeda, voda je vraćena u ruke onih kojima i pripada –ljudi. Trebamo biti svjesni kako ćemo se kao i za ljudska, ženska, radnička idruga prava, trebati (iz)boriti i za pravo na obnovljive izvore energije. Neoliberalnikapitalizam je ušao u svoju najbrutalniju fazu kada nas se polako i perfidnonavikava da resursi i usluge koji su prije bili dostupni svima (voda, obrazovanje,zdravstvo i drugi) postaju sve više privilegirani za bogatu elitu i tretiraju se kaonajobičnija roba, a ne ljudsko pravo svake osobe na planeti. Potrebno je dazajedno s našim susjedima, kroz zadruge i gradska vijeća, inicijative odozdo iaktivističke organizacije, stvorimo uvjete za primjenu obnovljivih izvora energijena lokalnom nivou. Danska nam ovdje može biti svijetli primjer, budući da jetamo 80% kapaciteta za proizvodnju vjetra u rukama individualnihpoljoprivrednika i poljoprivrednih kooperativa. Stoga nam se i ovdje ponavljanajvažnija potreba za edukacijom, razmjenom znanja i vještina te međusobnimpomaganjem. Organizirajmo festivale stvaralaštva! Dijelimo slobodno!

Page 79: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

79

Energija sunca

Korištenje sunčeve energije, iako je u porastu, još uvijek se smatra alternativnimnačinom proizvodnje energije, a potencijal koji predstavlja iskorišten je u tolikomaloj mjeri da je to sramotno! Paradoksalna je činjenica da je tehnologija zakorištenje solarne energije poznata već tisućljećima. Na primjer, za Arhimedase tvrdi da je 214. godine prije Krista, kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uzpomoć zrcala i sunca zapalio neprijateljske brodove. U Plutarhovim spisimamože se naći podatak da su vestalinke u vrijeme Naume Pompilija (714-671g. p. K.) za paljenje vatre koristile konične metalne plitice kojima su reflektiralesunčeve zrake u jednu točku. Ista tehnologija se danas koristi kod solarnihkuhala. Već 1699. godine na Francuskoj akademiji znanosti eksperimentiralose sa sabirnim staklima promjera od 80 cm koja su se koristila za taljenjekeramičkih masa i raznih metala. Također su konstruirani uređaji s kojima semogla zapaliti hrpa drveta sa udaljenosti od 60 m, a s udaljenosti od 39 mmoglo se taliti olovo. U Parizu je 1882. godine konstruiran prvi parni strojpogonjen energijom sunca. Sastojao se od velikog paraboličnog zrcala površine3,8 m2 u čijem se fokusu nalazio parni kotao. Dobivena para je pokretalaparni stroj koji je bio spojen s tiskarskim strojem. U SAD-u je 1868. godinesagrađen sličan uređaj koji je bio sposoban razviti snagu od 2,5 konjske snage.Korištenje solarnih kolektora počelo je još krajem 19. stoljeća. Solarnifotonaponski moduli su se počeli koristiti već u drugoj polovici 19. stoljeća, a u’50-ima su se počeli primjenjivati u smjeru u kojem ih danas koristimo irazvijamo.

Ovo su samo neki od mnogobrojnih primjera kako su ljudi kroz povijestpokušavali iskoristiti tu silnu količinu energije. Na žalost, pojavom jeftinih fosilnihgoriva pažnja se usmjeruje prema neobnovljivim izvorima energije i solarnaenergija gotovo da pada u zaborav. Danas je savršen trenutak da se okrenemoprema “alternativnim” tehnologijama, unaprijedimo ih i učinimokonkurentnima.

Sunčeva energija je resurs koji je dostupan svim ljudima. Nekima u većojmjeri, a nekima u manjoj, ovisno o klimatskom podneblju, ali čak i unajsjevernijim krajevima koje naseljavaju ljudi insolacija je dovoljna da bi setrebalo razmišljati o tome kako iskoristiti ovaj oblik energije. Za vrijeme sunčanogdana, na svaki kvadratni metar osunčane površine prosječno pristiže energija

Page 80: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

80

od 1000 W. Sunce šalje energiju veću od svih zaliha fosilnih goriva. Kada govorimo o energiji u fizikalnom smislu, ograničavaju nas dva zakona

termodinamike:1. ZAKONEnergija se ne stvara niti uništava. Ona se samo može pretvoriti iz jednog

oblika u drugi.2. ZAKONKada se energija pretvara, uvijek se mijenja iz efikasnije u manje efikasnu.

(Whitefield, 2004).Termin “emergy” dolazi od spajanja riječi “embodied energy” - “energije

koja je utjelovljena”. To je ukupna količina energije i materijala koji se koristetijekom životnog ciklusa određenog proizvoda ili usluge. Pod životnim ciklusommisli se na proizvodnju, transport, skladištenje i odlaganje.

Emergy nas uči da ne zanemarujemo trošenje energije koje ne vidimo golimokom potrošača. Pritom se dakle javlja svijest o tome kako pojedinu energijutreba iscrpiti/uzeti, zatim transportirati, zatim uskladištiti i na kraju koristiti. Miuglavnom volimo misliti kako postoji samo ovo posljednje. Sva ta četiri nivoavezana za energiju uspoređuju se s onim kada računamo koliko nam određenavrsta energije donosi, odnosno koliko smo energije dobili za korištenje.

Solarna kuhala i pećnice

Jedan od najjednostavnijih načina da se energija sunca iskoristi pruža namova praktična tehnologija. Ključni element solarnog kuhala je zrcaloparaboličnog oblika. Ono ima svojstvo da kada se okrene prema suncu reflektirasunčeve zrake u jednu točku - fokus. Oko zrcala se obično izradi konstrukcija

Solarno kuhalo u funkciji na Recikliranom imanju

Page 81: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

81

koja omogućava okretanje uređaja prema suncu, sa stalkom za lonac koji senalazi u fokusu zrcala. Solarna kuhala se mogu koristiti za kuhanje, pa čak iprženje hrane. Korištenje je vrlo jednostavno - lonac se stavi na stalak i cijelose kuhalo okrene prema suncu. Budući da se kut sunca mijenja, bitno je zavrijeme kuhanja svakih 10 - 15 minuta okrenuti kuhalo prema suncu.

Kao reflektirajuća površina mogu se koristiti razni materijali - od običnekuhinjske aluminijske folije, komadića zrcala, poliranog metala, raznoraznihsamoljepivih zrcalnih folija, pa do posrebrenih ili kromiranih metalnih površina.Također je moguće kao parabolu koristiti odbačene satelitske antene, čimenam solarno kuhalo zaista postaje jako jeftini i jednostavni proizvod. Totalnoje super pobrati hranu iz vrta i spremiti nešto fino na solarnom kuhalu. Veličinasolarnog kuhala može varirati, ovisno o snazi koju želimo postići. Već pomoćumanjeg kuhala, promjera 50 do 100 cm možemo skuhati manje količine hrane.Veličina kuhala nije ničim ograničena. Najveće solarno kuhalo na svijetupromjera 15 metara nalazi se u Indiji, u ekogradu Auroville, a koristi se zazagrijavanje vodene pare koja se koristi za kuhanje. Po sunčanom vremenuovo kuhalo je sposobno kuhati za preko 1000 ljudi.

Drugi princip korištenja sunčeve energije za pripremanje hrane predstavljajusolarne pećnice. Princip rada solarnih pećnica bitno je drukčiji od kuhala.Pećnica se sastoji od izolirane komore čija je jedna stjenka staklena. Staklenastrana se okrene prema suncu te se na taj način postiže efekt staklenika -zrake svjetlosti prolaze kroz staklo, udaraju o stjenke komore koje su crne da bise povećala apsorpcija te se pretvaraju u toplinsku energiju koja ostaje zarobljenaispod stakla. Da bi se povećala efikasnost i brzina zagrijavanja oko staklenepovršine dodaju se zrcala koja služe kako bi se zahvatila veća količina sunčevogzračenja. Korištenje solarne pećnice je također vrlo jednostavno. Komora sekoristi kao klasična pećnica, osim što se opet mora paziti na kut sunca. Solarnepećnice bez problema mogu razviti temperature veće od 200șC što je dovoljnoza pečenje kruha.

Solarni kolektori - sustavi za toplu vodu

Ova tehnologija je u posljednjih dvadesetak godina već postala uobičajena uzemljama poput Cipra, Izraela i drugih. U Austriji država iznimno pomažeinstaliranje solarnih kolektora, premda imaju manje sunčanih dana od nas.Kod nas se stidljivo počinju koristiti, pogotovo u južnijim dijelovima Hrvatskegdje je mnogo sunčanih dana godišnje. U takvim krajevima moguće je dobitienergije za toplu vodu do 80% pa čak i više, dok u krajevima s manje sunčanihdana možemo ostvariti 50-60%. Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji seod solarnog kolektora, spremnika topline i ostale opreme (pumpe, termostati,cijevi...).

Sam solarni kolektor u stvari je izolirana kutija s jednom prozirnom stranicom

Page 82: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

82

u kojoj se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevima se nalaze limenakrilca koja su obojana u crnu boju. Krilca su u jeftinijoj i manje efikasnijojvarijanti od aluminija, ili u skupljoj, ali efikasnijoj varijanti od bakra. Na tajnačin sunčevo svjetlo ulazi kroz prozirnu stranicu i udara o crnu limenu površinute se pretvara u toplinsku energiju. Pritom se lim zagrijava, a kako je fizičkispojen s cijevima, zagrijavaju se i same cijevi, grijući tako vodu koja prolazikroz njih. Zagrijana voda se zatim odvodi u spremnik gdje se energija akumulira.Važno je da nam spremnik bude dobro izoliran ili na toplom mjestu, jer takosmanjujemo gubitak energije.

Kada je uobičajeni ljetni dan temperatura u kolektoru dosegne 60-80șC,za vrijeme hladnog, ali sunčanog zimskog dana dosegne 50-65șC, kada jetoplo, ali oblačno 20-30șC, a kada je oblačno i hladno 10-15șC (Zelena akcija,2005). Sve dok nam je temperatura u kolektoru toplija nego temperatura kojadolazi u kolektor imamo uštedu energije. Topla voda zagrijana u kolektorukoristi se u kućanstvima za pranje posuđa, rublja, tuširanje itd. Za potrebejednog kućanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2 do 6 m2

površine kolektora i spremnika za vodu od oko 200 do 300 litara. Međutimisplati se instalirati i veći sustav od npr. 10 do 12 m2 površine kolektora saspremnikom od 750 do 1000 litara. Takav sustav može i zimi akumuliratidovoljno energije da se može spojiti na centralno grijanje te na taj način smanjitiračun za grijanje. Ovakav način grijanja zovemo aktivnim solarnim grijanjem.

Najjednostavniji termosifonski sustav je jednostavno za napraviti. I iznimnovažno, jeftino ga je napraviti. ZMAG je zajedno sa Zelenom akcijom krenuoraditi prvi put takav sustav 2004. godine, a Zelena akcija ga je od tada obnavljalai poboljšavala. Pokušat ćemo vam prenijeti dio iskustva u gradnji solarnihkolektora.

Samogradnja solarnih kolektoraAko uzmemo u obzir trenutne cijene fosilnih goriva i električne energije, primjetitćemo da će se SVAKO novčano ulaganje u ugradnju solarne opreme isplatiti.Rok povrata investicije će najvjerojatnije biti 8 do 12 godina. Proizvođači solarneopreme najčešće daju garanciju na svoju opremu do 20 godina. To znači daako imamo period povrata investicije od 10 godina, da ćemo slijedećih 10godina energiju dobivati besplatno. Ali budući da se radi o tako jednostavnojtehnologiji, nema razloga zašto solarni sustavi ne bi trajali i puno duže od 20godina. Ako uzmemo u obzir poskupljenje energenata koje nas čeka u bližojbudućnosti, rok povrata investicije će se još smanjivati.

Pitat ćete se, ako je ova tehnologija toliko isplativa, zašto nije višerasprostranjena? Najveća prepreka je razmjerno veliko početno novčanoulaganje. U ovom trenutku se na tržištu nude razni tipovi kolektora i solarnihsustava. Cijenom variraju od jeftinijih i manje efikasnijih (npr. obični pločastikolektori), pa do skupljih i vrlo efikasnih (npr. cijevni vakumski kolektori).

Page 83: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

83

Međutim, najmanji i najjednostavniji solarni sustav ima cijenu od nekihdvadesetak tisuća kuna, što je još uvijek prilično puno za prosječnog građanina.Što je sustav veći i bolji, naravno i cijena je puno veća. Samo ćemo spomenutida se u Sloveniji dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme, a u Austrijije čak moguće na ulici dobiti kupon s kojim možete ostvariti subvenciju od čak50% za ugradnju solarne opreme! Međutim, u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksunema i još vjerojatno dugo neće biti.

Jedan od načina da se doskoči ovom problemu je da se sami pokušamoupustiti u samogradnju solarnih kolektora. Iako su kolektori samo jedna odkomponenata u solarnom sustavu, možemo ostvariti veliku novčanu ušteduako kolektore izradimo sami, a ostatak opreme kupimo. Izrađeni kolektori,ako se dobro izvedu, mogu biti jednako efikasni kao i neki jeftiniji modelikupljenih kolektora. A što je najvažnije, mogu se izgraditi uz pomoć jednostavnihručnih alata.

Izrada pločastog solarnog kolektoraPostoje brojni načini kako se može u kućnoj radinosti izraditi solarni kolektor.Mi ćemo vam ovdje pokazati dizajn koji smo preuzeli od centra CAT (CentreFor Alternative Technology) iz Walesa. Iako dizajn nije savršen te smo samiuvidjeli mnoge mogućnosti za unapređenje, smatramo da je postupak izradeprilično jednostavan i prikladan za početnike. Kolektor ima površinu od 2 m2.Ako izrađujete kolektore za upotrebu u kućanstvu najvjerojatnije će vam ihtrebati 2 ili 3, pa je najbolje odmah kupiti materijale za izradu svih planiranihkolektora. Najbolje je na početku na jedno mjesto sakupiti sve potrebnematerijale i alate.

NAPOMENA: Najčešće nismo u mogućnosti kupiti materijale točno zadanihveličina. Na primjer aluminijski limovi mogu varirati u veličini od dobavljača dodobavljača. Isto vrijedi i za polikarbonatne ploče. Također pri kupnji materijalaželimo paziti da nam na kraju ostane što manje otpada. Zato u postupkuizrade kolektora nismo dali fiksne mjere i veličine pojedinih komponenti. Preciznemjere je potrebno izračunati u skladu s materijalima koje smo u mogućnostinabaviti. Dizajn je prilagodljiv i uz pomoć malo računanja, moći ćemo izkupljenih materijala izvući maksimum.

MATERIJALI:

2 x Drvo 2000x100x20 mm3 x Drvo 1000x100x20 mm3 x Drvo 2000x30x7 mm2 x Drvo 2000x10x10 mm2 x Aluminijski lim 2000x1000x0.5 mm1 x Staklena ploča (idealno je kaljeno staklo) ili polikarbonatna ploča sdvostrukom stjenkom 2000x1000x4 mm

Page 84: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

84

1 x Aluminijska folija 2000x1000 mm1 x Bakrene cijevi, promjera 22 mm 2000 mm5 x Bakrene cijevi, promjera15 mm1900 mm8 x Bakreni fitinzi T 22/15/22 mm2 x Bakreni fitinzi Knee/L 22/22 mm2 x Bakreni fitinzi - redukcija 22/15 mm20 x Vijci za drvo 80x6 mm100 x Vijci za drvo20x4 mm1 x Mineralna vuna 2000x1000x50 mm1 x Crna mat boja za metal 750 ml1 x Boja za zaštitu drveta 750 ml2 x Plastični držač za cijev, promjera 22 mm, 2 komada1 x Silikon 1 tuba1 x Ljepilo za drvo 750 g1 x Žica za lotanje (vodoinstalaterska) 1 rola1 x Pasta za lotanje (vodoinstalaterska) 1 tuba

ALATI:

1. Izvijači, križni i plosnati2. Ručna pila za drvo ili manja električna3. Bušilica4. Borer za metal = 4 mm5. Boreri za drvo = 3.5, 7, 22 mm6. Brusni papir7. Brener za lemljenje8. Žica za čišćenje bakrenih spojeva9. Škare za lim10. Čekić11. Gumeni čekić12. Kistovi13. Rezač za bakrene cijevi ili pila za metal14. Skalpel15. Alat za zakovice16. Rukavice17. Metar

Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektorazapočinjemo izradom samog srca kolektora - apsorbera. Apsorber je ključnidio kolektora i na njemu se odvija pretvorba sunčeve svjetlosne energije utoplinsku. Drugim riječima, sunčeve zrake udaraju u tamnu površinu apsorberai griju ga, a budući da je fizički spojen s cijevima kroz koje prolazi voda, i onase grije. Apsorber se sastoji od bakrene rešetke i aluminijskih krilaca. Prvi korak

Page 85: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

85

je izraditi bakrenu rešetku kao na slici:

Rezačem izreţite bakrene cijeviprema mjerenjima. Morate izrezati 5komada ¨15 mm i 10 komada ¨22mm. Izlazna i ulazna cijev (¨22 mm)trebaju biti duţe od ostalih tako daizlaze 10 cm van iz kutije kolektora.Na stolu ili podu složite bakrenurešetku. Žicom za čišćenje bakrenihcijevi očistite sve spojeve i fitinge.

Zatim možete početi s lotanjem. Ovo je početnicima vjerojatno najteži dioizrade kolektora. Ako imate mogućnosti, bilo bi dobro da naučite lotati uznekog tko ima iskustva (npr. vodoinstalateri). Ako nemate tu mogućnost,eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokušavajte dok ne dobijete spojkoji ne pušta.

Lotanje:1. Pastom za lotanje namažite očišćene spojeve. Nemojte škrtariti na pasti

u početku jer premala količina paste može dovesti do spojeva koji puštaju. Savremenom ćete skužiti koliko paste je dovoljno, a da se ne rasipate pastom bezveze.

2. Brenerom grijte cijev koju treba zalotati. Nemojte prelaziti plamenomdirektno preko budućeg spoja jer će se pasta spaliti. Umjesto toga plamenusmjerite tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi, bit će dovoljno zagrijavatiotprilike manje od jedne minute. Ugasitebrener i odložite ga.

3. Žicu za lotanje prislonite uz spoj. Akoje cijev ispravno zagrijana žica će se rastalitii ući u pore između bakrenih cijevi.

Kada zalotate sve spojeve, potrebno jeprovjeriti da li rešetka negdje pušta. Nalijtevodu u rešetku i provjerite sve spojeve.

Slijedeći korak je izrada aluminijskih

Page 86: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

86

krilca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s utorom u sredini.Krilca se slažu na bakrenu rešetku tako da utorom prianjaju uz bakrene cijevi.

Aluminijsko krilce:

Slaganje aluminijskih krilca na bakrenu rešetku:

S obzirom na dimenzijebakrene rešetke, morate izračunatidimenzije alu krilca. Kada ste izračunaliizrežite ih. Trebate 15 komada. Utore na krilcima ćemonačiniti pomoću posebnog alata koji ćete izraditi posebno za ovu funkciju.Jednom kada ste izradili alat za savijanje krilca, možete ga koristiti nebrojenoputa. Alat se sastoji od:

1. Postolja:Postolje se sastoji od 2 željezna U profila koji su postavljeni

na udaljenost od 16 mm i fiksno spojeni u toj poziciji (moguse zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu podlogu).

Postolje je dugačko koliko i krilca, može biti i malo duže.2. Komada za nabijanje (presjek):

Komad za nabijanje se sastoji od komada tvrdog drveta dužine krilca, nakoji je vijcima pričvršćena bakrena cijev punjena pijeskom.

Kada je alat složen, spremni ste za izradu utora na alu krilcima. Savijanje jeprilično jednostavno - izrezani komad lima položite na postolje. Na lim stavitekomad za nabijanje (cijev prema dolje) i gumenim čekićem udarajte dok se ulimu ne stvori otisak bakrene cijevi - utor. Pazite da utor bude točno na sredinilima!

Page 87: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

87

Aluminijska krilca treba pričvrstiti na bakrenu rešetku. To radimo pomoćumalih aluminijskih trakica izrezanih od ostataka lima. Trakice ne moraju bitiveće od 2 x 6 cm. Trebamo ih 30 komada - po dvije za svako alu krilce.Spajamo ih zakovicama kao na slici (donja strana):

Zakovice se umeću tako što se pomoću borera za metal u oba lima najprijenapravi rupica. Zatim se u rupicu umetne zakovica te se pomoću alata zazakivanje pritisne tako da se zakovica raširi i čvrsto spoji s limom. Na taj načintrebamo zakovati sva krilca na bakrenu rešetku kao na slici 6., naravno pocijeloj površini.

Apsorber je još malo pa gotov! Potrebno ga je samo još obojiti crnom matbojom. Boja mora biti otporna na visoke temperature. Bojimo gornju stranuapsorbera (ona na kojoj nisu zakovice). Bit će potrebna dva nanosa boje da bise u potpunosti prekrila refleksna površinaaluminija.

Slijedeći korak je izrada drvenog okvira.Trebate izraditi drveni okvir kao na slici:

Spojeve je najbolje spojiti i ljepilom za drvoi vijcima. Uz rubove je potrebno probušiti rupe zaulaznu i izlaznu cijev. Zatim se izreže trokutasti komaddrveta tako da nesmetano možemo umetnuti apsorber u

Page 88: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

88

kutiju: Kada je apsorber u kutiji trokutasti komadi

drveta se nazad zalijepi i pričvrsti vijkom tako daasporber ne može ispasti iz kutije.

No, prije umetanja apsorbera, potrebno je naokviru dodati još neke stvari. Najprije ga trebaobojiti bojom za zaštitu drveta. U tu svrhu ćeposlužiti lak za čamce ili neki drugi lak koji jeotporan na atmosferske utjecaje. Zatim je sastražnje strane potrebno staviti poleđinu -aluminijski lim. On se također lijepi ljepilom zadrvo i dodatno učvršćuje malim vijcima za drvo.Zatim se u okvir ubacuje toplinska izolacija -mineralna vuna debljine 5 cm. Preko vune se

stavlja aluminijska folija koja će služiti kao fizička barijera između apsorbera imineralne vune, te će reflektiratidio topline nazad na apsorber.Aluminijsku foliju pričvrstiteklamericom. Tek tada apsorbermožete umetnuti u okvir izapečatiti trokutastim komadi-ma. Kako se apsorber ne biklimao unutar okvira, potrebnoga je dodatno učvrstiti plastičnimdržačima za cijevi koji se vijcimaspajaju na drveni okvir.

Posljednji korak izradesolarnog kolektora je stavljanjestaklene ili polikarbonatne ploče. Ako ste sve dobro izračunali vanjske dimenzije

prozirne ploče bi trebale odgovarati unutrašnjimdimenzijama drvenog okvira, tako da ploča lako“upada” u unutrašnjost okvira. Kako ploča ne bistvarno upala u okvir, s unutrašnje strane jepotrebno staviti letvice kojima se podupire prozirnaploča:

Rubovi se moraju dobro zatvoriti silikonom.Zatim se preko rubova stavljaju drvene letve kojeće držati da prozirna ploča ne može ispasti izokvira. Letve se također moraju zaštititi zaštitnombojom za drvo, a spojevi između letvi i prozirneploče također se trebaju zabrtviti silikonom.

Page 89: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

89

Čestitamo! Vaš prvi solarni kolektorje gotov!

Spajanje kolektora sa spremnikom jedosta komplicirana stvar i, osim ako stevrlo vješti sa instalacijama, najbolje je daju prepustite profesionalcima, pogotovoako spremnik i ostalu opremu kupite.

Druga mogućnost je napraviti iostatak sustava po uradi-sam principu.

Prilažemo vam skicu pomoću koje možete sami izraditi jednostavan sustav zaskladištenje solarne topline. Važno je napomenuti da u ovakvom sustavu nematlaka koji normalno imate u vodenim instalacijama. To znači da će voda natušu izlaziti prilično sporo. No ako spremnik stavite na višu poziciju od tuša,voda će poteći dovoljno velikim tlakom da se možete istuširati.

Solarni fotonaponski moduli

Solarni moduli se sastoje od niza fotonaponskih ćelija koje su međusobnospojene u seriju. Da bi proizvele električno strujanje elektrona, ćelije koristefotoelektrični efekt kojeg je još 1839. godine otkrio Alexandre Edmond Becquerelpri eksperimentiranju s galvanskim elementima. Praktično iskorištavanje ovogpostupka je tek novijeg doba. Dugo godina se ovaj efekt koristio samo ufotografiji pri mjerenju osvjetljenja. Preokret je nastao 50-tih godina pojačanimrazvojem svemirske industrije. Kod svemirskih brodova i satelita ovo je jedini

Page 90: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

90

mogući način snabdijevanja električnom energijom kroz duži period.Princip rada je jednostavan; ako sunčeva svjetlost padne na poluvodič u

njemu se oslobode elektroni. Time dolazi do stvaranja pozitivnih i negativnihnaboja. Kroz unutarnje električno polje naboji se razdvoje i time nastaje područjeviška elektrona (negativan naboj) i područje manjka elektrona (pozitivan naboj).Na oba kontakta, koja se nalaze na poluvodiču, nastaje napon istosmjernestruje od oko 0,6 volti po ćeliji.

Glavni materijal današnjih solarnih modula je silicij. Imamo četiri tipa solarnihfotonaponskih ćelija:

a) monokristalne – najefikasniji na dovoljno osunčanim prostorima,b) polikristalne – dosta dobro efikasni na svjetlu, manji emergy odmonokristalnog tipa,c) s debelom membranom – efikasni na prostorima s malo svjetla, jakomali emergy, najekološkiji tip,d) s tankom membranom - najefikasniji na prostorima s malo svjetla,vrlo čvrsti moduli.

Solarni moduli nam pružaju mogućnost da na jednostavan i prilično pouzdannačin generiramo električnu energiju. Naravno, količina energije koju će moduligenerirati ovisit će o insolaciji. Važna je i dobra pozicija solarnog modula.Treba biti okrenut prema jugu, te za naše podneblje pod kutom od 30 do 45stupnjeva u odnosu na horizont. Logično, da bi radio, modul ne smije biti usjeni. Kako su ćelije spojene u seriju dovoljno je da sjena pada na samo jednućeliju pa da cijeli modul prestane raditi.

Ovako generirana energija najčešće se skladišti pomoću baterija pa sekoristi prema potrebi. Iako je moguće u tu svrhu koristiti automobilskeakumulatore, to se ne preporučuje, jer nisu predviđeni za duboko pražnjenje.Nekoliko potpunih pražnjenja automobilskog akumulatora oštetit će ga te ćeizgubiti većinu kapaciteta. Kod solarnih sustava je najbolje koristiti baterijekoje su predviđene upravo za ovu svrhu. To su baterije koje se mogu ispraznitii do 50% i neće se oštetiti. Čak i potpuno pražnjenje, iako nije preporučljivo,neće uništiti bateriju, samo će joj malo smanjiti kapacitet. Osim toga baterijeza solarne sustave su hermetički zatvorene i prilikom punjenja ne stvarajuzapaljivi plin, pa se mogu koristiti i u zatvorenom prostoru i u njih se ne trebanadolijevati destilirana voda, za razliku od automobilskih baterija koje se nesmiju puniti u zatvorenom prostoru!

Budući da baterije imaju ograničen rok trajanja, one će prije ili kasnijepostati otpad. Iako ih je moguće reciklirati, ako gledamo samo sa stajalištaotpada, dobro ih je izbjeći. Ako je korisnik već spojen na mrežu, postoji i drugasolucija, a to je spojiti solarni sustav na mrežu i generiranu energiju prodavatikompaniji koja nas inače snabdijeva električnom energijom. U nekim zemljamaje to tehnički riješeno tako da se brojilo za potrošnju struje jednostavno okrećeunazad kada solarni sustav stvara višak energije i vraća je u mrežu. U Hrvatskoj

Page 91: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

91

zbog monopola, HEP premda u par slučajeva i prima takvu struju, ne plaćaproizvođačima. Međutim korištenje baterija također ima svoje prednosti -ostajemo neovisni, a električnu energiju možemo koristiti bilo kada i bilo gdje.Osim toga, ako već ne posjedujemo električni priključak, cijena spajanja namrežu bit će nekoliko puta veća od cijene baterija i pripadajuće opreme.

Osim solarnih modula i baterija solarni sustav uključuje još neke elektroničkesklopove. Na prvom mjestu tu je kontrolor punjenja, uređaj pomoću kojegamožemo očitati kakvo je stanje u bateriji, generiraju li moduli energiju ili mirujui još mnogo drugih informacija, ovisno o tome koliko je kontrolor punjenjasofisticiran. Zatim je tu još i inverter - pretvarač izmjenične u istosmjernu struju.Naime, baterije daju istosmjernu struju, a napon na polovima iznosi 12V. Dabismo mogli ovu energiju iskoristiti moramo imati trošila koja su predviđena zaovakvu struju. Moguće je naći uređaje koji rade na 12V, primjerice rasvjeta(prodavači solarne opreme najvjerojatnije prodaju i štedne žarulje na 12V), terazni elektronički uređaji koji su predviđeni za korištenje u automobilu. Za svadruga trošila, potreban nam je inverter ili pretvarač, uređaj koji istosmjernustruju pretvara u izmjeničnu, a napon pretvara u 220V. Ovaj uređaj je vrlopraktičan, jer većina električnih trošila koja već imamo rade na ovom naponu.Međutim, ako je ikako moguće, inverter je bolje izbjeći, jer i on sam troši neštodragocjene energije.

Solarni fotonaponski moduli se smatraju najmanje efikasnim oblikomiskorištavanja sunčeve energije.1 Opet pitanje je koliko je uopće fer uspoređivatirazličite tipove iskorištavanja sunčeve energije, jer ih ne koristimo za iste stvari.Mnogi su, pa i u permakulturnom svijetu, skloni odbaciti solarne module kaosredstvo iskorištavanja obnovljivog izvora energije. Ističe se kako su solarnimoduli preskupi s obzirom na iskoristivost i efikasnost, kako ih je nemogućeproizvesti u vlastitom aranžmanu te kako se prilikom proizvodnje solarnih modulaispuštaju kancerogeni elementi, kao i oni koji uništavaju ozon. Mnogi ističukako i poslije procesa proizvodnje ostaje otrovni otpad (Leeb and Leeb, 2004).Niti jedan tip solarnih modula ne ispušta dovoljno toksičnih materijala daprouzroče ikakvu značajniju štetu prilikom instaliranja i održavanja. Pojedinimoduli sadrže kadmij koji je toksičan. Mogu ostaviti toksične elemente ako ihse razbije ili ako ih se nepropisno odloži. Protivnici korištenja obnovljivih izvoraenergije često navode kako bi se velike površine trebale prekriti solarnimmodulima ili vjetrenjačama kako bi bili u stanju proizvesti istu količinu energijekao elektrane pogonjene fosilnim gorivima (Driessen, 2003).

Pritom se solarne ploče stavlja na mjesto napadača prirodnih područja, aignorira se mogućnost instaliranja na krovove i terase zgrada. To je u ovomtrenutku nemoguće ne zato što nema prostora, već zato što nema novaca ipotrebne infrastrukture za proizvodnju solarnih modula. Kada bi se samo na

1 U posljednje vrijeme sve se češće spominje nanotehnologija kao rješenje za efikasnost solarnihmodula, jer bi se na značajno manjoj površini dobila veća iskoristivost sunčeve energije.

Page 92: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

92

krovove u SAD-u postavili solarni moduli, to bi bilo dovoljno za proizvodnju710000 megavata, a sadašnji ukupni kapacitet proizvodnje struje u SAD-u je950000 megavata (Carlstrom, 2005). Velika Britanija bi instalacijom solarnihmodula na svega pola svojih krovova namirila svoju sadašnju potrošnju.

Proizvodnja solarnih modula kritizira se i sa stavom kako je za kompletmodula potrebnih da se zadovolji potrošnja jedne kuće, potrebno isto tolikofosilnih goriva kao i za izgradnju jednog SUV (sport utility vehicle – kod naspoznatiji kao “terenci”) vozila. Na to se nadovezuje stav kako solarni modulitijekom svog rada jedva uspiju vratiti količinu fosilnih goriva koju potrošimo zaproizvodnju jednog modula. Pri tome se ipak zaboravlja da SUV itekakozagađuje Zemlju i nakon proizvodnje dok se za module to ne može reći. Dapačedaju nam energiju sljedećih 30 godina uz gotovo nikakve troškove održavanja.David Holmgren, jedan od utemeljitelja permakulture, na predavanju tijekom7. Svjetskog permakulturnog kongresa u Motovunu 2005. godine, istaknuo jedobro kako solarne module možemo smatrati proizvodom za kojeg je još uvijekpotrebno potrošiti dosta energije, ali nam daje veliku korist tijekom svog rada.Naime, u isticanju kako solarni moduli tijekom svog rada jedva uspiju vratitiutrošenu energiju u njegovoj proizvodnji, zanemaruje se činjenica da solarnimodul ne proizvodi samo zelenu energiju tijekom svog rada, već nam osiguravai manji ekološki otisak, jer ne koristimo fosilna goriva. Korištenjem obnovljivihizvora energije u SAD-u, u samo jednoj godini, po kućanstvu se sačuva CO

2

kao da je posađeno 8 ha šume, makne auto s ceste ili ne vozi 20000 kilometara(WWI, 2004).

Već smo rekli kako je problem efikasnosti obnovljivih izvora energije prob-lem političke odluke da su u njih investira i pomogne njihov razvoj. Stogabismo kao najveći problem solarnih modula izdvojili što su još uvijek preskupiza ljude sa prosječnim primanjima, premda se i to sve više mijenja i cijena imiz godine u godinu pada. Također, u zemljama gdje se na obnovljive izvoreenergije ne gleda kao na mrtvo slovo na papiru, podupire se kupovina solarnihsustava sa subvencijama ili oslobođenjem od plaćanja poreza.

Mi smo u ZMAG-u za naš energetski program dobili veliku podršku odfirme Solaris iz Novigrada koja je proizvođač solarnih modula i pripadajućeopreme. Da nije bilo te podrške nikada ne bismo imali projekte gdje poklanjamoodržive energetske sustave lokalnim partnerima: ekološkim udrugama, školama,turističkim zajednicama, volonterskim kampovima i drugima.

Solaris d.o.o. je osnovan 1999. godine u Novigradu, gdje je i danas sjedištete tvornica. Imali su 50 zaposlenih 2004. godine. U Solarisu su pristali osiguratiposebnu, osjetno manju cijenu od tržišne, za sve ZMAG-ove projekte koji imajusocijalni i ekološki karakter. Našim odabirom mi smo kao dio aktivističke civilnescene odlučili podržati lokalnu proizvodnju i zapošljavanje, a ne naftnekorporacije koje sve više ulaze na tržište obnovljivih izvora energije kako biumanjile kritike prema sebi i zagospodarile znanjem o resursima koji su im

Page 93: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

93

alternativa. Nikada nas nisu obvezali da ih reklamiramo niti su tražili potpisivanjenekakvog sporazuma ili dokumenta koji bi nas odveo u tom smjeru, što jedanas gotovo pravilo poslovnog sektora. Time su pokazali veću dobru volju iširu viziju i od mnogih državnih institucija kojima stoji u opisu posla podražavanjekorištenja obnovljivih izvora energije. Dapače, upravo zbog nikakve podrškeod države i ne postojanja subvencija za instaliranje solarne opreme, Solarisoviproizvodi su i dalje skupi za većinu stanovnika u Hrvatskoj. Premda u Hrvatskojprodaja raste, 90% proizvoda Solarisa odlazi u izvoz. ZMAG je kroz 2004/5instalirao 10 održivih energetskih sustava po cijeloj Hrvatskoj za društveneaktere koje smo gore nabrojali.

To nas vodi i do slijedećeg zaključka: solarna energija je mnogo efikasnijakada se s njome upravlja decentralizirano, za jednu kuću, imanje, zgradu, ilikvart. Solarna energija ne može osigurati visoko koncentriranu energiju (kaošto može nafta) u količinama na koje smo mi navikli. Entropija bi bila prevelika(Whitefiled, 2004). Lijep primjer kod nas je vikend naselje Selce kraj selaVeleševca blizu Velike Gorice gdje većina stanovnika dobiva struju od sunčeveenergije. Od 25 kuća, 16 ih ima solarne module na krovovima pa je cijelonaselje dobilo naziv solarno selo.

Dakle, u ZMAG-u višeohrabrujemo ljude da sami preuzmuodgovornost i sami instalirajusolarne sustave na svojim kućamaili blizu mjesta življenja.Ohrabrujemo ljude da umjestopasivnih konzumenata postanuproizvođači energije. Možemopostaviti upitnim da li se išta mijenjau odnosu prema pretjeranojpotrošnji energije kod potrošača kojisu spojeni na velike solarneelektrane ili vjetroelektrane te su idalje u mogućnosti trošiti kako ikoliko ih volja tipkanjem na prekidačili uključivanjem aparata. U trenutkukada smo i proizvođači energijepuno se odgovornije odnosimoprema njoj i samim tim radimomanju štetu i za okoliš i za ljude.

Solarne ćelije na Recikliranom imanju - navrhu krova je mala vjetrenjača

Page 94: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

94

Energija vjetra

Iskorištavanje energije vjetra za električnu energiju bazira se na poznatoj ijeftinoj tehnologiji. Već smo istaknuli kako energija vjetra postaje svekonkurentnija u odnosu na termo i nuklearne elektrane. No, kao i za sunce, iovdje možemo spomenuti premalo korištenje s obzirom na mogućnosti. Kinabi od vjetra mogla udvostručiti svoju sadašnju proizvodnju električne energije,Zapadna Europa mogla bi se cijela opskrbiti koristeći energiju vjetra sa svojihobala, a prema podacima Ministarstva energije SAD-a, tri vjetrom najbogatijesavezne države (Sjeverna Dakota, Kanzas i Texas) mogle bi zadovoljiti potrošnjustruje cijelog SAD-a.

No, i energija vjetra se suočava sa mnogim protivnicima i vrlo često bedastimkritikama. Uglavnom su se kritike kretale oko tri glavne teme: opasnost zaptice, prevelika buka i estetska vrijednost. Premda se na početku razvojakorištenja energije vjetra za proizvodnju struje, moglo govoriti o neopreznompostavljanju vjetrenjača na uobičajene koridore ptica, danas je taj problem ikod graditelja vjetrenjača osviješten i uspješno ga se izbjegava. Naravno, iprije su ovdje problem bile samo velike vjetroelektrane, a ne manji tipovivjetrenjača. Danas su protesti kako vjetrenjače ubijaju ptice uglavnomprenaglašeni. Detaljnija i kompletna istraživanja pokazala su kako je brojpoginulih ptica od vjetrenjača daleko manji od bilo koje druge velike građevineili nebodera. Poznati koridori za ptice mogu se izbjeći suradnjom s udruženjimakoja se brinu za sigurnost ptica te vjerojatno ne postoji veći napori u bilo kojemgrađevinskom sektoru kao u onom od vjetrenjača da se ovaj problem riješi.Buka je također sve manji problem poboljšavanjem rada vjetrenjača, a takođernije tendencija da ih se gradi u naseljenim područjima. Što se tiče estetike, epa ako su nekom ljepši stupovi za mobitele od prelijepih elisa koje se okreću,onda stvarno ne znamo. O ukusima se ne raspravlja, ali vjetrenjače su fakatlijepe.

Vjetar je u stvari indirektan oblik solarne energije jer do pojave vjetra dolazizbog razlike u temperaturama između jače zagrijanih dijelova na Zemlji (ekvator)i slabije zagrijanih dijelova (polovi). Temperaturna razlika stvara razliku utlakovima što uzrokuje pomicanje zračnih masa. Topli zrak zagrijan oko ekvatoradiže se u visinu sve do oko 10 km, a istovremeno putuje prema polovima.Kada Zemlja ne bi rotirala topao zrak bi jednostavno samo došao do polova,

Page 95: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

95

ohladio se, potonuo i krenuo nazad prema ekvatoru. Budući da Zemlja rotira,na vjetar utječe i koriolisova sila. Naravno i mikroklima ima svoj utjecaj, posebiceu područjima uz more.

Ljudi su energiju vjetra najprije počeli koristiti za pokretanje čamaca s jedrimakoji su se kasnije razvili u jedrenjake. Zanimljiva je činjenica da se do pojavenafte sav morski transport temeljio na vjetru kao jedinom energentu.Prekooceanska putovanja su ostvarena pomoću jedrenjaka, koristeći isključivoenergiju vjetra za pokretanje.

Izgradnjom vjetrenjača prvi su ovladali stanovnici Perzije, koji su već u 7.stoljeću gradili vrlo jednostavne mehanizme s vertikalnom osi koji su se koristiliza mljevenje žita. Prve vjetrenjače u Europi pojavile su se tek u 12. stoljeću, apretpostavlja se da su ovu tehnologiju donijeli križari sa svojih pohoda po BliskomIstoku. Osim za mljevenje žita, vjetrenjače građene u Europi koristile su se zapumpanje vode, mlaćenje žita i kao pogon za mehaničko piljenje drveta.Tijekom stoljeća vjetrenjače su evoluirale u sofisticirane i efikasne uređaje zaproizvodnju električne energije.

Vjetrenjača za proizvodnju struje pretvara kinetičku energiju vjetra direktnou električnu energiju. Koliko energije će vjetrenjača proizvesti ovisi o veličinilopatica, to jest površini rotora, gustoći zraka i brzini vjetra.1 Zato je važnovjetrenjaču instalirati na mjestu gdje su prosječne brzine vjetra dovoljno velikeda se investicija isplati. Sve do sada nabrojane kritike koje su se upućivalevjetrenjačama tiču se velikih vjetroelektrana. Iz permakulturnih krugova im sepak upućuje kritika kako se previše energije potroši u samoj proizvodnji. Jasnoje s obzirom na slijed knjige kako se i ovdje može pojaviti problem obnovljivogizvora energije koji je centraliziran i kontroliran. Ponovno se javlja problemsveprisutnosti obnovljivih izvora energije, naspram sveprisutnosti znanja, vještinai tehnologija kako ih koristiti. Kao i u slučaju solarnih modula, i ovdje punoviše podržavamo korištenje malih vjetrenjača s izlaznom snagom od nekolikostotina vata. One zauzimaju malo prostora i ne smetaju drugim živim bićima,nečujne su, a jednako lijepe. Njih je moguće koristiti i na mjestima gdje vjetranema toliko puno, jer ih pokreće i slabiji vjetar. Osim toga svojom su cijenompristupačne prosječnom kupcu.

Male vjetrenjače se danas najčešće koriste za punjenje baterija na mjestimado kojih električna mreža nije doprla. Ovakve vjetrenjače se često kombinirajusa solarnim fotonaponskim modulima čineći tako odličnu kombinacijutehnologija za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Čest je slučaj da uperiodu godine kad su vjetrovi slabiji, ima više sunčanih dana, dok u vjetrovitijemdijelu godine ima manje sunčanih dana, pa se vjetrenjača i solarni moduliodlično nadopunjavaju. Stoga je ZMAG u sezoni 2004/2005 kroz projekte“Vjetar i sunce prijatelji prirode i čovjeka” te “Mladi razvijaju alternative –

1 Premda rjeđe, postoje i Aerogenerator vjetrenjače, vjetrenjače s tzv. horizontalnim okretanjem.

Page 96: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

96

Zelena energija” upravo i instalirao održive energetske sustave koji su se sastojaliod male vjetrenjače i solarnog modula uz pripadajuću opremu. Partneri u timprojektima su bili već spomenuti Solaris d.o.o. i Tehnoelektro d.o.o. zavjetrenjače. Što se tiče malih vjetrenjača, Tehnoelektro proizvodi samo manjetipove takvih od 60W, 120W i 240W.

Tehnoelektro vjetrenjača od 120W se sastoji od:

1. krilca/lopatice2. zvijezda prednja3. zvijezda stražnja4. generator/motor5. priključne stezaljke za spajanje sa trošilima6. usmjerivač/rep7. vrh/konfozor za vjetrenjaču (spojni elementi, vijci, matice i stezaljke)

Osnovna konstrukcija je lijevani aluminij kako bi se povećala otpornost nasol, a lopatice su od otporne i čvrste plastike kako bi im se pojačala otpornostna jake vjetrove. U motoru vjetrenjače nema četkica ili kliznih kolutova, većradi na principu elektromagnetskih polja što je puno bolje. To su tzv.beskontaktni generatori koji traju duže, gotovo bez održavanja. Okretni zglobunutar vjetrenjače pomoću kojeg se vrši prijenos električne energije smještenje unutar tijela vjetrenjače kako ne bi došao u kontakt s kišom. Lagani repusmjerava vjetrenjaču uvijek prema smjeru vjetra. Vjetrenjača ima u motoru

Page 97: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

97

ugrađeni regulator punjenja kako bi se zaštitilo baterije od prekomjernogpunjenja ili previsokog napona.

Prilikom postavljanja vjetrenjače važno je odabrati dobru lokaciju. Najboljasu otvorena mjesta, bez zapreka koje bi mogle vjetar pretvoriti u turbulencije.Ako na terenu ima drveća, vjetrenjača mora biti postavljena na visini većoj odnajviše krošnje u radijusu od najmanje 30 metara. Isto vrijedi i za zgrade i zazapreke bilo koje druge vrste. Također je važno vjetrenjaču postaviti dovoljnovisoko. Za najmanju vjetrenjaču od oko stotinjak vati bit će dovoljna visinastupa od 5 - 6 metara, dok bi za jače uređaje bilo bolje podići stup od 12 - 15metara. Naravno i jača vjetrenjača će dobro raditi na 6 metara visine ako senalazi na otvorenom polju ili uz obalu i nema zapreka u blizini. Ali kao nekoopćenito pravilo može se reći da što je vjetrenjača više, to bolje.

Što očekivati od malog kombiniranog sustava vjetar+solarno?Nivo potrošnje električne energije prosječnog kućanstva daleko je izvandomašaja malih solarnih sustava. Osim ako ne instaliramo enormnu količinusolarnih modula i baterija, nikad nećemo moći električnu energiju trošiti nanačin na koji smo navikli. A i u tom slučaju cijena solarnog sustava bi bilatoliko visoka da si to gotovo nitko ne bi mogao priuštiti. Ali to nije problem, jerse potrošnja lako može smanjiti. Ogromna količina energije se troši vrloneučinkovito. Na primjer, korištenje električnih kuhala, pećnica, grijaćih tijela,rashladnih uređaja te peći na struju vrlo je neučinkovit način korištenja energije,a svim ovim trošilima može se naći alternativa. Kuhati je bolje kombiniranjem

Postavljanje sustava na krovu bivše vojarne Karlo Rojcu u Puli zaudrugu Zelena Istra

Page 98: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

98

sunca i biomase, a imati u rezervi plinski štednjak. O tome kako se neefikasnotroši energija te kako je to uvjetovano našom kulturološkom razmaženošću,najbolje govori činjenica da se u SAD-u u nekim knjigama o korištenju energijesunca navode sustavi sa 7 kW i više. Cilj im je da sustav podržava električnavrata od garaže, klima uređaje, mikrovalne, grijanje bazena i slične proizvodekoji troše puno električne energije, a nisu nam potrebni. U Hrvatskoj seuobičajeno navodi kako bi po kućanstvu bilo dovoljno 4-5 kW. No u energetskiefikasnoj kući koja koristi zelenu energiju moguće je zadovoljiti sve potrebe sa2-3 kW, pa čak i manje.

Solarni sustavi su idealni za elektroničke uređaje niske potrošnje. Tu spadajurasvjeta (štedne žarulje), audio uređaji, TV, računala (laptopi imaju prednostzbog male potrošnje), telekomunikacijski uređaji, kuhinjska pomagala, hladnjaciitd. U nekim slučajevima, gdje sunca ima u obilju, mogu se koristiti i električnialati, npr. bušilica, električna pila, pa čak i miješalica za beton itd. Samomoramo biti sigurni da snaga stroja ne premašuje sposobnosti invertera.

Ono što kao trošilo predstavlja najveći problem kod solarnih sustava je strojza pranje rublja. Budući da stroj grije vodu koju koristi za pranje rublja trošiveliku količinu energije. Drugi veliki potrošač je elektromotor, koji zacentrifugiranje traži puno struje. Potrošnja je još i veća ukoliko imamo ugrađenusušilicu. Iako je rješenje daleko od idealnog, za sustave koji su potpuno neovisni,rješenje bi moglo biti korištenje generatora (agregata) koji troši fosilna ilibiogoriva. U drugom slučaju i dalje ostajemo u domeni obnovljivih izvoraenergije, a ne moramo prati rublje na ruke. Kako bilo, danas postoje energetskiefikasni strojevi za pranje rublja koji vrlo malo troše.

Nekoliko savjeta za korisnike malih održivih energetskih sustavaKako bismo pomogli ljudima koji razmišljaju o fotonaponskom sustavu sastavilismo kratak naputak o tome kako pravilno dimenzionirati vlastiti solarni sustav.

Veličina i cijena fotonaponskog sustava ovisit će o dva faktora:1. o opterećenju, to jest potrebama za električnom energijom, kojudefiniraju trošila i njihova snaga i2. o količini sunca koje obasjava našu lokaciju to jest insolaciji

OPTEREĆENJE ILI POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJEOpterećenje se definira kao količina električne energije koju troši instaliranasnaga trošila u određenom vremenu. Da bismo znali koliko je opterećenje,najprije moramo znati koja trošila želimo koristiti. Ako fotonaponski sustavželimo koristiti za potrebe kućanstva, trošila će najvjerojatnije biti različitielektrični i elektronički uređaji, rasvjeta i slično.

Slijedeći korak je utvrditi snagu svakog zasebnog trošila. Snaga se izražavau vatima (W). Snaga nekog električnog uređaja najvjerojatnije piše na poleđiniuređaja ili uputstvima za upotrebu ili ambalaži koju ste dobili pri kupnji uređaja.

Page 99: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

99

U nekim slučajevima snaga je umjesto u vatima izražena u volt-amperima(VA), što je jednako kao da je izražena u vatima (jer je snaga jednaka umnoškunapona i jakosti struje). Ako je na uređaju specificirana samo jakost struje (uamperima – A) onda morate tu vrijednost pomnožiti sa naponom (220 V),kako bismo utvrdili snagu u vatima. Npr. ako kupite električni mikser na kojemne piše snaga nego samo 2,5 A, onda taj mikser ima snagu 2,5 x 220=550W.

Naposljetku morate odlučiti koliko sati dnevno (u prosjeku) će se svakotrošilo koristiti. Definiranje opterećenja bi trebalo biti što preciznije kako solarnisustav ne bi bio prevelik ili premalen. Prosječno dnevno opterećenje izražavase u vat-satima (Wh) ili kilovat-satima (kWh), a računa se na slijedeći način:

opterećenje za svako pojedino trošilo = snaga trošila x vrijeme u upotrebi

prosječno dnevno opterećenje = zbroj opterećenja svih trošila

Npr. ako želimo koristiti:- 5 štednih sijalica od 21 W, 5 sati dnevno (5 x 21 x 5 = 525 Wh)- stolno računalo sa LCD monitorom od 100 W, 7 sati dnevno (100 x 7= 700 Wh)- televizor od 80 W, 1 sat dnevno (80 x 1 = 80 Wh)- ručnu bušilicu od 500 W, 5 min (0,083 sati) dnevno (500 x 0,083 =41,5 Wh)- solarni štedljivi hladnjak od 58 W, 5 sati dnevno (58 x 5 = 290 Wh)Ukupno opterećenje bit će: 1166,5 Wh dnevno. Zaokružit ćemo ovubrojku na 1200 Wh dnevno.

INSOLACIJAInsolacija ili osunčanje se izražava u vršnim satima. To je dnevno očekivanibroj sati dnevno za vrijeme kojih će solarni modul raditi svojim punimkapacitetom. Za Hrvatsku možemo uzeti podatke iz slijedeće tablice:

Paneli imaju nazivni kapacitet, izražen u vatima (W). Količina vat-sati (Wh)

klimatski pojasvršnih satidnevnoprosinac

vršnih satidnevnosrpanj

prosječnagodišnjavrijednost

sjevercentarjuggorje

22,53,53,3

5,66,47,15,4

3,64,75,44,4

Izvor: tvrtka Solaris

Page 100: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

100

koje će panel dnevno proizvesti izračunat ćemo tako da nazivni kapacitet panelapomnožimo sa brojem vršnih sati za naše podneblje.

Npr. ako koristimo solarne panele od 75 W, a živimo u centralnoj Hrvatskoj,svaki će prosječno proizvesti 75 x 4,7 = 352,5 Wh dnevno.

ENERGIJA VJETRATablica približno prosječno dobivene električne energije vjetrenjače po danu uWh (vat satima) – tablica je rađena na temelju iskustva dosadašnjih korisnikavjetrenjača tvrtke Tehnoelektro d.o.o. – Samobor

Snaga (W) VT-30 VT-60 VT-120nizinski krajevi

gorski krajevi

jadran

l j e t o

proljeće, jesen

zima

ljeto

proljeće, jesen

zima

zima

proljeće, jesen

ljeto

15-30 60-90 120-150

30-45 90-105 150-200

45-60 105-120 200-240

30-45 90-105 150-200

45-60 105-120 200-240

60-75 120-150 240-300

45-60 105-120 200-240

60-75 120-150 240-300

75-90 i više 150-240 i više 360 i više

Izvor: Društvo inženjera i tehničara grada Samobora (2003): Primjena energijevjetra i sunca za potrebe navodnjavanja poljodjelskih površina, Samobor.

Page 101: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

101

VELIČINA SUSTAVABudući da baterije i ostala pripadajuća elektronika (najviše inverter) takođertroše nešto električne energije, mudro je sustav dimenzionirati tako da ukupnikapacitet bude najmanje 20% veći od proračunatog.

Broj panela se dakle računa ovako:

prosječno dnevno opterećenje x 1,2/snaga koju svakipanel može dnevno proizvesti

Npr. ako nam je prosječno dnevno opterećenje 1200 Wh, imamo paneleod 75 W i živimo u centralnoj Hrvatskoj, broj potrebnih panela bit će (1200 x1,2)/352,5 = 4,08, dakle 4.

KOLIČINA BATERIJADa bismo utvrdili koliko nam je potrebno baterija, moramo odlučiti koliko danarezerve želimo imati. Baterije moraju biti sposobne davati električnu energiju iza vrijeme perioda u kojima nema ili ima vrlo malo sunca. Također moramoutvrditi kapacitet pojedine baterije. Kapacitet baterija se najčešće izražava uamper-satima (Ah), a ne u vat-satima (Wh). Da bismo utvrdili broj vat-sati,brojku izraženu u amper-satima moramo pomnožiti sa naponom baterije, a toje 12 V.

Npr. ako imamo bateriju od 100 Ah, pri naponu od 12 V, ona ima kapacitetod 1200 Wh.

Jednom kad znamo kapacitet baterija, broj baterija se lako izračunava naslijedeći način:

broj baterija = (prosječno dnevno opterećenje x broj danarezerve)/kapacitet pojedine baterije

Npr. ako imamo prosječno dnevno opterećenje od 1200 Wh i želimo imatirezervu od 4 dana, potrebni broj baterija bit će (1200 x 4)/1200 = 4 baterije.

Dimenzioniranje solarnog sustava trebalo bi biti što preciznije kako našsustav ne bi bio prevelik ili premalen. Kupovina prevelikog sustava je direktangubitak novca jer jedan dio kapaciteta opreme stoji neiskorišten. Budući da jeelektrična energija dobivena fotonaponskom tehnologijom još uvijek priličnoskupa ne bismo smjeli dopustiti da dođe do rasipanja radi nesmotrenog dizajnasustava.

Naravno, također je važno da sustav ne bude premalen jer bi se moglodesiti da potrebe premašuju mogućnosti sustava. U tom slučaju mogli bismose naći u mraku na nekoliko dana, ako ovisimo isključivo o solarnoj energijikao jedinom energentu. Dobra stvar kod solarnih sustava je to što ih se uvijek

Page 102: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

102

može vrlo lako nadograditi.Općenito je važno da znate kako je puno teže brinuti se za vjetrenjaču,

nego za solarne module. Vjetrenjača je puno osjetljivija na vremenske nepogode(ekstremno jak vjetar, mraz...). Opet, njena korist pa i estetska ljepota vrijednisu vašeg truda.

Tehnoelektro vjetrenjača je testirana na zaista jakim vjetrovima. No, znamošto vjetar zna učiniti krovovima, stablima, prometnim znakovima i ostalomekada dosegne veliku snagu. Ukoliko saznate da dolazi orkanska bura spustitekonstrukciju vjetrenjače. Već smo imali loših iskustva (na jadranskim otocima)da se nešto loše desi vjetrenjači kada zapušu orkanske bure. Posebno je biloneugodno na Lastovu kada je za vrijeme jedne oluje vjetrenjača pala. Bilonam je užasno neugodno, premda ju je trebalo spustiti, jer je oluja kidala svepred sobom. Poslije se to sve popravilo i vratilo na svoje mjesto, ali bolje jespriječiti nego liječiti. Također je dobro maknuti vjetrenjaču ukoliko odlazimona duže od mjesta gdje smo je postavili da ne bi dobila noge.

U zimskim mjesecima ako padne snijeg ili se nakupi led na lopaticamavjetrenjače potrebno ga je skinuti kako bi se mogle ponovno slobodno i bezotpora vrtiti ukoliko zapuše vjetar. Rotacioni dijelovi su dobro podmazani takoda oko njih uglavnom nije potrebno voditi posebnu brigu. Bateriju je dobroimati u prostorijama gdje temperatura ne pada ispod 0 °C.

Hermetički zatvorene baterije Solarisa pogodne su za držanje u kući, a ne

Page 103: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

103

sadrže kiselinu, već gel. Također za razliku od automobilskih akumulatora,imaju velik broj ciklusa pražnjenja. Općenito, osim modula, Solaris ima vrhunskui pripadajuću opremu koja ima dugi vijek trajanja i garanciju. Solarisovi moduliimaju radni vijek preko 30 godina, a garanciju na 25 godina. Baterije radeosam do deset godina.

Snaga/potrošnja nekih tipičnih trošila u kućanstvima

TROŠILO TROŠILOW W

hladnjaci- stariji- noviji- štedljivi (solarni)zamrzivačperilica za posuđe- bez sušenja- sa sušenjemmikrovalna pećnica- manje zapremine- veće zapremineel. aparat za kavusokovniktostermlinac za kavumikserblenderpumpe za vodu- 1/3 hp 1m3/h AC- potopna 1/2 hp AC- DC pumpa- DC potopna pumpabušilicaubodna pilacirkularkutna brusilicaTV (27”)TV (19”)TV (12” C/B)

video rekordersatelitski sistemCD playerlinija AClinija DCbežični telefonmobitelel. orguljegitarsko pojačaloštedna žaruljaobična žaruljael. pokrivačpeglaperilica za rubljesušilica za rubljeusisivačklima uređajkompjutor- monitor 17”- monitor 17” LCDlaptopprinter- ink jet- laserfax- standby- dok printael. pisaći strojfen za kosu

50020058350700

1450

70015001200400

1200100120500750

10006050600500

10008001708016

30303055155530

10020

100400120018005750900150055

1004525

35900

550

2001500

Page 104: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

104

Transport

Jasno je da od ukupne energetske potrošnje velik dio odlazi na transport. UBritaniji 35%, u Španjolskoj se ističe kako više od 50% potrošenih fosilnih gorivaodlazi na transport. Rekli smo kako nafta sudjeluje u osiguravanju goriva zatransport sa čak 90%. I ovdje nam je prioritet smanjiti potrošnju, ali kao iprethodnom dijelu o proizvodnji struje i ovdje imamo brojna rješenja zaobnovljiviji transport. Navest ćemo sada neke od mogućnosti za proizvodnjugoriva, koje se nude kao alternativa nafti.

VodikVodik se često i u znanstvenim krugovima i u medijima predstavlja kao najboljabuduća zamjena za transportno gorivo. Međutim najveća zabluda u vezi vodikaje u tome što, suprotno mišljenju laika, vodik nije izvor energije! Vodik je samosredstvo skladištenja energije! Dakle, kako nastaje vodik? Nekoliko je načinaproizvodnje vodika, ali kada govorimo o vodiku u okviru obnovljivih izvoraenergije, vodik bi se trebao proizvoditi elektrolizom vode. To znači da ulaganjemelektrične energije nastaju vodik i kisik. Budući da je vodik zapaljiv, on seskladišti i može se koristiti kao gorivo. Prilikom sagorijevanja ponovno se spajas kisikom te se oslobađa energija, a jedini produkt izgaranja je vodena para.Tijekom rada vozila na vodik sagorijevaju efikasnije od fosilnih goriva i neproizvode nikakvo zagađenje. Zbog čistog sagorijevanja vodik je dobio etiketuzelenog goriva.

Problem je što je vodik prilično nestabilan element i za njegovo skladištenjetrebamo posebne uvjete i visoku tehnologiju. To iziskuje dodatne troškove idodatno korištenje energije.1

Međutim, ključno pitanje jest: odakle dolazi energija koja se u prvom redukoristi za proizvodnju vodika? Ako je ta energija dobivena iz nekog održivogizvora, onda je ta energija čista. Međutim, ako za proizvodnju vodika koristimoenergiju iz termoelektrana na ugljen ili plin, pitamo se u čemu je uopće prednostnjegovog korištenja?

Korištenje obnovljivih izvora energije ne može zadovoljiti “neuhvatljivi” vodik,

1 Također, gorive ćelije koje se koriste za direktnu pretvorbu vodika u električnu enenergiju, dabi se proizvele zahtijevaju materijale poput platine, kojih nemamo u izobilju (Lebb and Lebb,2004). Posljednjih godina to se pokušava riješiti zamjenom katalizatora od nikla.

Page 105: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

105

a ako govorimo o sadašnjoj proizvodnji, radi se zapravo o daljnjem korištenjufosilnih goriva iz drugog plana. Naime, program proizvodnje automobila navodik niti smanjuje emisiju stakleničkih plinova niti smanjuje zagađenje. Danasse vodik kao gorivo dobiva upravo od fosilnih goriva ili kao nus proizvod odpetrokemijskih procesa. Gotovo 50% vodika koji se danas prodaje dolazi odprirodnog plina, a sljedećih 20% vadi se iz ugljena (Morris, 2003). Čak bi biloekološkije voziti automobile na plin, jer vaditi iz plina vodik, pa onda iskorištavativodik kao gorivo samo još više povećava emisiju stakleničkih plinova.

Kao što smo rekli, bolja varijanta, izdvajanja vodika iz vode još je uvijekskupa ili iznimno energetski zahtjevna, pa bi bile potrebne nove nuklearke ilielektrane na ugljen kako bi se ta separacija mogla nesmetano odvijati. MagazinScience je istaknuo kako će dobivanje vodika pomoću sunca ili vjetra biti jošuvijek skupo u narednim godina (Tanja Rudež, Jutarnji list, 10.10.2004.). Netreba nas čuditi što je poznati ekolog George W. Bush 2003 donio plan razvojavodika kao goriva sa 1,7 milijardi dolara (Gallon, 2003).2 Bush je istovremenosmanjio financiranje projekata energetske efikasnosti.

Hibridna vozila/vozila na strujuSlijedeće velike nade polažu se u tzv. hibridna vozila, nazvana tako jer moguraditi i na fosilno gorivo u spremniku i na električnu energiju pohranjenu ubaterijama. Rade na dva različita principa. U osobnim automobilima imamoserijski hibridni sustav gdje uglavnom radi uobičajeni motor, dok električnimotor radi samo u nekim slučajevima (vožnja uzbrdo, naglo ubrzanje...). Koristise i tzv. regenerativno kočenje, gdje se prilikom kočenja energija vraća u baterijei puni ih. U regenerativnom kočenju i leži bit efikasnosti hibridnih vozila, jernam se velik dio energije koji inače nestane, vrati i pohrani u bateriju. Uobičajenimotor se može čak i potpuno isključiti kad ne vozimo brzo kao što je često ugradu pa su ova vozila dobra za gradsku vožnju. Paralelni hibridni sustaviprisutni su uglavnom kod većih vozila kao što su kamioni, autobusi i drugi.Ovdje oba motora rade cijelo vrijeme, i električni motor pokriva energijupotrebnu za normalnu vožnju, a uobičajeni motor sve iznad toga. Reklamirajuse kao ekološka vozila pa im prodaja raste i do 2003. godine oko 150000 ljudije kupilo hibridne automobile.

Najpoznatije hibridno vozilo Toyota Prius ima brojne uštede i prednosti uusporedbi s vozilima koja voze isključivo na fosilna goriva. (pogledajte tablicuna sljedećoj stranici)

2 Zbog Gallonovog teksta protestirale su neke ekološke udruge, među njima najpoznatijiWorldwatch Institute, ali bez jakih kontraargumenata u najbitnijim zamjerkama automobila nahidrogen koje je iznio Gallon.

Page 106: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

106

Evidentno je da su hibridna vozila efikasnija od klasičnih vozila. Međutimpostavlja se pitanje; koliko efikasnija? Naime po gornjim tablicama možemozaključiti da Toyota Prius troši 4,25 litre benzina na prijeđenih 100 kilometara.Poznato je da već najmanje 20 godina postoje klasična vozila (obično dizelaši)koji troše isto toliko ili malo više. Pitanje je da li se uopće isplati ulaganje udvostruki pogon motora i svu tu visoku tehnologiju za mizernu razliku u potrošnji?

Nadalje, osnovno pogonsko gorivo i dalje ostaje neki od derivata nafte, pao hibridnim vozilima uopće ne možemo govoriti kao o ekološkim vozilima.

Potrošnjabenzina(godišnjeprijeđenih20000km)

Godišnjitroškovi

EmisijaCO

2

EmisijaCO

EmisijaNO

2

EmisijaHC

U godinu dana po kilogramima

Toyota Prius2004

ToyotaCamry 2004

850,5

1863,5

452 U$D 1980,8 94,5 2,8 2

952 U$D 4343 139,5 3,9 3,1

Izvor: URL:http://www.environmentaldefense.org (10.09.2005.).

Page 107: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

107

Energija biomase

BiogorivaSve zelene biljke imaju sposobnost da energiju sunca pomoću procesafotosinteze pretvaraju u kemijsku energiju te je na taj način uskladište u oblikukemijskih spojeva. Na taj način biljke u stvari djeluju kao solarni kolektori.Fotosinteza se odvija u svim zelenim dijelovima biljke, dakle najviše u lišću teu stabljici kod zeljastih biljaka. Za proces fotosinteze potrebni su: svjetlosnaenergija, klorofil (spoj koji se nalazi u zelenim dijelovima biljke), voda i ugljičnidioksid. Dok je biljka izložena svjetlosti ona apsorbira ugljični dioksid iz atmosferei vodu iz tla te sintetizira šećer glukozu, a ispušta višak kisika. Napisanokemijskom formulom to izgleda ovako:

6CO2+6H

2O -> C

6H

12O

6 + 6O

2

Najprimitivniji i najstariji način korištenja energije biomase je upravosagorijevanje drveta. Ovaj princip su poznavali još pećinski ljudi. U stvari dopojave ugljena i nafte sva potrošnja energije na Zemlji bila je zasnovana naobnovljivom izvoru energije - biomasi drveta. Kroz stoljeća ono se koristilo zagrijanje životnog prostora, pripremanje hrane, paljenje keramike, taljenje metala,proizvodnju vapna za graditeljstvo itd. Već tada, zbog pretjeranog nivoapotrošnje, proizvodnja je postala neodrživa, jer smo počeli trošiti više drvetanego što ga je uspijevalo ponovno izrasti prirodnim procesima. Kao rezultattakvog neodgovornog ponašanja prema prirodnim resursima danas imamodvije najveće pustinje na svijetu - Saharu i australsku pustinju. Naime, ovanekad intenzivno pošumljena područja ostala su ogoljena uslijed čovjekoveaktivnosti, što je uzrokovalo eroziju tla i ispiranje sve zemlje u more, a to jespriječilo uspostavu nove vegetacije. Dakle kada govorimo o biomasi kaoobnovljivom izvoru energije uvijek moramo imati u vidu da se sva potrošenabiomasa mora nadoknaditi novim uzgojem, u slučaju šuma pošumljavanjem,inače ovaj sustav nije održiv.

Proces fotosinteze je ono što omogućuje biljci da raste i živi. U drvetu jevećina sunčeve energije pohranjena u obliku celuloze - kemijskog spoja kojisačinjava većinu ukupne mase suhog drveta. Po sastavu celuloza je zapravodugački lanac molekula glukoze nastalih fotosintezom. Kada drvo sagorijeva

Page 108: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

108

dolazi do kemijske reakcije koja je upravo suprotna fotosintezi. Sagorijevanjemse troši kisik iz atmosfere, a nastaje ugljični dioksid, uz oslobađanje energijekoja je bila zarobljena u ovim spojevima u obliku vatre. Energija uskladištenau drvetu najčešće se koristi za zagrijavanje životnog prostora i za zagrijavanjevode. No manje je poznata činjenica da se drvo može upotrijebiti i kao pogonskogorivo za vozila. Dakako, ne mislimo na parnu lokomotivu.

RasplinjanjeRasplinjanje je u stvari jedan oblik nepotpunog sagorijevanja krutog goriva.Uslijed zagrijavanja na visokoj temperaturi kruto gorivo počinje ispuštati zapaljiveplinove koji ne sagorijevaju zbog nedostatka kisika. Dakle pomoću ovogpostupka moguće je od drveta ili nekog drugog oblika biomase proizvesti plinkoji se može koristiti kao pogonsko gorivo za motore s unutrašnjim izgaranjem,najčešće za pogon vozila ili za proizvodnju električne energije pomoću agregata.Rasplinjanjem drveta nastaje mješavina sljedećih zapaljivih plinova: vodik (20%),ugljični monoksid (20%) i metan (3%). Osim ova tri plina nastaju i dušik iugljični dioksid koji nisu zapaljivi.

Iako je postupak rasplinjanja poznat već od 1800. godine ova tehnologijaje na ovaj način prvi put upotrijebljena 1880. godine. Plin koji je nastaorasplinjanjem drveta (wood gas), prvi put se tada koristio kao pogonsko gorivoza motor s unutrašnjim izgaranjem, koji je pogonio generator električne energije.Proizvodnja električne energije od biomase na ovaj način i dan danas predstavljavrlo zanimljivu alternativu na mjestima gdje drvene ili druge biomase ima uobilju, a električna energija nije dostupna ili korisnik želi koristiti obnovljiveizvore. Pojavom plinovoda 1930. godine ova tehnologija pada u zaborav.Međutim, za vrijeme Drugog svjetskog rata, zahvaljujući nedostupnosti drugihenergenata, u Europi je sagrađeno nekih milijun generatora drvenog plina kojisu koristili uglavnom civili, dok je benzin bio strogo čuvan za vojsku.

Danas se interes za proces rasplinjanja i proizvodnju drvnog plina ponovopojavljuje. Na primjer, u Švedskoj se na državnoj razini provode projekti poticanjapoljoprivrednika da svoju mehanizaciju pogone upravo na ovaj način. Traktorisa ugrađenim generatorima plina poljoprivrednicima mogu ostvariti znatnuuštedu, jer ne moraju kupovati benzin. Osim toga neovisni su, a njihovo gorivoje obnovljivo i ne pridonosi efektu staklenika i globalnom zagrijavanju.

Tekuća biogorivaOsim u obliku celuloze, biljke mogu energiju skladištiti i u obliku drugih kemijskihspojeva, na primjer u obliku škroba koji se nalazi u zrnu žitarica i gomoljukrumpira. Zatim su tu još i razne uljane kulture koje energiju pohranjuju uobliku biljnih ulja kojima obiluju njihove sjemenke. Efikasnije je koristiti gorivood stabla nego od jednogodišnjih biljaka.

Biogoriva su tekuća goriva proizvedena od biljne biomase koja se koriste

Page 109: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

109

kao zamjena za fosilna goriva u motorima s unutrašnjim izgaranjem. Neka odnjih u ovom trenutku predstavljaju vrlo izglednu alternativu koja bi moglazamijeniti barem jedan dio fosilnih goriva. U nekim slučajevima kao glavnasirovina za proizvodnju biogoriva može poslužiti neki otpadni materijal. Na tajnačin mogu se proizvesti vrlo jeftina i ekonomski isplativa goriva. U drugimpak slučajevima sirovinu je potrebno uzgojiti odgovarajućim poljoprivrednimpostupkom.

Kako raste cijena nafte morat ćemo pribjeći svim raspoloživim alternativama,a i naše navike kako trošimo energente će se morati drastično promijeniti.Gorivo proizvedeno od poljoprivrednih kultura morat ćemo trošiti vrlo racionalnoi efikasno. Neće biti dovoljno prijašnje fosilno gorivo samo zamijeniti biogorivom.Za početak će biti nužno smanjiti ukupnu količinu transporta koja se događana planeti. I gradski promet će morati proći kroz velike promjene. Nužno jeulaganje u bolju infrastrukturu i kvalitetu javnog prijevoza i biciklističkogprometa, kako bi se smanjile gradske gužve i nesmotreno rasipanje energije uobliku gradskog automobilističkog prometa. U stvari sve je bolje od automobila,pogotovo kad se u njemu vozi samo jedna osoba. Čak i korištenje laganihmopeda predstavlja korak prema smanjenju potrošnje goriva.

U svakom slučaju biogoriva nisu nadomjestak fosilnim, već samo jedno odmogućih rješenja koje će se pokazati održivim u specifičnoj situaciji zazadovoljavanje specifičnih potreba. Kada govorimo o biogorivima potrebno jenaglasiti da se radi o vrlo jednostavnoj tehnologiji, toliko jednostavnoj da sečak pojedinci širom svijeta upuštaju u proizvodnju vlastitih biogoriva u kućnojradinosti. Sve više ljudi posvuda sakuplja otpadno jestivo ulje iz restorana ikoristi ga za proizvodnju biogoriva koje koriste za vlastite potrebe.1

Etanol/alkoholEtanol je odlično zamjensko gorivo za benzinske motore. Etanol (isto što imedicinski alkohol CH

3CH

2OH) se najčešće proizvodi od poljoprivrednih kultura

bogatih škrobom, kao što su žitarice ili krumpir. Moguće ga je proizvesti i oddrugih kultura bogatih šećerom, kao što je šećerna repa i šećerna trska. Još jebolje koristiti celulozne kulture, kao što su otpaci od stabla, trave i slično.Dapače, vrlo često su kukuruzovina, slama od pšenice i rižine vlati, otpaci kojise ne iskorištavaju, a imaju veću efikasnost od uobičajenih kultura koje sekoriste za proizvodnju etanola. Najbolja je trava panicum virgatum koja imanajveću iskoristivost, a zahtijeva manje gnojiva, zaštite i vode (Murray, 2005).No kod materijala koji su bogati celulozom, kao što su otpadni papir ili drveniotpaci, potreban nam je kompliciraniji sustav proizvodnje.

U Brazilu je kao odgovor na prvu naftnu krizu 1975. godine započeo pro-

1 Mnogo više detalja o biogorivima, od ekonomske isplativosti, do recepata kako ih samiproizvesti može se naći na Internetu. Jedna stranica koju svakako treba izdvojiti je:www.journeytoforever.org/biofuel.html

Page 110: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

110

gram proizvodnje goriva na bazi alkohola ProAlcool, te je i danas ta zemljaprva u korištenju tog alternativnog izvora kao gorivo. U Brazilu se već nekihtridesetak godina uzgaja šećerna trska od koje se na industrijskoj razini proizvodietanol. Direktno je zaposleno 700000 ljudi, dok je broj onih koji indirektnosudjeluju u cijelom poslu tri do četiri puta veći. Danas se već može kupiti nabenzinskim postajama, a cijena naftnog benzina je već gotovo dvostruko većaod cijene etanola. Iako je potrošnja etanola u benzinskom motoru nešto većaod potrošnje benzina, kupcima se još uvijek isplati kupovati etanol za potrebetransporta. U Brazilu korisnici etanola najčešće imaju vozila koja mogu voziti ina benzin i na etanol ili na njihovu mješavinu u bilo kojim proporcijama. Oko40% goriva koje se proda u Brazilu je etanol. To je i zemlja koja ga najvišeproizvodi. Brazil zauzima od ukupne proizvodnje etanola u svijetu 37%, a slijedeSAD sa 31%.

Etanol kao gorivo proizvode i pojedinci širom svijeta. To su najčešćepoljoprivrednici koji se ionako bave uzgojem kultura pogodnih za proizvodnjuetanola. Na taj način dio ili svu svoju mehanizaciju pogone ovim obnovljivimgorivom. Uz pomoć odgovarajuće opreme etanol je moguće proizvesti u kućnojradinosti. Postupak proizvodnje se sastoji od usitnjavanja materijala, kuhanja,fermentacije te destilacije. Možda najveća mana ove tehnologije je u tome štoje za destilaciju potrebno uložiti veliku količinu energije. No i taj problem bi semogao riješiti korištenjem solarne energije za potrebe destilacije. Da bi vozilomoglo etanol koristiti kao gorivo potrebno je napraviti manje preinake na vozilu.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje kako bi do 2050.godine etanol mogao sudjelovati kao globalno transportno gorivo sa čak 50%(WWI; 2005). Očito IEA očekuje da do tog datuma koloniziramo neki planetEtanolium na kojem bi stvorili uvjete i samo uzgajali kukuruz, jer nam nijejasno gdje oni vide zemlju za tih 50%. Kada bi cijeli SAD htio zadovoljiti svojupotrošnju goriva, proizvodnjom alkohola od kukuruza trebalo bi zasijati 97%njihovog teritorija. U svijetu se proizvodi etanola dovoljno da zamijeni svega3% ukupne potrošnje benzina.

U SAD-u se zbog nepravednih poljoprivrednih subvencija podupire iproizvodnja etanola od kukuruza, što je neefikasniji oblik dobivanja etanola.Na primjer, šećerna repa i šećerna trska mogu na istoj površini dati dupleprinose za proizvodnju etanola od kukuruza.

Prinosi različitih kultura dani su u tablici dolje:

Biljka litara goriva po hektarušećerna repa (Francuska)šećerna trska (Brazil)tapioka (Nigerija)slatki sijerak (Indija)kukuruz (SAD)pšenica (Francuska)

6658,056173,153823,25

3515,63301,052583,03

Izvor: URL:http://www.earthpolicy.org/Books/PB”/pb2ch2_table2.htm

Page 111: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

111

Također, u Brazilu iskorištavaju i stabljike od šećerne trske, čime zapravoiskorištavaju otpad. No s kukuruzom, SAD i agro-biotehnološke korporacijepodupiru masovnu proizvodnju koja zahtijeva veliki unos sintetičkih gnojiva,pesticida i herbicida. Kada govorimo o industriji biogoriva jasno je kako tuvažnu ulogu imaju i državne subvencije. Inzistiranje SAD-a na proizvodnji etanolaod kukuruza nije čudno s obzirom da je 34% kukuruznih usjeva genetskimodificirano. Najveći korisnik državnih subvencija za proizvodnju etanola jenajveći proizvođač žitarica na svijetu, korporacija Archer Daniels Midland. Utom kontekstu ne treba nas čuditi što u ovom trenutku od svih biogoriva naetanol otpada 95%, a goriva na bazi ulja svega 5% (WWI, 2005). U SAD-u seopćenito manje koriste dizel vozila. Manje od 1% novo prodanih vozila u SAD-u ima dizel motore. Razlog je vrlo loša kvaliteta dizelskog goriva u SAD-u kojese smatra jednim od najgorih u svijetu. Razlog više da pređu na biodizel jer ječišće gorivo.

Biogoriva na bazi biljnog uljaIako se jestivo ulje tek u posljednjih desetak godina počelo koristiti za proizvodnjubiogoriva, ovaj koncept i nije toliko nov. Naime dr. Rudolf Diesel je 1985.godine razvio svoj motor, a već 1900. godine u Parizu je predstavio svoj novimotor koji je radio na čisto ulje kikirikija. Njegov stroj je bio toliko moćan irobustan da je mogao bez problema kao gorivo koristiti čisto jestivo ulje. Kasnijeje najavljivao svoju viziju razvoja lokalnih poljoprivreda kroz proizvodnju vlastitihgoriva (Tickell, 2003). Ali Dieselova nadanja i želje uništila je naftna iautomobilska industrija, pa ga tako danas i poznajemo više po jednom odnaftnih derivata, a ne po njegovoj ukupnoj viziji i radu. Od tada je moraloproći čitavo stoljeće, i nekoliko naftnih kriza, da bi se ova tehnologija počeladetaljnije istraživati. Spoznaja o smanjivanju viskoziteta jestivog ulja pomoćukemijskog procesa počela se javljati ’70-ih godina da bi se negdje početkom’90-ih počela sve više koristiti.

Proizvodnja goriva na bazi ulja ima velike mogućnosti upravo zbog širokihmogućnosti lokalne proizvodnje goriva. U slijedećoj tablici možemo vidjetiprosječne prinose nekoliko vrsta uljarica:

Prosječna proizvodnja za uljarice

Biljka kg ulja po hektaru litara ulja po ha

palma (palmino ulje)

kokos

jatropamaslina

uljana repica

kikiriki

5000 5950

2260

15901019

1000

890

2689

18921212

1190

1059

Page 112: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

112

Naravno, poznavajući naše podneblje znamo koje kulture najbolje uspijevajuu krajevima gdje živimo. Primjerice, britansko Ministarstvo okoliša ističe kakobi po hektaru uljane repice dobili 1450 kg ulja. Logično je da biljke koje žive utoplijim krajevima imaju i veću produktivnost u ulju zbog više sunca.

Većina biodizela u EU dobiva se od uljane repice, a u SAD-u od soje.Najdalje je otišla Njemačka koja godišnje troši 1,7 milijardi litara biodizelagodišnje, što je oko 3% njihove ukupne potrošnje (National Geographic –Hrvatska, 2005). Od ukupno proizvedenog biodizela, na Europu odlazi gotovo90%, a od toga Njemačka sama proizvodi više od pola. U Njemačkoj postojiširoka mreža 1900 benzinskih pumpi na kojima je moguće napuniti biodizel.

Ostaje nam kao tajna zašto se kultura koja nam najviše može dati uproizvodnji goriva se najmanje koristi. To su alge. Po istraživanju koje je provodiloameričko Ministarstvo energetike ističe se kako bi alge mogle zadovoljiti svepotrebe SAD-a u gorivu. Bazen od 1000 m2 mogao bi godišnje proizvesti čakpreko 7,6 tona ulja. Znanstvenici na National Renewable Energy Laboratory(NREL) proveli su istraživanje i dobili rezultat kako bi svega 400000 hektarabazena s algama bilo dovoljno da zadovolje sve potrebe SAD-a. Podsjećamoda je to svega 1/60-ina od godišnje neiskorištene zemlje u SAD-u (Tickell,2003). Algama najviše pogoduje toplo i suho vrijeme, ali Tickell zaključujukako je to super, jer se bazene može stavljati u nenaseljena pustinjska područja.Dakle, premda bi ovakav tip proizvodnje goriva na početku zahtijevao većaulaganja, koristi bi bile višestruko uvećane. Michael Briggs s University of NewHampshire, Odsjek za fiziku, ističe kako je razlog sporog širenja proizvodnjegoriva od algi, korištenje slane vode nakon čega bi se sol nagomilavala uspojevima. Također, potreba da se bazeni rade na sunčanim i klimatski suhimmjestima, dovela je do problema evaporacije (2004). Briggs smatra da su tosve rješivi problemi, posebno s obzirom na ogromne koristi.

Očito je ipak kako u dogledno vrijeme ostajemo ostavljeni na korištenjepoljoprivrednih kultura bogatih uljem.

Iako je Rudolf Diesel u svoj dizel motor trpao čisto ulje kikirikija, današnjidizelski motori su nešto drugačiji. Čisto jestivo biljno ulje ima previsok viskozitet

Biljka kg ulja po hektaru litara ulja po ha

suncokretgorušicalansojakonopljakukuruz

800 952481402375305145

572478446363172

Iznosi su prosječni na globalnom nivou i mogu varirati od regijedo regije i od varijacija iste kulture.

Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/biodiesel_yield.html

Page 113: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

113

da bi se koristilo bez ikakvih modifikacija. Premda ljudi stavljaju i čisto jestivoulje u svoje motore, obično se savjetuje to raditi u manjim količinama. Osimtoga, za hladnijeg se vremena viskozitet još i povećava što uzrokuje problemes paljenjem. Da bi prevladali ove zapreke možemo izabrati između tri različitanačina proizvodnje goriva na bazi biljnog ulja. Njih odabiremo s obzirom nauvjete, klimu i vozilo koje koristimo. Moguće ih je kombinirati i koristiti ovisnood prilike do prilike.

1. POMIJEŠATI ULJE S PETRODIZELOMAko u biljno ulje dodamo određenu količinu običnog petrodizela, viskozitet ćese dovoljno smanjiti da većina dizelskih motora neće imati problema s ovimgorivom. Biljno ulje i dizel se miješaju najčešće u omjeru 50-50%. Kod nekihrobusnijih strojeva moguće je koristiti čak 70% biljnog ulja pomiješanog sa30% petrodizela. Bitno je naglasiti da biljno ulje ne mora biti novo, dapače, uovom slučaju staro iskorišteno biljno ulje čak pokazuje neke bolje karakteristikeod novog ulja. Kada za proizvodnju biogoriva koristimo već korišteno biljnoulje vrlo je važno dobro ga profiltrirati kako bi se sve krute čestice hrane odstranileiz goriva.

2. KEMIJSKI MODIFICIRATI ULJE (BIODIZEL)Gorivo koje se proizvodi od novog ili rabljenog biljnog ulja uz pomoć kemijskemodifikacije zove se biodizel. Cilj kemijskog postupka proizvodnje biodizela jerazbiti molekulu masti te na taj način smanjiti viskozitet ulju. Taj se postupaknaziva transesterifikacija. Molekula masti je triglicerid, što znači da se sastojiod tri lanca masnih kiselina (estera) koje su povezane sa molekulom glicerola.Procesom transesterifikacije lanci masnih kiselina se odvajaju od molekuleglicerola i vežu se s metanolom. Glicerol tone na dno, čineći nusprodukt glicerin.Na mjesto glicerola dolazi metanol. Od jedne molekule triglicerida, dobit ćemotri molekule alkilnog estera kako općenito nazivamo biodizel. Ukoliko želimonaglasiti s kakvom vrstom alkohola (u ovom slučaju metanolom) smo radilibiodizel, imenujemo ga metilnim esterom. Moguće je u nekim slučajevimaumjesto metanola koristiti etanol. Ipak, za proizvodnju biodizela uglavnom sekoristi metanol, jer osigurava stabilniju reakciju potrebnu za proizvodnjubiodizela.

Metanol treba biti 99,5%-tni, dakle vrlo visoke čistoće jer voda smeta procesutransesterifikacije. Potrebno je naglasiti da je metanol izuzetno opasnakemikalija koja, ako se proguta, može izazvati sljepilo, a u većim količinama jei smrtonosna. Zato je izrazito važno paziti da ne udišemo pare metanola i daga naravno ne progutamo, a pri radu je također obavezno nositi gumenerukavice i zaštitnu odjeću, a niti zaštitne naočale nisu naodmet.

Kako bismo uopće razbili molekulu triglicerida, dodajemo katalizator NaOH,također opasnu kemikaliju vrlo nagrizajućih svojstava. NaOH, poznat još i pod

Page 114: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

114

nazivom kaustična soda je izrazito toksična kemikalija koja može oštetiti kožu,oči i pluća, a može biti i smrtonosna ako je progutamo. Treba kupiti NaOH96%-tne čistoće.

Koristite plastične polietilenske, staklene, emajlirane ili posude odnehrđajućeg čelika. Soda reagira s aluminijem, kositrom i bakrom, pa trebamoizbjegavati koristiti te materijale pri proizvodnji biodizela.

Procedura proizvodnje biodizela:

1. FiltriranjeIskorišteno ulje uvijek moramozagrijati i filtrirati kako bi uklonilikrute ostatke od prženja. U tusvrhu se najčešće koristi gaza udva sloja, ili filteri za kakvu kakvise koriste u restoranima, anama se iz iskustva pokazalo daje još bolje koristiti gusto pletenusintetičku tkaninu za zavjese.Tkanina za zavjese se lako pere,a vrlo dobro filtrira mrvice hranejer je gusto pletena.

Zagrijavanje ulja će u velikojmjeri olakšati filtriranje, jer toplo ulje teče puno brže.

2. Uklanjanje vodeKao što smo već rekli, voda smeta procesu transesterifikacije jer se veže sakaustičnom sodom i pretvara ulje u sapun. U najgorem slučaju može nam sedesiti da umjesto biodizela proizvedemo bačvu gela, koji je po sastavu sapun,ali neupotrebljiv za korištenje. Ako u otpadnom ulju ima puno vode, moramoga zagrijati na 100 C, kako bi isparila.

3. Postupak titracijeOvo je najteži i najkritičniji dio postupka. Trebali bismo biti što točniji. Naime,proces titracije nam daje odgovor koliko kaustične sode trebamo za proces.Soda mora biti suha bez kontakta s vodom.

Titracija:Pomiješati 1 g kaustične sode s 1 l destilirane vode. Soda se mora potpuno

rastopiti (označimo to kao 0.1%-tna NaOH otopina).Pomiješati 10 ml izopropil alkohola (tj. izopropanola) s 1 ml iskorištenog

ulja od kojeg radimo gorivo. Otopinu lagano zagrijati i miješati dok se svo uljene rastopi u izopropanolu.

Page 115: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

115

Pomoću lakmus papira ili još bolje elektroničkog mjerača pH, izmjerite pHotopine ulja u izopropanolu. pH će najvjerojatnije biti oko 5.

Izmjeriti 1 ml otopine NaOH i izliti u otopinu ulja.Ponovo izmjeriti pH otopine.Dodavati po 1 ml otopine NaOH i nakon svakog dodavanja izmjeriti pH

otopine ulja. Cilj je postići pH oko 8 do 9 i tada je titracija završena.Važno je zapamtiti koliko smo ukupno mililitara otopine NaOH dodali u

otopinu ulja.Dakle potrebna količina NaOH za potpunu transesterifikaciju jest:3,5 g + onoliko grama koliko smo mililitara otopine NaOH dodali tijekom

titracijeNa primjer:Ako smo u procesu tiracije 2 puta morali dodati po 1 ml vodene otopine

NaOH, ukupna potrebna količina NaOH će biti: 3,5 + 2 = 5,5 g

4. Priprema natrij-metoksidaIzmjeriti potrebnu količinu metanola. Potrebna količina je 20% od količineulja. To znači da ako radimo sa 100 litara ulja, potrebno nam je 20 litarametanola. Izvagati potrebnu količinu kaustične sode. Na primjer, ako bititracijom odredili da nam je potrebno 5,5 grama po litri ulja, za količinu od100 litara ulja trebamo izvagati 550 g kaustične sode. Kaustičnu sodu usipatiu metanol. Miješanjem NaOH i metanola nastat će natrij-metoksid. Posudu ukojoj pripremamo natrij-metoksid treba dobro protresti ili još bolje miksati 15-tak minuta uz pomoć bušilice i nastavka za miješanje boje, kako bi se kaustičnasoda otopila u metanolu. Zatim otopinu ostavimo da odstoji najmanje 24 h dabismo bili sigurni da je sva kaustičnasoda otopljena u metanolu. Ako i nakon24 h na dnu posude vidimonerastopljene kristaliće kaustične sode,NEMOJTE nastaviti s postupkom dokse sva soda ne otopi. Praktično jekoristiti bijele, poluprozirne HDPEkanistere ili bačvice kako bismo moglividjeti što se dešava unutar posude.Ponekad se, posebice za hladnijegvremena, kaustična soda tvrdoglavo neželi rastopiti u metanolu. Budite upornijiod sode!

OPREZ!!! Ako natrij-metoksid dođe udodir s kožom spalit će je bez da iprimijetimo, jer ubija živce. Trebamohitno oprati s vodom koju imamo Za vrijeme miješanja natrij-metoksida treba imati

zaštitnu opremu i po mogućnosti ne piti crno

Page 116: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

116

spremnu za svaki slučaj. Također, korodira boje pa trebamo paziti u kakvojposudi radimo biogorivo. Vrijedi isto i za kaustičnu sodu.

5. Grijanje i miješanjeAko je ulje prehladno, moramo ga zagrijati na najmanje 20°C. Jedan od načinaje koristiti veliko plinsko kuhalo s većim loncem u kojem dio ulja zagrijemo naoko 100°C i zagrijano ulje pomiješamo s ostatkom.

Još jednom provjeravamo da li je sva kaustična soda otopljena u metanolu.Ako jest, natrij-metoksid izlijemo u ulje. Da bireakcija bila uspješna, dobivenu mješavinu jepotrebno dobro izmiješati, ponovo koristeći ručnubušilicu s nastavkom za miješanje boje. Miješanjeobično traje oko sat vremena. Da ne bismo moralistajati iznad bačve sat vremena s bušilicom u ruci,trebamo sagraditi metalni stalak na kojem ćebušilica biti čvrsto pričvršćena. Nakon što semješavina miješala 1 h, čekamo narednih 8 h dase na dnu bačve nataloži nastali glicerin.

6. Taloženje i separacijaDakle, najmanje 8 sati pustit ćemo mješavinu daodleži. Glicerin će pasti na dno, a svjetliji, prozirnibiodizel će ostati iznad. Dobro je da proizvedenibiodizel odstoji oko tjedan dana kako bi bili sigurnida se glicerin dobro nataložio.

7. Konačno biodizel!Čestitamo, napravili ste svoje prvo biodizel gorivo. Recite doviđenja naftnojindustriji. I ratovima za naftu!

Sada je samo preostalo da ga izvadite biodizel iz bačve i natočite u svojegdizelaša. Pazite da prilikom prelijevanja ne povučete malo glicerina zajedno sbiodizelom, jer glicerin može začepiti filter za gorivo u vašem vozilu.

Još neki savjetiZa početak je bolje početi s manjim količinama biogoriva. Promatrajteponašanje vašeg vozila. Prvo krenite sa učenjem samog procesa, veće količineostavite za kasnije kad ćete imati više iskustva i znanja.

Dobro je ugraditi mali prozirni predfilter za gorivo. Tako će nam on uvijekpokazivati koliko nam je kvalitetno naše gorivo. Predfilter je također koristan izbog sklonosti biodizela da pokupi sa sobom prljavštine iz rezervoara koje suse nataložile od običnog dizela ili radi korozije rezervoara. Tijekom zime, akoimate problem s paljenjem, mogu se koristiti uobičajeni aditive za dizelske

Na dnu se treba odvojiti tamnijidio glicerin

Page 117: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

117

motore. Rjeđi slučaj, ali također moguć je da se u iznimno vrućim i suhimpodručjima pojavi na biodizelu zelenkasta sluz, odnosno bakterija kojojpogoduju takvi uvjeti. Njeno odstranjivanje je također moguće sredstvima kojase mogu kupiti u dućanima koji prodaju auto opremu.

Ukoliko koristimo 100%-tni biodizel savjetuje se promjena svih gumenihdijelova u vozilu kroz koje prolazi gorivo. Potrebno ih je zamijeniti sintetičkima.Ukoliko to ne napravite, biodizel će kao kiselije gorivo od običnog dizela nagristite dijelove. To se može napraviti kod automehaničara i nije skupo. Uglavnomse radi o vozilima starijima od polovice ’90-ih, ali se preporuča provjeriti svakovozilo zasebno. Ovdje je važno naglasiti kako to nije najbitnija stvar koju trebatenapraviti odmah već više nešto što dugoročno treba imati na umu.

VAŽNO: za razliku od mnogih zemalja EU-a i svijeta, korištenje bilo koje vrstebiogoriva za kretanje vozila u Hrvatskoj još uvijek nije regulirano. Nafta iz Irakaje regulirana. Trenutno je situacija negdje između neba i zemlje pa levitirateiznad rupa u zakonu. Nije niti dozvoljeno, jernema zakona koji to regulira, ali nije nitizabranjeno. Ipak, moguće je da vas kazneukoliko vas ulove kako se vozite na biodizel.Ne biste trebali imati problema ukoliko koristitebiogoriva za pokretanje generatora za struju,jer radite na vašem privatnom vlasništvu.Teoretski biste mogli biodizelom pokretati ivašu poljoprivrednu mehanizaciju na vašempolju. Što se tiče proizvodnje, to ne smijeteraditi po zakonu bez dozvole.

Još jedna važna stvar je geliranje i smrzavanje biodizela. Ovisno o vrsti ulja,biodizel se može početi gelirati na različitim temperaturama. Zato ako smo uhladnijim krajevima ili gorivo koristimo zimi trebamo paziti s uljima koja susklonija geliranju (palmino ulje, kokosovo ulje, mast). U tom slučaju bolje jekoristiti suncokretovo ulje, repičino ili sojino ulje. No, ako smo u toplijoj klimi ilikoristimo biogorivo tokom ljeta, bolje je koristiti prvotno nabrojana ulja, jerimaju veći cetanski broj. Što je cetanski broj veći, zakašnjenja u paljenju sumanja. Cetanski broj označava kvalitetu dizelskog goriva, odnosno sposobnostsamozapaljenja goriva kada pokrenemo vozilo. Cetanski broj biodizela je većiod običnog dizela.

U tablici koja slijedi dajemo vam razine geliranja, odnosno razina kada uljeprelazi iz čvrstog stanja u tekuće. Ispod tih razina ulje se počinje gelirati dosmrzavanja te ga ne možemo koristiti kao gorivo. (pogledati tablicu na sljedećojstranici...)

ZMAG-ov biodizel generator za struju

Page 118: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

118

palmino 14 10

Unatoč nekim negativnim aspektima ove metode, biodizel je pouzdanogorivo koje se lako može koristiti bez ikakvih preinaka u svim dizelskim vozilima,u svim uvjetima, čak i pri vrlo niskim temperaturama. Biodizel možemo direktnosipati u naš rezervoar bez straha da će stvoriti ikakve probleme u našem vozilu.Isto ga možemo miješati s običnim dizelom u omjerima koje želimo. UFrancuskoj se već ubacuje u običan dizel, do 5% biodizela kako bi se naftnomdizelu digla kvaliteta. Ne trebamo se brinuti niti za rad motora, potrošnju ilibrzinu.

Zanimljivo je da auto proizvođači imaju prilično neprijateljski odnos premabiodizelu i po tome je jasno kako su im veze s naftnim korporacijama još uvijekjake. Većina proizvođača automobila će upozoriti kako za ubacivanje više od5% biodizela (95% obični dizel, 5% biodizel) u spremnik auta ne daju garanciju.Reakcije su različite i kod istog proizvođača u različitim zemljama ovisno kakvaje institucionalna podrška biodizelu u pojedinoj zemlji. Stoga vam se možedogoditi da naiđete na kontradiktorne podatke. U trenutku kada ljudi nasvakojakim vozilima širom svijeta rade promjene kako bi ih vozili na čisto jestivoulje (SVO) prava je sramota da nam prebogate novcem, znanjem i tehnologijomauto korporacije nude udio biodizela od 5% kao jedino sigurno rješenje.

Televizijska kuća Channel 4 u svojoj anketi koju je provodila na ljeto 2004.godine dobila je slijedeće odgovore auto korporacija. O biodizelu nemajunikakav stav ili nisu provodili istraživanje o ponašanju biodizela u svojim vozilimate ne daju nikakvu garanciju i ne preporučaju korištenje biodizela uopće: Crysler/Jeep, Daihatsu/Isuzu, Hyundai, Land Rover, Mazda, Mercedes (osim jedandio proizvodnje koji ide direktno za taxi službu u Njemačkoj), Mitsubishi, Renault,Saab, Suzuki, Toyota, i Vauxhall/Opel. Najbolji su iz korporacije Kia gdje kažukako zaista ne vide zašto njihova vozila ne bi išla na biodizel, ali da oni ne dajugaranciju. U Nissanu Njemačka kažu kako “oni aktivno ne obeshrabruju”korištenje biodizela, ali eto niti aktivno ohrabruju pa je sve na nama. Austrijskiinstitut za biogoriva pak tvrdi kako Nissan Primera, proizveden nakon 2001.

čisto jestivo ulje/SVO

metil-ester (biodizels metanolom)

repičinosuncokretovomaslinovosojinokukuruznokokosovo

-10 -12-12-6

-10-10-9

-14-8

-12-12-6

Izvor: URL:http://www.journeytoforever.org/

Tip ulja Razina geliranja u stupnjevima C

-5

-18

-12-12

-5+20 do24

+30 do 38

etil-ester (biodizel setanolom)

Page 119: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

119

godine ide bez problema na biodizel. Samo do 5% biodizela u svojimautomobilima preporučuju: Alfa Romeo, Citroen, Deawoo, Fiat, Ford, Honda,i MG Rover. Volvo također priznaje granicu od 5%, ali ističe da u većim tipovimaproizvedenim nedavno mogu ići i veće količine biodizela. Ipak, Volvo savjetujekonzultiranje oko modela vozila. Također, Peugeot ističe kako su svi dizel modelikompatibilni da voze na biodizel. Naglašavaju kako garantiraju biodizel kojizadovoljava sve propisane standarde koji vrijede i za obični dizel. Ako se radi obiodizelu slabije kvalitete, HDI modeli bi mogli imati problema.2 BMW uNjemačkoj osigurava kompletnu opremu za biodizel koja se može naručiti prikupnji automobila. Grupacija Volkswagen (VW, Audi, Škoda, Seat) je dopolovine 2004. godine garantirala da njihova vozila mogu ići na biodizel, alisu poslije promijenili tu odluku zbog osjetljivosti novog sistema za ubrizgavanjegoriva. Promijenili su odluku i odredili samo 5% biodizela kao dozvoljenog. Nadrugom pak mjestu pronašli smo kako u Njemačkoj gdje se prodaje 100%-tnibiodizel na benzinskim pumpama samo VW i Opel preporučuju korištenjebiodizela.3 Ukoliko ste obični potrošač dovedeni ste u šizofrenu situaciju. Napumpama se (dakle legalno i provjereno) prodaje biodizel, a savjetuje vam seod korporacija čije aute vozite da to ne koristite. Svako vozilo je moguće prebacitina biogoriva ukoliko to želimo, neovisno što nam kažu iz auto korporacija.Potrebno je samo znati da lažu i imati vjeru u naše sposobnosti da samiproizvedemo biogorivo. Samo to.

2a. KEMIJSKI MODIFICIRATI GORIVO (BIOPOWER)Osim transesterifikacije postoji i jednostavniji način da se ulje kemijski izmijenii pretvori u biogorivo. Zadruga proizvođača biogoriva u Velikoj Britaniji BiopowerUK4 razvila je svoj vlastiti način proizvodnje istoimenog goriva. Oni djeluju napodručju čitave Velike Britanije, na način da posvuda sakupljaju iskorištenojestivo ulje te ga prerađuju u biopower gorivo. Osim na području Velike Britanijemreža proizvođača biopower goriva je sve razgranatija i ima članove diljemsvijeta. Princip je da članovi zadruge ulažu u sakupljanje, proizvodnju i radzadruge, za što nazad dobivaju kanistere pune biogoriva. Ovo je stvarno lijepprimjer organiziranja više ljudi u proizvodnji biogoriva. Već smo rekli kako uproizvodnji biogoriva na bazi biljnog ulja velik potencijal predstavlja ulje koje jeveć iskorišteno za prženje hrane. Takvo ulje se najčešće može dobiti besplatnoili vrlo jeftino u svakom restoranu, menzi ili pečenjari koja koristi fritezu. Biopowerzadruga koristi upravo takvo ulje. Uvijek je bolje ostaviti sirovo jestivo ulje zaprehranu, a koristiti iskorišteno ulje kada god možemo.

2 Vidjeti rezultate na URL: http://www.channel4.com/4car/buying-guide/faq/biofuels/biofuels-10.html (12.11.2005.).3 Vidjeti URL:http://www.europa.eu.int/energu_transport/atlas/htmlu/lbeucomp.html(11.12.2005.).4 Vidjeti na URL: http://www.bio-power.co.uk (14.12.2005.).

Page 120: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

120

Princip proizvodnje biopower goriva jednostavniji je od proizvodnje biodizela.Prvi korak s uklanjanjem krutih čestica je isti. Nakon toga se metode razlikuju.Članovi biopower mreže razvili su posebne procesore pomoću kojih se iziskorištenog jestivog ulja lako separiraju nezasićene masnoće od zasićenih, štoje od velike važnosti, jer su zasićene masnoće preguste. Nakon što se ulje krozodređeni vremenski period (oko šest tjedana, ovisi o kvaliteti) rasloji, zaproizvodnju goriva se koristi samo prozirno, nezasićeno ulje. Zatim se onojednostavno razrijedi dodatkom otapala, te se na taj način postiže smanjenjeviskoziteta. Kao otapala mogu se koristiti različita sredstva, primjerice parafinskoulje, kerozin, običan dizel, uljni razrjeđivači, white spirit, terpentinsko ulje, ovisnoo tome u kojoj mjeri želimo da naše gorivo bude prirodnog porijekla. Na primjerako kao aditiv koristimo terpentinsko ulje, dobiveno gorivo bit će 100% proizvodprirodnog porijekla. Osim otapala za smanjenje viskoziteta, u gorivo se dodajui aditivi koji poboljšavaju kakvoću goriva, osiguravaju bolje paljenje, smanjujudim, održavaju dijelove čistima i drugo. No biopower gorivo nije idealno zahladnija podneblja. Zato članovi biopower-a preporučuju da se u vozilo ugradimali izmjenjivač topline kojim se gorivo pri dovodu u motor zagrijava pomoćuvruće tekućine za hlađenje motora, te se na taj način gorivu dodatno smanjujeviskozitet. Biopower gorivo može imati problema kod temperatura nižih od 8°C. Ukoliko nemamo izmjenjivač topline preporučuje se smanjenje količinebiopower goriva i dodavanje običnog dizela ili ubrizgavanje spreja koji će olakšatizapaljenje u cijev za zrak motora. Po iskustvu ljudi iz biopower mreže najboljimvozilima za njihovo biogorivo do sada su se pokazali: Mercedes, Volvo, VW iBMW. Jako su dobri i Renault, Audi, Peugeot, Nissan, Škoda, Land Rover,Toyota i drugi. Najviše problema su imali, pa predlažu i intervencije na voziluu Fordu, Vauxhallu, GM i Morrisu (BioPower, 2005).

Svaka od ovih metoda (biodizel i biopower) ima svoje prednosti i mane.Možemo reći kako su prednosti jednoga mane drugog i obrnuto. Biopowermetoda ima prednosti jer: nema kemikalija, mogućnost potpuno ekološkoggoriva, jednostavan proces proizvodnje, bez gubitaka i proizvodnje otpada.Mane su mu: poželjno je izvršiti promjene na autu ukoliko živimo u hladnijimpodručjima, općenito je osjetljivije na hladnija područja. Biodizel je:kompliciraniji i opasniji za proizvodnju, ali stabilniji i bolje podnosi hladnoću,te nema potrebe za promjenama u vozilu. Zbog korištenja metanola koji jefosilnog porijekla, biodizel nije potpuno obnovljivo gorivo. Biodizel biznismenivrlo često se vole reklamirati kao proizvođači goriva u kojem se uopće nisukoristila fosilna goriva. Ukoliko nas neko ide uvjeravati u to, dvije su mogućnosti:ili je biodizel industrijalac ili nema pojima. Premda je biodizel ogroman koraku odnosu na naftu, ne treba lagati. Bilo bi najbolje kada bismo za vrijemetoplijih mjeseci kakvih je većina, vozili na biopower gorivo, a tijekom hladnijihmjeseci na biodizel. Posebno s obzirom da je biopower metoda i jeftinija.

Page 121: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

121

3. MODIFICIRATI VOZILONačin da se prevladaju negativni aspekti biodizela, kao što su korištenje toksičnihkemikalija fosilnog porijekla i nastajanje glicerina kao nusprodukta, pruža namtreća mogućnost, a to je modifikacija vozila. Uz odgovarajuće preinake navozilu moguće je direktno u rezervoar točiti neprerađeno jestivo ulje. U literaturićemo najčešće naići na pojmove “straight vegetable oil” (SVO). Naravno, akokoristimo korišteno ulje, moramo ga dobro profiltrirati da bi se uklonile bilokakve krute čestice. Osim kemijskom preinakom, biljnom ulju se viskozitetmože smanjiti i zagrijavanjem na 70°C. Postoje raznorazni načini da se biljnoulje u rezervoaru zagrije. Kod nekih vozila to se provodi pomoću električnihgrijača. Bolja, ali kompliciranija metoda, je u vozilo ugraditi još jedan spremnikza gorivo. Kad se vozilo pokrene prvih 5 minuta vuče gorivo iz prvog spremnikau kojem je biodizel ili petrodizel. Zatim, kad se motor zagrije, tekućina zahlađenje motora zagrijava biljno ulje koje se nalazi u drugom spremniku. Kadse nakon 5 minuta ulje u drugom spremniku zagrije, prebacimo sklopku nakomadnoj ploči ili negdje blizu i motor počne vući zagrijano biljno ulje iz drugogspremnika. Pet minuta prije gašenja motora potrebno je ponovno prebaciti naprvi spremnik da bi se cijevi i motor “očistili” od običnog ulja, kako bi se motormogao upaliti sljedećeg dana kad se motor i gorivo ohlade. Trebate znatikako su dizel motori s direktnim ubrizgavanjem goriva (TDI, CDI ili CRD, PDIili PD) manje prijemčivi za SVO. Ovo je prilično komplicirana metoda, ali jednomkad je oprema instalirana u vozilo, vrlo je praktična pri samom korištenju. Uljenije potrebno kemijski modificirati, a može se koristiti i novo i rabljeno jestivoulje. Korištenje čistog jestivog ulja je najekološkija metoda korištenja biogoriva.

Koliko su zelena biogoriva?Na kraju krajeva ovo je i najvažnije pitanje. Pod ovim općim pitanjem sažeto jenekoliko manjih. Koliku korist biogoriva čine za zaštitu prirode i klimu? Moguli biogoriva u potpunosti zamijeniti naftu? Koliki je emergy biogoriva? Koliko biprosječnoj obitelji bilo potrebno zemlje da zadovolji svoje potrebe biogorivima?To su pitanja na koja ćemo sada pokušati odgovoriti.

Ogromne su uštede emisije CO2 koje ostvarimo vozeći naša vozila na biodizel.

Za svaku litru benzina u našem automobilu emitira se 2,6 kg CO2 (Tickell,

2003). To znači da auto koji ima rezervoar od 45 litara s jednim punjenjememitira 117 kg CO

2.

Ako mjesečno potrošite dva rezervoara to znači da godišnje samo skorištenjem vašeg automobila emitirate 2 tone i 808 kg CO

2. Većina nas potroši

i više od dva puta mjesečno. U SAD-u se godišnje u prosjeku napravi čak višeod 20000 km godišnje. To je znači direktna emisija iz našeg auta, a kada biizračunali ukupnu bila bi još i veća. Naime, ovdje nije uključena potrebnaenergija pa onda i emisija od fosilnih goriva koja su nam potrebna da uopćeizvadimo, pretvorimo i transportiramo sirovu naftu kao gorivo.

Page 122: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

122

Ukoliko se vozimo na 100-tni biodizel emisija CO2 je za čak 78,5% manja

od emisije vozila koje vozi na dizel, zbog tzv. zatvorenog kruga ili CO2 zamke.

CO2 zamka je pojava kruženja CO

2 u ciklusu proizvodnje i potrošnje biogoriva.

Naime sav CO2 koji se ispusti u atmosferu tokom sagorijevanja, slijedeća

generacija biljaka ponovno apsorbira. Na taj način ne dovodimo novi CO2 u

sustav, već dolazi do kruženja, za razliku od trošenja fosilnih goriva.

Ugljikovodici i sitne čestice su uzročnici lokalnog onečišćenja zraka te zbognjih nastaju astmatična oboljenja te kancerogene bolesti dišnih sustava. PAH-ovi i nPAH-ovi su potencijalni uzročnici raka. CO je izrazito otrovan, smrtonosanplin. Dušični oksidi kojih jedino ima više također stvaraju smog, ali kod biodizelapomaže nedostatak sulfata. Emisija NO

2 ovisi o vrsti vozila, ali i poljoprivrednoj

kulturi od koje smo dobili naše ulje. Ističe se kako je povećanoj emisiji NOx

uzrok veći cetanski broj kod biodizela. Stoga, premda će to smanjiti snagumotora, dobro je usporiti zapaljenje i tako smanjiti emisiju NO

2. Također, danas

su na tržištu aditivi koji smanjuju emisiju NOx pri korištenju biodizela.

Kao i kod drugih izvora energije i ovdje se pitamo o ukupno utrošenojenergiji potrebnoj da neki izvor energije počnemo koristiti. I biodizel, a posebnoetanol dobivali su od zaduženih krugova, kritike kako je ukupna energijapotrebna da ih se proizvede veća od one koju daju. S tim se posebno “proslavio”profesor David Pimentel s Cornell Universityja koji je u dva navrata proglasioetanol crnom rupom energije. Pimmentalova upornost je zanimljiva pošto jenemali broj puta dobio ozbiljne kritike i neodgovorena pitanja zašto koristikrive i zastarjele podatke? Pimmental je dobio 2005. godine podršku od

Tip emisije

Regulirane

ukupni nesagorjeli ugljikovodiciCOonečišćujuće česticedušični oksidi

Neregulirane

sulfatiPAH (policiklički aromatski ugljikovodici)nPAH (dušični PAH-ovi)specifični ugljikovodici koji stvaraju smog

B100 (100%-tnibiodizel)

B20 (20%biodizela)

-67%-48%-47%+10

-100%-80%-90%-50%

-20%-12%-12%+2%

-20%-13%-50%-10%

Usporedba emisije biodizela s konvencionalnim dizelom premaMinistarstvu okoliša SAD-a (EPA)

Izvor: URL: http://www.nbb.org/pdf_files/fuelfactsheets/emissions.pdf (11.09.2005.).

Page 123: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

123

profesora sa sveučilišta Berkeley Teda Patzeka, gdje su ponovili svoje teze oetanolu te zaključili slično kada je riječ i o biodizelu. Ponudili su kao rješenjeulaganje u nuklearnu industriju. Kao i Pimmental prije i ovaj put su dobilikritike od mnogih organizacija i institucija, od kojih izdvajamo onu od DavidaMorrisa s Institute for Local Self-Reliancea.5 Morris je napisao posebnu studijuu kojoj je sumirao sve rezultate o emergyju biogoriva te je izložio zanimljiverezultate kako ne samo da su biogoriva energetski pozitivna već i donose višeod naftnih goriva. Ministarstvo energije zajedno s Ministarstvom poljoprivredeizradilo je analizu iskoristivosti biodizela, gdje su dobili kako za svaku jedinicuutrošene energije fosilnog goriva, biodizel daje 3,2 dvije jedinice energije. Dase proizvede jedinica naftnog dizela potrebno je 1,2 jedinice fosilnih goriva.6

Energetski prinos nam označava odnos između jedinice energije koju smodobili i jedinice energije u fosilnim gorivima potrebne za dobivanje određeneenergije. Čisti energetski dobitak (net energy gain) nam je iznimno važnavrijednost kada govorimo o energiji. Označava razliku između energije potrebneda ulovimo/uberemo određeni resurs energije i energije koju nam taj resursnakon toga daje. S obzirom na uloženo, etanol je 81% efikasnije gorivo odbenzina. Biodizel ima veću ukupnu energetsku iskoristivost od dizela za čak280%, što se vidi u slijedećoj tablici:

Gorivo Energetski prinos Ukupni gubitak ili dobitak energije

Benzin 0,805 -19,5%Dizel 0,843 -15,7%Etanol 1,34 34%Biodizel 3,20 220%

Izvor: Minnesota Department of Agriculture, URL: http://www.mda.state.mn.us/Ethanol/balance.html7

Početkom 2006. godine u časopisu Science (No. 311) objavljena je studijaskupine znanstvenika sa Sveučilišta u Berkeleyu na čelu s energetskimstručnjakom Alexom Farrellom. Oni su izračunali kako etanol daje 20% većuenergiju od utrošene. Time su i oni demantirali kako se radi o energetskineefikasnom gorivu. Ipak, u svom su istraživanju istaknuli kako je ušteda CO

2

korištenjem etanola svega 13% s obzirom na CO2 koji se emitira prilikom

proizvodnje. Ovdje je važno napomenuti kako se radi o proizvodnji etanola odkukuruza, što je kako smo već rekli najneefikasniji resurs za proizvodnju goriva.

5 Vidjeti URL:http://www.ilsr.org (13.12.2005.).6 Vidjeti URL:http://www.biodiesel.org/ (19.09.2005.).7 Vidjeti i studiju USDA and US DoE (1998) Life Cycle Inventory of Biodiesel and Petroleum Dieselfor Use in an Urban Bus, na URL:http://www.nrel.gov/docs/legosti/fy98/24089.pdf (13.12.2005.).

Page 124: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

124

Ali je zato vezan za masovnu industrijsku proizvodnju SAD-a i to je cijela pričas inzistiranjem na kukuruzu kao glavnom resursu za proizvodnju goriva u SAD-u.8 U Velikoj Britaniji Central Science Laboratory istaknuo je kako etanol dobivenod žitarica ima 65% manje emisije stakleničkih plinova od benzina. Poenergetskom prinosu biodizel je energetski najefikasnije gorivo.

Pa super onda, no koliko zaista imamo biogoriva? Odmah na početku dakažemo kako ga nemamo dovoljno, no to manje govori o biogorivima, a višeo našem suludom konzumerizmu. U ovom trenutku nemamo dovoljno obradivihpovršina za proizvodnju biogoriva s obzirom na pretjeranu potrošnju. JoshuaTickell je u svojoj knjizi probao izraditi računicu o mogućnostima korištenjabiodizela. Svake godine SAD potroše 475 milijarde litara benzina i 228 milijardilitara dizela. U SAD-u samo fast-food restorani proizvedu 11,3 milijarde litaraiskorištenog ulja.9 Iznos od 11,3 milijardi iskorištenog ulja iz restorana pokriobi 5% ukupne potrošnje. Svake godine 24 milijuna hektara zemlje ostaneneobrađeno u SAD-u. Sadnjom uljane repice dobilo bi se dodatnih 23 milijardeulja, što je oko 10% potrošnje SAD-a. Dakle, korištenjem iskorištenog ulja ineiskorištene zemlje SAD bi mogle zadovoljiti više od 15% od svoje potrošnje(Tickell, 2003). To nam pokazuje rezultate pri maksimaliziranju proizvodnje,premda i za to postoje prepreke. No opet naglašavamo, problem je u pretjeranojovisnosti o automobilima u SAD-u.

Kada bi Britanija poželjela zamijeniti svu svoju potrošnju u transportubiodizelom, bilo bi joj potrebno 25,9 milijuna hektara zemlje. U Britaniji jetrenutno 5,7 milijuna hektara. Velika Britanija bi od recikliranja iskorištenogulja mogla zadovoljiti tek 1/380 svojih potreba za potrošnju samo u transportu(Monbiot, 2004). Drugdje se ističe kako bi mogli dostići 2% (CAT, 2005). Zapokretanje svih svjetskih vozila biogorivom, trebalo bi udvostručiti obradivepovršine (National Geographic – Hrvatska, 2005). Konzultant za okoliš PaulMobbs, u svojoj knjizi Energy Beyond Oil (2005) ističe kako prosječnoj obiteljigodišnje treba 0,85 do 1 hektar neke uljane kulture da zadovolje svoje godišnjepotrebe za gorivom. Ukoliko kao omjer uzmemo uljanu repicu ili suncokretkao kulture koje uspijevaju u Hrvatskoj, mogli bismo od jednog hektara dobitioko 1000 litara biodizela. Mobbsova računica vrijedi samo ukoliko uspijemopostići potrošnju manju oko 90 litara mjesečno, što je za većinu automobiladva tankanja mjesečno. Dapače, trebali bismo trošiti i manje u određenimmjesecima u godini kada uglavnom boravimo u mjestu gdje radimo, jer ćemosigurno trošiti više tokom ljetnih mjeseci kada putujemo. Napomenuli smo

8 U tom kontekstu možemo istaknti kako bi prosječnom stanovniku SAD-a bilo potrebno čak11,6 nogometnih igrališta da zadovolji svoje godišnje potrebe za benzinom ukoliko bi gadobivao od kukuruza. Od repice bi trebala 3,9 nogometnih igrališta, što je isto previše ineodrživo. Vidjeti:http://www.gristmill.grist.org/story/2006/1/25/173315/103?source=daily(01.05.2006.).9 Životinjske masti se također mogu koristiti u proizvodnji te se godišnje proizvede 3,8 milijardiživotinjske masti (Tickell, 2003).

Page 125: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

125

kako je biodizel najbolje gorivo. No ovdje ponovno dolazimo do politike ibiznisa. Ponovno dolazimo do trenutka kada je jasno da su nam potrebnijiproizvođači biodizela, a ne samo pasivni potrošači koji čekaju da se biodizelpojavi na pumpama. Ne trebamo smetnuti s uma kako se masovna proizvodnjabiodizela bazira na sađenju monokultura, vrlo često podebljana nepravednimpoljoprivrednim subvencijama bogatih SAD-a i EU-a. Također, većina biodizelau SAD-u je od GMO soje. Prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede(USDA) u toj je zemlji 75% soje genetski modificirano. Kao i u slučaju kukuruzai ovo je postao zeleni poligon za brojne korporacije koje si umivaju imidžreklamama kako proizvode biogoriva od GM usjeva.

Ponekad se stavlja na pladanj aktivističkih rasprava dilema hrana ili goriva?George Monbiot (2004) je eventualno globalno prihvaćanje biogoriva s obziromna sadašnju potrošnju nazvao “humanitarnom i ekološkom katastrofom”.Monbiot je svojim kritičkim tekstom htio istaknuti kako ne bismo smjeli hranitiautomobile, dok su nam ljudi gladni. Posebno je bila otežavajuća optužbakako se kod proizvodnje etanola javlja problem velikih površina koja pretvaramou tvornice goriva umjesto da se proizvodi hrana za ljude. U svijetu se najvišeproizvodi ulje kikirikija, soje pa palminog ulja. Suncokret je drugo po redu uljekoje se koristi u prehrani u svijetu. Kukuruz je treća po važnosti kultura usvijetu, poslije pšenice i riže.

Doduše, kada govorimo o odnosu biogoriva i gladi treba reći da vrlo čestokritičari od stabla ne vide šumu. Prilično je licemjerno optuživati biogoriva zamogući utjecaj na porast gladi u svijetu, jer već danas mi proizvodimo dovoljnohrane za sve ljude na planeti. Ljudi umiru od gladi zato što su žrtve nepravednogsustava, a ne zbog nedostatka hrane ili prenapučenosti. Ponajmanje zbogproizvodnje biogoriva. Jedan od problema je u tome što se danas visoko hranjivebiljke proizvode za životinje, a ne direktno za potrebe ljudi. Danas je veliki brojljudi gladno, jer se upravo osnovne kulture ne proizvode za prehranu, već zahranu životinjama koje onda pretvaramo u meso. Čak 76% kukuruza koja seproizvede u SAD-u ode na prehranu životinja koje postaju meso. Bilo bi punoefikasnije i ekološki prijateljskije pa i manje sklono širenju siromaštva da se tajkukuruz direktno konzumira, prvo kao hrana, a onda kao gorivo. Svega 20%kukuruza proizvedenog u SAD-u odlazi u izvoz, a od toga dvije trećine odlazi unajbogatije zemlje, koje opet gotovo sav taj uvoz koriste za prehranu životinja.Svega tri desetine od 1% američkog izvoza završi kao direktna hrana za gladneu najsiromašnijim zemljama. Tri desetine od jedan posto? Netko je spomenuobiogorivima kao konkurenciju hrani za siromašne? Više kukuruza ode uproizvodnju alkoholnih pića u SAD-u, nego što ode kao hrana za 25najsiromašnijih zemalja zajedno. Prema istraživanju University of Arizona uSAD-u 40 do 50% hrane spremne za žetvu, berbu i korištenje se baci.10 Iz

10 Vidjeti URL:http://foodproductiondaily.com/news/printNewsBis.asp?id=56340 (12.11.2005.).

Page 126: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

126

samih kućanstava u SAD-u se baci 15% već kupljene hrane, jer se približi rokisteka trajanja ili se pokvari. Odnos hrane i goriva nam zapravo dobro daje naznanje potrebu povezivanja različitih dimenzija u našem aktivizmu i životu.Razmišljamo zaokruženo o hrani, energiji, otpadu, transportu, otporu ratovimaza naftu i fosilna goriva, klimatskim promjenama, smanjenju ovisnosti oautomobilima i promoviranju te poboljšavanju javnog prijevoza i biciklističkihstaza.

A što se tiče naših dragih ulja, posebno kada su već korištena, sada znateda pored mazanja tijela, ulja su dobra i za mazanje vaših vozila, i generatora.

Page 127: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

127

Graditeljstvo

Ljudi su oduvijek imali potrebu za izgradnjom neke vrste skloništa. Načiniizgradnje kroz povijest su varirali ovisno o klimatskim uvjetima, raspoloživimprirodnim resursima i ljudskim potrebama. Tijekom vremena načini izgradnjepostali su sve sofisticiraniji, a proizvodnja materijala sve kompleksnija. Skloništasu se pretvorila u nastambe i kuće. Kroz stoljeća ljudi su razvili vrlo raznoliketipove građevina. Neki od njih su se do danas dokazali kao vrlo funkcionalniza specifično podneblje i klimatske uvjete.

Pojavom industrijskih građevinskih materijala gradnja postaje uniformirana.Materijali koji se koriste u modernim građevinama svugdje su isti, bez obzirana klimatske uvjete i na raspoloživost prirodnih resursa. Kao rezultat ovakveprakse čest je slučaj da živimo u nehumanim, energetski neefikasnim kućama/zgradama, čija funkcionalnost i estetika ne zadovoljavaju naše potrebe. Nerijetkose događa čak i da je zdravlje korisnika ugroženo. Na primjer, tek nakon dugogniza godina korištenja staklene i kamene vune kao toplinske izolacije, dokazanoje da mikrovlakna koja ovi materijali ispuštaju mogu biti vrlo štetna za čovjekaako dospiju u pluća. Isparavanja od raznoraznih umjetnih materijala, boja ilakova također dugoročno mogu štetno utjecati na zdravlje ukućana. Osimtoga, moramo uzeti u obzir i utjecaj na okoliš. Nekorištenjem lokalno raspoloživihgrađevinskih materijala prisiljeni smo građevinski materijal dovoziti iz drugihkrajeva, što povećava količinu nepotrebnog transporta. Nepotrebno trošimofosilna goriva i zagađujemo okoliš.

Proizvodnja industrijskih građevinskih materijala također često uzrokujeonečišćenje. Tako se, na primjer, u proizvodnji cementa troši golema količinaenergije koje dolazi iz fosilnih goriva. Cementare su i ekološka katastrofa nalokalnoj razini - stanovnici koji duže vrijeme žive u blizini cementare čestorazviju bolesti dišnog sustava. Na globalnoj dimenziji, cement je treći uzročnikemisije CO

2 poslije transporta i proizvodnje energije te je industrija cementa

odgovorna za 10% ukupne emisije CO2 u svijetu. Ta industrija je sve veći prob-

lem, jer godišnje raste proizvodnja za 5%. Zato se trebamo truditi smanjitikorištenje cementa kad god je to moguće i kad imamo dobre alternative, a toje kako ćemo vidjeti jako često.

S aspekta otpada, moderno graditeljstvo je vrlo neučinkovito, jer za vrijemesame izgradnje dolazi do proizvodnje velike količine otpada. Prema nekim

Page 128: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

128

statistikama, prilikom izgradnje stambenog objekta od 120 m2 odkonvencionalnih materijala, nastaje oko 3 tone otpada. Nadalje, kada se ovakavobjekt prestane koristiti, rušenjem nastaje velika količina neupotrebljivogmaterijala, koji najčešće završi na odlagalištima i vrlo mali dio se može ponovnoiskoristi u procesu gradnje. Čak 20% odlagališta otpada sačinjava građevinskiotpad.

Graditeljstvo nam je najvažnije područje kojim štedimo energiju uz razmjernomala financijska ulaganja. Vrlo često niti nemamo troškova, već je potrebanbolji dizajn i efikasniji načini gradnje.

A što je s potrošnjom energije za vrijeme korištenja neke zgrade ili kuće?Tržište nas je naučilo da kupujemo “novije, kvalitetnije i bolje” sustave zagrijanje na plin, struju, lož ulje ili biomasu. Zato što je to lako kupiti. Najefikasnijioblik grijanja je dobro izolirana kuća, a nakon toga pasivno solarno grijanje.To je danas puno teže kupiti. Dobra izolacija i pasivni solarni dizajn osiguravajunam ne samo uštedu energije, već i osjetno kvalitetnije prostore za život, ušteduna potrošnji resursa, a sve to rezultira dugoročnom uštedom onoga čega imamonajmanje - novca. To je broj jedan.

Zbog svih ovih razloga, posljednjih godina sve veću popularnost dobivajurazni oblici ekološkog graditeljstva. Pod ovim pojmom postoji cijela zbrka okotoga što ekološko graditeljstvo zapravo jest. U idealnim okolnostima, prilikomplaniranja ekološke građevine, u obzir treba uzeti energetsku efikasnost, kojaće biti usko povezana sa lokalnim klimatskim prilikama. Važan je i izbormaterijala koji trebaju biti lokalno dostupni, a da pritom nemaju štetan utjecajna zdravlje korisnika i na okoliš. Prednost se naravno daje prirodnim materijalimaili što manje izmijenjenim prirodnim sirovinama, tako da je uložena energijašto manja. Uzimanje svih ovih aspekata u obzir, osim što dugoročno smanjuječovjekov negativan utjecaj na okoliš, može vlasniku donijeti značajnu uštedunovca, kako prilikom izgradnje, tako i kasnije uštedom energije. Kao što smorekli, dvije su najvažnije pretpostavke za energetski efikasnu kuću: visok nivoizolacije i solarni pasivni dizajn.

Kako se dobro izolirati, a ne biti primitivac?A eto, priznajemo kako je toplinska izolacija jedina izolacija koju podržavamo,baš zato jer pomaže ljudima i prirodi. A jasno je kako su zidovi i granice izmeđuljudi dobre samo da ih rušimo!

Kod stambenih objekata energiju trošimo na dva načina: ukupnomenergijom koja nam je bila potrebna da izgradimo objekt i energijom kojukoristimo za vrijeme života u određenom stambenom objektu. U permakulturipokušavamo oboje smanjiti. U tom kontekstu jasno je i kako je bolje obnovitistaru kuću, nego srušiti staru i ponovno izgraditi novu. Danas je s obzirom nanaš preveliki konzumerizam, energija koju koristimo tijekom življenja ustambenom objektu puno veća od one koju smo potrošili za izgradnju objekta.

Page 129: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

129

Veća je za otprilike pet do deset puta uprvih 25 godina života u određenomstambenom prostoru.

Kada razmišljamo o građevinskimmaterijalima odabir vršimo s obzirom natri važna faktora, pri čemu naglašavamokako je redoslijed tih faktora važan:

1. Emergy -od drveta koje imanajmanji do aluminija koji ima najveći,čitava je skala različitih pozicija materijalas obzirom na ukupnu energiju potrebnuda ih se proizvede, distribuira i nakonupotrebe propisno odloži. Kao i kod korištenja energije ili odnosa prema hranii ovdje je najbolje koristiti materijale koji su nam najbliži. U tom smislu akodrvo uvozimo, emergy se povećava čak i do sedam puta.

2. Efikasnost materijala - ovdje se stvar malo komplicira, jer se često nalazimou situaciji da nemamo dovoljno informacija kako iskoristiti efikasne ekološkematerijale. Naime, puno je češća situacija da efikasni materijali koji se nudena tržištu nisu prirodnog porijekla.

3. Trajnost - povezano s ukupnim utjecajem na okoliš, jer što materijalduže traje, ima manji negativni utjecaj na okoliš.

Ukoliko usporedimo potrebnu energiju za proizvodnju, obradu i transportodređenog građevinskog materijala dobivamo ovakve rezultate:

Dobra izolacija ima najveći faktor u smanjivanju emisije CO2. Stoga bismo

se trebali truditi graditi i izolirati naše stambene objekte sa prirodnimmaterijalima koje po mogućnosti možemo nabaviti lokalno. Na primjer, bezobzira što ima izvrsna izolacijska svojstva, nećemo uvoziti slamu ukoliko imamodruge prirodne materijale nadohvat ruke. Prvi izbor nam dakle trebaju bitimaterijali prirodnog porijekla. Tu ubrajamo ovčju vunu, celulozu u pločama ilinasjeckanu, lanene ploče i role, ploče od konoplje, ploče od pluta te ploče od

Mjesta gubitka topline u našimstambenim objektima

Materijal kWh po tonidrvo 580cigla 2320cement 2900plastika 3480staklo 8120čelik 13920aluminij 73080

Izvor: Bang, J.M. (2005) Ecovillages – A Practical Guide toSustainable Communities: 106.

Page 130: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

130

slame. Svi materijali iz ove skupine su reciklirajući, sigurni za rukovanje i nisutoksični, spadaju u obnovljive resurse te imaju mali emergy ako ih nabavljamoiz lokalnih izvora. Također, daju nam dobra izolacijska svojstva.

Slijedeću skupinu izolacijskih materijala čine oni koji su prirodnog porijekla,ali ih prilikom proizvodnog procesa izlažemo brojnim industrijskim postupcimakoji ih čine manje prihvatljivima u ekološkom graditeljstvu. Tu ubrajamo staklenuvunu, kamenu vunu i ploče od pjenostakla. Svi ovi materijali imaju visok emergy,nerazgradivi su i ne mogu se reciklirati, tijekom proizvodnje se emitiraju toksičnetvari, a treba paziti i prilikom instaliranja da ne dođu u dodir s kožom ili dišnimputevima. Stoga bi ih trebali izbjegavati. U ovu skupinu još ubrajamo i kugliceekspandiranog perlita, ekspandirani vermikulit i ekspandiranu glinu. Ovimaterijali ne emitiraju toksične tvari i nisu opasni za rukovanje, ali takođerimaju relativno visok emergy prilikom proizvodnje, te su prilikom rudarenjačesta degradiranja tla i okoliša.

Treću skupinu sačinjavaju izolacijski materijali koji su dobiveni isključivo izfosilnih goriva te ih ne možemo naći u prirodi. Svakako bi ih trebali izbjegavati.Ovdje imamo polistiren (stiropor), ploče i pjenu od poliuretana i ploče od fenolnepjene. Svi imaju visok emergy i ne mogu se razgraditi.1 Neki od njih su izrazitotoksični pri rukovanju (npr. poliuretanska pjena).

Svojstvo toplinske izolacije nekog materijala mjeri se kao količina toplinekoju materijal propušta po jedinici površine po jedinici temperaturne razlikeizmeđu vanjske i unutarnje temperature. Najčešće se označava kao vrijednostU, dok se prije koristila oznaka k, pa još uvijek možemo naići na obje oznake.Vrijednost U(k) nam daje koeficijent prolaska topline. To je količina toplinekoju zgrada/kuća gubi u 1 sekundi po m2 površine kod razlike temperature od1K. Mjerna jedinica je W/m2K. Jednostavnije rečeno ovaj koeficijent nam govorikoliko topline neki materijal propušta. Što je vrijednost U(k) manja, to jeizolaciono svojstvo materijala veće. Trenutačni građevinski propisi zahtijevajuda ova vrijednost ne prelazi 0,35. U Europskoj Uniji postoji tendencija da se tosmanji na 0,25.

Slijedeća tablica nam pokazuje usporedbe između različitih izolacijskihmaterijala ukoliko želimo dobiti stambeni objekt s visokom energetskomefikasnošću.

Materijal Debljina (cm)

mineralna vuna 30ekspandirani polistiren (stiropor) 31ovčja vuna 32balirana slama 35celulozna vlakna 32

1 Detaljnije pogledati na:URL:http//www.greenspec.co.uk (12.01.2006.).

Page 131: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

131

Materijal Debljina (cm)

pluto 35ekspandirana glina 55iverica 86drvo 97šuplja opeka 325betonski blokovi 355puna opeka 415

Izvor: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/4174.pdf (20.01.2005.).

Page 132: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

132

Održivo graditeljstvo

Održivo graditeljstvo se temelji na korištenju materijala koji štite ljude i okoliš.Ovakve građevine dizajniraju se u skladu s lokalnim klimatskim prilikama te sepri gradnji mudro koriste lokalni resursi.

Iako još uvijek iznimka, danas se pri gradnji, pogotovo stambenih objekata,sve češće koriste ekološki materijali. Strukturalni elementi su od drveta, a umjestobetona prednost se daje cigli i kamenu. Neki principi tradicionalnog graditeljstva,prilagođeni modernim potrebama, također su primjenjivi kao npr. različiti oblicigradnje glinom, slamnati krovovi i slično. Korištenje svih ovih materijala uvelikesmanjuje ukupnu količinu otpada u samom procesu gradnje, a kada građevinaprestane biti u funkciji, materijali se s lakoćom mogu ponovno iskoristiti ili subiorazgradivi, pa ne povećavaju količinu otpada na planeti.

Posebno mjesto u ovakvom obliku graditeljstva zauzima ponovno korištenjeotpadnih materijala. Masivni zidovi od iskorištenih automobilskih guma punjenihzemljom predstavljaju izvrsne nosive zidove, a za izgradnju pregradnih zidovamogu se upotrijebiti stare limenke ili staklene boce. Kad se ožbukaju, ovakvizidovi potpuno zadovoljavaju funkcionalne i estetske potrebe korisnika.

Velika pažnja se pridaje štednji energije i vode, tako da ovakav tip građevinačesto ima pasivna solarna svojstva (velike staklene površine sa sunčane stranekuće, deblja izolacija, termalna masa), sustave za sakupljanje kišnice ipročišćavanje otpadnih voda te energetski sustav koji koristi obnovljive izvoreenergije. Ukupni energetski troškovi, emergy i ekološki otisak u ovakvim kućamajako su niski, ali zahtijevaju više fizičkog rada od konvencionalnih kuća. Zatodok ih gradite uvijek možete pozvati prijatelje i prijateljice i organizirati fešte.

Pred vama se nalazi pregled nekih graditeljskih tehnika koje se baziraju naspomenutim načelima. Iako u Hrvatskoj još nemamo mnogo primjera ovakvegradnje, neke od ovih tehnika mogle bi biti vrlo dobro primjenjive upravo zanaše okolnosti.

Pasivna solarna arhitektura

Ovaj termin ne odnosi se toliko na materijale koji se koriste u gradnji već nadizajn. Pasivne solarne građevine su one koje su građene tako da same djelujuujedno kao solarni kolektor i spremnik topline. Pasivni solarni dizajn je posebno

Page 133: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

133

efikasan jer u njemu nema pomičnih elemenata niti posebne skupe opreme.Stvar je samo u dobrom dizajnu! Radi se o maksimiziranju snage sunčeveenergije koja ulazi u kuću. Građevina građena prema pasivnim solarnimnačelima ne mora biti skuplja od klasične, jer bit pasivne solarne arhitektureleži u dobrom planiranju, a ne u korištenju nekih hi-tech materijala i tehnologije.Rezultat ovakve gradnje može biti smanjenje potrebe za drugim gorivima usvrhu grijanja čak i do 90%.

Pasivna solarna arhitektura temelji se na nekoliko jednostavnih načela:

1. PRAVILNA ORIJENTACIJA OBJEKTA S OBZIROM NA STRANE SVIJETAPasivne solarne građevine najčešće imaju tlocrt u obliku pravokutnika, tako daje jedna stranica duža od druge. Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj sunca,duža stranica mora biti okrenuta uzduž osi istok-zapad, tako da je cijela dužastranica građevine izložena suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimou južnoj Zemljinoj hemisferi).

2. VELIKE STAKLENE POVRŠINE NA OSUNČANOJ STRANIAko želimo maksimalno iskoristiti potencijal sunca moramo mu omogućiti dau maksimalnoj količini prodre u unutrašnjost građevine. To se postiže na tajnačin da se većina prozora i staklenih površina postavi na južnoj strani. Staklenepovršine ne smiju biti niti prevelike i tu moramo paziti jer se tijekom noći ioblačnih dana toplina najviše gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitaktopline kroz staklene površine koriste se izo-stakla ili termo-stakla. Dobro jekoristiti pomične zatvarače kojima se noću prekrivaju stakla da bi se smanjiogubitak topline. Sa istočne, zapadne i sjeverne strane mogu se postaviti manjiprozori koji služe isključivo da osiguraju dnevnu svjetlost.

3. STREHA KOJA SPRIJEČAVA DA LJETI SVJETLOST PRODRE U UNUTRAŠNJOST KUĆEVelike staklene površine mogu u toplijem dijelu godine prouzrokovatipregrijavanje prostora. Da bismo to spriječili iskoristit ćemo činjenicu da jeputanja zimskog sunca vrlo niska, a putanja ljetnog sunca visoka. Dužina strehemora biti točno proračunata tako da u periodu kada korisnicima više nijepotrebno zagrijavanje, streha blokira prodiranje sunca kroz prozore. Kakoputanja sunca nije ista svugdje na Zemlji, tako ćemo i dužinu ove streheizračunati ovisno o geografskoj širini na kojoj gradimo objekt. Često se za istusvrhu na južnoj strani kuće sade stabla. Kad sadimo stabla na južnoj stranikuće (ili na bilo kojoj uostalom), potrebno je znati o dužini i prodornosti korijena,kako bi ih posadili dovoljno daleko da ne oštete temelje kuće. Voćke nisuproblem, ali stabla kao što su jasen, vrba, jablan, eukaliptus i drugi trebaju bitidalje od kuće. Naravno, kad kažemo stabla mislimo na listopadna bjelogoričnastabla koja se za razliku od crnogoričnih stabala, zimi ogole i propuštaju svjetlost

Page 134: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

134

u kuću. Možemo na jugu posaditi i neke biljke penjačice koje će nam osiguratisjenu i hlad, a u slučaju vinove loze dobivamo i voćno osvježenje, sok ili vino.

4. DOVOLJNA KOLIČINA TERMALNE MASEU pasivnoj solarnoj građevini za vrijeme zimskog sunčanog dana dovoljno jetoplo da ne treba paliti dodatno grijanje. Međutim, kada ne bi bilo akumulacijetopline, čim sunce zađe, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zatoje prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina se akumulira pomoćutermalne mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala svisokim toplinskim kapacitetom. To su najčešće betonski, kameni ili cigleni(puna cigla) elementi, a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokogtoplinskog kapaciteta vode. Na taj način i tijekom noći i za vrijeme oblačnihdana termalna masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunčanih dana.Drvo za ovu svrhu ne koristimo jer nema sposobnost skladištenja topline.Termalna masa je važna i po ljeti jer “upija” toplinu iz prostora, čineći ga takohladnijim. Važno je po noći dozvoliti hladnom zraku da ohladi termalnu masui ponese sa sobom toplinu akumuliranu danju.

5. TOPLINSKA IZOLACIJADa bi se usporio proces hlađenja prostora u pasivnim solarnim građevinamase koriste obilne količine toplinske izolacije, ponekad čak i trostruko više negou klasičnoj arhitekturi. Jedina mana ovakvih kuća je to što jednom već izgrađenagrađevina, ako nije u samom procesu gradnje građena u skladu s pasivnimsolarnim načelima, nikako ili teško može postati pasivnom solarnomgrađevinom. Zbog toga se u permakulturnim krugovima veća prednost dajedobroj izolaciji, jer nju možemo instalirati na bilo kakvoj građevini. Starije objekteje lakše dobro izolirati nego pretvoriti u solarno pasivne objekte.

Kuće od balirane slame

Prva asocijacija kada s nekim pričamo o kućama od slame je naravno priča otri praščića u kojoj vuk otpuše cijelu slamnatu kuću, a praščić ostane bez krovanad glavom i mora pobjeći kod drugog praščića koji ima kuću od cigle. Dakako,kad bi ova asocijacija imala veze s realnošću, ova tehnika gradnje ne bi opstalatoliko dugo, a to je nekoliko stotina godina. Tajna je u tome što praščić nijeznao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukatiisto kao i bilo koji drugi zid. Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas tolikopopularna je vjerojatno u ekonomskoj računici. Naime slama, koja jenusproizvod poljoprivrede, može se u poljoprivrednim krajevima nabaviti porelativno niskim cijenama, a ono što smo dobili je vrlo vrijedna kombinacijaizolacionih i statičkih svojstava.

Mogućnosti koje pruža ova tehnika gotovo su neograničene. Zid od balirane

Page 135: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

135

slame je moguće koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidridirektno na zidove. Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalnielementi objekta grade najčešće od drveta, a u nekim slučajevima i od metalaili armiranog betona. Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slamapruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetkozavršavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na kojesmo navikli. Naravno, ako korisnik to više preferira, kuća od slame može bitiizvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnimmaterijalima. Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaznjene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.

Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila odvanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje jeto moguće, glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu. Cementnažbuka je potpuno neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer tvoriparonepropusni sloj i zid ne diše. To može uzrokovati kondenzaciju vlage sunutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Ali izbjegavanjem ce-menta koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu potpunorješavamo problem.

Dakle, zašto se uopće upuštati u gradnju slamom? Ovdje su navedeni glavnirazlozi:

1. ODRŽIVOSTSlama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine.Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivogizvora energije. Osim toga, kada objekt prestane biti u funkciji slama se inakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu zamalčiranje, dakle ne nastaje otpad.

2. ENERGETSKA EFIKASNOST I IZOLACIJSKA SVOJSTVATrenutni građevinski propisi zahtijevaju da U(k) vrijednost ne prelazi 0,35. Reklismo kako u Europskoj Uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičanzid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogoniži od trenutnih građevinskih propisa. Kad bi se u građevinu od balirane slamejoš inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa ivelike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo izuzetno energetskiefikasan objekt. Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnogza zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO

2 u

atmosferu.

3. ZVUČNA IZOLACIJABale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski

Page 136: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

136

studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala daboravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće. Još jedna prednost je to što se prilikomglasnog vođenja ljubavi ne morate suzdržavati i brinuti o tome da li vas moždačuju susjedi.

4. NIZAK RIZIK OD POŽARAOžbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvenekuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljnokisika da bi se zapalila. Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporeditisa pokušajem da se zapali telefonski imenik. Iako zasebne stranice gore, dokje knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Isto je i sa balama slame. Akopokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima,iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizikaod požara nema. To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost.

5. NISKI TROŠKOVI IZGRADNJEU ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnomje se smatra otpadnim materijalom. Kod nas se cijena slame kreće od oko 2,5do 10 kn po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubomožemo reći da nam treba oko 400 bala slame. Ako uzmemo najskupljucijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kn, što je puno jeftinije nego kadbismo gradili zidove od cigle ili blokova. Osim toga na zidove od cigle ili blokovaje potrebno postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandiranipolistiren-stiropor) što vrlo poskupljuje cijelu stvar. Zahvaljujući jednostavnostiizgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da seu izgradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici objektaod slame ujedno i glavni graditelji.

Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živimo utakvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline, možemo npr. iskopatijezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće. Na taj način se dodatnoštedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno, čime bismoinače žbukali. Iskustvo sa žbukanjem naše kućice/bungalova od balirane slamenas je naučilo par stvari. Jako je važno da bale slažete ravno i da vam zid nevisi prema van ili unutra. Uz tvrdo balirane bale, koje je još dobro površinskiproći s trimerom po strani gdje ćete žbukati, to će vam zaista olakšati žbukanju.Nećete morati gubiti puno vremena zapunjavanjem rupa između bala ili izmeđubala i drvenih dijelova, a i žbuka će se bolje primati. Također je iznimno važnoda u smjesi za žbukanje ne štedite na pijesku i nasjeckanoj slami. Žbuka ukojoj je previše gline će se previše raspucati. Smjesa mora biti žitka i laka zaraditi. Ako nam je potrebna prevelika snaga da pređemo žbukom po zidu,znači da ima previše gline.

Page 137: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

137

6. STRUKTURALNA STABILNOSTZidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kaošto su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi. Bale slame su prošlalaboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnjunajmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivostise gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – mogli bi graditi i nebodere.

7. ZDRAVO ŽIVOTNO OKRUŽENJESlama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskimmaterijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja. Ne uzrokujealergije, jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijenoje pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća). Kvaliteta zraka u kućamaod slame je bitno bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjericeformaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku odbetona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.

8. IZGRADNJA JE OSNAŽUJUĆA I ZABAVNAZbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na

Da li biste ovog čovjeka pustili u svojukuću?

Prvi korak - gacanje miješavine za žbukanje- glina, pijesak, nasjeckana slama i voda

Nanošenje žbuke

Page 138: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

138

obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva sa gradnjom.Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatnobili isključeni iz tog procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se baveizgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku. Naime,u patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene izprocesa gradnje, uglavnom pod izgovorom da je gradnja “muški” posao zbogkoličine fizičkog rada. Neprofitna mreža Women Build Houses upravo se ibavi povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama tepromocijom održivog graditeljstva.1

Drvene cjepanice

Kako širom svijeta, tako i u Hrvatskoj razni tipovi drvenih građevina postoje većstoljećima. U kontinentalnom dijelu Hrvatske, gdje je nekad drveta bilo u izobilju,oduvijek se gradilo drvetom. Brojni su slučajevi gdje se drvo koristilo vrloekonomično - samo kao konstrukcija, a kao ispuna se koristio neki dostupnijimaterijal (npr. glina pomiješana sa slamom ili opeka).

No vrlo su česti slučajevi gdje se drvo koristilo izrazito neefikasno - zaizgradnju čitavih zidova. U tom slučaju količina drveta utrošenog za jedanobjekt je golema. Nadalje, ovakva drvena građa morala je biti piljena, kako bise elementi (planjke) mogli slagati jedan na drugi, čineći tako kontinuiranupovršinu - zid. U doba prije automatiziranih pilana to bi značilo da je u izgradnjuovakvog objekta potrebno ugraditi ogromnu količinu stručnog ljudskog, fizičkizahtjevnog rada. Danas taj posao za nas obavljaju strojevi, ali koriste fosilnagoriva, pri čemu zagađuju. Dodatno ograničenje ovakve gradnje je to što drvomora biti izuzetno kvalitetno i prema tome skupo. Obično se koristi hrastovinaili neko drugo tvrdo drvo. A konačan rezultat ovakve gradnje su relativno tankizidovi, uglavnom ne deblji od 8 cm, od materijala koji i nije najpogodniji kao

1 Više o ovoj grupi možete naći na URL:http://www.imagegypsy.com/wbhwbh.htm (15.12.2005.).

Žbukanje glinom kućice od slame Završni sloj vapnom - Reciklirano imanje

Page 139: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

139

toplinska izolacija. Tradicionalno se u svrhu dodatne toplinske izolacije koristiotanki sloj trske, koji se žbukao gilnom ili žbukom na bazi vapna. Ovakve prostorijesu tijekom zime bile grijane pećima na drva, što u doba kada je drva za ogrjevbilo u izobilju nije predstavljalo problem. Situacija je nešto bolja kod tradicionalnegradnje gdje su zidovi umjesto od planjki građeni od nepiljenih, samo tesanihokruglih trupaca čineći tako nešto deblje zidove. No, danas ovakav zid ne bizadovoljio niti najniže građevinske propise. Ako uzmemo u obzir da bi ekološkograditeljstvo trebalo voditi brigu o energetskoj efikasnosti objekta, onda smojoš dalje od rješenja. Česti su slučajevi da ljudi koji se odluče na obnovutradicionalnog drvenog objekta moraju kao toplinsku izolaciju koristiti umjetnematerijale, kao stiropor ili staklenu/kamenu vunu. Danas se u hrvatskom selučesto može naići na tradicionalne drvene kuće, na kojima su rupe izmeđuplanjki zabrtvljene poliuretanskom pjenom, koja isparava kemikalije otrovneza čovjeka i okoliš.

Da li to znači da za drvene kuće nema mjesta u ekološkom graditeljstvu?Apsolutno ne. Objekti koji već postoje i građeni su na ovaj način, relativnojednostavno se mogu obnoviti i pretvoriti u prelijepe i funkcionalne ekološkegrađevine. Za brtvljenje se mogu koristiti razni materijali kao npr. vapnenažbuka pomiješana s mokrom piljevinom. U svrhu toplinske izolacije može sekoristiti balirana slama, piljevina, ovčja vuna, celuloza od recikliranog papira,ekspandirana glina itd. Naravno za svaki od ovih materijala potrebno je imatiznanje kako ga koristiti i koliko ga je potrebno da bismo postigli zadovoljavajućiefekt.

Ako se, međutim, odlučimo graditi novu kuću, a želimo da drvo budeprimaran građevinski materijal, jer na primjer posjedujemo šumu ili živimo ukraju gdje se drvo može nabaviti vrlo povoljno, moramo se zapitati postoji lidrugi način da se to ostvari efikasnije, uz ulaganje manje resursa, a da krajnjicilj bude energetski efikasniji objekt. To nam omogućava nešto mlađatradicionalna graditeljska tehnika, stara tek nešto više od stotinjak godina, začije se porijeklo dvoji - postoje indicije da su prve ovakve građevine građene uŠvedskoj, dok drugi zapisi pokazuju tradiciju ovakve gradnje u Kanadi.

Gradnja zidova od drvenih cjepanica je tradicionalna tehnika gradnje gdjese zidovi zidaju od cjepanica, položenih okomito na ravninu zida slično kaokad se drvo za ogrjev nakon piljenja slaže uz zid kuće. U literaturi na engleskomova tehnika naziva se “cordwood building”. Cjepanice su međusobno učvršćenemortom, najčešće vapnenim. Na ovaj način nastaju zidovi čiju većinu volumenatvori drvo, a prednost pred gore spomenutim tehnikama gradnje drvetom subrojne:

- nije potrebo koristiti skupocjeno tvrdo drvo, pogodnije je meko drvo slabijekvalitete (dapače gradnja tvrdim drvetom na ovaj način može prouzročitikomplikacije).

- nije potrebno imati pravilne, dugačke trupce - može se graditi od drveta

Page 140: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

140

bilo kojeg oblika ili duljine, dakle moguće je iskoristiti i drvo dobivenoprorjeđivanjem šume, pa čak i nepravilne grane.

- na ovaj način mogu se graditi zidovi bilo koje debljine. Ako su zidovidovoljno masivni ujedno služe i kao toplinska izolacija.

- moguće je graditi zidove nepravilnih oblika - zaobljene i zakrivljene strukturenisu rijetkost u ovom tipu gradnje što može povećati estetsku vrijednost objekata.

Zbog svih navedenih razloga, ova graditeljska tehnika postaje svepopularnija, naročito s obzirom na rastući trend gradnje prirodnim materijalima.

Glina/zemlja

Tradicionalno, glina je pored kamena najrašireniji građevinski materijal nanašoj planeti. Vjerojatno je i najstariji - mravi ga koriste već milijunima godinaza izgradnju mravinjaka. U izgradnji ljudskih skloništa, glina se koristi odpamtivijeka na najrazličitije načine, ovisno o podneblju i vrsti tla. Procjenjujese da dan danas oko jedne trećine ukupnog stanovništva naše planete živi unastambama građenim od zemlje. Desetine tisuća gradova i sela su doslovnopodignuta iz zemlje na kojoj počivaju. Kao supstanca, glina je jedinstvenimaterijal, jer ima specifična svojstva, osim za gradnju, pogodna je i za rastbiljaka.

Što je u stvari glina? Glina se sastoji od vrlo sitnih čestica minerala koje sunastale glacijalnom erozijom. Dakle tijekom milijardi godina, ciklus smrzavanjai odmrzavanja djelovao je na kamen, čineći ga sve sitnijim i sitnijim. Odkomadića kamena nastao je pijesak, a daljnjim djelovanjem glacijalne erozijenastale su najsitnije čestice - glina. Ono što je za glinu specifično je upravoveličina čestica - čestice su toliko sitne da, kad se pomiješa s vodom, svakačestica gline biva okružena polarnim molekulama vode, čineći tako konzistentnumateriju. Upravo ovo svojstvo glini daje plastičnost i mogućnosti oblikovanjakoja se koristi u keramici. Sušenjem voda isparava, a oblikovani predmet sestvrdnjava i trajno zadržava željeni oblik. Spaljivanjem glinenih predmeta dolazido kemijske reakcije pri kojoj nastaje keramika (u graditeljstvu je to opeka). Alito je zasebna tema, ovdje ćemo se baviti samo nepečenom, sušenom glinomkao građevinskim materijalom.

Pokušajima da na što jednostavniji način, uz što efikasnije iskorištenjeupotrebljenih resursa izgrade što funkcionalnije i trajnije kuće, ljudi su razviliniz različitih građevinskih tehnika, gdje koriste glinu kao glavni građevinskimaterijal. Tako se na bazi gline mogu graditi vanjski zidovi, unutrašnji - pregradnizidovi, podovi, pa čak i krovovi, u obliku kupola ili svodova. Glina se osim togakoristi i za žbukanje u kombinaciji sa drugim graditeljskim tehnikama, kao kodzidova od balirane slame.

Tehnike obrađene u ovom tekstu su uglavnom tradicionalne ili se bazirajuna tradicionalnim načinima gradnje. Ali sve su primjenjive i danas u područjima

Page 141: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

141

gdje gline ima u obilju. Pa krenimo redom:

Zidovi od sabijene zemljeTehnologija kojom je građen kineski zid, pokazala se kao vrlo efikasno i trajnorješenje za izgradnju zidova. Primjere ovakvih građevina možemo naći širomcijelog svijeta, gdje god ima zemlje koja sadrži odgovarajući omjer gline i pijeska,a nama najbliži su u Slavoniji i Mađarskoj. Tehnika je vrlo jednostavna - udrvene kalupe, koji podsjećaju na šalung za betoniranje, ubacuje se zemlja isabija. Alat za sabijanje može biti vrlo jeftin i jednostavan, izrađen od drveta, amogu se koristiti i skupi strojevi za sabijanje. Kad se kalup potpuno ispunisabijenom zemljom, on se rastavlja i diže za sloj više, te ponovo zapunjavazemljom i sabija. Na taj način možemo graditi zidove bilo koje visine, doklegod pazimo da debljina zidova bude dostatna. U tradicionalnim stambenimobjektima u kontinentalnim krajevima debljina zida nerijetko prelazi 40 cm,pa sve do 60 cm. U kombinaciji sa zidanim pećima na drva, ovakvi zidovipredstavljaju odličan omjer izolacije i termalne mase. Mana ove tehnike je utome što je zahtijeva ogromnu količinu manualnog, fizički zahtjevnog rada.

Nepečena opekaOd odgovarajuće smjese gline i pijeska mogu se izrađivati opeke koje se nepeku, već se samo suše na suncu. Nepečene opeke se zatim zidaju na istinačin kao i klasični zidovi, osim što se za povezivanje ne koristi cementni mort,nego smjesa gline i pijeska (ista ona od koje su izrađene opeke). Veličinaopeka, ovisno o tradiciji, prilično varira. Tako se na bliskom istoku koristenepečene opeke veličine 20 x 20 x 5 cm, dok na primjer u Meksiku možemonaći velike, masivne, nepečene opeke dimenzija čak 40 x 30 x 30 cm. I smjesamaterijala od kojih se opeke izrađuju može prilično varirati. Na primjer, napodručju Balkana tradicionalno se izrađuju nepečene opeke (u ovima krajevimase nazivaju čerpići), koje sadrže određenu količinu celuloznog materijala kojisluži da bi se smjesa bolje povezala te se smanjuje raspucavanje tijekom sušenja.U tu svrhu se u smjesu najčešće dodaje pljeva od žitarica ili sitno sjeckanaslama. Također se može koristiti prethodno namočena piljevina. Udio slamemože varirati od vrlo visokog do simboličnog.

Osim vanjskih zidova, od nepečene opeke mogu se graditi i unutrašnji,pregradni zidovi, pogodne su za izgradnju zidanih peći, a ponekad se koriste iza popločavanje podova, ali ne kao završni sloj. Na Bliskom Istoku, posebice uIranu, imamo primjere gdje su čak i krovovi građeni od ovog materijala. Kupolei svodovi od nepečene opeke omogućavaju da cijela građevina bude izgrađenaod ovog materijala, što je ekonomski vrlo isplativo ako imamo pristup velikojkoličini gline.

Page 142: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

142

Mješavina gline i slameKada glinu ne koristimo kao primaran materijal, nego samo kao vezivno sredstvosa slamom, nastaje materijal koji se vrlo lako može oblikovati. Od ovogmaterijala mogu se formirati čitavi zidovi, kako vanjski tako i pregradni. Najčešćese koristi u kombinaciji s nekom vrstom konstrukcije koja nosi krovište. U našimkrajevima ovaj materijal se je koristio samo za izgradnju pregradnih zidova.Između stupova konstrukcije ispleo bi se pleter od šiblja, a na njega bi senabacivala mješavina gline i slame. U slučaju vanjskih zidova, zbog visokogudjela slame ovakva građevina ima odlična izolaciona svojstva, ali ipak slabijanego čista balirana slama. Zidovi su često debeli čak i do 60 cm. Ova graditeljskatehnika, najvjerojatnije je najstarija metoda gradnje slamom. Postoje zapisi dase već u dvanaestom stoljeću gradilo na ovaj način širom Europe. U literaturina engleskom ovu tehniku ćemo naći pod pojmom “cob building”.

Na mjestima gdje slame i gline ima u izobilju, i dan danas može biti vrloekonomski isplativo koristiti ovu graditeljsku tehniku. Mješavina se možepripremiti u većem koritu ili rupi iskopanoj u zemlji. U koritu je najprije potrebnonapraviti žitku smjesu zasićenu glinom. Nakon toga se dodaje slama. Potrebnoje dodati što više slame, ali sva slama mora biti prekrivena tankim slojemtekuće gline. Dobro je smjesu prije korištenja ostaviti 12 sati da odstoji. Zatimse smjesa koristi tako da se slaže u šalung ili se nabacuje na pleter. Negativnastrana ove tehnike je to što zidovima, ako su debeli, treba dosta dugo vremenada se osuše, čak do godinu dana, pa čak i duže ako gradimo u vlažnompodneblju. Zanimljiva pojava za vrijeme sušenja je da ako u slami ostaneponešto sjemena, žitarica će proklijati u zidu. Mladice zatim probijaju kroz zidte ubrzavaju sušenje transpiracijom, a djeluju i kao dodatna armatura. Kadase zid potpuno osuši, mladice se također osuše i ne predstavljaju nikakvuopasnost od truljenja.

Vreće

Već stoljećima, vreće punjene pijeskom se koriste za izgradnju privremenihstruktura, kao što su brane ili zaštitni zidovi. Nakon što je struktura odslužilasvoju privremenu funkciju, vreće bi se jednostavno ispraznile. U novije vrijeme,ovaj način gradnje ponovo privlači pažnju. Naime, brojna su mjesta na svijetugdje tlo ne sadrži dovoljno gline da bi se zemlja mogla formirati i držati skupa.Ali ako takvo tlo, koje će se vjerojatno sastojati većinom od pijeska, kamenja iponešto gline, napunimo u plastične vreće, dobit ćemo građevinske blokoveizuzetnih statičkih svojstava. Zidanjem ovih blokova nastaju masivni zidovi, ačesti su primjeri gdje se na ovaj način grade čak i kupole i svodovi. Na tajnačin se izbjegava potreba za krovištem, što je često najskuplji dio građevine.Da bi se povećalo trenje među slojevima vreća, između svakog sloja se postavljabodljikava žica koja sprječava klizanje slojeva. Plastika od koje su vreće

Page 143: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

143

proizvedene brzo bi degradirala pod utjecajem kiše i vjetra, a ponajviše sunca.Zato se ovi zidovi žbukaju te na taj način plastika ostaje zaštićena odatmosferskih utjecaja.

Iako se koriste vreće - industrijski proizvedeni materijal, ova graditeljskatehnika omogućuje vrlo jeftinu izgradnju na mjestima gdje je nemoguće koristitilokalne prirodne resurse, jer ih jednostavno nema ili nisu zadovoljavajućestrukture. Osim za kompletne građevine, vreće se često koriste za izgradnjutemelja za neke druge zidove, npr. slamnate. U tom slučaju plastika obavlja ifunkciju horizontalne hidroizolacije te sprječava penjanje vlage sa tla. Interesza gradnju vrećama pokazala je i NASA, koja i sama provodi ispitivanja navrećama. Naime, prve svemirske stanice koje će biti izgrađene na Marsu iMjesecu mogle bi biti izgrađene upravo na ovaj način - koristeći lokalno iskopanuzemlju i vreće proizvedene na Zemlji.

Papir

Kuće od papira!? Što je slijedeće? Kuće od čokolade? Kula od karata? Iakozvuči nevjerojatno, ali papir se može koristiti kao bazični materijal za izgradnjuzidova. Naravno u završenoj građevini, zidovi su zaštićeni krovištem, što sprječavada se papir namoči i istruli.

Ako uzmemo stari papir (ne isključivo novinski), namočimo ga u obilnojkoličini vode, sameljemo i pomiješamo s nekim vezivom, dobit ćemo smjesukoja se može lijevati u kalupe. Isparavanjem vode u nastaloj strukturi ostajumilijuni mjehurića zraka te nastaje materijal izuzetnih termoizolacijskih svojstava.Kao vezivo se najčešće koristi cement, ali postoje i uspješni primjeri gdje je kaovezivo korišteno vapno ili čak glina. Ako zid treba imati i svojstvo nosivosti, usmjesu se može dodati i određeni udio pijeska, čime zid postaje teži i čvršći.Od ove smjese mogu se lijevati cigle bilo kojih veličina i oblika, koje će sekasnije koristiti za zidanje. Kao mort za povezivanje koristi se ista ova smjesa.Smjesu je moguće lijevati i direktno u šalung, čime se smanjuje utrošeni rad.

Za mljevenje papirne kaše koristi se veliki mikser, najčešće izrađen u kućnojradinosti, koji po dizajnu podsjeća na običan kuhinjski blender, samo nekolikostotina puta veće zapremine. Kao nož se može iskoristiti nož za kosilicu, amotor može biti električni, na primjer od starog stroja za rublje.

Automobilske gume

Automobilske gume su sveprisutan otpad. Manje više svi imamo automobile,a gume su potrošan materijal. Gume se uglavnom spaljuju i pritom onečišćujuzrak ili ih se baca po šumama. U novije vrijeme se recikliraju, ali nije ih mogućereciklirati za proizvodnju novih guma, već se prerađuju u neke druge proizvode.Budući da su potrošan materijal, gomila ih se sve više i više. Kad reciklaža

Page 144: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

144

zakaže, u problematiku uskaču raznorazne metode ponovnog iskorištenjaotpada. Jedan od načina kako se auto-gume mogu ponovno iskoristiti je da sekoriste kao građevinski materijal.

Gradnja zidova od bačenih automobilskih guma u stvari je križanac izmeđudvije već spomenute metode, a to su zidovi od sabijene zemlje i zidovi odvreća. Dakle, auto-gume se pune zemljom koja se zatim sabija, kako bi usvaku gumu stalo što više materijala, čineći gumu što težom i čvršćom. Gumese, poput cigli, slažu sloj po sloj i na licu mjesta pune zemljom. Prednost ovemetode pred zidovima od sabijene zemlje je u tome što gume služe kao trajnaarmatura i šalung te tako omogućuju izgradnju i na mjestima gdje je zemljasipka i ne obiluje glinom. Prednost pred vrećama je očita - vreće je potrebnoproizvesti i kupiti, a ako odete kod lokalnog vulkanizera i tražite ga da vam

Primjer gradnje automobliskim gumama na Recikliranom imanju. Prikazan je proces od slaganjaguma do zapunjavanja i konačnog izgleda terasa.

Page 145: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

145

pokloni par stotina starih guma, bit će više nego sretan da vam izađe u susret.Vjerojatno će vas počastiti i pićem, jer ste mu uštedjeli novac koji bi on moraodati za zbrinjavanje ovog otpada.

Ovakvim oblikom gradnje nastaju masivni, gotovo neuništivi zidovi koji semogu koristiti za izgradnju stambenih objekata. U tom slučaju zidovi se žbukaju(najčešće glinenom žbukom) i od ružnog otpada pretvaraju u prelijepe formekoje će zadovoljiti i najzahtjevnije estetske kriterije. Guma, ako je između slojevažbuke zaštićena od vanjskih utjecaja, se ponaša kao inertan materijal te neispušta nikakve nepoželjne kemijske spojeve u prostor korisnika kuće. Osim zaizgradnju stambenih objekata, ovakvi zidovi su vrlo pogodni za terasiranje kosihterena, čineći tako barijere koje sprečavaju klizanje terena i eroziju tla.

Najpoznatiji oblik gradnje automobilskim gumama je “earthship” koncept.Pokušajima arhitekata da izgrade kuću koja će biti u mogućnosti opskrbitisvoje stanovnike energijom, vodom, manjim dijelom hrane te koja će moćipročistiti vlastite otpadne vode, nastala je kuća koja uistinu svojim izgledompodsjeća na prizemljeni svemirski brod, a odatle i naziv “earthship”. Troškovipadaju na nekih 40-70% konvencionalne kuće. U kombinaciji sa solarnimpasivnim dizajnom diže se skoro do 100%. Mnogi vlasnici eartship kuća sehvale kako u takvim objektima uopće nemaju troškove za grijanje.

Osim što su energetski efikasne jer se redovito grade u skladu sa pasivnimsolarnim načelima, gotovo uvijek se kombiniraju sa sustavima za sakupljanjekišnice, pročišćavanjem otpadnih voda i neovisnim sustavima za električnuenergiju (najčešće sunce i vjetar, u manjoj mjeri biomasa). Budući da se sasunčane strane nalaze velike staklene površine unutar ovih kuća ima mnogoprostora za uzgoj jestivih biljaka, koje najčešće istovremeno koriste hranjivetvari iz otpadnih voda kućanstva. Naposljetku, izgradnjom ovakvog prizemljenogsvemirskog broda smanjit ćemo količinu otpada koji pritišće planetu jer se,osim automobilskih guma, u svrhu izgradnje koriste i drugi otpadni materijalikao što su npr. limenke i staklenke.

Još jedna specifičnost earthshipova su interijeri, koji svojim organskimzakrivljenim formama i inovativnim načinima korištenja otpadnih materijalaredovito podsjećaju na radove Hundertwassera u kombinaciji sa tradicionalnimgraditeljstvom.

Krovovi

Kada gradimo kuću vjerojatno najskuplji dio kuće predstavlja krovište.Prvenstveno zato što je za izgradnju krovišta potrebno kupiti prilično velikukoličinu piljene drvene građe. Ako nam je cilj koristiti prirodne materijale, zapokrivanje krova ćemo najvjerojatnije odabrati glineni crijep koji je često skup.Na primjer, često je skuplji od nekih umjetnih materijala kao što su npr. šindraili valovite ploče koje sadrže azbest, tzv. “Salonit” ploče.

Page 146: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

146

Jedan od načina da se pojeftini izgradnja krovišta je da se izbjegne građapiljena u pilani. Velik dio krovišta se može sagraditi od oble, neobrađene drvenegrađe. Ako drvo nabavite lokalno, smanjit ćete troškove na transportu. Još akoga sami osušite i uz pomoć bolje motorne pile izrežete na odgovarajuću dužinu,uštedjet ćete dosta novca. Osim toga, velike su šanse da će drvo pripremljenona ovaj način biti mnogo kvalitetnije od onog koje bismo kupili u pilani.

Tradicionalni krovoviJedan od načina da pokušamo smanjiti troškove izgradnje krovišta je dakoristimo lokalne, prirodne resurse kao što se to tradicionalno radilo stoljećima.Slamnati krovovi i krovovi od trske predstavljaju odličan način da se iskoristelokalni materijali koji se mogu dobiti gotovo besplatno. Drvena šindra je takođernačin da se iskoristi lokalno drvo. Na mjestima koja obiluju pločastim kamenom,logično bi ga bilo iskoristiti za pokrivanje krova. Međutim ove metode od osobekoja izvodi radove zahtijevaju veliku stručnost. Nekad su se ova znanja i vještineprenosile s koljena na koljeno, a danas su rijetki majstori koji još znaju tajnezanata. Zbog toga majstori skupo naplaćuju svoj rad, pa se na koncu možedesiti da ovakvo krovište bude i skuplje nego klasično, čak i ako materijalnabavimo besplatno. No ako ste osoba koja je spretna s alatima i graditeljstvom,možda se možete sami upustiti u gradnju nekog jednostavnijeg, manjeg primjeraslamnatog krova ili krova pokrivenog drvenom šindrom. Danas postoji i literaturakoja u detalje opisuje kako graditi ovakve krovove.

Zeleni krovZeleni krovovi su odličan način da se izbjegne korištenje skupog crijepa. Osimtoga, ako je dobro izveden, zeleni krov dodatno djeluje kao toplinska izolacijas vanjske strane kuće. Ovakvi krovovi su uvijek estetski privlačni, a kuće sazelenim krovom manje dominiraju nad okolišem - one se stapaju sa krajolikom.

Ono na što uvijek treba paziti sa zelenim krovovima je težina. postojeraznorazni tipovi zelenih krovova, od onih gdje je sloj zemlje debeo čak polametra (intenzivni), pa sve do onih sa vrlo tankim slojem zemlje i komposta(ekstenzivni). Zeleni krovovi variraju od pravih vrtova do travnjaka i raznih vrstižednjaka koji uopće ne trebaju previše zemlje. U tom smislu imamo ekstenzivne(nosivost 60-150 kg/m2), poluintenzivne te intenzivne (200-500 kg/m2) tipovezelenih krovova. O klimatskom podneblju ovisi i kakve ćemo biljke saditi.Logično je da tamo gdje prevladava suha klima, nećemo saditi biljke kojezahtijevaju puno kiše. Krovište mora biti dovoljno čvrsto da nosi teret zelenogkrova, zajedno s maksimalnim mogućim teretom snijega koji se u određenompodneblju može očekivati.

Druga stvar na koju treba paziti je da podloga bude savršenovodonepropusna. U protivnom bi se moglo dogoditi da krov počne prokišnjavati.Što se tiče podloge koju koristimo opet postoje raznorazne varijante, od high-

Page 147: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

147

tech metoda koje koriste sedmeroslojne podloge, pa do jednostavnih krovovakoji imaju samo jednu membranu. U ovom drugom slučaju kao membranamože poslužiti bitumenska ljepenka, gumena membrana ili PVC folija. Kojigod od ovih materijala koristili, moramo paziti da površina bude kontinuirana,bez mjesta kroz koja bi mogla proći voda, te da membrana posvuda budezaštićena od sunčeve svjetlosti. Manje više svi umjetni materijali degradirajupod utjecajem UV zraka. PVC je u zelenom graditeljstvu nepoželjan jer dolazido zagađenja prilikom njegove proizvodnje, a sagorijevanjem PVC-a nastajeotrovan plin dioksin. Prikladan materijal kao membrana je bitumenska ljepenka,jer nije pretjerano skupa, a uz pomoć plinskog plamenika se lako može spajatizavarivanjem. Bitumensku ljepenku je potrebno zaštititi dodatnim slojem protivmehaničkog oštećenja. Mi smo na Vukomeriću nakon ljepenke stavili slojnepropusne gumene membrane (guttabeta) koja na sebi ima utore za vodu.Na membranu dolazi vodopropusni sloj geotekstila. Time se omogućujebiljkama da se korijenima zapetljaju kroz geotekstil te dođu do utora gumenemembrane, gdje se zadržava voda. Naš zeleni krov je stvarno lijep i super je nanjemu sjediti i uživati u pogledu i još koječemu.

Travnate krovove smatramo lakšima ako imaju 5 do 15 cm zemlje, tako danam gotovo nikad neće biti potrebno dodatno pojačanje krovne konstrukcije.Također nam nije potrebno zalijevanje, jer imamo biljke i pokrov koji je naviknutrasti u malo zemlje, s plitkim korijenjem i bez previše vode.

Posebno zanimljiv tip zelenog krova je jedan sistem gradnje koji su razviličlanovi neprofitne organizacije ArchiBio iz Quebeca. Oni umjesto debelog slojazemlje na krovište stavljaju baliranu slamu. Na slamu se stavlja tek tanak slojzemlje i komposta ili gnojiva te se u njega sade biljke. Posebno pogodne biljkeza ovakav tip krova su jagode, jer imaju plitko korijenje koje učvršćuje površinskisloj. Krovište obavezno mora biti nagnuto da bi se osiguralo otjecanje vode.Kutovi nagiba najčešće su mali, svega nekoliko stupnjeva, ali mogu biti i strmiji,do 33 stupnja. Na krovovima s kosinom većom od 20 stupnjeva, potrebo je

Sadnja na zelenom krovuZeleni krov - Reciklirano imanje

Page 148: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

148

ugraditi i pregrade (drvene ili metalne) kako bi držale slojeve sa zemljom ibiljkama.

U slučaju strmijeg krovišta između vodonepropusne membrane može sestaviti sloj starih tepiha ili geotekstila da bi se spriječilo klizanje slame i organskogmaterijala niz kosinu. Zatim se jednostavno na membranu (ili tepihe) slažebalirana slama. Uz rubove krovišta potrebno je postaviti barijere koje sprječavajuda slama i organski materijal padne s krova. U tu svrhu se mogu koristiti daskeslabije kvalitete ili okrajci iz pilane. Moramo paziti i na dobru drenažu da sevoda ne zadržava na krovu. Nakon što dodamo tanak sloj zemlje, komposta i/ili gnojiva, možemo zasaditi bilje po izboru. Prednost se dakako daje biljkamakoje imaju plitko korijenje.

Jedina biljka koja se nikako ne smije naći na zelenom krovu bilo kojeg tipaje čičak, jer ima vrlo snažan korijen, koji poput svrdla probija sve, čak i akonaiđe na dasku. Ovako izgrađeni krov je puno lakši od zelenog krova koji sesastoji samo od debelog sloja zemlje, ali je još uvijek dosta teži od klasičnog,oko 500 kg po m2. Zato prilikom izgradnje konstrukcije treba ovu cifru uzeti uobzir, a treba joj pribrojiti i maksimalnu težinu snijega za određeno podneblje.Premda ne kao zidovi, i zeleni krov je dodatni izolator našeg objekta. Zimisprječava gubitak topline, a ljeti osvježava naš stambeni objekt. Također namsluži i kao zvučni izolator.

Posebno su korisni vrtovi na krovovima zgrada u gradovima zbog zagađenjazraka. Naravno mogu poslužiti kao dodatan izvor hrane, da ne spominjemoljepotu takvih prostora. Ipak, savjetujemo prije nego se odlučite za takav projekt,provjeriti statiku podnožja na kojem planirate stvoriti vrt. Problem znaju biti ivjetrovi, a potrebno je pojačano zalijevanje, ali ukoliko ne postoji drugi prostoroko naše zgrade, zeleni krovovi kao vrtovi su nešto najljepše. Za istu svrhu ugradovima možemo koristiti i naše terase i balkone.

Zeleni zidovi

Mogu osigurati hladniju temperaturu u prostorijama tokom ljeta, i zadržatitoplinu tokom zime. Također može poslužiti kao prostor za ptice. Bilo kojapenjačica biti će nam zahvalna za ovaj tip očuvanja energije u našim stambenimobjektima, a neke poput vinove loze mogu poslužiti i kao izvor hrane i pićenca.U ljetnom periodu hlađenje se odvija kroz tri moguća tipa: sjena, transpiracijai evaporacija s listova, te prirodnom izolacijom zadržavanjem ohlađenog zrakaizmeđu biljke i zida. Penjačice trajnice mogu nam pomoći i tokom zime. Vrločesto se vjeruje kako penjačice mogu oštetiti zid, no ukoliko je zid u dobromstanju prije njihovog penjanja i prianjanja to se neće dogoditi. Kako bilo, uvijeknam je dobro staviti pergole ili neku sličnu potporu za biljke penjačice, nanekih 10-40 cm, a tako ćemo povećati i prostor za protok zraka i veću izolaciju.Bršljan, hortenzija penjačica i lozika se penju bez ikakvog potpornja. Vinova

Page 149: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

149

loza i ukrasna pavitina se obavijaju oko pergola i potpornja. Sličnu pomoćtrebaju i glicinija, hmelj, kozja krv, ruže i kupine penjačice. Kada dođu dokrova biti će potrebno uobičajeno nadgledanje žlijeba, ali će tada početidjelovanje zelenog krova. Trajnice su najbolje na sjevernom dijelu kuće, aponekad i na zapadnom ako nam dolaze hladni vjetrovi ili kiše s te strane.Jestive biljke se sade na južnoj strani kuće.

Podovi

Za pod je najbolje drvo iz kontroliranog gospodarenja. U obzir dolaze i lino-leum, pluto ili lokalni kamen. Ukoliko ne možemo doći do ovih materijaladrugi izbor je keramika, guma i reciklirana guma. Trebali bismo izbjegavatiPVC ili proizvode koji ga sadrže poput laminata. Kao mogućnost ne trebaodbaciti niti zemljane podove jer ih je moguće izvesti tako da budu vrlo urednii praktični. Impregnacijom se postiže dodatna otpornost na habanje te otpornostna tekućine.

Boja

Za bojanje naših zidova najbolje je koristiti boje na bazi lana s prirodnimpigmentima. Ukoliko ne možemo doći do takvih boja koristimo one koje sebaziraju na drugim biljkama ili na kazeinu. Ovdje možemo ubrojiti i korištenjevapna ili boje na bazi gline. Boje sintetičkog porijekla sadrže formaldehid,glikol eter, poliuretan, vinil klorid i druge otrovne kemikalije. Treba ih izbjegavati,posebno za unutrašnje farbanje.

Grijanje

Bilo bi dobro ne grijati se na fosilna goriva. U tu svrhu najbolje je koristiti drvo.Ali isto tako važno je izbjegavati neefikasne metalne peći kakvih je puno našetržište, jer će nam onda grijanje na drva biti izvor frustracija i financijski teret.Nećemo imati ravnomjernu toplinu po cijeloj kući i uzimat će nam punovremena. Grijanje na drva najefikasnije je masivnim zidanim pećima. Neovisnošto su te peći efikasne same po sebi, dobro se nadopunjuju sa solarnim pasivnimdizajnom, jer djeluju kao termalna masa. Imati efikasne peći iznimno je važnodanas kada čak 2,4 milijardi ljudi (gotovo 40%) još uvijek za svoje grijanje ikuhanje ovisi o drvetu, drvenom ugljenu i životinjskom izmetu. Biomasa čini38% osnovne energije u zemljama u razvoju, a u nekima čak i 90%. Uz korištenjeodrživih tehnika za kuhanje, uštede koje ovdje možemo napraviti su velike, ajeftine.

Konvencionalne peći uglavnom su neefikasne, jer su od lijevanog željezate drvo izgara na relativno niskim temperaturama. Ovakvim izgaranjem drvo

Page 150: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

150

sagorijeva nepotpuno te se oslobađaju zapaljiviplinovi u kojima je sadržano ukupno 50%energetske vrijednosti drveta. Budući da plinovine sagore, nego odlaze kroz dimnjak, možemoreći da energiju doslovce bacamo. Efikasnostovakvih peći je 45 do 60%.

U masivnim zidanim pećima drvo sagorijevana puno višim temperaturama, čak do 1000C.Ovako visoka temperatura vrlo brzo bi uništilabilo koju metalnu peć. Zbog visoke temperatureu drvetu izgara apsolutno sve što može izgoriti.Kroz dimnjak uglavnom izlaze samo CO

2 i vodena

para, a u sagorenom drvetu nema ugljena, negosamo čisti negorivi minerali iz drveta. Budući dadrvo sagorijeva izuzetno brzo, u zidanim pećimase u kratkom periodu oslobodi velika količinaenergije. Masa peći akumulira ovu toplinu te jetijekom dana polako otpušta u životni prostor.Efikasnost zidanih masivnih peći uspijeva doseći70 do 90%. Dodana efikasnost se postiže timešto se dim odvodi spletom kanala pri čemu sesva toplina prenese na stjenke peći.

Dim koji izlazi iz zidane peći gotovo je hladan,za razliku od dima iz metalnih peći koji je vruć, pa se toplina direktno gubi krozdimnjak. Površine zidanih peći nisu vruće i opasne kao kod metalnih, već suugodno tople. Klima koju stvara zidana peć je vrlo ugodna jer peć energiju

Graditelj zidanih peći Mirec iz Slovačke sa svojomasistenticom Marijanom

Primjer završene zidane masivnepeći u mađarskom ekoselu Gyurufu

Izgradnja masivne zidane finskepeći - Reciklirano imanje

Page 151: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

151

prenosi putem infra crvenih zraka, pa je način na kojidoživljavamo toplinu sličan kao kada smo obasjanisunčevim zrakama. Važno je i to da zidane peći, budućida je sagorijevanje vrlo efikasno, ne ispuštaju nikakvekancerogene tvari koje se inače mogu naći u dimuotvorenog plamena ili metalnih peći. Kod grijanja se uvijektopli zrak diže, a hladni spušta. Pritom prašina, grinje iostali nadraživači cirkuliraju prostorijom. Ako u prostorijipostoji metalna peć sa vrućom površinom, prašina kojapadne na tu površinu će izgoriti. Izgaranjem prašine mogunastati otrovi poput ureuma koji je loš za pluća. Zidanpeći, kao što smo već rekli, nisu vruće pa ne dolazi doizgaranja prašine i formiranja otrova.

Zidane peći mogu biti zidane u svim oblicima iveličinama te ugrađene bilo gdje, mada je jasno kako ihje lakše ugraditi u nove kuće. Također, važno je i dobropozicioniranje peći. Peć u središtu kuće će najmanje gubitienergiju (Whitefield, 2004). Često se ovakve peći ugrađujuu pregradne zidove između soba, tako da je jedan kraj peći u jednoj, a drugikraj u drugoj sobi.

Zidane peći mogu biti obložene i glaziranim pločama (kaljevima). No, netreba brkati masivne zidane peći i uobičajene kaljeve peći kakve se koriste kodnas, jer je drugačiji princip funkcioniranja.

Da bi se izbjegao gubitak uložene topline treba onemogućiti izlaženje zrakaiz objekta. Kuća treba biti dobro zabrtvljena, a pažnju treba posebno obratitina prozore i vrata. Kuća bi mogla biti hermetički zatvorena, ali to povećavaproblem unutrašnjeg onečišćenja.

Izolirana nastanjena kuća može sadržavati veliku količinu vlage u zrakunastale aktivnostima poput kuhanja, tuširanja, kupanja i disanja. Tamo gdjeova vlaga dođe u dodir s hladnijim površinama ona se kondenzira stvarajućivodu. Kondenzacija se javlja kada vlažan topli zrak dolazi do hladne površine.To se često događa na loše izoliranim prozorima. Kada dolazi do kondenzacijena zidovima tri su moguća uzroka:

- previše je vlage u unutrašnjem zraku (potrebna je bolja ventilacija ukuhinji ili kupaoni),- unutrašnja temperatura je premala u sobi gdje se javlja kondenzacija(često kod nekorištenih soba) – potrebna je bolja izolacija,- unutrašnja strana vanjskog zida je hladnija od unutrašnjeg zraka. To jeznak ili loše izolacije ili toplinskih mostova. Odgovor je izolacija takvihpovršina što donosi i dodatnu korist sprečavanja toplinskih gubitaka objekta.

Način rada finskemasivne zidane peći

Page 152: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

152

Ne smijemo zaboraviti kako su i dvostruka prozorska stakla oblik izolacije.Kod nas su poznata pod nazivom izo-stakla. Izo-staklo punjeno suhim zrakomima k = 2,94 W/m2K, dok jednostruko staklo ima k = 6,8 w/m2K. Ukolikoumjesto zraka između dvije staklene površine imamo plin s malom provodljivošćukao što je primjerice argon, onda nam U(k) vrijednost može pasti na razine1,1-1,23 W/m2K. Uštede su velike samo zbog naše odluke da kupimo efikasnijastakla. Ukoliko se grijemo na lož ulje/naftu, ova razlika znači 20l lože po m2

prozora.Najbolje drvo za ogrjev s obzirom na kaloričnu vrijednost kW po kubnom

metru je: oskoruša, bukva, hrast, jasen, javor, breza i drugi. Nešto manjevrijednost imaju: bor, crna joha, vrba (iva), jasika, smreka i siva joha (Bang,2005). Naravno, naše grijanje će ovisi i o vrsti drva koje možemo najbliženabaviti. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske dobar je i bagrem, pogotovošto je iznimno invazivna vrsta.

Page 153: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

153

Otpad

U modernoj civilizaciji većina nas živi na takav način da ovisimo o neizmjernojupotrebi prirodnih resursa, ali današnji nivo potrošnje utječe na naše zdravlje izdravlje planeta na kojem živimo. Iako živimo u Hrvatskoj, mi koristimomaterijale, goriva i hranu iz cijelog svijeta. U tom procesu mi ne samo dakoristimo ove dragocjene resurse, mi ih rasipamo, pretvarajući ih u otpad.Jednom smo pročitali da je korov samo biljka na krivom mjestu. Na isti načinkontejner pun otpada u stvari je kontejner krivo upotrebljenih resursa. Najvećiudio otpada koji bacamo u kontejnere u stvari su dragocjeni i na neki načinkorisni materijali - čini se suludim da malo po malo bacamo naš svijet u smeće.Po podacima UN-a svega 2% ljudskih izmeta i industrijskog otpada se na nekinačin tretira, ostalo sve odlazi i truje naša mora, rijeke, jezera, potoke i podzemnevode te okoliš općenito (de Rivero, 2001). SAD sa 4% ukupne svjetske populacijeproizvodi čak dvije trećine otpada (Feffer, 2002). Sjeverna Amerika i EU koriste80 % svih plastičnih vrećica, a sami Amerikanci svake godine bace 100 milijarduvrećica, od čega je samo 0,6 % moguće reciklirati. U mnogim zemljama želeskupim cijenama obeshrabriti korištenje plastičnih vrećica te su najjačekampanje, što od civilnog sektora što od vlada u Južnoj Africi, Irskoj, Indiji,Australiji, Kanadi, Novom Zelandu, Filipinima, Tajvanu i Velikoj Britaniji(Worldwatch Institute, 2004).

Otpad ne nastaje prirodnim procesima. Priroda je uređena tako da materijakruži. Ona konstantno stvara i potom iskorištava nusproizvode različitih procesa.Ljudi uglavnom ne koriste nusproizvode. Otpad je potpuno ljudski izum, jersamo mi stvaramo stvari koje ne bivaju pojedene ili se ne raspadaju ili ne buduiskorištene u neku drugu svrhu. Ljudi imaju tendenciju da umjesto kružnihprocesa stvaraju linearne, a proces završava velikom hrpom smeća.

Uzmimo, na primjer, televizor. Ova tehnologija je znatno uznapredovala uposljednjih pedeset godina. Dizajn se je promijenio, kvaliteta je porasla, acijene su toliko pale da si ga gotovo svatko može priuštiti. Ali što sa svim TVuređajima koji su zastarjeli ili više ne rade. Neki od njih budu popravljeni, alinaposljetku apsolutno svi televizori završe na nekom od milijuna deponija širomsvijeta. Postoji mogućnost da svi ovi uređaji budu rastavljeni, a materijaliponovno stavljeni u postupak proizvodnje, ali nismo stvorili sustav koji bi toostvario.

Page 154: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

154

Razmislite o količini smeća koju proizvodi vaše kućanstvo. Koliko crnihvreća ili kontejnera otpada tjedno odveze kamion? Možete li zamisliti kolikomjesta to zauzima? I što bi se dogodilo da služba za odvoz smeća zakaže,koliko bi vremena prošlo prije nego što bismo se našli potpuno zatrpaniotpadom?

Sada ćemo pokušat dati pregled nekoliko koncepata koji se pokušavaju

Dobar nam tek

Krušna peć napravljena od otpada (stare cigle, željezo, novine, karton i jutenevreća plus prirodni materijal glina) - Reciklirano imanje

Obzidavanje željezne konstrukcije ciglama Nanošenje gline i novina na željeznu konstrukciju

Oblikovanje krušne peći

Završena krušna peć

Page 155: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

155

uhvatiti u koštac s ovim problemima. Neki od njih su primjenjivi u vrlo kratkomroku, na osobnoj razini, dok drugi zahtijevaju temeljitiji i dugotrajniji rad koji biobuhvaćao znanstvena istraživanja i pritisak na donosioce odluka kako bi došlodo promjene na bolje.

Uvijek kad razmišljamo o otpadu trebamo se voditi za “četiri R”, s tim danisu slučajno rangirani s obzirom na utrošak energije:

“reduce” - smanjiti“repair” - popraviti“reuse” - ponovno koristiti“recycle” - reciklirati

Organski otpad

Organski otpad smo već spominjali. Od svih tipova otpada organski otpad jenajmanje prikladno nazivati otpadom. Kuhinjski otpad i otpaci iz vrta sadrževrlo vrijedne hranjive tvari koje bi trebalo vratiti natrag zemlji. Apsurdan jepodatak da oko 30% volumena prosječne kante za smeće zauzima upravoorganski otpad, unatoč činjenici da se ovog tipa otpada vrlo jednostavnomožemo riješiti – kompostiranjem. Procesom kompostiranja volumen otpadase smanjuje čak deseterostruko, a masa još i više. Razlog tome je što ne postojiorganizirana separacija organskog otpada od ostalog, te ne postoji infrastrukturakoja bi omogućila organizirano kompostiranje. Dio otpada, uglavnom zeleniotpaci s javnih površina, ipak završe i kao kompost, no i tada se to obavlja uvelikim centraliziranim kompostanama, protiv kojih se građani bune jer ovakvapostrojenja šire neugodne mirise, osobito za vrijeme ljetnih mjeseci. Još jednamana ovakvog sustava je to što je organski otpad, dok je još vlažan i pun vode,potrebno transportirati do postrojenja, čime nastaje dodatno zagađenje zbogtransporta.

Jedno od mogućih rješenja bila bi manja, decentralizirana kompostišta ukoja bi građani mogli odnositi svoj organski otpad. Tako bi se postupakkompostiranja izvršio na licu mjesta, gdje otpad i nastaje. Na taj način bi seuštedjela velika količina energijepotrebne za transport. U Danskoj, naprimjer, postoji inicijativa da svakazgrada ili blok zgrada posjeduje svojemalo rotirajuće kompostište, te se nataj način građani sami brinu za svojotpad. Kompostišta se sastoje oddrvenog rotirajućeg bubnja, a rotacijaproces kompostiranja čini vrlo brzim iefikasnim.

Kombol

Page 156: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

156

Proizvedeni kompost se odmah može koristiti na javnim površinama, daklenije ga potrebno transportirati. Druga mogućnost je da svako kućanstvo imasvoje mini kompostište.

Recikliranje

Često se kao odgovor na pitanje otpada navodi reciklaža. Ona već sadaosigurava velik udio potreba za materijalima. Ipak, ne treba zaboraviti da ireciklaža podliježe drugom zakonu termodinamike. Svaki put kad se određenakoličina nekog materijala reciklira, jedan njezin dio je neizbježno i nepovratnoizgubljen. Danas se efikasnost reciklaže za većinu iskorištenih metala krećeoko 30%. Osim toga reciklaža stvara dodatno zagađenje i zahtijeva ulaganjevelike količine energije da bi se otpadni materijal sakupio, transportirao ipreradio. Recikliranje je svakako važno, no ipak predstavlja samo djelomičnorješenje problema otpada i energetskih problema.

Iako ima svoje mane, reciklaža je trenutačno najrealniji način da se velikekoličine otpadnog materijala ponovno vrate u proizvodni proces. Na taj načinne samo da se smanjuje ukupna količina otpada, već se i pojeftinjujeproizvodnja, pogotovo kod materijala koji se lako recikliraju. U Njemačkoj se72 % sirovine u proizvodnji papira dolazi od reciklaže. Kada bi u cijelom svijetubilo tako, sjeća drveća opala bi za trećinu.1

Međutim, provodi li se reciklaža u Hrvatskoj? Iako kod nas već duže vrijemepostoji praksa sakupljanja starog papira, u prosječnoj kanti za smeće može senaći čak 30% papira. Razloga je više. Jedan od njih je činjenica da je sustavza odvoz starog papira nepraktičan i neefikasan - nerijetko možemo vidjetiprenatrpane kontejnere koji danima čekaju da budu odvezeni. Osim toga,motivacija građana da u svoje ruke preuzmu odgovornost za otpad koji stvaraju,još uvijek je vrlo niska. Slične stvari možemo primijetiti i s kontejnerima zastaklo i plastičnu ambalažu.

Korak dalje od reciklaže - ukidanje otpada

Već više od desetljeća svi naši napori vezani za smanjenje krutog otpada uskosu fokusirani na recikliranje. Zadovoljavamo se stopom reciklaže od nekih 35-50%. No bismo li se zadovoljili s 50%-tnom stopom nezaposlenosti ili siromaštvaili na primjer 50%-tnim smanjenjem gladi i bolesti? Svi bismo voljeli težiti tomeda stopa nezaposlenosti, siromaštva, gladi i bolesti padne na nulu. Kako seonda možemo, kad pitanje otpada uzmemo u obzir, zadovoljiti polovičnimrješenjima? Ono što nam je u ovom trenutku potrebno je promjena načina na

1 Vidjeti na URL://www.earth-policy.org i Daniel M. Berman & John T. O’Connor (1996) Who

Owns the Sun? People, Politics and the Struggle for Solar Economy, Vermont: Chelsea Green.

Page 157: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

157

koji postupamo s otpadom. Umjesto da se bavimo zbrinjavanjem otpada, trebalibismo svoje resurse usmjeriti eliminiranju otpada. Prirodne resurse koristimokao da je majka priroda objavila generalnu rasprodaju. Okoliš bismo trebalitretirati kao knjižnicu - posuđujući resurse i odgovorno ih koristeći.

Koncept “Nula otpada” (Zero Waste)

Zagađenje podzemnih voda uzrokovano odlaganjem otpada na deponije itoksično zagađenje zraka koje nastaje spaljivanjem krutog otpada dovode nasdo potrebe pronalaženje alternativa načinu kako gospodarimo otpadom.Dodatni faktor je što su ograničenja reciklaže kao mogućeg rješenja pitanjaotpada postala vidljiva. Unatoč činjenici da su milijuni ljudi širom svijeta prihvatilikoncept recikliranja, godišnja količina otpada koji završi u spalionicama ili nadeponijima svake godine sve je veća. Jednostavna istina o recikliranju je daono samo pokušava riješiti simptome pojave otpada, umjesto da ukloni njenuzrok. A uzrok leži na stolovima dizajnera. Uvijek smo podrazumijevali da jeotpad neizbježan, što nije točno - otpad je rezultat lošeg dizajna i donošenjapogrešnih odluka. Ideja da se nastajanje otpada izbjegne pažljivijimdizajniranjem je dramatična promjena načina na koji rješavamo pitanje otpada,ali i načina kako gledamo na prirodne resurse. Ovaj relativno nov konceptpostao je ubrzo nakon pojavljivanja poznat pod nazivom “Nula otpada” (ZeroWaste).

Princip Nula otpada je nova vizija za novi milenij. On je cilj, proces, načinrazmišljanja koji korjenito mijenja naš pristup resursima i proizvodnji. Ovdje nesamo da se radi o reciklaži i zaobilaženju deponija i spalionica, ovdje se radi orestrukturiranju sustava proizvodnje i distribucije kako bi se spriječilo da otpaduopće bude proizveden.

Strategija Nula otpada:- nastoji spriječiti nastajanje otpada umjesto da se bavi gospodarenjemotpadom- pretvara odbačene materijale u radna mjesta umjesto u smeće- podržava ekonomiju koja ne potkrada budućnost- simulira prirodne sustave u kojima sva materija kruži, a ne biva potrošena

Otpad je materijalni dokaz neefikasnosti nekog proizvodnog procesa. Štomanje otpada proizvodimo, to smo efikasniji. Povećanjem efikasnosti štedimonovac, materijale i energiju i naravno, otvaramo radna mjesta. Otpad nijehigh-tech problem, on je low-tech problem. Sva tehnologija potrebna zaostvarenje koncepta Nula otpada već je poznata i uobičajena. Ne radi se očarobnim strojevima, već o boljoj organizaciji, dizajnu i boljoj informiranostina nivou javnosti i na industrijskom nivou. Ukratko, ako nešto ne možemo

Page 158: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

158

reciklirati, ponovno iskoristiti ili kompostirati, proizvođači to ne bi trebali nitiproizvoditi. Trebamo bolji industrijski dizajn, kompatibilan s 21. stoljećem.

Strategija Nula otpada sastoji se od pet bazičnih postavki:

1. REDIZAJN PROIZVODA I PAKIRANJAPlaniranje proizvodnje nekog proizvoda tako da se unaprijed ograniči

potrošnja prirodnih resursa, smanji toksičnost i otpad koji će proizvod stvoritinakon korištenja te da se omogući što lakša reciklaža, ponovno korištenje ilikompostiranje proizvoda - dakle proizvod se dizajnira za okoliš, a ne za smetlište.Dobar dizajn znači veću trajnost proizvoda, omogućava lake popravke,obuhvaća modularne komponente, tako da se može lako nadograditi. Dobardizajn također osigurava da se proizvod lako može rastaviti, a pojedini materijalilako reciklirati ili ponovo iskoristiti u proizvodnji.

2. ODGOVORNOST PROIZVOĐAČA.Umjesto da svoju odgovornost prebacuju na potrošača, proizvođači bi trebali

preuzeti odgovornost za otpad i štetu koju njihov proizvod uzrokuje. Proizvođačisu ti koji bi trebali ulagati u bolji dizajn i povećanje efikasnosti proizvodnogprocesa.

3. INVESTIRANJE U INFRASTRUKTURU UMJESTO U DEPONIJE I SPALIONICEPorezni novac se koristi za izgradnju novih deponija i spalionica otpada.

Umjesto toga ovaj novac bi se mogao iskoristiti za izgradnju infrastrukture kojabi omogućila efikasnije provođenje reciklaže, sortiranje otpada, sakupljanjezelenog otpada iz kućanstava i sl.

4. USKRAĆIVANJE SUBVENCIJA INDUSTRIJSKIM POSTROJENJIMA KOJA PUNOZAGAĐUJU ILI STVARAJU OTPAD

Zagađenje, potrošnja energije i destrukcija okoliša započinju na samompočetku procesa proizvodnje - u trenutku iskorištenja sirovih prirodnih resursa.Zahvaljujući subvencijama koje primaju, proizvođačima se često više isplatisirovine crpiti iz prirode, umjesto da potrebe namire iz reciklaže. Dodatan porezninovac troši se za odlaganje i spaljivanje otpada.

5. STVARANJE RADNIH MJESTARasipanje materijala kroz deponije i spalionice otpada dovodi i do rasipanja

radnih mjesta. Postrojenja za sortiranje i reciklažu otpada mogu omogućiti ido deset puta više radnih mjesta nego spalionice i deponiji. Neki izvještajiupućuju na to da proizvođači recikliranog papira i recikliranih plastičnihproizvoda zapošljavaju 60 puta više radnika nego spalionice i deponiji.

Ako vam sve oko skupa zvuči previše utopijski i neostvarivo, budite svjesni

Page 159: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

159

da se ova inicijativa već provodi na različitim lokacijama širom svijeta. Ovajtermin se prvi put pojavio u Australiji u Canberri. Canberra je usvojila strategiju“Nula otpada” već 1996. godine. Cilj im je do 2010. godine potpuno prestatipuniti deponije otpadom. Ako pogledate dizajn njihovog deponija, već sadaviše nalikuje na aerodrom nego na deponij. Novi Zeland ima cilj postati prvomdržavom na svijetu bez otpada. Dva okruga u Kaliforniji također su usvojilaova načela. Osim u navedenim primjerima pomaci se primjećuju u Londonu,Kanadi, Irskoj.

Otpadne vode

Kada bismo pokušali obaviti nuždu u jedinu kantu pitke vode koju imamo, ikasnije tom istom vodom pokušali utažiti žeđ, najvjerojatnije bi nas smatraliluđacima. A kad bismo još izumili skupu tehnologiju koja će naše izlučevinedovesti do te vode, pa zatim izumili još skuplju tehnologiju koja će odvojitipitku vodu od fekalija, smatrali bi nas još luđima. Nije neshvatljivo da bi nasneki psihijatar upitao zašto smo uopće morali upropastiti jedinu kantu pitkevodu koju imamo. Nuždu vršimo u zahod, iz kojeg se otpad sustavom odvodnjeodvodi u postrojenje koje bi navodno trebalo otpadne vode pročistiti, nakončega se voda ispušta u najbližu rijeku. Iz te iste rijeke voda se crpi, pročišćavai vodovodom dovodi u domove. Nešto što na privatnoj razni smatramoapsurdom, ulaganjem goleme količine novca i inžinjerskog posla, postaje javnoprihvaćeno kao jedini mogući način. Naša navika da se ne obaziremo naposljedice svojih djela omogućava nam da ovaj sustav i dalje podržavamo.

Jedan od najvećih izazova u tretiranju otpada je ljudski izmet. U tome nampomažu kompostni wc-i koji se nazivaju i suhim wc-ima, jer ne koriste vodu itime je štede. Stoga će nam priča o kompostiranju našeg izmeta dati dobaruvod u poglavlje o vodi.

Kad pritisnemo polugu ili povučemo špagu u wc-u, gledamo kako najmanje5 litara pitke vode bućka, klokoče i nestaje zajedno s urinom ili fekalijama.Priči o putu naših ekskremenata ovdje nije kraj. Pet litara pitke vode utrošenoje da bi se neugodan miris i izgled isprali iz naše kuće ili stana i zapravo tuproblem tek počinje. U urbanim sredinama gdje su kanalizacijski sistemiizgrađeni to je manje uočljivo, jer nas komunalno poduzeće rješava neugodnezadaće čišćenja septičkih jama, dok u ruralnim sredinama ljudi pribjegavajuraznim metodama: od ispuštanja fekalija i otpadnih voda u bunare do gradnjeogromnih septičkih jama koje se prazne na polja, šume, u potoke itd. Ogromnekoličine pitke vode pretvaraju se u rasadnike opasnih bolesti, koje nepravilnimodlaganjem mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda i kontaminaciju hraneukoliko se ispušta na polja. Poplave znatno povećavaju rizik od kontaminacijepodzemnih voda, a živeći u sve turbulentnijim klimatskim uvjetima vrijeme jeda i o tome počnemo voditi brigu.

Page 160: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

160

Uostalom, zašto trošiti novac i kupovati wc školjke i sjedalice koje se lomesvake godine i bacaju na smetlište? Zašto ne bismo sjeli van na sunce ipromatrali ptice, zečeve, mačke... kako to one rade. Fekalije, kad ih u prirodiispuste životinje, nisu ugodne oku, a nisu ni zdrave. No, ako ih promatramokroz neki period, vidjet ćemo da nakon dva tri dana umjesto fekalija ostajesamo sitna hrpica materije slične zemlji, bez mirisa. Dakle, volumen se smanjujei do deset puta zbog dehidracije. Usporedimo to sa našim navikama: dnevno5 l vode + 1/2 l fekalija = 5,5 l smrada dnevno kojeg se trebamo riješiti. Vodekoje koristimo u kuhinji i u kupaonici za pranje, slijevaju se u iste cijevi sa tomsmjesom i umjesto 5,5 l fekalija sada imamo na tisuće litara zagađene vodekoje se moramo riješiti. To je ‘flush and discharge’ (isplahni i odstrani) ili ‘dropand store’ (baci i gomilaj) kultura, koja nudi trenutna i necjelovita rješenja. Upermakulturi naš je zadatak zatvoriti krug.

Joe Palachier, koji je zajedno sa svojom ženom Trish napravio raj na Rain-bow Farm na Novom Zelandu, tijekom predavanja u Motovunu 2005. godinerekao je kako se razmaženi ljudi najteže odriču svoja dva komoditeta:automobila i wc-školjke s ispiranjem.

Sve veću popularnost u svijetu eko tehnologija zauzimaju kompostni wc-i.Ovaj sustav je dizajniran tako da biomasu koju proizvode ljudi vraća tamo gdjejoj je i mjesto - na zemlju. Međutim, ljudski otpad sadrži velike količine patogenihmikroorganizama koji, kad bi se otpad bacio direktno na zemlju, moguprouzročiti zarazne bolesti. Proces koji ubija ove mikroorganizme je već dobronam poznato aerobno kompostiranje. U ovom procesu temperatura kompostnebiomase se diže dovoljno visoko da patogeni mikroorganizmi ne mogu preživjeti.Osim toga, uslijed kompostiranja biomasa gubi na volumenu čak deseterostrukoi pretvara se u suhu tvar zvanu humus.

Kompostni wc je vrlo jednostavan sustav, koji se sastoji od školjke, kompostnekomore i sustava za ventilaciju. Zapravo je to dobro izventilirana kenjar-kompostara. U kompostnoj komori biomasa se prozračuje uslijed čega se dovodikisik nužan za proces kompostiranja, a odvodi se neugodan miris. Dakle jedanmit koji odmah treba razbiti je da kompostni wc, ako je dobro dizajniran iproizveden, NE širi neugodne mirise. Nakon obavljanja velike nužde, fekalijese posipaju sa četiri do pet šaka piljevine, koju ćemo nabavljati od najbližepilane. Piljevina će upiti ostatak vlage i ostavljati mjesta za prozračivanje ipomoći kompostnoj hrpi da se izbalansira C-N omjer. Dehidrirane fekalijenemaju miris i ne pružaju raj za ličinke raznih muha.

Umjesto problema, na taj način od urina dobivamo visokovrijedno dušičnognojivo, a od fekalija kompost. Efektivna količina kompostiranih fekalija tročlaneobitelji je oko 15 litara kvalitetnog komposta, naspram 90.000 litara opasnogotpada koji bi nastao plavljenjem wc školjke i miješanjem sa sivim vodama.

Svakih godinu-dvije kompostna komora se prazni. Ono što nastaje kaoproizvod kompostnog wc-a vrijedan je humus. Humus je posebno pogodan za

Page 161: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

161

voćarstvo. Kao i kod energije i ovdje naše kulturne vrednote dolaze do izražaja.Tako, primjerice američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) savjetuje da nekoristite ponovno humus, već kako se humus dobiven kompostnim WC-ommora zapaliti ili propisno uskladištiti.

U nekim zemljama postoje proizvođači kompostnih wc-a, pa je već mogućekupiti gotov sustav i ugraditi ga u kuću. Za hrvatski standard ovi su sustavi jošuvijek skupi, pa će se entuzijasti upustiti u gradnju vlastitog kompostnog wc-a.Mogućnost samogradnje kompostnog wc-a samo dokazuje jednostavnost ovogsustava. Na Internetu se mogu naći jednostavni nacrti i primjeri samogradnjekompostnog wc-a.

Page 162: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

162

Voda

Voda je život. U svijetu na žalost sve više postaje problem i uzrok sukoba iratova. Zahvaljujući lošem gospodarenju vodom, već danas u većini europskihzemalja voda iz slavine više nije pitka. Još je gore što u mnogim zemljama gdjeje vode iz slavine apsolutno zdrava i pitka, postao je trend piti flaširanu vodu,jer nas reklama krivo uvjeravaju kako je ta voda zdravija. Velike korporacijekupuju prirodne izvore vode širom svijeta, pripremajući se tako na nestašicupitke vode koja nam uskoro slijedi.

Bez obzira što je na planeti manje od 1% vode pogodno za piće i to bi bilodovoljno za potrebe svih stanovnika kad bi imali pravedniju raspodjelu. Dakle,isto kao i kod hrane. Primjerice, u SAD-u se u prosjeku po osobi potroši 500litara dnevno, u Velikoj Britaniji 200 litara, a stanovnici siromašnih zemaljaimaju svega nekoliko litara dnevno za sve svoje potrebe.1 70% vode na planetiode na navodnjavanje. Kao što smo naučili, u permakulturnim vrtovima štedimovodu. U vrtu štedimo vodu malčiranjem, dodavanjem humusa, sadnjom trajnica,miješanim kulturama i efikasnijim oblicima navodnjavanja kao što je kap pokap ili direktno dodavanje vode u korijen biljke. Humus poboljšava sposobnosttla da zadrži vodu, hrani i liječi tlo te općenito podiže kvalitetu tla. Malč sprječavaevaporaciju tla i isušivanje, tako biljke imaju više vode za sebe. Malčiranjenam tijekom vrućih ljetnih dana može smanjiti potrebe za zalijevanjem čak zapolovinu (Whitefield, 2004). Trajnice osiguravaju bolju prohodnost vode svojimdubokim korijenjem. Zaštita od vjetra također smanjuje evaporaciju tla itranspiraciju s lišća biljaka. Obavezno trebamo sakupljati kišnicu, jer je onanajbolja za zalijevanje biljaka. Dapače, kišnicu možemo koristiti za kuhanje,tuširanje, ispiranje wc-školjke, a u nekim krajevima se može i piti.

Vodu treba štedjeti. Ali pritom ne mislimo samo na zatvaranje slavine dokperemo zube, iako je i to kvalitetna navika. Iz tehnološke perspektive, rješenjeje vrlo jednostavno. Zašto uopće dozvoliti da nastane tvar koju nazivamootpadnom vodom. U trenutku kada, zbog zagađenja podzemnih voda, pitkavoda postaje sve dragocjeniji resurs, stvarno je obijesno ispirati zahodsku školjkupitkom vodom. Idealno bi bilo pitku vodu zadržati pitkom, a fekalije kompostirati,

1 Kolera koja godišnje ubije oko 3 milijuna ljudi ima u 90% slučajeva uzrok u nečistoj pitkojvodi. Malarija koja godišnje ubije oko 2 milijuna ljudi u 90% slučajeva ima uzrok u krčenjušuma čime se stvara plodno tlo za množenje komaraca maraličara.

Page 163: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

163

kao i bilo koju drugu biomasu.Još jedna važna praksa koja u permakulturi omogućuje da se ogromna

količina vode vrati u upotrebu je odvajanje crnih voda od sivih. Crnim vodamanazivamo vodu koja je zagađena fekalijama. Korištenjem već ranije spomenutogkompostnog wc-a, problem rješavamo na taj način da ne dozvolimo da crnevode uopće nastanu. Sive vode su sve ostale otpadne, dakle voda iz umivaonika,sudopera, kade itd. Dobra stvar kod sivih voda je što se može vrlo lako pročistiti.Sadržaj sivih voda uglavnom se svodi na nešto organske materije pomiješanesa sapunom ili deterdžentom. Za rješavanje sivih voda koristimo biljnepročistače.

Biljni pročistač je uređaj koji koristi prirodno svojstvo nekih biljaka močvaricada iz vode apsorbiraju otpadne tvari i ugrađuju ih u svoju biomasu. Premaveličini i kapacitetu, biopročistači mogu varirati od vrlo malenih (nekoliko m2)za manja kućanstva, pa i do nekoliko tisuća m2 za tretiranje velikih količinaotpadnih voda. Biljni pročistač nije ništa drugo nego bazenčić dubine do 60cm napunjen šljunkom iz kojeg rastu biljke močvarice, a to su u našim krajevimatrska, šaš, rogoz i druge. Kako biljke rastu, korjenčići biljaka se isprepliću okošljunka. Ponekad su pročistači izvedeni u kaskadama. Princip rada je vrlojednostavan; s jedne strane ulazi siva voda, prolazi kroz zonu korijenja i sdruge strane izlazi kao čista voda. Cilj je vodu što duže zadržati u zoni korijenja.Tu se apsorbiraju organske tvari i ostaci sredstava za pranje te se koriste zavegetativni rast. Ovim procesom uspijevamo iz vode ukloniti organske tvari,amonijak, nitrate i fosfate. Pročišćena voda je dovoljno čista da se ponovnomože koristiti za pranje, a može biti i toliko čista da se bez problema može piti.

Ako smo u situaciji da miješanje sivih voda sa crnima ne možemo izbjeći,onda se ispred biljnog pročistača stavlja septička jama s komorama i preljevom.Kako se septička jama puni, s druge strane, na preljevu, izlazi već djelomičnopročišćena voda. Preljev zatim završava u biljnom pročistaču i rješava ostatakzagađenja. Upravo na taj način bi biljni pročistači mogli steći veću popularnostu Hrvatskoj, jer je u ruralnim krajevima,gdje kućanstva nisu spojena nakanalizaciju, čest slučaj da se preljevseptičke jame ispušta direktno u prirodu.Dakle, biljni pročistači mogu se koristitii za tretiranje crnih voda, samo ondasustav treba prilagoditi sustav.

Koliko su nam kompostni wc-i i/libiljni pročistači važni dovoljno govoripodatak o potrošnji vode u našimkućanstvima: wc 33%, tuširanje ikupanje 25%, piće i hrana 18%, pranjeodjeće 12,5%, pranje suđa 8,5%, pranje Potrošnja vode u stambenim objektima

Page 164: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

164

auta i vrta 3%.Zaista je tragično da nam u kućanstvima najviše vode ode na wc kojeg

ispiremo pitkom vodom. Naravno, nisu svi u mogućnosti naglavačke prevrnutiinfrastrukturu koju koriste za otpadne vode. Međutim, neke korake možemopoduzeti odmah. Korisno je imati kotliće za ispiranje koji imaju mogućnostreguliranja količine vode koju ćemo ispustiti. Na taj način problem rješavamobarem djelomice.

Toksičnost deterdženata može se izbjeći korištenjem biorazgradivih sapunai deterdženata, ali čak i ako koristimo ovakva sredstva za pranje, sive vode nesmijemo pustiti direktno u prirodu jer bi to moglo dovesti do neravnoteže uekosustavu.

Biljni pročistači počeli su se prvo koristiti 60-ih godina u Njemačkoj. Biljnimpročistačima oponašamo prirodne procese. Kao što se i sve vode, neovisnogovorimo li o močvarama ili morima, brane polaganim čišćenjem od zagađenja,isto rade i naši biljni pročistači.

U većim razmjerima u Hrvatskoj trenutno postoje biljni pročistači na otocimaCresu (Osor) i Krku (kamp Glavotok), na Jakuševcu u Zagrebu i za gradićŽminj koji ima kapacitet za 700 ljudi.

Lijep primjer biljnog pročistača za jedno kućanstvo imamo kod obitelji Lesariz pitoresknog međimurskog seoceta Zasedbreg. Igor i Marijana su radili svojbiljni pročistač uz pomoć dizajnera Jordija Puiga Roce iz Katalonije (Španjolska).Rekli su nam kako su učinili slijedeće.

Pročistač se sastoji u prvom stupnju pročišćavanja od dviju plastičnih bačviod 150 litara. Bačve su korištene ranije u tekstilnoj industriji i nabavljene povrlo povoljnoj cijeni. Prva bačva, u koju direktno kroz cijev u gornji dio ulazisiva voda, do polovine je punjena kamenjem veličine do 50 mm koje je dobroprekriveno tkaninom (stari ručnici ili slično). Zatim je preostalih pola volumenanapunjeno kompaktnom zemljom. Komadi zemlje se pritisnu tako da cijelapovršina bačve bude zatvorena, jer voda koja ulazi u bačvu mora proći krozzemlju koja ima ulogu filtera. Na zemlju se mogu posaditi razne ukrasne vodenebiljke. Iz bačve pri dnu izlazi cijev i ulazi u gornji dio druge bačve koja je dovrha ukopana u zemlju i njezin gornji dio je malo viši od dna prve bačve.Zadatak druge bačve je usporiti tok vode, tako da može sedimentirati prijeprelaska u sljedeău fazu pročiđăavanja. Druga bačva se moţe puniti krupnimđljunkom. S druge strane druge bačve pri vrhu izlazi cijev, koja se spaja na vrhprvog od tri bazena promjera 2 metra i duboka 1/2 metara. Bazeni su izoliraniPVC folijom i punjeni šljunkom te su zasađene vrbe, trska, šaš, metvica, perunikei drugim močvarnim biljem. Kao alternativa PVC foliji, nepropusna membranase može izraditi od ferocementa. Ljuska od ferocementa se izrađuje tako da sena tlo postavi rabit mreža (gusto pletena metalna mrežica) te se na nju nabacujebeton u sloju od 3 do 5 cm. Beton ne smije biti napravljen sa šljunkom nego spijeskom.

Page 165: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

165

Bilje koje koristite možete nabaviti naproljeće na močvarnim područjima, pazećida ne oštetite prilikom iskapanja ostale biljke.Šaš i trska imaju ogroman podzemni sustavkorijenja i potreban je dobar alat za njegovoiskapanje.

U kasnim jesenskim mjesecima biljnipokrov se reže i stavlja na kompostiranje(vrbe se skraćuju), kako bi se izbjeglo truljenjebiljne materije unutar bazena. Na njihovose mjesto može zasijati raž ili druge žitariceotporne na zimu. U proljeće se biljni pokrovsam obnavlja i proces kreće ispočetka. Biljkese mogu saditi tako da se grube i veće biljkesade u prvom bazenu, a nježne i osjetljivijeu zadnji bazen, gdje je voda već visokopročišćena. Bitno je da se vrbe drže podkontrolom rezanjem. Iz trećeg bazenapročišćena voda kroz cijev u obliku lepezeizlazi u stepeničasti pročistač koji se sastojiod osam stepenica iskopanih unutar zemlje,izoliran duplom pvc folijom i punjen raznimgranulatima kamenja, najvećeg kalibra 30mm. Tu se događa zadnje pročišćavanjeaerobnim i anaerobnim procesimamikroorganizama i korijenjem šaša i trske.Tako pročišćena voda predat će se naanalizu, te utvrditi efekt pročišćavanja.Pročišćena voda sakupljat će se u jezercupromjera oko 6 metara, dubine oko 1 me-

Iskapanje terasastih rupa

Stavljanje nepropusne membrane izasipavanje kamenjem i šljunkom

Gotov biopročistačRazlika u vodi iz stroja za pranje rublja - lijevanije prošla kroz pročistač, a desna je

Page 166: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

166

tra, koje će služiti za zalijevanje i kupanje.Jezerce je oblika cvijeta i izolirano PVC folijom, obrubljeno korisnim i

ukrasnim močvarnim biljkama, te biljkama kojima je potrebno mnogo vode zarast. Opisani pročistač ima površinu 14,5 m2 za 3 člana kućanstva, što jedovoljno za efektno pročišćavanje sivih voda i nadmašuje kriterij od najmanje2,5 – 3 m2 površine pročistača po osobi. Teren na kojem je pročistač izgrađenje blago nagnut i u blizini jezera se nalazi odvodni kanal za slučaj da jezercedobije previše vode. Takav pročistač je isplativ i neštetan za okoliš. Ako želimodo kraja ostati vjerni ekološkim načelima, zahtijeva naporniji fizički rad. Alikao i kod gradnje baliranom slamom, i ovdje imamo prijatelje da pomognu.Čišćenje pročistača vrši se otprilike svakih pet do sedam godina, vađenjemšljunka i njegovim ispiranjem te vraćanjem u bazene.

Vodu, osim za piće, u velikim količinama koristimo u kućanstvu za kuhanje,pranje posuđa, pranje rublja i tuširanje. Pritom često koristimo raznoraznakemijska sredstva, rijetko se obazirući na štetu koju će prouzročiti nakon štovodovodom izađu iz područja našeg doma. Većina sredstava za pranje kojamožemo kupiti u običnim dućanima proizvode se na bazi deterdženata.Deterdžent je kemikalija koja se dobiva od petroleja. Nije razgradiv, dakleonečišćuje vodu u koju dospije. Za razliku od deterdženta, sapun je potpunorazgradiva supstanca, a može se proizvesti uglavnom od prirodnih sirovina.

Danas na tržištu postoje različiti proizvodi koji se deklariraju kao “eko”proizvodi. Neki od njih se proizvode na bazi sapuna. U većoj ili manjoj mjeri subiološki razgradivi. Međutim, etiketa “eko proizvod” često se zlorabi kaomarketinški trik za postizanje više cijene. Osim toga, zašto plaćati sve oveproizvode, kad ih se većina može vrlo jednostavno napraviti kod kuće uzminimalan trošak. Izradom vlastitih sapuna i sredstava za pranje, nudimodirektnu alternativu jednom segmentu potrošačkog društva i dovodimo u pitanjepotrebu za postojanjem cijele jedne grane industrije oko koje se vrti ogromnakoličina novca.

Sapun

Osnovni sastojci za izradu bilo kojeg sapuna su: masnoća, lužina i voda.

1. MasnoćaSapun je teoretski moguće napraviti od gotovo bilo koje masnoće. Nekad se utu svrhu koristio životinjski loj. Preferiramo korištenje masnoća biljnog porijekla,to jest ulja. Tvrdoća konačnog sapuna ovisit će o kombinaciji ulja koje smoizabrali. O kombinaciji ulja ovisit će i količina lužine koja je potrebna za potpunusaponifikaciju (kemijski proces nastajanja sapuna).

Samo neka ulja imaju zadovoljavajuće karakteristike da bi se od njih napraviotvrdi sapun. U tu skupinu spadaju: maslinovo ulje, palmino ulje, kokosovo ulje

Page 167: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

167

i kakao maslac. Ostala ulja se mogu dodati u manjim količinama (maksimalno25% ukupne količine ulja). U tu skupinu spadaju: bademovo, ricinusovo, laneno,sezamovo, kukuruzno, suncokretovo, sojino, repičino i ulje pšeničnih klica.

Svako od ovih ulja ima svoj specifičan faktor saponifikacije o kojem ovisikoličina potrebne lužine.

NAPOMENA: za izradu sapuna nemojte kupovati skupa djevičanska, hladnoprešana ulja. Dapače, za sam proces saponifikacije čak su pogodnija jeftinija,rafinirana, toplo prešana ulja. Takvo ulje se proizvodi od komine maslina kojesu već jednom hladno prešane. Da bi se iz tog tropa dobilo ulje, smjesa sezagrijava na visoke temperature, pri čemu se gubi hranjiva vrijednost ulja.Zato smatramo da takvo jeftino ulje nije baš kvalitetno za prehranu, ali jesavršeno za izradu sapuna.

2. LužinaVećina ljudi koji se odluče na izradu vlastitog sapuna kao lužinu koristit će većspominjanu kaustičnu sodu (natrij-hidroksid, NaOH). To je izrazito lužnatakemikalija vrlo nagrizajućih svojstava. Prodaje se u obliku kristalića. U kućanstvuse koristi najčešće za odštopavanje začepljenih odvoda. Kaustična soda reagiras mastima i pretvara se u sapun. U ispravno napravljenom sapunu, koji jedovoljno odstajao, nema više kaustične sode.

Izrada eko-sapuna

Page 168: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

168

Nekad se umjesto kaustične sode za izradu sapuna koristio lug. Lug jetekućina koja se dobije kad voda (obično kišnica) kaplje kroz pepeo koji jenastao gorenjem tvrdog drveta (hrast, bukva...). Dobivena tekućina je otopinakalij-hidroksida (KOH) u vodi. Savjetujemo da za početak savladate tehnikuizrade sapuna s kaustičnom sodom, pa zatim ako želite napraviti sapun 100%prirodnog porijekla, eksperimentirajte s lugom dobivenim od pepela.2

3. VodaVoda mora biti mekana, što znači da količina otopljenih minerala mora bitiminimalna. Najjednostavnije je koristiti destiliranu vodu. Druga opcija je kišnica.Voda iz vodovoda je potpuno neprikladna za izradu sapuna jer je vrlo tvrda.

OPREZ!!! Kaustična soda je izuzetno opasna kemikalija, pa treba biti vrlooprezan dok radimo s njom! Vrijedi sve kao i kod proizvodnje biodizela. Akodođe u dodir s kožom, spaja se sa vlagom iz kože i izaziva jake opekline. Pridodiru s vodom vrlo burno reagira i zagrijava se na oko 90 C. Zbog toga semoraju poduzeti sve mjere zaštite. Upotreba gumenih rukavica, zaštitnih naočalai zaštitne odjeće je obavezna. Ako se unatoč svim mjerama ipak desi dakaustična soda dospije na kožu, nemojte je pokušavati s kože isprati vodom.Najprije na kožu nanesite obilnu količinu octa. Ocat, kao kiselina, neutraliziratće kaustičnu sodu. Zatim isperite s vodom.

Kaustična soda reagira s aluminijem, pa zato nemojte koristiti aluminijskeposude ili žlice. Isto vrijedi i za limene posude. Za držanje kaustične sodepreporučujemo plastične posude, a sapun je najbolje kuhati u emajliranimposudama ili posudama od nehrđajućeg čelika (rostfrei, inox...). Za miješanjeje najbolje koristiti drvene ili plastične žlice.

Pribor- vaga koja se može kalibrirati- plastična posuda u kojoj ćete pomiješati kaustičnu sodu s destiliranomvodom- drvena ili plastična žlica ili kuhača za miješanje- lonac (emajl ili nehrđajući čelik)- termometar za tekućine- ručni mikser- plastični kalupi- deka ili poplun

2 Ova metoda je detaljno objašnjena na slijedećim web stranicama: http://ourworld.compuserve.com/homepages/paul_norman_3/soapmake.htmhttp://journeytoforever.org/biodiesel_ashlye.html (12.12.2005.).

Page 169: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

169

Postupak:

1. Stavite plastičnu posudu na vagu. Kalibrirajte je tako da pokazuje nulu.U posudu sipajte kaustičnu sodu, izvažite točnu količinu koja piše u receptu. Uposudu s kaustičnom sodom ulijte destiliranu vodu. Kaustična soda će se otopitiu vodi pri čemu će se smjesa zagrijati na 90 C. Pripazite da ne udahnete parukoja će se dizati iz posude. Zamiješajte tako da se svi kristalići rastope. Poklopitei stavite negdje sa strane da se ohladi.

2. Kad dobivena vodena otopina kaustične sode prestane biti vruća, negosamo topla (idealno bi bilo 38 C) u lonac ulijte potrebu količinu ulja. Zagrijteulje na temperaturu od 38 C. Ako koristite ulje u krutom obliku (npr. palminoulje ili kakao maslac) najprije ga otopite na višoj temperaturi tako da postanetekuće. Zatim ostavite smjesu da se ohladi na 38 C.

3. Oprezno ulijte vodu s kaustičnom sodom u toplo ulje, cijelo vrijememiješajući. Miješajte još nekoliko minuta tako da se sve dobro pomiješa. Zatimpočnite miješati mikserom. Nemojte miksati duže od 10 sekundi odjednom.Naizmjence miješajte ručno i mikserom sve dok smjesa ne postane neprozirnai gusta. Ukupno vrijeme miješanja trebalo bi biti između 15 i 20 min.

Miješanje kausticne sode i destilirane vode

Page 170: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

170

4. Ulijte sapun u kalupe. Poklopite poklopcima i sve skupa zamotajte udeku ili poplun. Vrlo je važno da se sapun ne ohladi prenaglo. Tijekom prvih12 sati sapun će se još zagrijati zbog kemijske reakcije koja se odvija. Zbogtoga nemojte otvarati poplun prvih 12 sati. Kad se sapun nakon nekoliko danastvrdne dovoljno da se može izvaditi iz kalupa, izvadite ga (rukavice!) i stavitena prozračno mjesto da se osuši. Prije upotrebe pričekajte još najmanje 3tjedna.

NapomenaSapun koji nije dovoljno odstajao sadrži male količine kaustične sode. Zbogtoga je vrlo važno da odstoji dovoljno dugo. Nakon što odstoji, istestirajte gatako da operete ruke. Ako osjetite lagano peckanje to znači da treba još stajati.Ako nema peckanja prislonite jezik na sapun. Ako se niti tada ne pojavi peckanjeto znači da je sapun spreman za upotrebu. Obično je dovoljno oko tri tjednastajanja nakon čega je sapun spreman za sigurnu upotrebu.

Ako se desi da se sapun nakon dugo vremena ne stvrdne to znači da seprebrzo ohladio. Smjesu ponovo zagrijte na 38 C, ulijte u kalupe i zamotajte.Isti postupak primijenite ako sapun nakon dugo vremena još uvijek sadržikaustičnu sodu.

RECEPTI3

Napomena: Vrlo je važno da se precizno držite zadanih količina! Ako želiteraditi sapune s nekim drugim uljima, nemojte ih samo zamijeniti u receptima.Promjena vrste ulja u receptu zahtjeva i promjenu količine kaustične sode.

I. Sapun od maslinovog ulja1 l maslinovog ulja127 g kaustične sode2,5 dl destilirane vodeOvo je vrlo jednostavan sapun koji može ispasti dosta jeftin ako nađemo

jeftino maslinovo ulje (npr. od komine maslina). Korištenje nekih egzotičnijihulja (npr. kokosovo ulje) dosta poskupljuje konačan proizvod.

3 Na internetu se može naći mnogo web stranica sa receptima za razne sapune. Ovo su nekeod njih: http://www.libertynatural.com/info/soaprecipes.htm http://www.angelfire.com/ny2/SoapersCorner/SoapingRecipes.html http://www.tlcsoaps.com/recipgs.htm http://www.colebrothers.com/soapcalc/free.html Ako planirate smišljati vlastite recepte preporučujemo da detaljno proučite slijedeće webstranice: http://members.aol.com/oelaineo/sapchart.html http://www.tlcsoaps.com/oilsapval.htm

Page 171: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

171

II. Sapun od biljnih ulja227 g maslinovog ulja136 g kokosovog ulja91 g palminog ulja170 g destilirane vode62 g kaustične sode

DODAVANJE MIRISAMirisi se u sapun dodaju u obliku esencijalnih i eteričnih ulja. U smjesu sedodaju tik prije lijevanja u kalupe. Intenzitet eteričnih ulja varira od proizvođačado proizvođača, pa količine u receptima treba uzeti provizorno i prilagoditiosobnom ukusu.

Druga metoda je dodavanje eteričnog ulja u gotovi sapun u kojem nemaviše kaustične sode. Izvodi se na slijedeći način:

Napraviti osnovni sapun bez dodanih mirisa. Nakon 3-4 dana, kada sedovoljno stvrdne, naribati ga i staviti u lonac za kuhanje sapuna. Na svakih500 g sapuna dodati 3,5 dl destilirane vode. Smjesu polagano zagrijati nanajmanjoj vatri povremeno miješajući (ne prečesto, da se ne napravi previšesapunice). Pazite da vam se sapun neuhvati za posudu i zagori. Ako je smjesapresuha, dodajte malo vode. Sapun ćese potpuno rastopiti kroz sat vremena.Nemojte se previše opterećivati ako usmjesi ostane nekoliko nerastopljenihgrudica. Skinite s vatre i nastavitemiješati. Kad se sapun malo ohladi(oko 66 do 71 C) dodajte eterična ulja,mirise, boje ili bilo kakve druge aditive.Izlijte u kalupe i pustite da se sapunpotpuno ohladi i stvrdne. Osimeteričnih i esencijalnih ulja, u sapun semogu dodati razni aditivi kao npr. gelaloe vere (ljekovita svojstva) ili zobenepahuljice (abrazivna svojstva).

Sredstva za pranje

SREDSTVO ZA PRANJE RUBLJA200 g sapuna od maslinovog ulja ilinekog drugog sapuna koji se ne pjeni3/4 šalice kristalne sode (natrij-karbonat, Na2CO3 - to je sredstvo koje

Page 172: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

172

se koristi za obradu drvenih bačava u vinarstvu)Naribajte sapun i stavite u posudu za kuhanje sapuna. Dodajte kristalnu

sodu i 3 šalice vode. Promiješajte i kuhajte dok se sapun i kristalna soda nerastope. Smjesu izlijte u veliku posudu i dodajte 5 l tople vode. Dobropromijeđajte. Dok se smjesa hladi trebala bi se zgusnuti u rijetku želatinu.Koristite 1/2 do 1 šalicu ove tekučine za jedno pranje.

Omekšivač za rublje: 1 šalica octa + 1/4 šalice sode-bikarbone (natrij-hidrogen-karbonat, NaHCO3)

SREDSTVO ZA PRANJE SUĐA (RUČNO PRANJE)1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja2 šalice tople vode1/4 šalice glicerinanekoliko kapi eteričnog ulja limuna

Rastopite sapun u vodi. Dodajte glicerin i eterično ulje i ostavite da seohladi.

SREDSTVO ZA PRANJE SUĐA (PRANJE U STROJU)1/2 šalice naribanog sapuna od maslinovog ulja1 šalica vode1 žličica limunovog soka3 kapi eteričnog ulja čajevca1/4 šalice prozirnog octa

Rastopite sapun i dodajte preostale sastojke. Ostavite da se ohladi.

PRANJE WC ŠKOLJKEKoristite mješavinu sode-bikarbone, vode i octa.

SKIDANJE KAMENCAOcat ili vodena otopina limunske kiseline (može se nabaviti na veliko upoljoprivrednim dućanima).

ČIŠĆENJE PEĆNICENa zakorena mjesta sipajte sol. Isperite. Za detaljno ribanje koristite sodu-bikarbonu.

PRANJE PROZORA1 l vode1/2 šalice alkoholnog octa1 žlica limunovog soka2 žlice etilnog alkohola

Page 173: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

173

UNIVERZALNA SREDSTVA ZA ČIŠĆENJE1. četiri žlice sode-bikarbone rastopite u 1 l vode2. u litri tople vode rastopite 1/4 šalice naribanog sapuna od maslinovog uljai dodajte sok od jednog limuna3. u 7 litara tople vode rastopite 1/8 šalice kristalne sode, 1/4 šalice octa i 1/2šalice naribanog sapuna

Page 174: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

174

Organizacija

U permakulturi učenje počinje s analizom pet područja u kojima smo kaočovječanstvo stvorili probleme i time ugrozili budućnost. To su tlo, voda, energija/resursi, zrak/klimatske promjene i organizacija. Istovremeno, permakultura naseducira i osnažuje da radimo održiva poboljšanja u svakom od tih pet područja.Ipak, problemi i loši odnosi unutar jednog područja uzrokuju i probleme i lošeodnose i u svim drugima. To je područje organizacije, odnosno ljudski faktor.Način na koji vodimo krute organizacije podređenih i onih koji naređuju, načinna koji su organizirana naša društva koja uzdižu do neba nasilje, način na kojiuspostavljamo naše međusobne odnose temeljene na sebičnosti i opsesivnomnatjecanju uzrokuje bolesno stanje i u ostalim elementima. Organizacija jenajvažniji element u našoj analizi, jer se problemi u njoj prelijevaju na drugeelemente. Ukoliko nemamo dobre odnose u samoj organizaciji, vrlo je teškoza povjerovati kako ćemo zajedno biti u stanju stvoriti dobre vrtove ili dobreenergetske sustave. To može i trajati jedno vrijeme, ali neodrživost lošihmeđuljudskih odnosa koji su dio iste skupine, organizacije, planete kad tad ćedoći na naplatu. Zato je iznimno važno da se ne zanosimo samo održivimenergetskim sistemima, prekrasnim vrtovima, kompostnim wc-ima i sličnim,već da izgrađujemo i njegujemo i ljudske odnose koji se baziraju nameđusobnom povjerenju, pomaganju i suradnji. U jednom ekoselu su lijeporekli kako se ljudi uglavnom fasciniraju tehničkim dostignućima koja su postigli,ali da rijetko kada pomisle koliko su ona plod njihove međusobne sinergije isuradnje. Tehnološka dostignuća su posljedica na ovakvim pričama, a ljudi suono što prethodi.

Vrlo je mali broj ekosela ili sličnih priča koja zaista zažive s obzirom naveliki broj onih koja krenu u taj proces. Gotovo 75% takvih inicijativa propadneu prve četiri godine. Od toga 90% kao razlog ima ljudski faktor, konflikteizmeđu članova i članica određenih inicijativa, a ne zbog neimanja vjetrenjačaza struju ili kuća od balirane slame. Lijepe priče ne propadaju, jer su ljudi imališugav vrt, već su njihovi međusobni odnosi postali prilično šugavi. Čak ninedostatak novca nije glavni uzrok. Time nam se i pokazuje koliko je važnaona primarna energija, energija između ljudi. Često mislimo da se stvaripodrazumijevaju, ali život je u svakodnevnim promjenama i ukoliko ne idemou korak s njim dolazi do rascjepa.

Page 175: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

175

Rekli smo u poglavlju o permakulturi kako naš dizajn počinje od zone gdjestanujemo koju označavamo kao nultu zonu ili zonu 0. Zone o kojima ćemogovoriti u poglavlju o dizajniranju se nižu s obzirom na naše prisustvo u njima.No, upravo kako bi se naglasila važnost ljudi i njihovih odnosa, sve se češćespominje zona 00 . Ljudi koji žive na permakulturnim imanjima ili su diopermakulturnih projekata označavamo Zonom 00, jer su njihove pozicije injihovi međusobni odnosi i najvažniji. Sve to posebno dolazi do izražaja jer sevrlo često radi o životnim pričama, gdje dajemo cijeloga i cijelu sebe, gdjepokušavamo ostvariti svoje najdraže snove. Zato je i količina energije koja frcameđu ljudima uključenima u takve priče vrlo jaka.

Kada krećemo u stvaranje ovakvih životnih projekata dobro je imati vizijuzajednice kakvu želimo ostvariti. Takva vizija nam olakšava pripremu iprovođenje malih koraka do ostvarenja cilja te nam je jasniji redoslijed prioriteta.Da naša grupa može ostvariti svoje ciljeve i vizije potrebne su nam četiri vrstekvalitete. Permakulturni dizajner Jan Martin Bang (2005) ih smatra podjednakovažnima, te ističe da u nedostatku samo jedne ne možemo ići dalje, uspoređujućito sa četiri kotača vozila. Dakle, potrebne su nam:

1. Kvaliteta balansa – harmoniziramo naše odnose kroz zajedničke akcije,susrete, život.2. Kvaliteta slušanja – da bismo mogli kvalitetno komunicirati sa ljudimaoko nas moramo znati slušati.3. Kvaliteta fleksibilnosti – sposobnost stvaranja aktivnog odnosa premadruštvu u kojem djelujemo, umjesto izolacije naglašavamo promjene ispremnost na improvizaciju.4. Kvaliteta organizacije – fokusiranje grupe, transparentni odnosiodgovornosti. Daje odgovor na pitanje postoje li dovoljno jaki kapacitetiu našoj grupi da ostvarimo ciljeve i vizije.

Ukoliko naša priča ima ove četiri kvalitete, vrlo je vjerojatno kako ćemounatoč svim nedaćama i problemima koji se događaju, uspjeti ostvariti održivostorganizacije. Pored koraka koje ćemo poduzimati da ostvarimo našu zajedničkuviziju, dobro je stvoriti listu zajednički prihvaćenih dogovora koji su jasni ijednostavni. Takvi dogovori ili sporazumi trebaju biti doneseni od strane svihpripadnika i pripadnica zajednice (direktna demokracija) na transparentannačin. Dobro je zapisati dogovore na papir kako bi ih svi vidjeli i s vremena navrijeme se podsjetili na njihovo značenje i svrhu. Ovakvi dogovori nam se činenebitnima ili nepotrebnima u trenucima kada sve štima, ali se vrlo često utrenucima konflikta i mogućeg sukoba pojavljuju kao dobar vodič za izlaz iz tesituacije. Sporazumi mogu biti od općeg značenja, ali mogu se baviti ispecifičnim potrebama i dimenzijama naše zajednice: kako zarađivati i dijelitinovac, kako raspodijeliti zaduženja i poslove, kućni red, vlasništvo nad zemljom

Page 176: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

176

ili drugo.Prvo ćemo odmah naglasiti kako ne smijemo pristati na nasilje kvazi mira,

pospremanje problema i neslaganja pod tepih ili u ime svete istine stvaranjelažne slike o jedinstvu. Dapače, sve do sada rečeno i ono što slijedi pomaženam da uočimo na vrijeme moguće pukotine u našoj grupi kako se ona ne biraspala. Isto tako, ukoliko su te pukotine prevelike, bolje je da se ljudi u miruraziđu i maknu jedni od drugih te nastave stvarati svoje priče negdje drugdjesa drugim ljudima koji ima više odgovaraju. To je puno bolje nego da takvostanje teče unedogled.

No isto tako, znamo kako se grupe i međuljudski vrlo često raspadaju zbognesporazuma ili sitnica koji se ne rješavaju odmah, već se gomilaju i postaju“nepremostivi” problemi. Vrlo često se sukobljavamo zbog glupih razloga,odnosno manje zbog samog sadržaja, a više zbog forme, neovisno da li se radio našem ego-tripu, trenutnoj razdraženosti ili jednostavno nesimpatiziranjunekoga. Sukobljavamo se, jer nas od malena uče da se moramo natjecati, ane surađivati. Lucilla Borio, kao članica odbora International Institute for Fa-cilitation and Consensus, na tečaju o ekoselima u Zagrebu 2004. godineistaknula je kako ne trebamo očekivati da se konflikti ne pojavljuju.1 Ljudi smoi skloni smo konfliktima, trebamo naučiti kako ih prepoznati na vrijeme iupravljati njima da se ne pretvore u ozbiljne sukobe. Možemo dati i definicijukonflikta kako ga vidi Laird Shaub: “Konflikt okuplja najmanje dvoje ljudi kojiimaju različito mišljenje o nečemu, i gdje je najmanje jedna osoba od njihduboko potresena tom situacijom” (Borio and Candela, 2004). Konflikt netreba brkati s različitostima, jer nas one čine bogatijima. Konflikt nastaje kadarazlike vidimo kao kontraste i pridodamo im emocije. Tada se osjećamo lošezbog tog kontrasta, nešto nas zbilja plaši ili ljuti oko stavova druge osobe.Javlja se strah da ćemo izgubiti svoj identitet, a ljudski je ne željeti osjećatistrah. Ukoliko smognemo snage suočiti se s tim, ulazimo u emocionalnozahtjevan i težak rad na sebi, ali ulazimo u kvalitetni dio odrastanja i razvojasamih sebe kao osoba.

Konflikte je teško izbjeći, jer se plodno tlo za njihovo nastajanje nalazi unašem odgoju, institucionalnoj edukaciji i cjelokupnom sustavu i uređenju.Ponekad na osobnoj razini proizlazi iz naših vlastitih nesigurnosti, trauma, teškihiskustava, neiživljenih osjećaja i ostalog što nas gura prema konfliktu sa drugima.

Kada nastane konflikt uvijek obraćamo pažnju na dva aspekta: problem

1 Po Robertu Gilmanu “ekosela su ljudska staništa, sveobuhvatne zajednice, i urbane i ruralne,koje su prijateljski integrirane u prirodni okoliš i imaju sposobnost uspješno se održavati i ubudućnosti” (Borio and Candela, 2004). Premda je na prvi pogled čudno što i urbani održiviprostori u ovom kontekstu spadaju pod naziv ekosela, razlog tomu je utjecaj mirovnog pokreta naprve pokretače i pokretačice ekosela, koji su koncept sela vadili iz Gandhijeve ideje miroljubivih iodrživih seoskih republika, gdje su veze između ljudi i osjećaj odgovornosti prema zajednici punoizraženiji i jači. Hildur i Svensson (2002: 10) ističu kako su “ekosela zajednice ljudi koji teže voditiodrživi životni stil u harmonji jedni s drugima, sa drugim živim bićima i sa Zemljom”.

Page 177: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

177

(sadržaj) i proces (tko i kako je ušao u konflikt).Najčešći razlozi konflikta su:

1. Teški ljudi – najrjeđi oblik, neodgovorni ljudi koje nije briga zaposljedice njihovog ponašanja, potrebno im je pristupiti s posebnompažnjom i brigom, vrlo često na kraju odu iz priče pod pritiskom ostalih.2. Nedostatak resursa: premda nam je jasniji kao sukob na globalnojrazini, često smo nesvjesni kako smo i u našim životima osjetljivi na topitanje. Pored ekološke održivosti, postoji i socijalna. Svatko treba imatisvoj prostor.3. Borba za moć – uče nas odmalena da se trebamo boriti za prevlastjedni na drugima i pozicionirati se.4. Iskrivljene informacije - u komuniciranju sa drugima uvijek trebamobiti sigurni da je osoba kojoj se obraćamo primila informaciju onakokako smo htjeli. Nije dobro samo pretpostavljati da se to desilo.5. Neprihvaćanje - jedan od najgorih osjećaja koje možemo osjećati jeda smo neprihvaćeni, nevidljivi i nevažni za drugu osobu. Premda nasneko često tako kvalificira nesvjesno, utjecaji i posljedice mogu stvoritivelike sukobe i ljutnju.6. Drugačiji sistem računanja: često smo skloni naša činjenja za drugekvalificirati kao vrijedna i važna, a umanjivati trud i rad drugih.

Kako bi se izbjegli ozbiljniji sukobi svaka osoba u zajednici mora preuzetiodgovornost za vlastito zadovoljstvo i sreću, kao i pravo drugih na to. Težnja zazajedničkom edukacijom pomaže nam izvući se iz vlastite čahure i suočiti se spotrebama i stavovima drugih. Trebamo naučiti prihvaćati ljude s njihovomiskustvom i prošlošću te odvajati njihovo ponašanje od njih samih. Ljudeprihvaćamo, njihova određena ponašanja ili stavove ne i o tome raspravljamo.Ovo ne znači da ćemo tolerirati preobražaj kretenskog ponašanja u kretena,ali to su iznimne i radikalizirane situacije. Takve osobe uglavnom napuštajuzajednice pod neformalnim pritiskom ostalih. Uglavnom su češći slučajevi dapovezujemo osobu s njenim stavovima i ponašanjem te uvlačimo osobnost umeđuodnos.

Inače kada uđemo s nekim u konflikt, prestanemo komunicirati s tomosobom, počnu opanjkavanja i ogovaranja i tako se “normalno” funkcionira.Konflikt je posebno opasan u zajednicama, jer je iluzorno očekivati da ćeostati samo na dvije osobe. Kada se neslaganje u stavovima počne povezivatis dotičnom osobom, ljudi počinju zauzimati strane u sukobu, javljaju se podjelei grupe ili se sve gura pod tepih kako bi se nasilno održala idila zajednice.Premda smo mladi i kao ljudi i kao grupa, u ZMAG-u smo već imali iskustva sovim stvarima. U zimu 2003. godine bili smo blizu raspada, baš zbog toga jersmo zbog neiskustva, osobnih taština i slabosti, neznanja kako riješiti neke

Page 178: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

178

probleme, pretvorili vlastita neslaganja u nemogućnost bivanja na istom mjestu.Zapravo, problemi su počeli u grupi Vukomerić, koja radi na projektu Recikliranoimanje, ali se logično prelila na cijeli ZMAG. Preživjeli smo tu zimu samozahvaljujući nebrojenim razgovorima, preispitivanjem vlastitih stavova pa nakraju preispitivanjem i što značimo jedni drugima i što je nama Recikliranoimanje. Ne biste vjerovali, ali uzrok nije bila neka epohalna razlika u našimsvjetonazorima ili ogromni sukob u mišljenjima. Sve je počelo s diskusijomkakav staklenik treba nadograditi na drvenu kuću. Te treba biti veliki da unjemu ima puno prostora te ne smije biti veliki da ne gubi previše energije ponoći, te treba biti uz kuću te ne tako nego treba ići više prema van u prostor, teovo stablo će smetati zimskom suncu da uđe u kuću te neće smetati i takounedogled. Na kraju ispadne da se manje priča o samom sadržaju, a diskusijaprelazi na osobni nivo i često se počinje s ubacivanjem stavova i mišljenja kojeuopće nemaju veze s početnom temom razgovora. I nama se desilo da drugičlanovi i članice grupe počinju gubiti interes za samu temu i sudjelovanje uraspravi kako ona postaje bojno polje za osobne nesporazume, animozitete isukobe.

Ukoliko smo svjesni do sada rečenog, imamo veće šanse da izbjegnemoovakve situacije. Mi tada nismo znali kako to izbjeći, bili smo dosta mladi i našiegići su pupali ko sijaset narcisa u proljeće. Kao što smo rekli to je sve gotovorezultiralo našim raspadom. Eto, skoro ste ostali bez ove knjige.

Ono na što još trebamo paziti je omjer privatnog i kolektivnog. Jasno jekako nas današnji neoliberalni sustav sve više pretvara u individualne usamljeneegoiste. Opet mnoge komune i slične priče u prošlosti su otišle u drugu krajnosti ukinule ikakav osjećaj privatnosti. Potreban nam je balans između tog dvoje.U talijanskom gradiću Torri Superioreu, u kojem živi spomenuta Lucilla, naišlismo na odlično rješenje međuljudskih odnosa, što je kao što smo rekli čestoznalo i doći glave ovakvim projektima. U Torriju postoji veliki dio za goste,veliki dio za društvene aktivnosti, gdje je na primjer knjižica ili gdje se jede, alii jako veliki dio u kojem borave isključivo ljudi iz kolektiva Torri Superiorea.Tako je 50% vlasništva u rukama kolektiva, a 50% gdje ljudi imaju svoje vlastitestanove i pripadajuću intimu. To funkcionira izvrsno i svatko uživa i u društvenostii u vlastitom miru kako kome u kojem trenutku odgovara.

U zajednicama kod načina donošenja dogovora i općenito donošenja odlukadobro je krenuti putem facilitacije i konsenzusa. “Konsenzus je procesodlučivanja u kojem težimo nenasilnom donošenju odluka ili rješenju sukobate kooperativnom razvoju odlučivanja kojeg svi mogu podržati” (Borio andCandela, 2004: 21). Time izbjegavamo podjele u zajednici u odnosu na većina/manjina odnos, koji se često pretvara u odnos vladajući/oni kojima se vlada.Također se štitimo i od nezainteresiranosti za zajednicu, jer oni koji su većinaće uvijek imati sigurnost da će njihove želje i stavovi biti prihvaćeni. Takavnačin odlučivanja je i inkluzivan, odnosno otvoreno daje do znanja svim

Page 179: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

179

članovima i članicama neke zajednice kako je svačije mišljenje važno te kakose svakog cijeni. Grupa Vukomerić donosi svoje odluke konsenzusom i premdasmo kod rasprave o stakleniku pomislili kako se nikad nećemo iskobeljati iztog čvora, jer se nikako nismo mogli dogovoriti kakav staklenik nam treba,danas smo svjesni kako nas je to spasilo. Inače bi netko tko ima veću moć,osigurao si dovoljan broj glasova i ta opcija bi pobijedila. Poraženi bi otišli izgrupe s obzirom na uskovitlale emocije. Ovako smo malo pričekali, udahnulizraka i ipak dogovorili rješenje koje nas sve zadovoljava.

Jasno je kako se za korištenje facilitacije, a posebno konsenzusa kao metodeodlučivanja, svi ljudi u zajednici trebaju proći edukaciju i trening. Biti dobarfacilitator ili facilitatorica nije lako. Možemo reći da je to umjetnost pomaganjazajednici ili grupi da dođu do zadovoljavajućeg rješenje i nastave sa radom.Osoba koja je facilitator treba biti nepristrana u procesu konflikta. Takođertreba imati sposobnost gledanja na potrebe grupe kao cjeline. Stvarati atmosferupovjerenja i sigurnosti. Paziti na ravnotežu u participaciji. Održavati fokus ienergiju grupe. Vaditi sukobe na površinu i predlagati moguća rješenja.Sakupljati dogovore i pozivati na konsenzus. Predlagati zaključke. Pripremiti iizdvojiti moguće aktivnosti koje slijede. Dobro je da je netko izvan grupe, netkotko je zainteresiran za proces odlučivanja, a ne rezultat.

Ako će se tog posla prihvatiti netko iz same zajednice, to mora biti osobakoja je u stanju odmaknuti se od teme i osoba kojoj svi vjeruju. Facilitator ječuvar konsenzusa. On je vodič i ne sudjeluje u raspravi. On ne daje odgovore,već postavlja pitanja kako bi održao ravnotežu participacije: Da li još itko imanešto za dodati? Da li smo sada svi spremni krenuti dalje? Ima li itko nekudrugu ideju? Za dobrog facilitatora ili facilitatoricu mora se imati strpljenja,snage i sposobnosti ostati mirnim ili mirnom u trenucima mogućeg konflikta,dobru memoriju, osjećaj za humor i ljubav prema grupi kao cjelini. Dobarfacilitator može grupi uštedjeti i vrijeme i energiju. Facilitatori se mogu mijenjatiovisno o temi i odlukama grupe, ali i ne moraju. To ovisi o samim članovimai članicama zajednice. Jako važne uloge pored facilitatora su: osoba kojazapisuje sve važno i osoba koja pazi na vrijeme. Ostale funkcije koje je dobroimati pokrivene, ali nisu toliko presudne su: osoba koja pazi na vrata da sestalno ne ulazi izlazi, pripremni tim, planer dnevnog reda, pazitelj na atmosferu- promatrač procesa, održavatelji mira, prevoditelj.

Konsenzus je i metoda i rezultat. Glasamo konsenzusom da bismo dobilikonsenzus kao rezultat. Da bi konsenzus uspio mora biti zadovoljeno petesencijalnih elemenata:

1. želja da se dijeli moć2. pristanak da se odlučuje konsenzusom3. zajednička svrha i cilj4. jasna agenda ili program rada5. efikasna facilitacija

Page 180: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

180

Ključno uvjerenje je da svaka osoba ima jednak dio istine. U njemačkomekoselu Zegg prakticira se tehnika Forum, gdje se svi stanovnici i stanovniceZegga okupe i međusobno slušaju kako bi se bolje razumjeli i surađivali jednis drugima. Bit je da osoba koja ima nešto za reći odlazi u centar kruga/forumačime postaje središte pažnje te je sigurna da će je svi čuti.

Čak i u egalitarnim zajednicama kakva većina ekosela jest, postoje rangovi,što za mnoge predstavlja tabu temu. No Lucila nas je učila kako se rangova netreba sramiti niti ih ignorirati, jer su normalni i sveprisutni. Rangovi ili privilegijese javljaju jer je netko iskusniji ili duže u zajednici, glasniji i ekstrovertiraniji,samopouzdana osoba i sklona liderstvu. Osobe koje imaju niski rang uglavnomimaju suprotne osobine. Ovo su dva polariteta, i postoji čitav niz kretanja ipozicija na skali. Rangova trebamo biti svjesni i umjesto sukoba onih “gore” ionih “dole”, svi zajedno u zajednici trebaju raditi na tome da osobe s višimrangovima pozitivno usmjeravaju svoju poziciju, ohrabruju druge da preuzmuodgovornost. Također je potrebno vidjeti zašto je netko u niskom rangu tepomoći tim osobama da se jasnije i bolje izraze.

Naravno, i konsenzus i forum su nemogući bez velike predanosti iodgovornosti za zajednicu svih njenih članova. Vrijednosti koje trebamo zakonsenzus su: poštivanje, povjerenje, suradnja, nenasilje, dobra volja, iskrenost,različitost, uključivanje, dijeljenje odgovornosti za djelovanje grupe. Vještinesu: strpljivost, disciplinirano slušanje i govorenje, aktivna participacija,kreativnost, želja za eksperimentiranjem i rješavanje problema.

U konsenzusu nema kvoruma, ali svi moraju biti obaviješteni za sastanak.Zbog jedne osobe se ne odgađa sastanak. Tako učimo da grupa može beznas i da nismo sveti. Ukoliko se ne pojavimo nemamo pravo na žalbu. Uvijeksmijemo nekoga delegirati da zastupa naš stav i donese odluku u naše ime, alisamo onakvu kako smo donijeli sami. Delegat nema pravo mijenjati našuodluku zbog tijeka rasprave.

Tri su nivoa u procesu odlučivanja: predstavljanje problema, diskusija idonošenje odluke. Ako ne donesemo konsenzus, odluka se odgađa i nemadjelovanja. Cilj je da se nenasilno riješe sve brige i oprezi, sukobi i konflikti okodonošenja određene odluke kako bi je svi mogli podržati.

Kod donošenja odluke imamo tri mogućnosti. Možemo se složiti sprijedlogom/dati pristanak – to je situacija u kojoj nema problema. Možemose suzdržati i to je vrlo često odluka – znači ne želimo osobno sudjelovati unečemu, ali nemamo ništa protiv da to netko drugi uradi/ili jednostavno nismozainteresirani za konkretan slučaj ili odluku. Ove druge mogućnosti ukonsenzusu ne smije biti previše, jer to onda znači da zapravo nemamo dovoljnuveliku podršku od većine ljudi u grupi. Treća mogućnost je blokiranje ili veto,koji donosimo kada se zaista ne slažemo s nekom odlukom i ne možemopodnijeti da je itko drugi obavi, radi ili ostvari. Veto izražavamo kad smatramoda neki čin ili akcija, direktno proturječi glavnim motivima i ciljevima naše

Page 181: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

181

inicijative, grupe ili zajednice. Ako netko stalno i uporno blokira odluke, trebajuse svi zapitati je li ta osoba u pravoj grupi.

U njemačkom ekoselu Sieben Linden donijeli su četiri pravila kako bi procesdonošenja odluka konsenzusom bio efikasniji:

1. Članovi i članice kojih nije briga za rezultat neke odluke ili nisu spremnisuočiti se s tim rezultatima, nemaju pravo na veto.

2. Članovi i članice koje ne sudjeluju na plenarnim/općim sastancima gdjese priprema rješavanje nekog problema, odnosno donošenje odluka, takođernemaju pravo na veto.

3. Ako netko donese veto, dotična osoba mora biti spremna uključiti vlastitidoprinos i vrijeme da se pronađe novi kompromis i rješenje. Veto se ne možedonijeti kao kraj diskusije, već samo kao početak traženja eventualnog novogrješenja.

4. Metoda “konsenzus minus jedan” preuzeta od permakulturnog ekoselaCrystal Watersa u Australiji. Ova metoda ističe da ukoliko netko izglasa veto,te nakon tjedan dana nema nikakvog pomaka i niti ijedna druga osoba uzajednici podupre ovakvu ekstremnu poziciju, zajednica ima pravo ignorirativeto. U Sieben Lindenu naglašavaju kako se ova metoda primjenjuje samokod odluka koje su presudne za cijelu zajednicu te odlučuju o njenoj budućnosti(Jackson and Svensson, 2002). Ukoliko pratimo ova jednostavna pravila,uglavnom nema problema sa zajedničkim donošenjem odluka. Uvijek akoželimo dugoročno zadovoljstvo u našoj grupi ili zajednici, trebamo težitikonsenzusu. Presingom za brzim donošenjem odluka stvaramo prostor zamanipulaciju.

Najvažnije je da imamo tzv. “ljepilo zajednice”, ono nešto što nas držiskupa, zajedno, zbog čega divna energija frca između nas i što nam pomažeda prebrodimo teške trenutke. Inicijative, zajednice i priče koje nemaju to ljepilovrlo teško opstaju.

Page 182: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

182

Kako hodatinježnije - gradske priče

Kao što smo rekli, ekološki otisak ne govori nam ništa o budućnosti, već namobjašnjava kako živimo. I trenutni rezultati nisu razlog za slavlje, dapače trebajunas ozbiljno zabrinuti. No, upravo zbog svoje jasnoće i sve veće preciznostipodataka kojim se računa, ekološki otisak nam ostavlja čitavu lepezu konkretnihi održivijih načina proizvodnje, potrošnje i odnosa prema otpadu. Upravo senajveća proizvodnja, potrošnja i gomilanje otpada događa u i oko najvećihgradova na svijetu pa su tu promjene vrlo često i potrebnije nego u ruralnimpodručjima. Time nam je važno naglasiti kako praktične staze održivosti nevidimo samo u izoliranim oazama daleko od gradova. Dapače, ne vidimo ih uničemu izoliranom, jer održivost ljudi ne postoji bez socijalne dimenzije. Gotovosva održiva rješenja koja ljudi uobičajeno vežu sa ruralne predjele ili samostalnekuće moguće je primijeniti i u urbanim područjima, zgradama, kvartovima.Radi se samo o različitim dimenzijama.

Neoliberalni poredak to dvoje vidi u sukobu što rezultira da se ljudi iseljavajuiz ruralnih područja, jer im se iz ekonomskih i socijalnih razloga čine manjeprivlačnima, a gradovi sve više postaju prenaseljena brda zagađenja i siromaštva.U permakulturi i drugim ekološkim i socijalno osjetljivim idejama, selo i gradpostoje jedno kraj drugoga u suradnji i međusobnom nadopunjavanju. Sadaćemo se upoznati s nekim lijepim urbanim primjerima kako hodati nježnije.

Najveći gradski problem uglavnom je transport. Ovdje je ključni problem ukontekstu našeg rada što svijet ne samo da je ovisan o nafti, već nije nitipripremljen niti se priprema živjeti bez nje. Tu se europski i drugi gradovi dalekou prednosti ispred SAD-a gdje život ljudi uvelike ovisi o automobilima i gdje semanje ulaže u javni prijevoz ili biciklističke staze. Automobili uzrokuju 60-90%gradskog zagađenja u industrijski razvijenim zemljama.1 WHO procjenjuje kako3 milijuna ljudi umre svake godine od zagađenog zraka. Organizacija CleanAir Task Force objavila je krajem 2004. godine izvještaj gdje se ističe kako

1 Odličnu studiju o utjecaju prevladavajućeg koncepta u transportu vidjeti John Whitelegg(1997) Critical Mass – Transport, Environment and society in the Twenty-first Century, London:Pluto Press.

Page 183: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

183

otrov iz dizela godišnje ubije 21000 ljudi u SAD-u. Dizel je u Kaliforniji odgovoranza 70% oboljenja od raka kojima je uzrok zagađen zrak. Znanstvenici s UCLA-e su istražili i otkrili kako smog utječe i na nerođene bebe, još dok su u maternici.SAD je dom četvrtine svih proizvedenih automobila na svijetu. Većina kućanstavaima dva ili više automobila, pa tako sada ima više privatnih automobila negoljudi koji uopće imaju dozvolu. Prosječan auto u SAD-u odvozi 10% više negoauto u Velikoj Britaniji, 50% više nego auto u Njemačkoj i 200% više negoauto u Japanu. Daljina koju prelaze automobili u SAD-u veća je od svihindustrijaliziranih zemalja zajedno (Worldwatch Institute, 2004). Bez reformekorištenja prostora u gradovima i poboljšavanja javnog prijevoza te razvoja

drugih alternativa automobilima neće nas spasiti nikakva tehnologija. Na svusreću postoji obilje gradova koji nam mogu biti inspiracija. U Kopenhagenu se32% prijevoza odvija na biciklima.

U Danskoj 30% obitelji uopće nema osobni auto. U nizozemskomGroningenu 48% stanovnika ide na posao s biciklom, a 60% svih putovanjaodvija se na biciklima. U Stockholmu je čak uveden porez na gradsku gužvu.Svim vozilima koja se voze centrom grada u vrijeme najvećih gužvi, kameresnime broj registarskih pločica i automatski šalju podatak u registar Državneslužbe za ceste koja naplaćuje porez (Alert, 2005). Prvi dan provođenja togzakona promet je smanjen za četvrtinu. Stanovnici Stockholma će u rujnu ovegodine izaći na referendum kako bi trajno prihvatili ili odbacili ovaj zakon. Ucijeloj Njemačkoj biciklom se obavi 12% svog prometa, a u Nizozemskoj 27%.U Münchenu se biciklom odvija 36% svih putovanja, a u Amsterdamu 35%. UAmsterdamu ako niste naviknuti doslovno se izgubite na posebnim kružnimtokovima za bicikle. U Nizozemskoj na bicikliranje otpada 29% svih putovanja.Nizozemski grad Delft izgradio je pravu mrežu biciklističkih puteva s mostovima,tunelima i dvosmjernim trakama. U SAD-u, gdje je infrastruktura manjerazgranata i sigurna, manje od 1% prometa odnosi se na bicikle. Ipak, u SADima četiri puta više smrtnih slučajeva na biciklima po kilometru nego uNjemačkoj ili Nizozemskoj. U zadnjih 20 godina Njemačka je utrostručila svojebiciklističke staze, a na početku ’90-ih u više od 30 nizozemskih gradova

Ulice namijenje pješacima i biciklistima u Kopenhagenu prije (lijevo) i nakon (desno) promjena

Page 184: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

184

stanovnici su odlučili izbaciti automobile iz središta grada (Worldwatch Insti-tute, 2004). Sve je razvijenije i dijeljenje auta. Negdje je to organizirano odsamih ljudi, a negdje su takve grupe organizirane od samih gradskih vlasti kaou Edinburghu. Istovremeno, u Zagrebu se smanjenje gradskih gužvi rješavanajviše gradnjom novih garaža.

Bremen je početkom ’90-ih postao prvi grad u Njemačkoj s car-free zonom,što se ubrzo proširilo na sljedećih 25 gradova. U Bologni 40% svih putovanjaodvija se na biciklima, a sljedećih 30% odlazi na javni promet (Whitelegg,1997). Bogota je postala širom svijeta poznata po svojem razvijanju javnogprijevoza. Kineski otok Gulangyu na kojem živi 20000 ljudi je mjesto na kojemuopće nema automobila, osim nekoliko na električni pogon za dežurne službe.Otok je premrežen tunelima i žičarom. Gotovo 92% stanovnika Tokija vozi sejavnim prevozom, a svega 55% prometa u zemlji odvija se automobilima. Ljudiu zapadnoj Europi koriste javni transport u 10% svojih prevoza, U Kanadi 7%,a u SAD-u samo 2%. Ne samo to, ove godine je u mnogim velegradovimaSAD-a poskupio javni prijevoz te su ukinute autobusne linije.The 2005. UrbanMobility Reportu koji je izdao Texas Transportation Institute, donosi zaključakkako bi se bez javnog prijevoza, troškovi zastoja u prometu povećali za dodatnih30%, i vrijedili 1,1 milijardu sati (Paulson, 2005). S druge strane studija iz2004. godine provedena u 75 grada u SAD-u pokazala je kako sveprisutnizastoji u prometu koštaju vozače i vozačice oko 8 milijardi dolara godišnje uizgubljenom benzinu uz izgubljenih 3,5 milijarde sati na čekanje u nepreglednimredovima (WWI, 2005).

Jedan od najljepših primjera je grad od preko dva milijuna stanovnika,Curitiba u Brazilu. Smanjenje vožnje automobilom za četvrtinu, postiglo seinovativnim razvojem autobusnih linija. U Curitibi se 75% građana vozi gradskimautobusima, a sistem njihovih brzih cesta naziva se “površinskim metroom”(Girardet, 2003). Čak svaka četvrta osoba koja svakodnevno koristi gradskiprijevoz ima vlastiti auto. Danas preko 20 gradova u Brazilu pokušava ponovitiovaj model gradskog prijevoza. Konvencionalno gradsko planiranje kaže kakoje gradu preko milijun stanovnika potrebna podzemna željeznica za normalnofunkcioniranje prometa. Curitiba je 1997. godine imala 2,3 milijuna stanovnika,a svoj sistem autobusnih linija učinila je za svega 5% od potrebne svote novacaza izgradnju podzemne željeznice. Praktični primjeri iz održivosti razvijaju se i udrugim sektorima. Čak 70% kućanstava sudjeluje u programu sakupljanja irecikliranja otpada. Zauzvrat dobivaju autobusne karte, a škole dobivajuprijenosna računala za učenike. Samo od papira svaki dan se sačuva 1200stabala. Nekadašnji kamenolom je danas Free University of Environment kojidaje besplatne savjete i edukaciju za građevinare, potrošače i kućevlasnikekako bi dobili znanje o održivim i praktičnim rješenjima. Sa svojih šesnaestparkova i 52 kvadratna metra zelenila po stanovniku, Curitiba je mjesto bezpremca na svijetu. Ideal po UN bi bio 48 metara kvadratnih, što rijetko kada

Page 185: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

185

gradovi i u bogatim zapadnim društvima dostignu.Curitiba ima manje zagađenje i nižu stopu kriminala od bilo kojeg grada u

Brazilu, a veći stupanj obrazovanja. Sve je to Curitiba postigla uz sve manjusaveznu financijsku pomoć. Jednostavno, ne treba im. Velike zasluge za to idugradonačelniku Jaimeu Lerneru i njegovoj ekipi koja je od početka ’70-ihzapočela s ovim revolucionarnim koracima. UN je 1992. godine proglasioCuritibu najekološkijim gradom u svijetu.

I u samom SAD-u sve više gradova ide u suprotnom smjeru od političke iekonomske elite te zemlje. Američki grad Portland jedan je najpredanijih usmanjivanju CO

2 i podršci Kyoto protokolu.2 Još 1993. godine postali su prvi

grad u SAD-u koji je istaknuo predanost borbi protiv klimatskih promjena. Nastranicama samog grada stanovnike se potiče na štednju energije, smanjenjeotpada i recikliranje, bicikliranje i sadnju stabala. Ulaganjem u javni prijevozod 1990. godine broj stanovnika koji se voze javnim prijevozom porastao je za75%. Izgradili su 1200 kilometara biciklističkih staza. Stopa recikliranja je na53%, najviša u SAD-u. Od 1996. godine u gradu je posađeno 750000 stabala.Također je grad sufinancirao vožnju autobusom ili dijeljenje automobila. Gradje stvorio fondaciju za financiranje projekata energetske efikasnosti i korištenjazelene energije. Sva gradska vozila koriste B20 mješavinu (80% dizela, 20%biodizela), 12% gradske energije dolazi od obnovljivih izvora, uključujući četiriizgrađene mikroturbine na bioplin, grad je zamijenio sve žarulje u svojimzgradama 2001. godine te su smanjili ukupnu potrošnju struje u gradu za 3%,uštedjevši račun za struju za 265000 dolara godišnje. 2002. godine kupili suza gradske potrebe 30 hibridnih automobila Toyota Priusa. Dodatno jeosigurana financijska i tehnička pomoć za sve koji kreću sa gradnjom kućakako bi zadovoljili standarde ekološkog graditeljstva i energetske efikasnosti, asam grad je sudjelovao u izgradnji 40 zgrada po principima ekološkoggraditeljstva. Portland kao grad od pola milijuna stanovnika ima emisiju CO

2

za 0,7% veću od one koju je imao 1990. godine (LeCompte, 2005) i s timeizražavaju veliko nezadovoljstvo te daljni rad da ga smanje. Pripremili su pro-gram za prihvaćanje Kyoto protokola u razdoblju 2008-2012 te smanjenjeemisije za 10%.

Jedan od najprogresivnijih gradova u prihvaćanju ekološkog otiska je SantaMonica u Kaliforniji. Na njihovom primjeru može se vidjeti nekoliko korakakoje bilo koje mjesto ili grad mogu odmah učiniti na putu prema manjemekološkom otisku:

a) “carpooling” - zajedničko korištenje ili dijeljenje automobila. U SantaMonici 10% ekološkog otiska dolazi od korištenja nafte u transportu te gradpoduzima afirmativne mjere da se smanji broj vozača koji se voze sami naposao. Tako državnim zakonom AB 2109 subvencioniraju se poslodavci koji

2 Vidjeti na URL:http://www.sustainableportland.org (15.12.2005.).

Page 186: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

186

pronađu zaposlenike voljne umjesto parkirališnog mjesta dobiti novac u gotovini.Santa Monica je jedan od prvih gradova koji je prihvatio provođenje tog zakona.Premda prvo dočekan sa skepsom, 26 firmi u Santa Monici sudjeluje uprogramu, a 20% njihovih zaposlenika je odustalo od vlastitih parkirališnihmjesta i uzelo novac. Na posao dolaze dijeljenjem auta, javnim prijevozom,biciklom ili pješice.

b) porez na udaljenost - kuće koje se grade na slabije naseljenim mjestimai udaljene od grada zahtijevaju veće i skuplje investicije u infrastrukturi i logistici,a povećavaju se i troškovi transporta, pri čemu se najčešće odabire prijevozautomobilom. Stoga se takvi stanovnici dodatno oporezuju za što također postojidržavni zakon u Kaliforniji.

c) program zelenog dobivanja - gradovi sami podržavaju recikliranjekupovinom dobivenih proizvoda ili materijala za vlastite potrebe. Neki gradoviu Kaliforniji imaju obavezu kupovati proizvode dobivene recikliranjem ukolikosu oni dostupni na tržištu.

d) programi zelenog graditeljstva - gradovi ohrabruju građevinske firme ilibilo koga tko kreće u izgradnju objekta da koriste reciklirane materijale iliprirodne materijale dobivene održivim upravljanjem. Također se zahtijeva danovo izgrađene zgrade vode računa o smanjivanju energije potrebne za njihovozagrijavanje, hlađenje, osvjetljavanje i slično. San Diego je prihvatio taj modelza sve nove ili obnavljane gradske zgrade te je primjerice 35% nove knjižniceizgrađeno s recikliranim materijalima, a 50% konstrukcije došlo je s odlagalištaotpada. Godišnje uštedi energije u vrijednosti od 80000 dolara.

e) Program farme za škole - zbog naravi neoliberalnog kapitalizma hranado našeg stola prelazi sulude i nepotrebne kilometre podržavajući time daljnjeosiromašivanje siromašnih i klimatske promjene. U SAD-u u prosjeku hranaputuje preko oko 2000 kilometara dok ju potrošači počnu konzumirati. Lokalniizvori hrane, vrlo često zdraviji se zanemaruju ili uslijed ne fer konkurencijepropadaju. Neke škole u Kaliforniji tako promoviraju program osiguravanjahrane od lokalnih farmi koje proizvode pomoću metoda organske poljoprivrede.Time se ekološki otisak dvostruko smanjuje: prvo zbog manje prijeđenihkilometara i manje emisije CO

2, a drugo, ukoliko je riječ o organskim farmama,

zbog manjeg utjecaja na okoliš (Gallivan, F., Mintier, S. and Chazan, D.,2005).3 Od 1999. godine Santa Monica u Kaliforniji je prvi grad u SAD-u kojisvu svoju gradsku struju nabavlja od obnovljivih izvora energije (WorldwatchInstitute, 2004). Santa Monica ima poseban program prihvaćanja ekološkogotiska kao mjere razvoja. Sa svim programima i odlukama u tom smjeru smanjilaje svoj otisak u razdoblju 1990-2000.

Sličnim putem kreće i gradić Almada blizu Lisabona. Haag je uzeo ekološki

3 Premda organska poljoprivreda uglavnom treba veće površine od konvencionalne za istiprinos, ima daleko manji ekološki otisak zbog ukupnog pozitivnog utjecaja na prirodu i okoliš,jer isključuje korištenje kemijskih proizvoda.

Page 187: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

187

otisak kao osnovnu mjeru računanja svoje održivosti. Neke europske zemlje(Danska, Nizozemska, Austrija...), premda ne previše, uspjele su smanjiti vlastitiekološki otisak na prijelazu u novo tisućljeće. Također je sve veća primjenaekološkog otiska. UN je u studiji State of the World Population 2001 ukalkuliraoekološki otisak. Europski parlament je tiskao studiju za vlade koja im trebaposluži kao alat za izračunavanja ekološkog otiska. Letak nazvan Ecovoyageursje distribuiran na 5000 osnovnih i srednjih škola u Kanadi. Od 2002. godinemože se na Internetu izračunati vlastiti ekološki otisak.4

Svi ovi primjeri nam pokazuju kako se u gradovima uspješno razvijaju znanjaiz energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije, smanjivanjaotpada i drugih važnih područja. Smanjivanjem ekološkog otiska ovi gradovisu sigurno povećali kvalitetu života ljudi koji u njima žive. Jedna od najboljihmogućnosti za povećanje kvalitete života nekog grada jesu i gradski vrtovi,upravo zbog svoje socijalne dimenzije. Takvi gradovi postaju proizvođači hranena mjestima kao što su predgrađa, javne površine, dvorišta, terase, krovovi ibalkoni. U nekim pokrajinama u Njemačkoj obavezno je na novosagrađeneindustrijske komplekse staviti zelene krovove. U SAD-u je izračunato kakopokretanje vrtova zajednice dođe svega desetinu financijskih sredstava potrebnihda se pokrene novi park iste veličine. Dobri poligoni mogu biti i škole: imajuprostora, a vrlo često profesore i profesorice koji žele pokretati školske vrtove.Montreal ima jedan od najrazvijenijih sistema urbanih vrtova u svijetu. Oko100 vrtova je rašireno u 26 gradskih kvartova, od čega ih 72 dobiva podrškuod gradske uprave. U projekt je uključeno preko 10000 ljudi. U Havani postoji60000 urbanih vrtova, osiguravajući prosječno 60% ukupnih prehrambenihpotreba stanovnika (Moskow, 1999, Seabrook, 2003). Šangaj proizvodi 80%svojih potreba za hranom u prigradskoj okolici.5 Polovicom ’90-ih godina gradskivrtovi doprinosili su ukupnoj svjetskoj proizvodnji hrane s 15%. Vrlo često se topovezuje s kompostiranjem zelenog otpada. Tako primjerice u Rosariu, trećempo veličini gradu u Argentini, kalifornijske gliste kompostiraju sav organskiotpad. Unutar tog programa zaposleno je nekoliko tisuća ljudi. Od zagađenjakoje postoji u gradovima, što se tiče urbanih vrtova ne treba pretjerano strahovati.Naravno, sve ovisi o pojedinoj situaciji i potrebno je imati konkretne podatke.Općenito, može nas zadovoljiti istraživanje koje je provođeno u SAD-u i Rusiji,gdje su rezultati pokazali kako je zagađenje na zelenim krovovima manje zadevet desetina od hrane dobivene konvencionalnim metodama koja se prodajena tržnicama. Whitefield (2004.) predlaže zelenu ogradu od visine 1,8 metarai iz vlastitog iskustva uvjerenje u kvalitetu hrane.

U nama susjednoj BiH također postoji divljenja vrijedan projekt, jedan odnajboljih u ovoj regiji. Community Gardening Association je organizacija koja

4 Vidjeti URL:http:www.ecofootnetwork.org (09.05.2005.).5 Dobri podaci o održivim urbanim prjektima mogu se naći u Herbert Girardet (2003) CreatingSustainable Cities, Devon: Green Books.

Page 188: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

188

kroz stvaranje urbanih vrtova ili kako sami kažu biobašti, resocijalizira ljude teomogućava ljudima da i žive od proizvedenog. Tako siromašni ljudi samiproizvode hranu za sebe. Od 2000. godine kada su počeli u Sarajevu posadilisu po čitavoj BiH 13 vrtova u gradovima i prigradskim naseljima na površini od7,5 ha, a vrijednost proizvedenog povrća je bila oko 100000 dolara. Posebnoje važno istaknuti da se kroz gradnju vrtova pazi i na širenje mira i tolerancijete su u projekt uključeni ljudi svih nacionalnosti u BiH, a svi znamo kako cijeliBalkan vapi za projektima slične poruke. CGA radi terapiju kroz vrtlarstvo.Osobe s kojima se radi idu nevjerojatno široko od izbjeglica i raseljenih osoba,

Staklenik u predgrađu Sarajeva

Urbani vrt u Tuzli

Page 189: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

189

povratnika (Gradiška) pa preko osoba s fizičkim (Tuzla) i mentalnim oboljenjima(Doboj), oboljelima od PTSP-a do organizacija žena (Tuzla), nezaposlenih,djece, penzionera pa čak i zatvorenika (zatvor Kula blizu Sarajeva). CGA jejedna od najljepših aktivističkih priča na Balkanu.

Važno je da znamo kako se ovakve lijepe priče ne nalaze samo u gradovima,već i na širim područjima. Ohrabrujuće su neke zaista fantastične priče. 2002.godine predsjednik Kostarike proglasio je zabranu iskorištavanja nafte i ruda unjegovoj zemlji, te predanost očuvanju energije budućnosti – voda i šuma.Ekvador je donio zabranu širenja iskorištavanja nafte na nova područja u tojzemlji. Tvornica za proizvodnju kondoma u Brazilu istovremeno će spriječitiširenje AIDS-a u toj zemlji. AIDS je jedan od najvećih problema u Brazilu, avlada kroz nacionalni program zdravlja dijeli besplatno kondome i proizvodijeftine generičke lijekove. No, ovim programom se štite pluća svijeta od daljnjedeforesterizacije pošto će se latex dobivati od lokalnih stabala čime će se šumezaštiti od daljnje nekontrolirane sječe.

Premda imamo još dosta primjera navest ćemo jedan koji je izniman. JimMerkel je istraživao uspjeh indijske pokrajine Kerale koja unatoč višestrukomanjem BDP-u od SAD-a ima gotovo iste uspjehe u kvaliteti života, uz dalekomanji ekološki otisak.6

Razlozi uspjeha Kerale: visok status žena - “fatalni sindrom kćeri” takokarakterističan za Indiju pri čemu se ženske bebe ubijaju, jer imaju manjemogućnosti i šanse za uspjeh u životu sindrom je siromaštva, patrijarhalnihvrijednosti i nemogućnosti žena da se educiraju, te imaju zadovoljavajući pristupzdravstvenim uslugama i hrani. U Kerali su na cijeni drugačije vrijednosti.

Demokracija odozdo - za Keralu su karakteristični slobodni i pravedni izbori

Izvor: Jim Merkel (2003) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth, GabriolaIsland: New Society Publishers: 27.

SAD Kerala Indija

Broj stanovnika (u mil.)

Broj rođenih na 1000

Stopa smrtnosti

Životna dob - muškarci

Životna dob - žene

Stopa pismenosti

BDP po stanovniku

292

16

7

74

80

96%

34,260$

31,8

17

12

68

74

91%

566$

1,069

29

65

63

63

44%

460$

6 Mekel je fasciniran sličnim primjerima kao što je Keralin, odlučio pokušati sličnu stvar u SAD-ugdje živi. Već 14 godina živi sa samo 5000 dolara godišnje. Inspirirao ga je Charles Gray koji jestvorio World Equity Wage (WEW) i u Eugenu (Oregon) je od 1979. do 1993. godine živio s neštoviše od 1000 dolara godišnje uz smanjeni ekološki otisak i zadovoljavajuću kvalitetu života.

Page 190: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

190

još od kraja 50-ih godina. Jedni od najvažnijih poteza bili su reforma zemlje ieliminacija kasti. Od 1969. godine 2,5 milijuna seljaka bez zemlje dobili suzemlju na korištenje. Kasnije 1987. godine, 3/4 moći odlučivanja prebačenoje na lokalne nivoe, čime je Kerala postala najjača demokracija s aktivnomparticipacijom građana na planeti. Više od 90% ljudi izlazi na izbore.

Jasna socijalna agenda - najvažnije prehrambene sirovine imaju fiksiranecijene kako bi ih mogli kupiti i najsiromašniji. Na edukaciju i zdravstvo odlazi65% troškova regije. Kerala ima više knjižnica nego cijela Indija zajedno.Posebne pogodnosti postoje za male poduzetnike. Sindikati postoje, sazajamčenom pravednom plaćom (Merkel, 2003).

Intelektualci iz Kerale priznaju probleme s kojima se suočava ova regija -nezaposlenost od 25%, spori ekonomski rast, malo mogućnosti za educiranupopulaciju, jer se radi o pretežno seoskom području (Merkel, 2003). U zadnjevrijeme je sve jači pritisak i izvana da se “Keralin model razvoja” uništi. Ipak,taj model nam pokazuje kako je moguće živjeti kvalitetno i održivo.

Važno je napomenuti kako je postotak ljudi koji vjeruje političarima osjetnoveći u Kerali, nego u drugim dijelovima Indije pa i svijeta. Čak jedna trećinastanovništva aktivna je u nekoj od društvenih organizacija. Svako selo u Keraliima knjižnicu, a stupanj korupcije je najmanji (Franke and Chasin, 1998;Franke, 2001).

Mnoge priče iz ovog poglavlja dio su iznimnog truda i ljubavi gradskihaktivista i stanovnika. No kao što smo vidjeli negdje se radili o inicijativama svrha čime su još i zanimljivije za istraživanje. Ono što je važno da istaknemokao zaključak da se pomaci događaju gotovo uvijek nakon zahtjeva i pritiskasamih ljudi. Promjene se ne događaju same od sebe. Isto tako veseli i da smomogli pisati o pričama koje možemo svesti pod misao pritisak odozdo, promjeneodozgo.

Page 191: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

191

Prema praktičnimstazama održivosti

Sada smo spremni za par koraka po praktičnim stazama održivosti. Stazamakoje će smanjiti naš ekološki otisak i širiti područja mira i slobode. Neke odnjih nije lako zakoračiti, ali ih radimo sa dragim ljudima i međusobno seohrabrujemo i pomažemo. Ne opterećujte se da spasite svijet preko noći. Pletitemrežu malih, ali upornih koraka.

KORAK 1. - Smanjiti potrošnju energije

Najčešće pitanje koje se postavlja u našim medijima je koji energent će zamijenitinaftu? To pitanje je potpuno krivo. Energent budućnosti je štednja. Energentbudućnosti je efikasnije dizajniranje i organiziranje naših životnih prostora.Pitanje s početka puno više govori o nama ljudima, jer se više fasciniramo splantažom velikih vjetrenjača, a manje s dobrom izolacijom stambenih objekata.Ovo prvo daje bolji spektakl. Da, prioritet je promjena energije, ali je još većiprioritet promjena nas samih. Naš prvi prioritet danas ne da ne smije, negoneće moći biti iskorištavanje obnovljivih izvora energije tako da zadovolje našusadašnju potrošnju. Jednostavno, ne postoji takav izvor energije. Prva stvar jeda smanjimo potrošnju energije.

Dakle, loša vijest za nas je da nema izvora koji bi mogao zamijeniti naftuna način kako je mi danas trošimo. No dobra, dapače odlična vijest je dadanas postoje prijedlozi i istraživanja koja realnim pokazateljima ističu kako biprimjerice Velika Britanija, mogla smanjiti svoju potrošnju energije za trećinubez ikakvih dodatnih troškova, a slijedeća trećina bi se mogla smanjiti uzneznatna financijska ulaganja. Gašenje struje kad je ne koristimo čini nam semalim činom, gotovo simboličkog karaktera. Kada bi se sve video-rekordere,hi-fi uređaje i televizore u Britaniji gasili kad ih ne koriste sačuvale bi se dvijeelektrane (Whitefield, 2004).

Trebamo smanjiti našu ovisnost o fosilnim gorivima. Ovdje nije potrebnoda se snebivamo nad svojom sudbinom, jer smo mali i sami i ništa ne možemoučiniti. Smanjenje potrošnje naše energije najčešće ne ovisi o novim skupim

Page 192: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

192

ulaganjima i trošenju novaca, već puno više o boljoj organizaciji i pridržavanjuprincipa održivosti u našem životu. Već i najlakša odluka da koristimo efikasneštedljive žarulje, dobar je korak naprijed. Uobičajene žarulje su totalni gubitak,jer im 90% energije odlazi na toplinu, a svega 10% na svjetlo. Žarulje koječuvaju energiju daju istu količinu svjetla, troše trećinu energije i traju gotovodeset puta duže od običnih žarulja.1 Na osvjetljenje u SAD-u odlazi 34% sveproizvedene električne energije. Ako je električna energija koja se koristi ukućanstvu dobivena od iskorištavanja ugljena, što je ondje slučaj u više od50%, svaki kWh emitira kilogram CO

2. Ako zamijenimo običnu žarulju sa

štednom, uštedit ćemo tokom njenog rada 225 kilograma ugljena (NationalGeographic – Hrvatska, 2005). Kada bi se u kućanstvima zamijenile neefikasnežarulje s efikasnima, potrošnja energije za svjetlo u SAD-u smanjila bi se zapola. Zamijeniti neefikasne žarulje štedljivima nije težak izbor. Pritomnaglašavamo kako je odabir da težimo imati što održiviji životni stil važan, alisamo prvi korak. Nemojte se zaustaviti samo na osobnom zadovoljstvu štokupujete etičke proizvode. Udružite se s drugim ljudima, jer zajedno možetenapraviti puno više. Etički konzumerizam nije dovoljan da se stvari promijene.

Kada govorimo o smanjenju potrošnje fosilnih goriva mislimo na cio tercet:ugljen, nafta i plin. Ugljen i plin nas uglavnom griju pa nam tu stoji širokalepeza alternativa koje smo navodili u poglavlju o graditeljstvu. Ugljen bi svakakotrebali izbjeći, a vrlo brzo će se umni ljudi koji vode energetsku politiku sjetitida je i plin fosilno gorivo i kao takav potrošiv. Nafta je problem, jer poredgrijanja služi kao glavni resurs za transport. Posebno s obzirom da je nafta idalje sirovina koja najviše sudjeluje u globalnoj energetskoj proizvodnji s 37%,a za emisiju CO

2, najvećeg uzroka efekta staklenika, odgovorna je za 42%.

Stoga bismo kao prvi korak trebali razmisliti i o načinu našeg transporta.Trebali bismo kad god možemo izbjegavati vožnju avionom. Vožnja avionom

je jedna od najneekološkijih stvari koju možemo učiniti. Avion po putniku pustidva puta više CO

2 od automobila i četiri puta više od vlaka (Whitefield, 2004).

Dušik i sumpor dioksid koji avion emitira s obzirom na visinu leta ima tri putajači efekt staklenika nego da je emitiran sa Zemlje. Po nekim istraživanjima,avio-promet je odgovoran za pola emisije CO

2 na sjevernom dijelu zemaljske

kugle. Porast prijevoza avionom još je više zabrinjavajuć ako znamo da sečesto događa na udaljenostima koje su blizu. A to puno više govori o nama inašoj razmaženosti, a manje o našoj potrebi za posjetom baki u Australiji ilineutaživoj žeđi da se kulturno uzdižemo posjećivanjem Portugala. Čak se45% svih letova u EU odvija na udaljenostima manjim od 500 kilometara(WWI, 2005).

U gradu se puno bolje voziti biciklom ili javnim prijevozom. Ako i imamoauto dobro je da smo dio već spominjanih grupa gdje se auto dijeli ili više ljudi

1 Štedljive žarulje, premda manje, također sadrže živu te ih treba odložiti na posebna odlagališta.

Page 193: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

193

ide zajedno na posao jednim autom. Čak i autori koji su razradili pojam “prirodnikapitalizam” priznaju da eko-efikasnost, kada na primjer govorimo o proizvodnjištedljivih automobila nema nikakve svrhe, ukoliko se istovremeno ne radi nadruštvu u kojem se smanjuje potreba za automobilima, a to je danas prerijedakslučaj. Troje proslavljenih vizionara naglašavaju (Hawken, A.B. Lovins i L.H.Lovins, 1999: 41) “kako mnogi socijalni troškovi vožnje automobilima imajumanje veze s gorivom, a više s prometnim gužvama i zakrčenim ulicama,prometnim nesrećama, nepokretljivošću ljudi, sve manje prostora za drugeaktivnosti, a sve više za ceste, parkirališta i garaže. Ti socijalni troškovi u SAD-u godišnje dosegnu osminu BDP-a”. Energija potrebna za proizvodnju jednogautomobila je 4100-7500 litara nafte, ovisno o tipu automobila. Potrebno je400000 litara vode za proizvesti jedan automobil. 27 tona otpada ostane nakonproizvodnje jednog prosječnog auta. Svake godine na odlagalištima u SAD-uzavrši 11 milijuna automobila. Prosječno, svaki automobil godišnje emitira5443,08 tona CO

2. SUV vozila koja su najneefikasnija emitiraju 2,5 puta više

CO2. Danas je 700 milijuna automobila u svijetu s tendencijom rasta. Ukoliko

tome pribrojimo sva vozila: brodove, čamce, avione, motore, kosilice i ostalo,na svijetu je preko milijardu vozila koje koriste naftu. Nijedan alternativni resursto ne može zamijeniti, jer trošimo previše. Naše sadašnje šume su u stanjuapsorbirati svega 1% od ukupne količine CO

2 koju emitiramo (Whitefield, 2004).

Jedna od najprisutnijih dilema u svjetskim medijima, stručnim krugovimapa i najširoj javnosti jest koliko još ima nafte, i mi smo se te teme već dotakli.Komentari, stavovi i predviđanja se nižu u velikim krajnostima. Imamoapokaliptičnih predviđanja “svih protiv svih” svijeta kod Jamesa HowardaKunstlera, koji u svojoj posljednjoj knjizi najavljuje “dugotrajno izvanrednostanje”. S druge strane stoje svi oni slijepi pohlepnici, krpelji naših života kojinam sisaju energiju filajući nas svojim proizvodima koji štete okolišu i ljudima.S obzirom da se i druge cijene baziraju na cijeni nafte, ovdje nas se umirujekako se i dalje možemo baviti jedinim zanimanjem koje nam je neoliberalnikapitalizam ostavio – da budemo potrošači. Kao što smo naveli u poglavlju oenergiji, imamo i čitavu plejadu zanesenjaka, ponekad i simpatičnih, kojinagovješćuju novi resurs, tehnološko čudo, otkriće svih otkrića koje će nasspasiti. Ovdje bismo radi fer igre dodali možda? Možda nam zaista iz budućnostidođe kapetanica Janeway s Voyagerom i izruči nam fino upakirane paketićedilitija? Možda zaista? Doduše, oni među nama koji su kritičniji na ljudskurasu zbog svega što činimo jedni drugima i planeti, rekli bi kako nismo zaslužilida nas nešto neočekivano spasi. Rekli bi kako zaista trebamo iz temeljapreispitati svoje ponašanje i način života. Tomu se i pridružujemo, no još uvijektinja nada kako za to ne moramo proći kroz sudnji dan. Svjesni smo kako ćemnogi ljudi gadno nadrapati ukoliko se ne pripremimo za život kada naftaneće biti gospodar svih burzi. A u takvom svijetu ne želimo živjeti.

Negdje kao dobru alternativu pesimizmu Kunstlera stoji već spominjani

Page 194: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

194

Paul Mobbs koji ističe kako imamo šanse, ako se primimo posla sada. Hirschovizvještaj rađen za potrebe američkog Ministarstva energetike ističe kako“dosezanje vrhunca iskorištavanja nafte suočava SAD i svijet s nečuvenimrizikom…bilo koja rješenja za značajan utjecaj moraju biti inicirana deset godinaunaprijed” (PM No. 46, 2005: 57). U knjizi imamo priče o onima koji su seveć počeli pripremiti ili dobre recepte kako da mi to učinimo. Mobbs smatrakako nam je za održiviji način života potrebno smanjenje/efikasnije korištenjeenergije oko 60% i korištenje obnovljivih izvora energije oko 40%. A to ondaviše i nije tako loše i apokaliptično. Znanja i vještine u ovoj knjizi nam mogupomoći da to ostvarimo. Uz ogromnu napomenu kako su ona samo djelićbogatstva kreativnosti i sposobnosti koje milijuni ljudi na planeti imaju, dijele istvaraju.

Neće biti lako s obzirom na silu i brutalnost ubilačkog stroja koji nam stojinasuprot, ali znamo kako i svaki stroj ima svoj vijek trajanja. A sada znamo ikako mu odvidati šarafe i slomiti koji dio, ma cijelog njega. I tu ćemo bitineumorni i neumorne. Jedan od razloga za tu neumornost jest i činjenica kakonaše odluke i postupci utječu na druge ljude, ljude koje nikad nećemo upoznati,osim kao statistiku u vijestima. Svijet je povezano mjesto kao nikada do sad.Mi imamo izbor i on treba ići prema korištenju znanja i tehnologija koje svijetvuku prema više pravde i mira. Zamislimo si samo što znači činjenica kako će50% svih rudnika zlata u sljedećih 20 godina iz kojih će se vaditi zlato biti nazemlji koju nastanjuju urođenički narodi. Kako se 90% prirodnih rezervi naftei 60% plina nalazi na teritoriju zemalja u razvoju, uglavnom na područjimagdje se već vode ratovi ili postoje sukobi zbog resursa. WHO procjenjuje kako160000 ljudi svake godine umre od posljedica uzrokovanih klimatskimpromjenama (WWI, 2005), da ne spominjemo sve veći broj ljudi koji umiruzbog ratova za naftu. Samo u Iraku ubijeno je preko 100000 ljudi. Samo uIraku američka vojska troši gotovo 6,5 milijuna litara nafte dnevno da pokrenesvu svoju ratnu mašineriju.

Zanimljivo je kako nas se polako, iz godine u godinu, navika na sve većecijene nafte. I to je kao normalno. Danas nam je sasvim normalno da je barelnafte preko 60 dolara. Od 2002. godine cijena nafte porasla za 148%. Dok sesve ovo događa, neko masno broji pare. ExxonMobile, najveća naftnakorporacija na svijetu, objavila je krajem listopada 2005. godine kako je utrećem kvartalu te godine ostvarila rekordnu zaradu od 9,9 milijardi dolara,što je nevjerojatnih 74% više nego u istom razdoblju prošle godine. Shell se zaisto razdoblje pohvalio s 9 milijardi dolara zarade. To njima predstavlja porastod 68% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a Conoco Phillips sezadovoljio s tričavih 3,8 milijardi dolara, no za njih to predstavlja rast zaradeod 90% u odnos na isto razdoblje lani. ChevronTexaco je objavio zaradu od3,9 milijardi dolara što znači rast od 53% u odnosu na isto razdoblje lani. BP jeistaknuo zaradu od 6,53 milijarde dolara, što je 25% više u odnosu na isto

Page 195: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

195

razdoblje lani. Neovisno o opće plodonosnoj godini koju su im donijeli globalniratovi i sukobi za naftu, špekulacije na burzama, panike na tržištima zbogvažnih problema kao što je prehlada ovog ili onog iz kraljevske svite SaudijskeArabije, sve veća potrošnja sve manje nafte i posljedice razornih uragana uslijedsve češćih klimatskih promjena. Ovo potonje je zaista savršeni cinizam. Naftnekorporacije proizvode gorivo na kojem gomilaju svoje bogatstvo, a koje je najvećiuzročnik globalnih klimatskih promjena. Onda uslijed klimatskih promjenaimamo sve veće nestabilnosti u vremenskim uvjetima, između koje spada i sveveći broj uragana. I onda uslijed razaranja uragana diže se cijena goriva kojegdotične korporacije kontroliraju i proizvode. I onda one još više zarađuju. A mipjevušimo na Dan planete Zemlje i baš smo ono sretni kad BP primjericeobjavi da će povećati ulaganja u obnovljive izvore energije. Zalije BP slavljezbog zarade i objavi kako će slijedećih 10 godina uložiti u obnovljive izvoreenergije do 8 milijardi dolara. To je svega 12,3% od zarade BP-ja samo utrećem kvartalu 2005. godine. BP godišnje investira u naftu i plin 150 milijardidolara, što znači da će od ukupnih investicija BP za obnovljive izvore energije(gdje su lukavo utrpali i sunce i vjetar, i vodik i plin) odvajati 5,3%.

Mnogi pripadnici i pripadnice alterglobalističkog i mirovnog pokreta osjećajuse često pomalo bespomoćno kad uvide da ih sistem protiv kojeg prosvjedujudrži u zamci, jer kontrolira sve resurse koje koristimo. Ono što je zaistauzbuđujuće što danas pored prosvjednog urlika Ne ratu za naftu, mi imamodovoljno znanja i vještina urliknuti Ne nafti za rat. Možemo urliknuti gadovimaNe trebamo vas, jer imamo sve. Tako dolazimo do drugog koraka.

KORAK 2. - Prestati jesti naftu

Neki, poput Kunstlera upozoravaju kako će, za razliku od uobičajenihfuturističkih vizija, osnovna grana budućnosti biti ponovno poljoprivreda.Današnja konvencionalna poljoprivreda koja ovisi o velikom naftnom unosu(umjetna goriva, pesticidi, herbicidi, teška mehanizacija i nepotrebno ogromnitroškovi za transport), bez tako velikog unosa nesposobna je da nas sve nahrani.Prema tome, naš sistem proizvodnje hrane ne samo da je nepravedan, jerostavlja gladnima stotine milijuna ljudi uz obilje hrane, već je i energetskineefikasan. Mi smo jedaći i jedačice nafte.

Prehrambeni sistem u SAD-u troši kao i cijela Francuska za svoju ukupnuenergetsku potrošnju. Čak četiri petine od toga odlazi na procesiranje, pakiranje,skladištenje, transport i prodaju prehrambenih proizvoda. Čak 34% odlazi nagorivo za mehanizaciju koja sije ili obavlja žetvu na polju, a 28% odlazi naproizvodnju umjetnih gnojiva (Murray, 2005).2 U SAD-u se za proizvodnju

2 Detaljniji prikaz daje Pfeiffer (2004): potrošnja u konvencionalnoj poljoprivredi u SAD-u je ovakoraspoređena: 31% proizvodnja umjetnih gnojiva, 19% rad mehanizacije, 16% transport, 13%navodnjavanje, 8% uzgoj stoke, 5% sušenje usjeva, 5% proizvodnja pesticida i 3% razno.

Page 196: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

196

umjetnih gnojiva od lipnja 2001. godine do lipnja 2002. godine potrošilo višeod 16 milijardi litara dizela (Pfeiffer, 2004). Polja u američkoj saveznoj državiIowi troše energiju jednaku 4000 bombi bačenih na Nagasaki (Manning, 2004).

Često se lažno tvrdi kako organska hrana ne bi mogla nahraniti svijet.Dugogodišnja istraživanja na Cornell Universityju i Rodal Instituteu daju prednostorganskoj poljoprivredi, čak i u urodu. Biljke i tlo koje se ne uništavajukonvencionalnom poljoprivredom dodatno su uspješnije tokom sušnih godina.3

Dobra vijest je da prodaja organski uzgojene hrane raste 20-25% godišnje.No, površine na kojima se organski uzgaja hrana čine svega 3% od ukupnihpoljoprivrednih površina. Stoga ti ljudi trebaju našu podršku. Organska hrananije skupa. Konvencionalna je prejeftina zbog subvencija i neuključivanjaeksternih troškova.

Rekli smo kako vam nećemo propagirati vegetarijanstvo, ali trebate bitisvjesni kako pored etičkog problema, u prehrani mesom postoji i veliki ekološkiproblem. Prehrana bazirana na mesu doprinosi emisiji stakleničkih plinova zadevet puta više nego prehrana bazirana na biljkama i biljnim prerađevinamakoje se lokalno proizvode. Na organskim farmama troši se 65% manje energije,uglavnom zbog nekorištenja umjetnih gnojiva (Whitefield, 2004).

Bio bi veliki korak da makar smanjite konzumiranje mesa. Još je veći korakako počnete i sami proizvoditi hranu za sebe, ali je vrlo vjerojatno kako si nećeveliki broj ljudi to moći organizirati s obzirom na poslove i tempo života. Zatoje važno da podržimo u našoj blizini one koji proizvode hranu, posebno onekoji je proizvode na ekološki način. Ne treba nam biti žao čak niti ako potrošimopar kuna više na njih, jer se to sve vraća zajednici. Već smo u uvodu istaknuliperfidnu igru zelenog kapitalizma u stvaranja elitnog i skupog životnog stila.No, to ne treba brkati s potrebom da podržimo ljude koji pored nas proizvodei stvaraju.

Nekoliko je načina na koje podupiremo lokalne proizvođače hrane. U gotovosvim knjigama koje dolaze iz anglosaksonskog svijeta zagovara se otvaranjedućana samih poljoprivrednika i specijaliziranih sajmova. Vrlo često nismosvjesni koliko su vrijedni svi ti placevi, pijace i tržnice koje imamo, gdje takođerjoš uvijek ima dosta ljudi koji prodaju svoju hranu. Često ljudi ispred svoje kućeizvjese natpis sa proizvodima koje nude. Dobro je objavljivati listu domaćihproizvođača i proizvoda koje nude kako bi javnost bila informirana.

Možemo organizirati prehrambene kooperative organizirane od stranepotrošača. Postoje i tzv. “box scheme”, sistem u kojem svaki potrošač dobivasvoju kutiju sezonskih proizvoda koja mu se tjedno dostavlja. Kako bi serasteretilo proizvođača, jer ovime on pristupa potrošačima, a ne obrnuto, hranase dostavlja na nekoliko dogovorenih lokacija koje su najbliže svima, gdjeonda pojedinačni potrošači dolaze po svoje namirnice. Koriste se i posjeti

3 Vdijeti cjelokupno istraživanje na URL:http://i-sis.org.uk (19.09.2005.).

Page 197: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

197

farmama koje su otvorene za organizirane potrošače koji ih podržavaju.Sistem pretplate je korak dalje. Potrošači unaprijed plate sve svoje buduće

namirnice koje će dobivati. Time se stvara pojačana ili dodatna podrškapoljoprivrednicima, jer odmah prije sezone barataju određenom svotom novacakoja im je potrebna za ulaganja u proizvodnju. Posebno je ovakav pristupkoristan za manje bogate poljoprivrednike, jer ih čuva od bankarskih kredita iotplaćivanja. Sistem se razvio u SAD-u i trenutno postoji 1000 farmi koje radepo ovom principu.

Slijedeća mogućnost je Community Supported Agriculture – poljoprivredakoju podržava zajednica. Tanke su nijanse u razlikama između metode pretplatei CSA. CSA je pojačana metoda pretplate. Nakon godina suradnje izmeđupotrošača i proizvođača, tamo gdje se stvaraju jače i svjesnije veze, vrlo brzo sedođe do osjećaja kako potrošači isto kao i proizvođači skrbe za dobrobit iopstanak farme. To je u neku ruku isto njihova farma. Tako dobivamopoljoprivredu koju podržava zajednica, a ne samo puka nakupina potrošačakoji žele zdravo jesti. Tako se oni koji imaju dionice u hrani koju su platili napočetku sezone brinu i za druge aktivnosti na farmi kako bi ona što boljestvarala i živjela. Velika većina CSA farmi u SAD-u su biodinamičke farme. Tonije čudno jer ljudi koji prakticiraju biodinamiku vide farme kao živi organizam,pa uključivanje u život farme ljudi koji jedu hranu proizvedenu na njoj nijeništa čudno. Pošto vlade podržavaju velike monokulturne farme, sami ljudi,sama zajednica preuzima stvar u svoje ruke i podržava male poljoprivrednikekoji osiguravaju dobru hranu, brigu za bioraznolikost i etički pristup premazemlji. Na sastancima pred početak sezone, na početku trećeg mjesecapoljoprivrednici istaknu što se očekuje i kolika ulaganja su potrebna. Tadasvaka obitelj ili pojedinac odlučuje koliko su spremni uložiti s obzirom na svojepotrebe i mogućnosti. Ukoliko se nakon toga ne dobije suma koju supoljoprivrednici predložili kao potrebnu da se zadovolji proizvodnja, kreće se uslijedeći krug dok se taj iznos ne postigne. Do sada, u CSA priči nikada nijetrebalo više od dva kruga da se predloženi iznos ne dobije.

U Njemačkoj se u posljednje vrijeme razvija Integrated Renewable EnergyFarm (IREF) sistem koji u proizvodnju hrane uključuje i energetsku dimenziju,odnosno podupire farme u kojima je proizvodnja hrane zaista održiva i nemakorištenja fosilnih goriva.

KORAK 3. - Korištenje obnovljivih izvora energije

Samo kad su sve opcije za smanjenje energije istražene, možemo krenuti upotragu za izvorima koji će nam omogućiti trošenje energije. Ukoliko povećamoenergetsku efikasnost, a ne smanjimo potrošnju, vrlo je vjerojatno da će namuštedu pojesti povećan konzumerizam. Pri korištenju obnovljivih izvora energijepotrebno je paziti koje vrste obnovljivih izvora možemo najbolje iskoristiti u

Page 198: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

198

našoj lokalnoj zajednici i uvijek ih je dobro kombinirati. Kroz knjigu smo setrudili pokazati kako nam obnovljivi izvori energije mogu zadovoljiti sve potrebe.Uz napomenu koju nikad nije naodmet nekoliko puta ponoviti - korištenjetakvih izvora zahtijeva od nas i da promijenimo način na koji gledamo naenergiju i da postanemo odgovorniji u odnosu na odnos proizvodnja/potrošnjaenergije. A kako mi uobičajeno rješavamo probleme? Čovjek je koristio previšefosilnih goriva i stvorio klimatske promjene. Uslijed klimatskih promjena sve sučešći slučajevi nestabilnog vremena i ekstremnih uvjeta. Tako su i ljeta svetoplija, a ljudi su zaključili kako su vrućine nesnosne. Umjesto da smanjimopotrošnju fosilnih goriva, zazelenimo gradove i počnemo graditi energetskiefikasnije stambene objekte, mi smo počeli ugrađivati klima uređaje. Rješavamoposljedicu, a ne uzrok. Samo je ovdje problem što time uzrok činimo još većimi nerješivijim. U Hrvatskoj je ugrađeno klima uređaja koji troše kao jedna novaelektrana. Elektrana pogonjena fosilnim gorivima. Koja stvaraju klimatskepromjene. I onda ćemo zaključiti kako su ljeta još nesnosnija. Pa će se netkopametan sjetiti da nam treba još klima uređaja, jer je ovako zbilja neizdrživo. Itako u začarani krug kratkotrajnih površinskih rješenja, rješenja koja to nisu.

Obnovljivi izvori energije imaju sigurnu budućnost. Čak svaka četvrta osoba(oko 1,6 milijardi ljudi) na svijetu nema električnu energiju u svojemdomaćinstvu. Premda smo ih stavili u poglavlje o graditeljstvu, ne treba smetnutis uma kako su i pasivni solarni dizajn ili dobra ekološka izolacija obnovljiviizvori energije.

Što se tiče biogoriva, posebno onih na bazi ulja, podražavamo njihovokorištenje od recikliranog ulja ili ulja dobivenog organskim uzgojem. Naravno,uz stalno podsjećanje na korak 1. o potrebi smanjenja potrošnje. Nasuprottome, danas se u EU uvozi biodizel iz Malezije koji se dobiva od palminog ulja,a za plantaže palmi se sijeku šume koje su najvrijedniji resurs na planeti. Ondasi europski kvazi-eko fićfirići umišljaju kako se voze na održivo gorivo. U ZMAG-u podržavamo biogoriva koja ne uništavaju bioraznolikost. Ona koja uništavajuzapravo su prljavi biznis zaogrnut u zelene pakete.

No isto tako, nemojte da vas obeshrabre pametnjakovići kojima je jedinikomentar na biogoriva kako ih nemamo dovoljno da zadovoljimo sadašnjupotrošnju nafte. Kažu genijalci, naruče sendvič s buđolom i odu do kioska pocigare sa svojim limenim ljubimcem na naftu. Nafta nije alternativa, a opet jesvi uzimamo zdravo za gotovo. Premda kao što smo naveli nafta kao benzin ikao dizel ima manji energetski prinos i od etanola, a pogotovo od biodizela.Korištenje otpadnog ulja, poštivanjem rotacije usjeva i plodoreda te znanjemiz organske poljoprivrede, biogoriva mogu biti snaga lokalnih zajednica zavećom nezavisnošću od industrije nafte. Biogoriva mogu ostaviti lokalne resursena korištenje ljudima i osigurati im radna mjesta.

Page 199: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

199

KORAK 4 - Kad se male ruke slože

Permakultura nas uči kako se plete mreža povezanih funkcija i elemenata. Utom smislu je manje važno koliko imamo elemenata od toga kako su onipovezani. Netko i s manje elemenata može imati efikasniji i održiviji sustav.Cjelina je veća od zbroja. Pogledajmo potrošnju energije u kućanstvima premapodacima Energetskog instituta Hrvoje Požar: 57% grijanje, 25% potrošnjatople vode, 11% rasvjeta i uređaji, te 7% kuhanje.

Sjetimo se sada svih održivih rješenja, svih zelenih alata koje smo spominjaliu knjizi. Ovdje se najbolje vidi kako se plete mreža održivih niti. A napominjemoopet kako to čak niti nisu sve niti koje ljudi na ovom planetu pletu kako bi nambilo bolje, već samo one koje smo mi sami upoznali.

Grijanje sređujemo pasivnim solarnim dizajnom, dobrom izolacijom iefikasnim aktivnim grijanjem. Ako se tu i tamo malo počapamo, sigurno ćenam isto biti toplije. Već smo prešli 50 posto potrošnje energije. Toplu vodu,čak ako i ne živimo na moru, dobro je dogrijavati solarnim kolektorima koji suzaista jednostavni za upotrebu. Ukoliko spojimo sustav masivnih zidanih pećiplus solarni kolektori dobili smo efikasno grijanje i našeg prostora i tople vode.Kompostne wc-e ćemo teško ugrađivati u gradu, premda u zemljama kao štoje Švedska i to postaje normalno za stambene zgrade, ali u svakom slučaju jedobro štediti vodu kod ispiranja wc školjke i pranja naših tjelesa te suđa.

Kakve god uređaje koristimo dobro je da budu A ili čak A+ klase, značienergetski efikasni. Tko koristi obične žarulje, a ne štedne, taj je stvarno pravitudum. I ego-baraba. Već ta mala najjednostavnija odluka znači nešto zazaštitu okoliša i zdravlje ljudi. A dugoročno se i ekonomski isplati. Kuhanje?Kao i kod kompostnog wc-a i ovdje ćemo teško naći da netko na vrhu stambenezgrade friga jajca na solarnom kuhalu. Ali i to je moguće. Mi probali i pržekalitempeh. Kuhati je najneefikasnije za jednu osobu, pogotovo na struju. Pozovitesi ponekad prijatelje i prijateljice, drage ljude na večeru. Jasno je da s obziromna vašu specifičnu situaciju nećete moći odmah ili nećete moći koristiti svaova održiva rješenja, ali nedajte da vas to obeshrabri, jer je pozitivno da raditeu skladu sa svojim mogućnostima i pozicijom. Svatko može učiniti nešto. Anismo ni spomenuli hranu, otpad i druge važne stvari.

Nakon što smo uspostavili našu mrežu, slijedi povezivanje sa drugimaktivistima i aktivistkinjama koji šire prostore slobode u drugim važnimpodručjima: ljudska prava, radnička prava, novi mediji i virtualni svijet, ženskaprava, prava manjinskih skupina, mirovni i antiratni pokret, selo i grad, lokalnoi globalno. Od njih možemo puno naučiti. Sve je povezano. Primjerice, biodizelvam nema nikakvog smisla ako ne smanjite svoju vožnju automobilom. Biodizelne može zamijeniti uobičajenu naftnu potrošnju prosječne obitelji. Zato vamse potrebno udružiti i podržati ekološke udruge koje zagovaraju i bore se zabiciklističke staze i kvalitetniji gradski prijevoz. Bez toga, vrlo teško ćete imati

Page 200: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

200

održivu vožnju biodizelom. Slično, nije samo važno doći do dućana s organskomhranom, već je važno i kako se odnose prema radnicima i radnicama u timdućanima. Tako se eko-etička korporacija za kozmetiku i njegu tijela BodyShop smatra “snagom za socijalnu promjenu”. Inzistiraju da su im svi proizvodidobiveni bez korištenja umjetnih sastojaka, uz poštivanje prirode i urođeničkogznanja, pa čak imaju i kolonjsku vodu za muškarce koja se zove Aktivist.Istovremeno kao snaga za socijalnu promjenu smatraju kako su “preradikalniza sindikate” (Thomas Frank, 2002: 213-216). Ti bokca, čudno da se takvogradikalizma nisu sjetili u Microsoftu ili Coca Coli.

Rješenja za održiviji način života treba ispreplesti sa socijalnom pravdom iširenjem mira. Bez toga nema održivosti.

Poruka knjige je da su ta rješenja tu, svuda oko nas. Ne sva, ali njihovoširenje je zamamno. Problem koji se često javlja je nedostatak znanja,informacija i komunikacije te širenja i dijeljenja zelenih alata za održiviji načinživota. Sve se svodi na suradnju, na energiju između ljudi. Kada se ljudi udruže,sposobni su za čudesne priče. To je zapravo najvažnija poruka u knjizi. Energijaizmeđu ljudi. U ZMAG-u smo, unatoč našoj mladosti, i kao ljudi i kao grupe,nekoliko puta shvatili kako ukoliko ne postoji ona iskra, onaj zanos, zašto nereći ukoliko ne postoji eros u životu, fina energija između ljudi, nema smislapreviše razglabati o solarnim modulima ili sličnome. Mi smo sami imali punoproblema u vlastitoj edukaciji – ili jednostavno nemaš koga pitati kako neštonapraviti i koristiti ili osobe koje to znaju traže ogromne svote novaca. Zatosmo se u svim našim radionicama o solarnim kuhalima, solarnim kolektorima,bio-gorivima, prilikom instaliranja malih vjetrenjača i solarnih modula poHrvatskoj kretali u mislima s te dvije potrebe: znanja i vještine moraju bitidostupne i primjenjive te radionice ne smiju koštati skupo kako novac ne biodređivao ljude s kojima surađujemo. Od toga do danas nismo odustajali,unatoč svim pogreškama i teškoćama, nemanju love i svim onim lošimenergijama oko nas. Zato i cijenimo neizmjerno ljude koji su nas naučili ili sunam pomogli da se sami educiramo o proizvodnji i/ili korištenju zelene energije.Ponavljamo opet, ukoliko sami imate neku sličnu priču, kontaktirajte nas iuvrstit ćemo ta znanja u slijedećem izdanju ili će odmah završiti na našojInternet stranici.

Važno je da se ne osjećamo krivima zbog želje za udobnim i ugodnimživotom. Postoji nešto ljepše između dviju krajnosti – egomanijaka koji bezosvrtanja gaze sve pred sobom dok i njih ne opali po tintari i novovjekovnihizabranih koji bježeći od svijeta nude sebe kao njegovo spasenje. Nije nampotreban asketizam, već aktivizam. Želimo uživati u životu, upijati njegovesokove, sladiti se sočnim detaljima i sitnicama, smijati se do bola i od bola ićiprema smijehu, biti vrckavi gdje treba i pecnuti gdje paše... Lijepa je stvar znatikako možemo imati lijep život bez da ikoga zajebavamo. I to je tako dobarosjećaj. Jedan od najvećih ekonomskih stručnjaka danas, Bernard Lietaer

Page 201: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

201

nazvao je to “održivim obiljem” (2001). Kretanje prema takvom svijetu je punouzbuđujuće i veselo, nego što je cmizdriti za starim navikama.

I što vam još reći za kraj?

Nije li lijepo probuditi se u prvoj zoni, a sunce već grije dnevni boravak kroz našstaklenik? Nije li onda baš lijepo složiti fini sendvič s dimljenom sejtančinom,domaćim sirom i srknuti fair trade kavu ili domaći čaj? Pa se zaputit u vrtnaberati hrane za ručak, jer na ručak stiže brdo ekipe, jer imamo radionicuizrade solarnih kolektora. Ma nije li samo lijepo otići po ekipu kombijem kojiide na ulje i pri tom stati u šumarku? Ma ne to, nego se ide skupit smeće što galjudi ostavljaju, ono auto gume za zidove i to. Pa nakon toga skupit ekipu idovesti ih, a ono već se krčka vegan bućkuriš na solarnom kuhalu. O, nije lilijepo sa svima ovima učiti, raditi i graditi? Pa se onda otić okupati na sedredivne Kupe, usidriti se i čekati mlaz, eko-jacuzzi, prirodna masaža, pokoji prdacod sejtančine, ma nek se mjehurići roje. Opet uuuuu.... I nije li lijepo poslijenazdraviti rakijicom, pa zapjevati koju staru i mladu, spremiti noć u džep ispremiti sebe u ples, čekati zoru da se pozdravi sunce? Nije li?

Vidimo se tamo.

Page 202: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

202

LITERATURA

Anderson L. (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment –

A Brief Guide, Devon: Green Books.Bagarić, M. (2003) Kompostiranje, Zagreb: Zelena akcija.Bell, G. (2002) Put permakulture – praktični koraci za stvaranje

samoodrživog svijeta, Cres: Poduzetništvo Jakić.Bell, S. and Morse, S. (2003) Measuring Sustainability - Learning from

Doing, London: Earthscan.Berman, D. M. & O’Connor, J. T. (1996) Who Owns the Sun? People,

Politics and the Struggle for Solar Economy, Vermont: Chelsea Green.Borio, L. and Candela, M. (2004) Ecovillage Creation and Manage-

ment, Ventimiglia: Torri Superiore.Briggs, M. (2004) Widescale Biodiesel Production from Algae, URL:

http://www.unh.edu/p2/biodiesel/article_alge.html (11.12.2005.).Brown, L. R. (2001) Eco-Economy: Building an Economy for the Earth,

New York: W. W. Norton & Co.Brown, L., Larsen, J and Fischlowitz-Roberts, B. (2002) The Earth Policy

Reader, London: Earthscan Publications.Burnett, G. (2004) Permakultura – vodič za početnike, Što čitaš i ZMAG.Butler, C.T.& McHenry, K. (2000) Food not Bombs, Tuscon: Sea Sharp

Press.Carlstrom, P. (2005) As Solar Gets Smaller, Its Future Gets Brighter,

URL: http://www.sfgate.com (25.07.2005.).Centar za kompost Osijek (2003) Priroda ne poznaje otpad –

Kompostiranje Što?Zašto?Kako?, Centar za kompost Osijek: Osijek.Chambers, N., Simmons, C. and Wackernagel, M. (2004) Sharing

Nature’s Interest - Ecological Footprints as an Indicator of Sustainability,London: Earthscan.

CAT (2005) Clean State No58, Machynlleth: CAT.Do it ourselves – A guide to petroleum and war free vegetable fuel mak-

ing, Montreal: Potato’s People.Driessen, P. (2003) Eco-Imperialism – Green Power, Black Death,

Bellevue: Free Enterprise Press.Dresner, S. (2003) The Principles of Sustainability, London: Earthscan.

Page 203: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

203

Duić, N. (1999) Energetika nakon Kyota, URL: http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/1999/oe1p.html (08.05.2005).

Elliott, J.A. (2003) An Introduction to Sustainable Development, London:Routledge.

EC (2002) Choices for a greener future – The European Union and theenvironment, EC: Belgium.

Franke, R. W. (1997) Democracy at Work in an Indian Industrial Coop-

erative – The Story of Kerala Dinesh Beedi, URL:http://csf.colorado.edu/bcas/otherart/franke1.htm (11.05.2004.).

Franke, R.W. and Chasin, B.H. (1998) Power to the (Malayalee) People,URL: http://www.zmag.org/ZMag/articles/feb98kerala.htm (11.05.2004.).

Franke, R.W. (2001) Fueling Economic Growth Through Democratic

Participation: Three Lessons from Kerala, India, URL: http://www.chss.montclair.edu/anthro/fuelinggrowth.htm (11.05.2004.).

Fukooka, M. (1995) Revolucija jedne slamke – uvod u prirodnopoljodjelstvo, Zagreb: Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka.

Gallivan, F., Mintier, S. and Chazan, D. (2005) Steps to Sustainability:Five Things Your City Can Do to Reduce its Ecological Footprint, URL:http//www.redefiningprogress.org (05.05.2005.).

Gallon, G. (2003) Hydrogen-Fueled Car Wrong Decision, URL: http://www.evworld.com/databases/storybuilder.cfm?storyid=494 (01.03.05.).

Gershuny, G. (1993) Start with the Soil, Emmaus: Rodale Press.Gellatley, J. (2001) Kako postati, biti i ostati vegeterijanac ili vegan?,

Zagreb: Udruga “Prijatelji životinja”.Girardet, H. (2003) Creating Sustainable Cities, Devon: Green Books.Glavač, V. (1999) Uvod u globalnu ekologiju, Zagreb: DUZZPO i

Hrvatske šume.Goldemberg, J. (2003) Energy and Sustainable Development, u Speth,

J.G. Worlds Apart – Globalization and Enviroment, Washington DC: IslandPress: 52-65.

Goodstein, D. (2004) Out of Gas – The End of the Age of Oil, NewYork: W.W.Norton & Company Inc.

Graham-Rowe, D. (2005) Hydroelectric power’s dirty secret revealed,URL:http://www.energybulletin.net (11.03.2005.).

Hall, K.G. (2005) U.S. has plans for Canada oil sands, URL: http://azcentral.com (05.12.2005.).Haltead, T. A Better Way to Measure theEconomy, u: Kevin Danaher (1996) Corporations Are Gonna Get Your

Mama, Monroe: Common Courage Press:181-185.Hawken, P., Lovins, A. B. and Lovins, L. H. (1999) Natural Capitailsm –

The Next Industrial Revolution, London: Earthscan.Hayden, A. (1999) Sharing the Work, Sharing the Planet – Work Time,

Consumption, & Ecology, London: Zed Books.

Page 204: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

204

Hynes, H.P. (1996) A Patch of Eden – America’s Inner-City Gardeness,

Vermont: Chelsea Green Publishing.Jackson, H. and Svensson, K. (2002) Ecovillage Living – Restoring the

Earth and Her People, Devon: Green Books.Klare, M.T. (2005) The Energy Crunch to Come, URL:

http:www.tomdispatch.com/indeks.mhtml?pid=2277 (24.03.2005.).Kreuter, M. (2002) Bio Vrt, Rijeka: Andromeda.Kunster, J.H. (2005) The Long Emergency, URL:http://

www.rollingstone.com (02.04.2005.).Lay, V. (2005) Integralna održivost i učenje, u: Društvena istraživanja 77,

God.14, br.3: str. 353-377.Lebb, S and Lebb, D. (2004) the Oil Factor – Protect Yourself and Profit

from the Coming Energy Crisis, New York: Warner Business Book.LeCompte, C. (2005) Portland critized on CO

2 claim, URL:http://

www.sustainable industries journal northwest (10.11.2005.).Lietaer, B. (2001) The Future of Money, London: Century.Mandek, S. (2002) Uzgoj Kalifornijskih glista – proizvodnja i primjena

humusa, Velika Gorica: ZMAG.Mander, J. Intrinsic Negative Effects of Economic Globalization on the

Environment, u: Speth, J.G. Worlds Apart – Globalization and Enviroment,Washington DC: Island Press:108-129.

Manning, R. (2004) The Oil We Eat, URL:http//www.eroei.com(12.09.2005.).

McBurney, S. (1998) Ecology Into Economics Won’t Go, Devon: GreenBooks.

Merkel, J. (2003) Radical Simplicity - small footprint on a finite Earth,Gabriola Island: New Society Publishers.

Miralem, V. (2004) Rijeka bez povratka – ekologija i politike velikihbrana, Konjic, Udruženje za zaštitu okoline “Zeleni – Neretva”.

Mobbs, P. (2005) Uranium Supply and the Nuclear Option,URL:www.fraw.org.uk/mobbsey/papers/oies_article.html (13.12.2005.).

Monbiot, G. (2004) feeding Cars, not People, URL:www.guardian.co.uk, (11.09.2005.).

Mollison, B. (1996) Uvod u permakulturu, Split: GFS i Zagreb: SHUP iZGO.

Morris, D. (2003) A Hydrogen Economy Is a Bad Idea, URL:http://www.alternet.org (01.03.2005.).

Moskow, A. (1999) The Contribution of Urban Agriculture toGardenenrs, Their Households, and Surrounding Communities: The Case ofHavana, Cuba, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities –

Sustainable Urban Food Systems, Ottawa: IDRC: 77-84.Murray, D. (2005) Ethanol’s Potential: Looking Beyond Corn, URL:http:/

Page 205: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

205

/earth-policy.org (25.07.2005.).Murray, D. (2005) Oil and Food: A New Security Challenge, URL: http://

list/riseup.net/www/info/globalnews-summary (25.07.2005.).NRDC – Natural Resources Defense Council (2005) Jobs and the

ClimateOECD (1995) Background Paper to OECD Workshop: Sustainable

Consumption and Production: Clarifying the Concepts, Rosendal, Norway.July 2-4. Paris: OECD.

Panos (2004) Food for All – Can Hunger be Halved?, URL:http://www.panos.org.uk. (07.08.2005.).

Paulson, A. 2005) City Transit Systems struggle to stay on track,URL:http//www.csmonitor.com (25. 07. 2005.).

Perkins, E. (1999) Public Policy and the Transition to Locally BasedFood Networks, u: Koc. M. et al. (eds.) For Hunger-Proof Cities –

Sustainable Urban Food Systems, Ottawa: IDRC: 60-67.Pfeiffer, D.A. (2004) Eating Fossil Fuels, URL:http://

www.fromthewilderness.com (13.09.2005.).Pfeiffer, D.A. (2005) The Natural Gas Cliff, URL:http://lulu.com/

allendale (24.11.2005.).Plant, C. & Plant, J. (1991) Green Bussiness – Hope or Hoax, Devon:

Green Books.Potočnik, V. i Lay. V. (2002) Obnovljivi izvori energije i zaštita okoliša u

Hrvatskoj, Zagreb: MZOPU.Pye-Smith, C. (2002) The Subsidy Scandal – How your Government

Wastes Your Money To Wreck Your Environment, London: Earthscan.REN21 Renewable energy Policy Network (2005) Renewables 2005

Global Status Report, Washington, DC: Worldwatch Institute.Renner, M. (2002) The Anatomy of Resource Wars, Worldwatch

Institute, URL:http:www.worldwatch.org (02.04.2005.).

Shiva, V. (2003) The Myth of Globalization Exposed, u: Speth, J.G.Worlds Apart – Globalization and Enviroment, Washington DC: Island Press:140-154.

Speth, J.G. Worlds Apart – Globalization and Enviroment, WashingtonDC: Island Press Stewardship Act – How Curbing Global Warming CanIncrease Employment, URL:http:www.nrdc.org (05.05.2005.).

Stout, R. (1995) Vrt bez motike – tajne organskog uzgoja povrća icvijeća metodom malčiranja, Zagreb: Prirodoslovno društvo Ljekovita biljka.

Tickell, J. (2003) From the Fryer to the Fuel Tank – The Complete Guideto Using Vegetable Oil as an Alternative Fuel, New Orleans: Joshua TickelMedia Productions.

Wackernagel, M. & Rees, W. (1996) Our Ecological Footprint -

Page 206: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

206

Reducing Human Impact on Earth, Gabriola Island, New Society Publishers.Wackernagel, M. et al. (2004) National Footprint and Biocapacity

Accounts 2004: The underlying calculation method, URL:http://www.footprintnetwork.org (08.05.2005.).

Weisman, A. (1999) Gaviotas – A Village that Reinvented the World,Devon: Green Books.

Whitelegg, J. (1997) Critical Mass – Transport, Environment and societyin the Twenty-first Century, London: Pluto Press.

Worldwatch Institute (2002) State of the World 2002, London:Earthscan Publications Ltd.

Worldwatch Institute (2004) State of the World 2004, New York: W.W.Norton & Company.

Worldwatch Institute (2005) State of the World 2005 Trends and Facts –Changing the Oil Economy, URL:http://www.worldwatch.org (04.04.2005.).

Worldwatch Institute (2005) State of the World 2005, New York: W.W.Norton / Company.

Žmergo (2004) Kompostiranje, Opatija: Žmergo.

Page 207: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

207

Page 208: Zeleni alati za održivu revoluciju - zemljani.permakultura.bazemljani.permakultura.ba/wp-content/uploads/2016/11/Zeleni-Alati-Za...Zeleni alati za održivu revoluciju. 2 Bruno Motik

208

ISBN 953-7200-07-8