Zaštita i očuvanje bijelerode - Natura SlavonicaRazmnožavanje Selidba Brojnost i ugroženost 15 16 18 22 25 31 35 38 39 p p p p p p p p p Rode i ljudi Zaštita roda Pračenje brojnosti

Zaštita i očuvanjebijelerode

P I L O T P R O J E K T

02

Sadržaj

Impresum

PILOT PROJEKT “ZAŠTITA I OČUVANJE BIJELE RODE”, 2009. GODINA

Izdavač: FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOSTZa izdavača: VINKO MLADINEO, direktorUrednik: MARIJA VIZNERStručni suradnici: MINISTARSTVO KULTURE - UPRAVA ZA ZAŠTITU PRIRODE; DRŽAVNI

ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE; ZAVOD ZA ORNITOLOGIJU HAZU; HRVATSKO ORNITOLOŠKO DRUŠTVO

Tekst: VLATKA DUMBOVIĆ, DRAGAN RADOVIĆ, MARTINA GLASNOVIĆ-HORVAT, MARIO PAVIČIĆ, VESNA ANDRIĆ, GORAN GUGIĆ, MARIJA VIZNER, SANDRO JURIŠIĆ, VALERIJA HIMA

Lektor: IVAN MARTINČIĆIdejno rješenje: MARIJA VIZNERGrafi čka priprema: FINGERE, www.fi ngere.hr Fotografi je: ARHIVI JAVNIH USTANOVA, HRVATSKOG ORNITOLOŠKOGA

DRUŠTVA, ZAVODA ZA ORNITOLOGIJU HAZU, THINKSTOCK Tisak: FINGEREtisak, Josipa Jelačića 67, Samobor

Zagreb, 2010. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 739247

ISBN 978-953-56218-0-5

03

05

06

07

08

08

09

10

12

14

p

p

p

p

p

p

p

p

p

p

Riječ izdavača

Uvodnik

Pilot projekt

Područje

Roda

Prehrana

Staništa

Razmnožavanje

Selidba

Brojnost i ugroženost

15

16

18

22

25

31

35

38

39

p

p

p

p

p

p

p

p

p

Rode i ljudi

Zaštita roda

Pračenje brojnosti roda

Posavina

Sisačko-moslavačka

Brodsko-posavska

Zagrebačka

Zahvala

Info

03

Riječ izdavačaOčuvanje i zaštita biološke raznolikosti temeljna je vrijednost i važan resurs Republike Hr-vatske. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost od svog osnivanja 2004. godine kroz programe zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti sufi nancirao je 104 projekta za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim područjima, a svojim je sredstvima dao znatan doprinos očuvanju oko-liša, obnovi i održavanju vodenih ekosustava, mora i prirodnih staništa koja su bila osobito ugrožena. Znatna sredstva Fonda uložena su i u znanstvena istraživanja u području zaštite prirode da bi se unaprijedio sustav zaštite ugroženih vrsta i staništa, posebice krških ekološ-kih sustava i močvarnih staništa. Uvažavajući osnovna načela i ciljeve Strategije i akcijskoga plana zaštite biološke i krajo-brazne raznolikosti Republike Hrvatske, među kojima je jedan od prioriteta očuvanje i una-pređenje raznolikosti divljih svojti i vraćanje izgubljenih svojti gdje god je to moguće, Fond je podržao Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia)” u tri županije, Si-sačko moslavačkoj, Zagrebačkoj i Brodsko posavskoj županiji. Budući da je ovom projektu cilj smanjenje antropogenih utjecaja na ugroženost bijele rode, i to očuvanjem posavskoga sela, očuvanjem okoliša i prirode te poticajnim mjerama očuvanja gnijezda bijelih roda na krovovima kuća i gospodarskih zgrada, njegov će doprinos očuvanju bijele rode biti zasigur-no velik. Pozitivan utjecaj projekta svakako će se odraziti na podizanje svijesti i edukaciju javnosti i lokalnoga stanovništva o potrebi očuvanja zaštićene ptičje vrste - bijele rode, ali i na bolje postupanje s gnijezdima bijele rode, kao i na razvoj ekološkoga turizma odnosno ruralnih područja. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i nadalje će svojim sredstvima sudjelovati u provedbi projekata iz područja zaštite okoliša, koji se odnose na zaštitu i očuvanje biljnih i životinjskih svojti, napose zaštićenih i/ili ugroženih svojti, te na zaštićena područja prirode, da bi se u sklopu svojih programskih aktivnosti dao doprinos očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, koja se bogatstvom prirode ističe i u europskim razmjerima.

Vinko Mladineo, dipl. iur., direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

04


05

UvodnikBijele rode simbol su Sisačko-moslavačke županije, a budući da i sama potječem iz toga kraja, svjesna sam koliko je važno njihovo očuvanje. Valja paziti da se ne dogodi da te ptice možemo vidjeti samo na grbu županije, ali treba ih očuvati ponajprije zbog njihove uloge u ekosustavu. U njihovu očuvanju ključnu ulogu ima lokalno stanovništvo, koje svojim ostankom na tom, dosad zanemarivanom po-dručju, čuva biološku raznolikost prema kojoj je Hrvatska u samom vrhu Europe, ali čuva i tradiciju našega naroda. Zbog tih ljudi i zbog bijelih roda, koji su do danas uspjeli zajedno preživjeti sve oluje koje su prohujale nad hrvatskim selom, inicirala sam pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Sisačko-moslavačkoj županiji” da bi se fi nancijski dala potpora obiteljskim gospodarstvima na kojima su na krovovima rode svile svoja gnijezda. Projektom je predviđena naknada od 700,00 kuna po gnijezdu, koja je nami-jenjena za popravak i zamjenu krovišta zbog štete koju trpe zbog gniježđenja roda i težine gnijezda. Zahvaljujući potpori Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je sufi nancirao ukupno 226.100,00 kuna, naknada je osigurana za 323 gnijezda koja se nalaze u zaštićenim dijelovima prirode na području Sisačko-moslavačke županije. Kad je nešto dobro, ubrzo se za to pročuje, pa su za projekt interes pokazale i susjedne županije te se projekt počeo provoditi i u Zagrebačkoj i u Brodsko-posav-skoj županiji. Na području sve tri županije u zaštićenim područjima nalazi se 608 gnijezda roda, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u realizaciju projekta uložio je 425.600,00 kuna. Za tako uspješnu provedbu projekta uvelike je bila zaslužna ravnateljica Javne ustanove za zaštitu priro-de Sisačko-moslavačke županije Marija Vizner, koja je preuzela na sebe glavninu posla i koordinaciju sa susjednim županijama. Ovaj pilot projekt zaštite i očuvanja strogo zaštićene ptičje vrste jedinstven je u Republici Hrvatskoj, a dosad je pokazao iznimne rezultate. Potvrđuju to i pozitivne reakcije lo-kalnog stanovništva koje je s velikim zadovoljstvom prihvatilo inicijativu za očuvanje gnijezda bije-lih roda na krovovima svojih kuća kao prepoznatljivom znaku posavskoga kraja. Uspostava takve fi nancijske naknade svojevrsno je priznanje tim ljudima koji su pravi čuvari naše prirode, osobito ove zaštićene vrste kojoj je opstanak neraskidivo vezan uz čovjeka i selo. To je ujedno i znatan doprinos očuvanju biološke raznolikosti, a i hrvatskoga sela, koje je čuvar kulturne, povijesne, tradicijske i pri-rodne baštine Republike Hrvatske. Naime, cilj je projekta ne samo sačuvati bijele rode nego i potaknuti ljude da ostanu živjeti u selima Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Brodsko-posavske županije. U drugim zemljama Europe postoji svijest da je važno zadržati ljude na ruralnim područjima jer dok oni tamo žive, na tim područjima ne raste šikara, zemlja se obrađuje i proizvodi se hrana. Upravo zbog toga ljudi koji žive na selu u europ-skim zemljama dobivaju naknadu jer ih se smatra čuvarima prostora. Pomoć seoskom stanovništvu u sanaciji krovišta, koje je potrebno zbog težine gnijezda bijelih roda, koje su oni i dosad čuvali bez bilo kakve naknade, najmanje je što se može učiniti da bi se hrvatskom seljaku odužilo ne samo za to, nego i za to što je očuvao jezik, kulturu, nošnju, pjesmu i vjeru hrvatskog naroda, a time i naš identitet.

Marijana Petir, predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora

06


Pilot projekt ‘Zaštita i očuvanje bijele rode’Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Sisačko-moslavačkoj županiji” inicirala je saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora gospođa Marijana Petir, a sredstva za sufi nanciranje projekta donirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Provođenje projekta započelo je u Sisačko-moslavačkoj županiji, a zbog iznimnog interesa javnosti i lokalnoga stanovništva projekt je proširen u Zagrebačku i Brodsko-posavku županiju. Nositelji tog jedinstvenoga projekta u Hrvatskoj bile su županijske javne ustanove na području te tri županije. Temeljem prikupljenih podataka o brojnosti gnijezda na krovovima objekata iz 2008. godine, pot-pisani su i ugovori o sufi nanciranju projekta od Fonda i županijskih javnih ustanova te su odobrena donacijska sredstva za svaku županiju posebno, te je tako u tri županije projektom obuhvaćeno 608 gnijezda, a odobreno 425.600,00 kn donacijskih sredstava. Donacijska sredstva bila su namijenjena korisnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda roda. Ostvarili su pravo na naknadu 700,00 kn po gnijezdu za popravak i zamjenu krovišta zbog štete koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem. Bijela je roda ugrožena zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa bogata hranom. Kvaliteta staništa roda ovisi o djelovanju čovjeka u prostoru te su osobito ugrožena zahva-tima isušivanja, uporabom pesticida, zagađivanjem voda i okoliša, zapuštanjem pašnjaka i livada. Međuodnos čovjeka i rode itekako se vidi u padu brojnosti rode u onim krajevima u kojima se gasi tradicionalno selo, nestaju drvene tradicionalne kuće, a staje i dvorišta ostaju prazni, bez krava, konja, gusaka i svinja. Održavani poplavni pašnjaci i livade košanice bogati su fl orom i faunom te su stanište iznimno bogato brojnim kukcima i životinjicama koje rodama osiguravaju hranu za potomstvo.

Stoga je cilj pilot projekta bio:u pomoći lokalnom stanovništvu u očuvanju gnijezda roda na objektima;u očuvanje tradicionalnih drvenih posavskih kuća na kojima se nalaze gnijezda;u stvoriti točnu bazu podataka o broju gnijezda i populaciji rode;u educirati javnost i stanovništvo o vrlo uskoj vezi čovjeka i rode o ovisnosti njezina opstanka o

djelovanju čovjeka u prostoru te o utjecaju na bioraznolikost staništa;u podići svijest o potrebi aktivnoga djelovanja u zaštiti i očuvanju rode;u educirati lokalno stanovništvo o zakonskim propisima i mogućnostima postupanja s gnijezdom

(izmještanje ili uklanjanje).Zbog iznimnoga zanimanja javnosti i pozitivnih reakcija stanovnika i korisnika naknada, projekt je ocijenjen vrlo uspješnim te ga je potrebno uz podršku Fonda nastaviti provoditi i u idućim go-dinama.Rezultat projekta jesu i inicijative za budućom suradnjom županijskih javnih ustanova i nadležnih institucija i proširenjem projekta na susjedne županije duž rijeke Save i Pokuplja. Temeljem već održanih sastanaka planirano je s DZZP-om i Zavodom za ornitologiju pripremiti i sa županijskim javnim ustanovama potpisati sporazum o suradnji i praćenju brojnosti rode, o razmjeni podataka i izradi obrazaca i zajedničkog izvješća o stanju roda u RH, uz stručno vođenje osobe zadužene za monitoring roda u RH. Važan neizravan rezultat ovog projekta jest i mogućnost daljnje suradnje i kandidiranja projekata zaštite i očuvanja rode te nastavak ovog pozitivnoga primjera i povezivanja regionalnih jedinica u zaštiti prirode.

07

Područje provedbe pilot projekta

Br. Županija Površina Broj gnijezda Donacijska sredstva

1 Zagrebačka 307 800 ha 160 112.000,00 kn

2 Sisačko-moslavačka 444 800 ha 323 226.100,00 kn

3 Brodsko-posavska 202 700 ha 125 87.500,00 kn

1

23

08


Roda

Roda (bijela roda, znanstvenog imena Ciconia ciconia) jedna je od najpoznatijih vrsta ptica uopće. Roda je velika ptica, dugih crvenih nogu i dugoga crvenoga kljuna; visoka je 100-110 cm, promjera krila 195-210 cm, a masa joj je 2,3 – 4,5 kg. Mužjaci su ponešto veći od ženki. Pernato ruho roda bi-jelo je, s crnim vrhovima i crnim stražnjim rubom krila. Kljun i noge mladih ptica tamniji su, jedva crvenkasti, odrastanjem postaju jarko crveni. Najduži zabilježeni životni vijek roda čak je 39 godina. Rode se glasaju rijetko, ali vrlo je prepoznatljivo “klepetanje” kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu.Donacijska sredstva bila su namijenjena korisnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda roda. Ostvarili su pravo na naknadu 700,00 kn po gnijezdu za popravak i zamjenu krovišta zbog štete koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem.

Roda (Ciconia ciconia)

PrehranaRode nisu izbirljive prema hrani – love vrlo raznolike životinje, od većih beskralježnjaka: gujavica, kukaca, puževa i rakova, do manjih kralježnjaka: žaba, punoglavaca, riba, zmija, guštera i glodavaca do veličine štakora.

Bjelouška Zelena žaba Poljski miš

Rode su životno vezane uz ljude. Hranu nalaze na različitim staništima nastalim ljudskim radom, na otvorenim poljoprivrednim područjima, travnjacima, pašnjacima, pogotovo na vlažnima ili na onima koja se nalaze u blizini močvara i rijeka. Rode u Hrvatskoj pokazuju zanimljivu usklađenost s poljoprivrednim radovima, npr. hodaju iza traktora koji oru i hvataju izorane gujavice, glodavce, zmije, vodozemce, ili pak hodaju iza kosilica i love skakavce i ostale kukce koji nakon košnje ostaju bez zaklona. Naći ćemo ih i uz stoku na pašnjacima – stoka kretanjem razotkriva brojne male životi-nje na pašnjaku. Obale rijeka i plitkih voda stajaćica rodama su bogat izvor vodenih životinja kojima se hrane, uključujući i ribe, vodozemce i gmazove. Najbogatija su im hranilišta poplavni pašnjaci uz Savu nakon povlačenja poplave u proljeće i rano ljeto: u brojnim lokvama i plićacima obilato love zarobljene ribe, vodozemce i gmazove. Rode su i za gniježđenja vrlo vezane uz ljude: veliku većinu gnijezda grade na kućama i štalama, rjeđe na stupovima elektrovodova i stablima, a vrlo rijetko na stablima dalje od sela.

09

Staništa

Stoka i traktori razotkrivaju životinjice na pašnjacima

Poplavljena polja Posavine, Posavlja bogat su izvor hrane za rodu

10


Razmnožavanje

Parenje roda

Snubljenje roda – širenje krila i klepetanje kljunom

Razmnožavanje započinje početkom proljeća snubljenjem, gradnjom novoga gnijezda ili poprav-kom staroga gnijezda, a zatim i parenjem. Snubljenje se sastoji od niza naklona, trešnje glavom li-jevo – desno, širenja krila i klepetanja kljunom. Svake godine većina parova vraća se na svoja stara gnijezda. Katkad se “stari” mužjak i ženka za gnijezdo moraju nadmetati s mlađim rodama, koje će ih pokušati otjerati i zauzeti njihovo mjesto.

Gnijezdo je velika hrpa granja isprepletenoga s grumenjem blata, stajskoga gnoja i sličnoga mate-rijala. Središte gnijezda (ležište) rode oblažu grančicama i travom, ali i papirima, krpama i sličnim otpatcima koje nađu u okolici. Rode se gnijezde pojedinačno ili u kolonijama. U tradicionalnom posavskom selu većinu toga materijala rode mogu naći i na seoskom dvorištu. Promjer je gnijezda je 80–150 cm, a visina je vrlo raznolika. S obzirom da rode svake godine nadograđuju gnijezda, jako stara gnijezda mogu biti visoka čak i 5 m, promjera većeg od 2 m i teška do tonu. Gnijezdo grade i popravljaju i mužjak i ženka, a počinje onaj koji se u proljeće prvi vrati iz Afrike; to je najčešće mužjak. Gradnja potpuno novoga gnijezda može biti dovršena i za samo 8 dana, ali katkad može trajati i mjesecima. To se obično događa kada mlade i neiskusne rode počinju gradnju na strmom krovu i nikako ne uspijevaju učvrstiti prvih nekoliko grana. U takvim situacijama ne stignu dovršiti gnijezdo i te godine gniježđenje nije uspješno. Ženka u gnijezdo izleže 1-7 jaja, najčešće 3-5 jaja. Ležanje na jajima traje 33-34 dana, a na njima naizmjence leže i mužjak i ženka. Također se zajednički brinu o ptićima. Prva 2-3 tjedna uvijek je jedan od roditelja s ptićima, griju ih, štite od prejakog sunca i intenzivno ih hrane. Hranu im donose u volji, posebnom proširenju jednjaka. Već pomalo probavljenu hranu izbacuju iz volje pred ptiće ili izravno u njihov kljun. Na isti način rode poje svoje mlade vodom. Ptićima perje potpuno izraste kad su stari 58-64 dana, a ubrzo počinju letjeti i osamostaljuju se.

U kolovozu je većina ptića već izletjelo i sve se rjeđe vraćaju u gnijezda. Zajedno sa odraslima oku-pljaju se u veća jata na najboljim hranilištima u poljima i krajem kolovoza odlijeću na jug. Većina mladih ptica koje prežive prvi put na jug i povratak nakon dvije godine, za tri-četiri godine, kad postanu spolno zrele, gnijezdit će se na području na kojem su se i izlegle, u krugu oko 25 km oko roditeljskoga gnijezda. No, dio roda gnijezdi se i znatno dalje.

11

U gnijezdu je najčešće 3-5 jaja

Rode grade gnijezda od grana, grančica, trave, blata, stajskoga gnoja, plastičnih vrećica, krpa i dr.

12


Selidba

Put od gnjezdilišta u Hrvatskoj do zimovališta u Africi dug je i do 15.000 km

Selidba je životna strategija izbjegavanja zime brojnih vrsta ptica. Zima je za rode nepovoljno raz-doblje, ne izravno zbog hladnoće nego zbog nedostatka hrane. Stoga rode iz Posavine i Posavlja već krajem ljeta počinju selidbu prema južnoj Africi, gdje u vrijeme naše zime imaju puno hrane. Sele se u jatima, zajedno mlade (nedorasle) i stare (dorasle) ptice. Za razliku od većine ptica koje instik-tivno znaju put do zimovališta i pronalaze ga bez pomoći roditelja, mlade rode ne znaju put nego ga uče seleći se s odraslima.

Selidbeni put roda iz Posavine i Posavlja prikazan je žutom prugom na idućoj slici. Put počinju le-tom uz dolinu Save do doline Dunava. Niz Dunav putuju do Bugarske, gdje se odvajaju od njega i kreću na jug, do Grčke. Iz Europe u Aziju prelaze letom iznad Bospora (to je najuži prijelaz, rode ne vole letjeti iznad širokog mora). Lete preko Male Azije (Turska) i Bliskog istoka (Sirija, Liba-non, Izrael). Iz Izraela prelijeću u Egipat i tako stižu u Afriku, do doline Nila. Put dalje nastavljaju izravno na jug, preko Sudana i drugih afričkih država sve do Južnoafričke Republike. Naše rode uglavnom zimuju na krajnjem jugu Afrike, u provincijama Cape i Natal. Put od gnjezdilišta do zimo-vališta roda, ovisno o skretanjima, dug je od 12.000 do 15.000 km. Ovisno o vremenskim uvjetima i količini hrane uz put, brzina putovanja i dužina pojedinih etapa jako su različiti. Iako je to vrlo teško istražiti, pojedine etape vjerojatno su duge od 200-300 km do 500-600 km. Put ukupno traje od dva do četiri mjeseca. Primjerice, ako je u Sudanu najezda velikih skakavaca, koji su rodama dobra hrana, tamo se mogu zadržati i dva mjeseca, od rujna do studenog. Prve rode na jug Afrike stižu u listopadu, a one koje su se zadržale tek u prosincu. Povratak na gnjezdilišta znatno je brži jer se rode žure što prije doći i što prije zauzeti stara gnijezda. No put je dug i rode mogu naići na razne vremenske nepogode. Ako je put prošao bez većih nepogoda, sve rode dolaze krajem ožujka, zauzi-maju gnijezda, pare se i nesu jaja. Ako usput naiđu na nepogode, povratak se tih roda može znatno

13

0km

500 1000 1500

Selidbeni put hrvatskih roda

odužiti: neke rode dođu na vrijeme, a zaostale se vraćaju malo po malo, tijekom travnja i čak svibnja. Zabilježeno je da usamljene rode na gnijezdu čekaju partnera i po mjesec, dva. Rode koje pristignu tek u svibnju više ne stignu uspješno dovršiti gniježđenje i podići mlade do početka kolovoza. Stoga zakašnjele rode samo popravljaju i održavaju gnijezdo, ali obično ne nesu jaja.

U pretpovijesti rode se nisu gnijezdile u šumovitoj Europi. Gnijezdile su se na Bliskom i Srednjem istoku. Poljoprivreda je kao primarna ljudska djelatnost nastala upravo na tim područjima, za drev-nih civilizacija “plodnoga polumjeseca” od Egipta preko Bliskog istoka do Mezopotamije. Vjero-jatno su se u tom području životno rode povezivale s ljudima. Širenjem poljoprivrede preko Male Azije do Balkana i dalje u Europu, u tim su područjima krčene šume, uspostavljana je poljoprivreda i građena su ljudska naselja. Za poljoprivredom su se u Europu širile i rode. Stoga je današnji selid-beni put roda zapravo drevni put širenja poljoprivrede i civilizacije u Europu.Rode koje su prstenovane kao mlade u gnijezdu u Posavini i Posavlju nađene su na gniježđenju u Austriji, Sloveniji i Mađarskoj (na slici crvene točke).

14


Brojnost i ugroženost roda

Rode često stradavaju zbog pada gnijezda, sudara s električnim stupom, krivolova, a ugrožavaju ih i pro-mjene kvalitete staništa (pesticidi, isušivanje, zapuštanje pašnjaka i dr.)

U Hrvatskoj se gnijezdi 1100 – 1300 parova roda. Gnijezde su u cijeloj nizinskoj (Panonskoj) Hrvat-skoj. Najveći broj parova gnijezdi se u selima na poljoprivrednim područjima u dolinama velikih ri-jeka: Save, Drave i Dunava. Najgušća je populacija u Posavini (bez Posavlja u Slavoniji), gdje obitava gotovo polovica hrvatske populacije roda, oko 570 parova. Prema Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske, rode pripadaju kategoriji niskorizičnih vrsta (NT). To su vrste koje nisu ugrožene u strogom smislu te riječi jer stanje njihove populacije ne ispunjava kriterije za ugrožene vrste. No vrlo su blizu stanju ugroženosti i realno se može očekivati da će u budućnosti postati ugrožene. Status ugroženosti naših roda ovisi o očuvanju otvorenih područja s tradicionalnom poljoprivredom i stočarstvom, pogotovo u poplavnim područjima. Rode ponajviše ugrožavaju promjene kvalitete njihovih staništa zbog intenzivnih promjena u poljoprivredi. Glavne su prijetnje rodama isušivanje vlažnih travnjaka (livada i pašnjaka), sprječavanje poplava u poplav-nim ravnicama velikih rijeka izgradnjom nasipa, brana i odvodnih kanala, modernizacija poljopri-vrede te uporaba pesticida koji se akumuliraju u životinjama kojima se rode hrane. Na mnogim se pak područjima zapušta stočarstvo i poljoprivreda pa otvorena poljodjelska staništa zarastaju i postaju nepogodna za rode. Rode stradavaju i na selidbi i zimovanju u Africi, a veliku smrtnost uzro-kuju suše i širenje pustinja, ali i uništavanje insekticidima velikih skakavaca kojima se rode hrane. Ozljede zbog sudara s električnim žicama i posljedični udari struje također uzrokuju ugibanje roda. Na svom selidbenom putu i na zimovanju rode stradavaju i od krivolovaca. Ako se navedeni uzroci ugroženosti pojave zajedno, ili jedan za drugim, ili na velikim područjima, mogu uzrokovati znatan pad brojnosti roda, kao što se to dogodilo u drugoj polovici prošloga stoljeća u cijeloj Europi.

15

Rode i ljudi

Djelatnik Javne ustanove Sisačko-moslavačke županije i udruge AWAP zbrinjavaju ranjene rode

Život i opstanak roda uve-like ovisi o načinu života ljudi na selu

Rode su zasigurno jedna od najomiljenijih i napoznatijih europskih vrsta ptica. Nijhov dolazak i od-lazak najavljuje smjenu godišnjih doba, ljudi je povezuju i s prinovom u obitelji. Pozitivnom odnosu ljudi prema rodama zasigurno je pridonio i njihov način života jer se gnijezde u selima, a hrane se na poljoprivrednim područjima i uvijek su u blizini ljudi. Upravo zato opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradiconalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu.

16


Zaštita roda

Zakonska zaštita rodaZakonom o zaštiti prirode (NN 70/05, NN 139/08) (dalje: Zakon) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09) roda je strogo zaštićena svojta. Roda je zaštićena i međunarodnim sporazumima: Konvencijom o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencijom o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) i Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES). Na području Europske unije roda je zaštićena EU Direktivom o zaštiti ptica.

U skladu sa člankom 97. Zakona strogo zaštićene životinje zabranjeno je:u namjerno hvatati, držati i/ili ubijati; u namjerno oštećivati ili uništavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla, te područja njihova

razmnožavanja ili odmaranja; u namjerno uznemiravati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih i migracije, ako bi

uznemiravanje bilo značajno u odnosu na ciljeve zaštite; u namjerno uništavati ili uzimati jaja iz prirode ili držati prazna jaja; u prikrivati ih, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuđivati ili na bilo koji način

pribavljati i preparirati.

Pravilnikom o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinj-skom vrstama (NN br. 84/96, 79/02) određuje se visina naknade štete od 14.400,00 kn za ubijanje pojedinog primjerka rode, te za ostale nedopuštene radnje od 20 % do 80 % navedenog iznosa, ovisno o vrsti radnje, stupnju oštećenja i značenju zaštićene vrste.

Premještanje ili uklanjanje gnijezdaZa bilo kakvo postupanje s rodinim gnijezdom svakako je potrebno, u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode, od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode (dalje: Ministarstvo) zatražiti dopuštenje.

Ministarstvo može iznimno dopustiti radnje koje neće biti štetne za opstanak populacije rode, ako ne postoje druge pogodne mogućnosti, a odnose se na sprječavanje ozbiljnih šteta vlasništva, zašti-te zdravlja i sigurnosti ili drugih prevladavajućih javnih interesa (čl. 98. Zakona).Dopuštenje za premještanje ili uklanjanje gnijezda rode sadrži točno defi niranje radnje za premje-štanje ili uklanjanje gnijezda, a izdaje se na Zahtjev stranke.

Zahtjev za premještanje gnijezda na neku drugu lokaciju ili za uklanjanje gnijezda mora sadr-žavati:u razloge zbog kojih stranka traži premještanje ili uklanjanje gnijezda, sukladno čl. 98. Zakona,u opis situacije s fotografi jom,u adresu na kojoj se nalazi gnijezdo,u adresu na koju se namjerava preseliti gnijezdo,u ime i prezime podnositelja Zahtjeva s vlastoručnim potpisom,u upravna pristojba od 70,00 kn.

17

Postavljeni nosači za gnijezda roda na krovu i električnom stupu

Zahtjev je potrebno uputiti na adresu:Ministarstvo kultureUprava za zaštitu prirodeRunjaninova 210 000 Zagreb

Radnje vezane za premještanje ili uklanjanje gnijezda roda mogu se provoditi isključivo od 15. ruj-na do 1. veljače, kada rode nisu na gnijezdima.Troškove premještanja ili uklanjanja gnijezda snosi podnositelj Zahtjeva.Sve dodatne informacije mogu se dobiti od stručne i nadzorne službe županijskih javnih ustanova i Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje.

Štete nastale na krovu objekta na kojem se nalazi gnijezdo roda

18


Praćenje brojnosti rode u Hrvatskoj

Metode kojima se prati brojnost roda jesu:u prebrojavanje parova – utvrđuje se brojnost populacije na određenom mjestu,u prstenovanje – utvrđuju se putovi selidbe i mjesta zimovanja.

Na odabranom području u Donjoj Posavini od 2005. godine obavlja se monitoring gnjezdilišne po-pulacije roda, temeljem Ugovora sklopljenog između Ministarstva kulture, HAZU, Zavoda za orni-tologiju, JU Parka prirode Lonjsko polje, HEP-a i DP Elektra Sisak.

Monitoring roda na označenom području Posavine provodi se od 2005. godine

Prebrojavanje parova rodaPrebrojavanje roda u Hrvatskoj provodi se od 1984. godine, kad je bila i međunarodna godina pre-brojavanja i kada su sve europske zemlje provodile prebrojavanje roda. Osim međunarodnoga prebrojavanja, koji se provodi svake 10-te godine, u Hrvatskoj se svake godine provodi nacionalno prebrojavanje roda. Prebrojavanje roda provodi se obilaskom naselja i mjesta gniježđenja roda te određivanjem veličine populacije praćenjem parametara koji obuhvaćaju ukupan broj gnijezda roda, broj aktivnih parova roda, broj uspješnih parova (koji su uspjeli podići mlade), broj ptića i sl. U tom prebrojavanju su-djeluju djelatnici javnih ustanova (nadzornici i stručne službe), mnogobrojni ornitolozi, amateri, lokalne jedinice, udruge, društva, škole i ostali ljubitelji ptica. Veliku pomoć prebrojivačima na terenu pružaju vlasnici objekata i stanovnici naselja, koji svakod-nevno prate život rode i broj mladih u gnijezdu.

19

Županijska javna ustanova Sisačko-moslavačke županije započela je monitoring od svog osnutka 2007. godine preuzimanjem postojeće baze podataka. Tu je bazu podataka svake godine proširivala novim podatcima s područja cijele županije. Županijske javne ustanove Zagrebačke i Brodsko-po-savske županije uključile su se u praćenje brojnosti roda i njihovih gnijezda tijekom 2008.-2009. godine. Na području Parka prirode Lonjsko polje praćenje brojnosti gnijezdeće populacije roda pro-vodi se od 1999. godine.

Prstenovanje rodaPrstenovanje u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, a počelo se obavljati još 1910. godine prstenovanjem roda i lastavica, kao prvi projekt toga tipa u Hrvatskoj, koja je u tome bila među prvim zemljama u Europi. Zbog životne povezanosti roda s ljudima i njihove omiljenosti među ljudima, one su jedna od najbolje proučenih vrsta ptica. U posljednjih 20-ak godina prstenovanje je znatno intenzivirano. Monitoring i prstenovnje se provodi tako da se motritelji popnu na svako gnijezdo, prebroje i prste-nuju ptiće i prikupe podatke o statusu gnijezda. Prstenovanje roda organizira Zavod za ornitologiju HAZU, a provode ga dobrovoljni suradnici pr-stenovači diljem Hrvatske. U Posavini prstenovanje provodi Hrvatsko ornitološko društvo uz veliku pomoć HEP-a. Prstenovanje mladih u gnijezdu treba obaviti u pravo vrijeme i vrlo oprezno jer pr-sten može pasti s noge ako je prstenovanje obavljeno prerano, a prekasno prstenovanje može prou-zročiti preuranjeno odlijetanje mladih iz gnijezda. Osim aluminijskoga prstena na mlade rode u gnijezda stavljaju se veliki plastični prstenovi koji se dalekozorom mogu očitati iz dvorišta ili na poljima gdje se hrane.

Prebrojavanje roda provode nadzornici javnih ustanova

20


Zahvaljujući prstenovanju te praćenju prstenovanih ptica (očitavanju oznaka na prstenju) doznajemo mnoge “tajne” iz života roda: kojim putem sele, gdje zimuju, kolika je vjer-nost parteru i starom gnijezdu, koliki im je životni vijek i drugo. Na primjer, doznali smo da se većina mladih roda vraća u kraj u kojem su odrasle i da se gnijezde u blizini svog roditeljskoga gnijezda, ali da neke odlaze dosta daleko i gnijezde se u drugim državama.

Prema članku 65. do 68. Zakona Državni zavod za zašti-tu prirode uspostavlja, prati i organizira inventarizaciju i praćenje stanja prirode te vodi informacijski sustav za-štite prirode kao dio jedinstvenoga sustava Ministarstva, prema međunarodnim standardima i obvezama. Podatci o praćenju stanja (monitoringu) prirode dostavljaju se Ministarstvu. Radi kvalitetnog i stručnog praćenja stanja brojnosti rode, potrebno je sve prikupljene podatke do-staviti Državnom zavodu za zaštitu prirode, Trg Mažura-nića 5, 10 000 Zagreb, ili javnim ustanovama u pojedinim županijama, koje će podatke proslijediti Zavodu.

Prstenovanje mladih roda u gnijezdu

Upotreba dizalica pri prstenovanju

21

22


Posavina

Posavinu odlikuje veliko poplavno, nizinsko područje uz rijeku Savu koja je oblikovala nizinski kra-jobraz poplavnih polja, brojnih meandra i šuma hrasta lužnjaka. Duž Save smještena su naselja s dobro očuvanom tradicijom i drvenom arhitekturom. Lokalno stanovništvo bavi se tradicionalnim ekstenzivnim stočarenjem i podosta uzgojem udomaćenih zavičajnih pasmina konja hrvatski po-savac i hrvatski hladnokrvnjak, kojih je najveći broj u Sisačko-moslavačkoj županiji. Takav suživot čovjeka i prirode kroz stoljeća oblikovao je biološki i krajobrazno vrijedno područje poplavnih paš-njaka i vlažnih livada Posavine, iznimne bioraznolikosti.

Zahvaljujući prostranim i raznolikim staništima, jednom od najvećih mrijestilišta riba dunavskoga slijeva, na ovom području obitavaju i gnijezde se znatne populacije ptica močvarica – čaplje, žličar-ke, brojne patke te globalno ugrožene ptičje vrste kosac i orao štekavac.Važnost toga područja upotpunjava i vrijedna kulturna baština, koja se naročito ogleda u tradicij-skoj arhitekturi drvenih kuća, od kojih su neke stare i više od 200 godina.

23

Tradicionalne drvene posavske kuće na kojima se nalaze gnijezda roda kao prepoznatljiv motiv Posavine

Tradicionalno ekstenzivno stočarenje na poplavnim pašnjacima Posavine

24


25

Roda u Sisačko-moslavačkoj županiji

Javna ustanova “Zaštita prirode SMŽ”Javna ustanova “Zaštita prirode SMŽ” započela je raditi 2007. godine te do kraja 2009. godine ima četiri djelatnika. Djelatnost Ustanove određena je Zakonom te upravlja sa devet zaštićenih područja i područjima ekološke mreže na području Sisačko-moslavačke županije. Sisačko-moslavačku županiju karakteriziraju velika poplavna područja uz rijeku Savu, koja su ujedno i važna područja gnjezdilišta, hranilišta ili zimovališta ptičjih vrsta. To je područje izrazito bogato hranom za rodu i njezine potomke zbog očuvanosti prirode i bioraznolikosti. Bogato je vodotocima i izvorima, na poplavnim pašnjacima pase stoka (goveda, turopoljska svinja, najveći broj autohtonih pasmina konja - hrvatski hladnokrvnjak i hrvatski posavac), koja čuva pašnja-ke od zarastanja. To je područje prirodne retencije u sustavu obrane od poplava Zagreba i Siska. Stoga je to područje stoljećima poznato kao veliko gnjezdilište roda. Osobita prepoznatljivost tog kraja jesu gnijezda na krovovima drvenih posavskih kuća, što čini turističku atrakciju toga kraja. Na području Sisačko-moslavačke županije nalazi se i prvo europsko selo roda – Čigoč, u kojem ima više roda nego stanovnika. U cijeloj županiji posebno se ističu po prepoznatljivosti područja Lonjskoga polja, Odranskoga polja, Sunjskoga polja, Turopoljskoga luga, ornitoloških rezervata Dražiblato, Rakita i Krapje Đol, te područja Pokuplja i Pounja.

Zaštita rode u Sisačko-moslavačkoj županijiJavna ustanova Sisačko-moslavačke županije od 2007. godine uključena je u praćenje populacije roda i ostalih ugroženih ptičjih vrsta (kosac, crna roda i štekavac). Bazu podataka te godine preu-zela je od JU Parka prirode Lonjsko polje, koji je pratitio brojnost roda na području parka i okol-nih naselja uz granicu parka. Od tada djelatnici Ustanove marljivo obilaze naselja i bilježe zadane parametre te neprestano svake godine nadopunjuju bazu podataka o novim lokacijama gnijezda i

Prepoznatljivost poplavnih područja i tradicionalnoga života u Sisačko-moslavačkoj županiji

26


brojnosti populacije. Radi zaštite i očuvanja staništa ugroženih ptičjih vrsta pokrenuli smo mno-ge projekte i aktivnosti kroz programe zaštite, očuvanja, promocije i edukacije, korištenja prirod-nih vrijednosti te očuvanja sela i tradicionalne poljoprivrede kao temelja zaštite prirode. Cijeneći selo i ljude koji uz velike napore i ljubav čuvaju tradiciju i kulturu, nastojali smo, kroz projekte koje smo provodili u zaštićenim područjima, spojiti zaštitu prirode, poljoprivredu, tradiciju i tu-rizam, kao temelj opstanka i razvoja tih krajeva i na taj način pomoći ljudima da ostanu na selu, dajući im ulogu istinskih zaštitara prirode, što oni i jesu.

Projekti i aktivnosti koje je Ustanova provodila radi zaštite rode i očuvanja sela:u pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Sisačko-moslavačkoj županiji”;u očuvanje i revitalizacija staništa pašnjaka uklanjanjem invazivnih biljnih vrsta “Očuvanje vlaž-

nih staništa poplavnih polja Posavine” u suradnji s lokalnim udrugama uzgajivača konja, sufi -nanciranog od Fonda za zaštitu okoliša;

u “Škole promotori zaštite i očuvanja vodenih ekosustava i vlažnih staništa Sisačko-moslavač-ke županije” u suradnji s osnovnim i srednjim školama, provođenje ispitivanja kvalitete voda kao važnoga čimbenika u bioraznolikosti vlažnih staništa, sufi nanciran sredstvima Fonda za zaštitu okoliša;

u pokrenuta akcija uključivanja škola u monitoring rode u lokalnim sredinama;u edukacija škola i javnosti o važnosti vodozemaca i gmazova kao indikatora vodenih staništa,

publikacija “Vodozemci i gmazovi Odranskog polja”;u promocija autohtonih pasmina konja kao čuvara pašnjaka i bioraznolikosti (manifestacije sa

zapregama, predstavljanje na međunarodnoj konferenciji o izvornim pasminama i sortama RH u Šibeniku 2008.);

u na dojavu građana o uginuću roda zbog sumnje na zagađenje staništa (Donja Gračenica, 2008.), pokrenuta akcija izmuljivanja potoka, u suradnji s inspekcijskim službama i HV, VGI “Lonja-Trebež”;

u zbrinjavanje roda tijekom 2008. i 2009. godine u suradnji s udrugom AWAP i puštanje rehabi-litiranih roda u divljinu;

u pomoć vlasniku objekta kod sanacije dimnjaka na kojem se nalazilo gnijezdo, u suradnji s DVD-om, Palanjek, 2009.;

u uspostavljanje suradnje s HEP-om radi premještanja gnijezda na stupove i obnove starih no-sača gnijezda;

u ravnateljica M. Vizner je inicirala suradnju županijskih javnih ustanova na povezivanju i proši-renju projekta zaštite i očuvanja rode na susjedne županije duž rijeke Save i Pokuplja, uz struč-no vođenje DZZP-a, Zavoda za ornitologiju HAZU i Hrvatskog ornitološkoga društva;

u organizacija i provođenje manifestacije “Kosci za kosce”, sufi nancianog od T-HT u sklopu pro-vođenja akcijskoga plana zaštite kosca, u suradnji s DZZP-om i Vlatkom Dumbović, te revitali-zacija zapuštenih livada košanica kao staništa kosca i izvora hrane drugim pticama močvarica-ma uključivanjem lokalnoga stanovništva.

Sanacija dimnjaka Palanjek Projekt očuvanja staništa

27

Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Sisačko-moslavačkoj županiji”Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode” započeo je upravo u Sisačko-moslavačkoj županiji, a nositelj mu je bila županijska javna ustanova. Tijekom provođenja projekta djelatnici Ustanova prikupljali su dokumentaciju, a putem medija informirani su stanovnici županije, koji su nam se javljali iz krajeva za koje nismo imali podataka o gniježđenju roda. Najveći broj gnijezda smješten je na krovovima kuća i gospodarskih objekata, a manji dio na električnim stupovima. Od ukupnog broja gnijezda obuhvaćenih monitoringom u 2009. godini:u na krovovima je 323 gnijezda; u na stupovima je 88 gnijezda (+ 13 gnijezda u Lonjskom polju).Ukupno je isplaćeno 193.900,00 kn za 277 gnijezda u projektu za Sisačko-moslavačku županiju, a za 46 gnijezda nije obavljena isplata (najvećim dijelom u Parku prirode Lonjsko polje, 44 gnijezda) jer se nije mogla pribaviti dokumentacija od korisnika naknade (napušteni objekti, nemaju vlasnika, vlasnik živi daleko i dr.).

Manifestacija “Kosci za kosce”

Puštanje roda u divljinu, Čigoč Potpisivanje Ugovora: M. Petir (inicijator projekta); V. Mladineo (direktor Fonda); M. Vizner (ravnateljica JU)

28


Zanimljivo je da su vlasnici i korisnici objekta vrlo rado dočekivali djelatnike Ustanove, koji su u razgovoru doznavali razne zanimljivosti o rodama i o ljubavnim pričama parova roda, o dolasku rodana u selo koji nagovještava vrijeme u ovisnosti kako stoji na nogama, o dolasku beba s prolje-ćem, o njegovanju ozlijeđenih roda koje ostaju zimovati u garažama i razne druge nevjerojatne priče o legendarnim pticama. Rode se često nalaze kao motivi na odjeći i ukrasnim kućanskim predmetima i tako trajno ulaze u živote i uspomene domaćina.Posebnost naše županije jest obitelj Sučić iz sela Čigoč, svojevrsni rekorderi u broju gnijezda na krovovima objekata. Bojne rode našle su dom kod obitelji Sučić te krov kuće i gospodarskih obje-kata “krasi” 6 gnijezda bijele rode! Zanimljivo je da je u njihovu dvorištu, u nedostatku “elitnih” položaja, smješteno i najniže gnijezdo, na 2 metra visine na kokošinjcu. Brižni domaćini vrlo su ponosni na svoje rode iako oko njih ima i puno posla, čišćenja.Inicijator projekta gđa Marijana Petir u srpnju 2009. osobno je uručila obitelji Sučić naknadu za 6 gnijezda i priznanje za doprinos u očuvanju i zaštiti rode na području Sisačko-moslavačke županije.

Obitelji Sučić priznanje je uručila Marijana Petir

29

Park prirode Lonjsko polje Priča o zaštiti rode u samostalnoj Hrvatskoj započinje u Parku prirode Lonjsko polje i selu Čigoč - prvom europskom selu roda, malom posavskom selu, koje svake godine ugosti više roda nego što selo ima stanovnika, a u kojem je zabilježena najbolja prosječna uspješnost gniježđenja rode, navedena u svjetskoj znanstvenoj literaturi. Djelatnici nadzorne i stručne službe Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje prate brojnost rode u parku i utjecajnoj zoni (dio okolnih naselja) od svoga početka, dakle od 1999. godine. Du-gogodišnjim praćenjem utvrđeno je da populacija broji od 100 do 140 aktivnih parova rode, koji svake godine, ovisno o uspješnosti, othrane ukupno između 250 i 400 mladih roda. U 2009. godini u Parku prirode Lonjsko polje gnijezdio je 101 par roda, a othranili su 203 ptića. Samo se 13 parova gnijezdilo na električnim stupovima, dva su se para gnijezdila na drvetu, a ostali su se gnijezdili na krovovima kuća.

Važni projekti u zaštiti, očuvanju i promociji rode:u zaštita hranidbenih staništa, u suradnji s lokalnim stanovništvom i Hrvatskim vodama, obno-

vom pašnjaka zaraslih invazivnim biljnim vrstama;u tečaj za mlade nadzornike - do sada je certifi kat mladog nadzornika Parka prirode Lonjsko

polje dobilo 37 djece;u na poziv mještana Parka, mladi nadzornici i djelatnici Parka daruju nosače za gnijezda, koji

olakšavaju izgradnju novoga gnijezda;u djelatnici Javne ustanove Parka prirode Lonjsko polje zbrinjavaju rode koje su unesrećene,

ranjene i bolesne i upućuju ih na oporavak u centar za zbrinjavanje (Udruga za zbrinjavanje divljih životinja AWAP iz Zagreba);

u “Sporazum o suradnji na projektu praćenja populacije, monitoringa i prstenovanja roda na po-dručju Sisačko-moslavačke županije”;

u redovito godišnje prstenovanje, praćenje uspješnosti gniježđenja, broja aktivnih i praznih gni-jezda, broja mladih u gnijezdu, redukcije mladih roda, trenda stabilnosti populacije;

u suradnja s međunarodnim institucijama EURONATUR, IUCN, Ramsarska konvencija i UNES-CO (2009. godine selo Čigoč bilo je domaćin Međunarodne konferencije Europskih sela roda).

Mladi nadzornici uključeni u aktivnosti zaštite Predstavnik Ramsarske konvencije za Europu, gosp. Tobias Salathé pušta rehabilitirane rode (2009.)

30


31

Roda u Brodsko-posavskoj županiji

Javna ustanova Brodsko-posavske županijeJavna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije počela je raditi 2006. godine, a cilj joj je očuvanje zaštićenih područja i vrsta. Zadatak Ustanove jest briga o šest zaštićenih područja i ekološkoj mreži u županiji. To su područja:u posebni rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar,u posebni ornitološki rezervati bara Dvorina i Jelas ribnjaci, u značajni krajobrazi Gajna i Jelas polje.Sva ta područja, osim Muškoga bunara, u uskoj su vezi s rijekom Savom i o njoj ovise. To su bare, ribnjaci, poplavni pašnjaci i šume. Ta područja ujedno su od iznimne važnosti za ptičji svijet kao gnjezdišta ili odmorišta i hranilišta tijekom selidbe ptica. Jelas polje proglašeno je IBA područjem važnim za ptice po strogim međunarodnim kriterijima. Za ulazak u ekološku mrežu NATURA 2000 u Brodsko-posavskoj županiji predlaže se čak 12 područja kojima je opstanak nužno vezan uz rijeku Savu; (170 km njezina toka prolazi županijom).

Zaštita rode u Brodsko-posavskoj županijiUz tok rijeke Save smjestila se gotovo čitava populacija roda u Brodsko-posavskoj županiji. Uz ribnjake, bare i pašnjake, koje Sava plavi, i na okolnim oranicama nalaze dovoljnu količinu hrane, a u posavskim selima dobrodošlicu kad se svakoga proljeća vraćaju iz Afrike i traže svoja gnijezda.

Ustanova je u 2009. godini poduzela nekoliko akcija radi očuvanja roda i promoviranja njihove zaštite:u organizirala je i fi nancirala izmještanje rodina gnijezda s dimnjaka kotlovnice na izgrađenu

platformu u osnovnoj školi “Hugo Badalić” u Slavonskom Brodu;u o četiri zaprimljene molbe građana za izmještanje rodinih gnijezda djelatnici su Ustanove izvje-

stili Ministarstvo kulture koje je donijelo odgovarajuća rješenja;u osobito je vrijedna akcija puštanja roda iz Centra za zbrinjavanje zaštićenih životinja Ruščica.

To su bile mlade rode koje nisu bile dovoljno snažne za put u Afriku ili su ozlijeđene u prometu. U Centru su se o rodama brinuli članovi obitelji Milec, koji su vlasnici i osnivači Centra. Od

Centar za zbrinjavanje zaštićenih životinja Rušćica Izmještanje gnijezda s dimnjaka kotlovnice

32


sedam roda u Centru, šest ih je nakon prstenovanja pušteno na područje značajnog krajobraza Gajna. Sedma će zauvijek ostati u zatočeništvu. Stradala je u prometu te više ne može letjeti. Puštene rode nekoliko je dana hranio čuvar Gajne, kojeg sufi nancira Ustanova, a ubrzo su se rode uspješno osamostalile;

u djelatnica Ustanove sudjelovala je u akciji prstenovanja roda koje svake godine provodi dipl. ing. Mirko Šetina, a asistiraju mu članovi ekološke udruge Beuz i obitelj. Prstenovanje je obavljeno uz veliku pomoć Hrvatske elektroprivrede, koja je ustupila dizalicu na dva dana, a u akciji je prste-novano 49 mladih roda iz 26 gnijezda. Prstenovanje je fi nancirala udruga Beuz;

u pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Brodsko-posavskoj županiji” sufi nanciran dona-cijskim sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Brodsko-posavskoj županiji”Projekt smo počeli prikupljanjem podataka o rasprostranjenosti roda u županiji, pri čemu su nam pomogli djelatnici i učenici škola, lovačka društva i gospodin Mirko Šetina, koji nam je ustupio zadnji županijski popis roda iz 2004. godine. Na temelju dobivenih podataka obišli smo sva sela u područjima na kojima se rode gnijezde. Svako je gnijezdo fotografi rano i zabilježeni su osnovni podatci o gnijezdu. Korisnici objekata s gnijezdom na krovištu informirani su o projektu i načinu podnošenja zahtjeva s odgovarajućom dokumentacijom radi isplate novčane naknade. Djelatnici Ustanove zabilježili su 135 gnijezda u županiji:u 91 gnijezdo smješteno je na krovovima kuća, tornjevima crkava, štagljevima, gospodarskim

zgradama, silosima;u 44 gnijezda smještena su na stupovima, stupovima ulične rasvjete i električne mreže, drveću.Ukupno su isplaćene 82 novčane naknade. Za devet gnijezda na objektima, kojih su vlasnici imali pravo na naknadu, naknada nije isplaćena jer Ustanova nije mogla doći u kontakt s vlasnicima ili vlasnici nisu željeli podnijeti zahtjev. O projektu je Ustanova informirala javnost putem tiska (tjednik Posavska Hrvatska) i televizi-je (Brodska televizija). Tako su mnogi vlasnici gnijezda čuli za projekt i prije izlaska djelatnika Ustanove na teren. Najviše gnijezda roda ima selo Slavonski Kobaš – ukupno 15. Među općinama rekorder je općina Davor s 25 gnijezda. Pronalazili smo gnijezda na raznim mjestima: na spomenicima, tornjevima, crkvama, silosima. Jedna od specifi čnosti lokalnih roda jest gniježđenje na stablima, što u Hrvatskoj nije uobičajeno. U razgovoru s ljudima čuli smo i naučili puno o rodama. Neki su nam se žalili na štetu koju prave.

Potpisivanje Ugovora V. Mladineo (direktor

Fonda) i M. Pavičić (ravnatelj JU)

33

Neki su pričali o zmijama koje su donijele u dvorište. I pri prstenovanju smo se mogli uvjeriti u ekscentričnost tih lijepih ptica. U gnijezdu smo pronalazili mnoge svakodnevne predmete koje su zatrebale rodi iz nekih nama nedokučivih razloga. Bilo je tu žica za ribanje suđa, različitih krpa i rublja, spužvi i kojekakvih drugih svaštarija. Kao i u svakoj drugoj kući!

Usprkos tim ptičjim nestašlucima, većina seljana o svojim rodama ima samo riječi hvale. Pamte datume kad dolaze i odlaze, svaki dan iznova prebrojavaju mlade. Svakoga proljeća čekaju da klepetanje roda vrati proljeće u naš kraj. Stara gnijezda i njihovi dugovječni stanovnici odavno su postali dio života i dio obitelji ljudi koji uz njih žive. Jednu smo snašu u Slavonskom Kobašu pitali koliko je staro gnijezdo na njezinu štaglju. Rekla je uz smješak da nije tu jako dugo. Dočekalo ju je kad se udala u tu kuću – prije 40 godina. Jedan nam je gospodin ispričao kako je podigao mladu rodu prerano ispalu iz gnijezda. Izmučio se pecajući ribe i sitno sjeckajući odreske iz svoje škri-nje. “Uf, što mogu pojest!”, ponovio je nekoliko puta.

O simpatijama prema rodama u našem kraju svjedoči i priča o najpopularnijoj rodi Brodsko-posavske županije. To je Malena, zvijezda novina i televizije, tema priča i internetskih portala. Tu je rodu prije 16 godina pronašao Stjepan Vokić, domar OŠ I. Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu. Bila je nastri-jeljena te više nikada nije poletjela. Od tada su bili nerazdvojni. Pratila ga je čak i u ribolov. Gospodin Vokić napravio je i posebnu rampu da bi se mogla popeti do gnijezda na krovu. Zimi je smještena u prostoriji koja se zbog nje i grije. Da Malena ne drhti! Malena je pronašla i partnera Rodana. Zapravo, on je pronašao nju leteći iznad njezina gnijezda. Od tada joj se svakog proljeća vraća. Zajedno odgoje mlade, a onda slijedi teški rastanak jer im Rodan mora pokazati put do Afrike. I tako svake zime Male-na ostaje u Brodu, a Brođani s poštovanjem zagledaju u dvorište škole ne bi li ugledali bijelu pticu koja čeka svoju obitelj iz daleke Afrike.

Gnijezdo na dudu na 2 m visine u selu Gorici

Gnijezdo na boru u selu Prvči

Gnijezdo na silosu u Novoj Kapeli Gnijezdo na spomeniku u Sapcima

Gnijezdo na crkvi u OprisavcimaRoda Malena u Brodskom Varošu

34


35

Roda u Zagrebačkoj županiji

Javna ustanova “Zeleni prsten” Zagrebačke županijeJavna ustanova “Zeleni prsten” Zagrebačke županije osnovana je sredinom 2008. godine. Trenut-no je u Ustanovi zaposleno troje djelatnika, a u sklopu aktivnosti promatranja ptica angažiran je i vanjski suradnik Sandro Jurišić. Na području Zagrebačke županije zaštićeno je 29 područja temeljem Zakona u raznim kategori-jama, a Javna ustanova upravlja sa 27 zaštićenih područja. Od važnijih područja vlažnih staništa i područja važnih za ptičje vrste treba istaknuti ornitološke rezervate Jastrebarski lugovi, Zapre-šić-Sava-Strmec-Sava, Crna Mlaka (Ramsarsko područje i IBA) i značajni krajobraz Turopoljski lug i vlažne livade uz rijeku Odru.

Zaštita rode u Zagrebačkoj županijiUz terenske obilaske zaštićenih područja, Javna je ustanova u 2009. godini kroz projekte edu-kacije i inventarizacije provodila promociju zaštite i očuvanja vlažnih staništa i ptičjega svijeta:u pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Zagrebačkoj županiji”;u “Kosci za kosce” manifestacija u sklopu akcijskoga plana zaštite kosca;u “Ptice lijepe naše”;u zimsko prebrojavanje ptica močvarica;u promatranje ptica u ornitološkom rezervatu Strmec-Sava i ekološki značajnom području poto-

ka Bistrac i jezera Bobovica;u edukativno-stručni skup nastavnika bilologije i geografi je Zagrebačke županije za vlažna po-

dručja Žutice;u revitalizacija rijeke Odre;u zbrinjavanje ozlijeđenih roda;u “Pernati prijatelji u vrtu i šumi”;u postavljanje izložbe ‘’... nema vlažnih staništa, nema ni PTICE MOČVARICE” u Vrbovcu, Sv.

Ivanu Zelini i Ivanić-Gradu.

Tri mlade rode u gnijezdu (prebrojavanje mladih, 2009.)

Tradicionalna košnja livada (manifestacija “Kosci za kosce”)

36


Pilot projekt “Zaštita i očuvanje bijele rode u Zagrebačkoj županiji”Najvažniji projekt u 2009. godini svakako je “Zaštita i očuvanje bijele rode u Zagrebačkoj župani-ji”, a za njegovo je provođenje sredstva osigurao Fond za zašitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj projekta bio je monitoring i inventarizacija gnijezdećih parova roda te uz pomoć donacije Fonda očuvati bioraznolikost našeg ruralnoga područja.

Nikad nije objašnjeno zašto rode, ptice koje se izvorno gnijezde na visokom drveću, rado i često svijaju gnijezda na krovovima i dimljacima u neposredoj blizini čovjeka. No, to već stotinama godina čine. Neka gnijezda koja smo pronašli na terenu starija su od četrdeset godina, a rode ih stalno dograđuju i popravljaju pa mogu težiti i više od tone, što je veliki teret za građevinu. Izmještanje dugogodišnjega gnijezda roda s krova na neko drugo mjesto gotovo je nemoguće. Na terenu smo doznali od vlasnika kuća da su neuspješno godinama pokušavali premjestiti rode s kuće na štalu. Postavljali su na štale “križeve” nosače za gnijezda i započinjali gradnju da bi rode iduće godine na tom mjestu izgradile svoje gnijezdo. U proljeće bi rode došle i savile gnijezdo na istom mjestu, a kao materijal koristile bi granje baš s tih umjetnih nosača.

Sustavna istraživanja i monitoring rode ne provodi se na području Zagrebačke županije. Provode se sporadično, na manjem području, a provode ih Društva za zaštitu ptica uz pomoć svojih volon-tera, zaljubljenika u ptice. Podatci o tim istraživanjima i monitoringu šturi su, djelomični ili čak ni ne postoje jer nije vođena evidencija. Zato danas ne znamo niti približno točan broj gnijezdećih parova tih ptica. No, na žalost, znamo činjenicu da se svake godine taj broj smanjuje. U nekim se-

Unatoč postavljenom nosaču, roda je savila gnijezdo na “starom” mjestu

Potpisivanje Ugovora, direktor Fonda Vinko Mladineo, inicijatorica projekta Marijana Petir, ravnateljica

JU Martina Glasnović-Horvat, za-mjenik župana Damir Tomljenović

37

lima u Pisarovini ili okolici Ivanić-Grada nekada je gotovo svaka kuća imala barem jedno gnijezdo, a danas ih nema. Takav negativan trend pada gnijezdeće populacije alarmantan je i opasan te je stoga potrebno provoditi aktivnu zaštitu te ugrožene ptičje vrste.Javna ustanova “Zeleni prsten” Zagrebačke županije odlučila se da pri obilasku terena i priku-pljanju podataka u projektu popisuje sva uočena gnijezda, a ne samo gnijezda na građevinama, radi donacija korisnicima objekata za obnovu krovova. Monitoring su provodili djelatnici Javne ustanove i vanjski suradnik.

Monitoringom bijele rode determinirano je:u 94 gnijezda s gnijezdećim parovima na građevinama (kuće, štale, štagljevi i silosi),u 18 gnijezda na električnim stupovima, u ukupno 341 mlade rode.

Prosječno su u gnijezdu tri mladunca, a uočeno je da rode podižu veći broj mladunaca na električ-nim stupovima, gdje je prosjek 4 mlada po gnijezdu. Zasigurno “Selom roda” Zagrebačke županije može se proglasiti Donja Kupčina u Pisarovini, gdje u selu s tridesetak kuća ima 13 gnijezda. Najstarije je gnijezdo u Posavskim Bregima kod Ivanić-Grada, gdje se rode neprekidno gnijezde na dimljaku već osamdeset godina. Najveći broj mladunaca po gnijezdu u Maloj je Ostrni, gdje je uspješno othranjeno šest mladuna-ca. Temeljem svih podataka izradili smo Registar gnijezdećih parova, koji sada samo treba, u slje-dećim godinama, uz suradnju s Državnim zavodom za zašitu prirode, Zavodom za ornitologiju HAZU i Hrvatskim ornitološkim društvom, nadopunjavati da bismo dobili cjelovitu sliku stanja tih autohtonih ugroženih vrsta ptica te da bismo mogli odrediti i smjernice u ciljanoj zaštiti.

Rode često grade gnijezda i na dimnja-cima, što može biti opasno pri uporabi dimnjaka

38


Zahvala

Pilot projekt zaštite i očuvanja strogo zaštićene ptičje vrste rode, kao jedinstven projekt u RH, poka-zao je iznimne rezultate na terenu. Lokalno stanovništvo reakcijama odaje neizmjerno zadovoljstvo i inicijativu za očuvanjem gnijezda na krovovima kuća kao prepoznatljivom brendu posavskoga kra-ja. Ovo svojevrsno priznanje istinskim čuvarima prirode, osobito ove zaštićene vrste, koje je opsta-nak vezan uz čovjeka i selo, veliki je doprinos očuvanju bioraznolikosti i hrvatskoga sela kao nositelja kulturne, povijesne, tradicijske i prirodne baštine Republike Hrvatske.

U ime svih djelatnika javnih ustanova, partnera i suradnika na pilot projektu zahvaljujemo sabor-skoj zastupnici i predsjednici Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora, gospođi Marijani Petir kao inicijatoru ovog projekta, koja je znala prepoznati važnost sela i lokalnoga stanovništva u oču-vanju rode kao glavnog nositelja zaštite prirodnih vrijednosti i bioraznolikosti staništa Posavine.

Provođenje pilot projekta ne bi bilo moguće bez donacijskih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te stoga posebno zahvaljujemo direktoru Fonda, gospodinu Vinku Mladi-neu, koji je prepoznao važnost ovoga projekta za zaštitu i očuvanje rode i bioraznolikosti, očuvanje tradicije i prepoznatljivosti posavskoga sela, a koji je i omogućio tisak ove vrijedne publikacije. Ona će zasigurno imati pozitivan utjecaj na podizanje svijesti i edukaciju javnosti i lokalnoga stanov-ništva o potrebi zaštite ugrožene ptičje vrste, ali i jasnije dati uvid u tajne i život rode, te poboljšati razumijevanje i postupanje s gnijezdima i jedinkama te vrste.U pripremi materijala za publikaciju surađivali smo i sa stručnim institucijama te se zahvaljujemo na pomoći Državnom zavodu za zaštitu prirode i ravnatelju Davorinu Markoviću; Hrvatskom orni-tološkom društvu i gospodinu Draganu Radoviću; Zavodu za ornitologiju HAZU i ravnateljici Vesni Tutiš i Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu prirode. 16. studeni 2009.

Marija Vizner, ravnateljica Javne ustanove “Zaštita prirode SMŽ”

Martina Glasnović-Horvat,ravnateljica Javne ustanove “Zeleni prsten” Zagrebačke županije

Mario Pavičić, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županije

39

Info

Više informacija o zaštiti divljih svojti i ostalih prirodnih vrijednosti možete pronaći:

Državni zavod za zaštitu prirodeTrg Marulića 5, 10 000 ZAGREBTelefon: 01 5502 900Faks: 01 5502 901e-pošta: [email protected]

Ministarstvo kultureUprava za zaštitu prirodeSavska cesta 41/20, 10 000 ZagrebTelefon: 01 4866 102 Faks Uprave: 01 4866 100

Uprava za inspekcijske poslove zaštite prirode Savska cesta 41/23, 10 000 ZagrebTelefon: 01 4866 192 Faks Uprave: 01 4866 191www.min-kulture.hr

Zavod za ornitologiju HAZUGundulićeva 24, 10 000 Zagreb Telefon: 01 48 25 400Telefaks: 01 48 25 392e-pošta: [email protected]://info.hazu.hr/zavod_za_ornitologiju

JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županijeSisačka bb, 44 317 Popovača Telefon: 044/679 122Faks: 044/679 147 e-pošta: [email protected] www.zastita-prirode-smz.hr

JU “Zeleni prsten” Zagrebačke županije Ivana Lučića 2a/13, 10 000 ZagrebTelefon: 01/6111 552e-pošta: [email protected] www.priroda-zagrebacka.hr

JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko-posavske županijeTrg pobjede bb 35 000 Slavonski BrodTelefon: 035/ 409 042 Mob: 098 229 426e-pošta: [email protected] www.bpz.hr/upravna_tijela/zastita_prirode/default.aspx

Hrvatsko ornitološko društvoPavla Hatza 28, 10 000 ZagrebTel./faks: 01/4832 155

AWAP Udruga za zaštitu divljih životinja Jablanska 17 a, 10 293 Kraj Gornji, ZaprešićTel./faks: 01 339 2795 GSM : 098 281 648 (Zoran Horvat), 091 2302 215 (Ingeborg Bata)www.awap.hr

“Centar za zbrinjavanje zakonom zaštićenih životinja Ruščica”Ruščičkih žrtava 51, 35 208 RuščicaTel: 098/ 802-678Kontakt: Mirko Milec

REPUBLIKA HRVATSKA

Documents

Zaštita i očuvanje bijelerode - Natura SlavonicaRazmnožavanje Selidba Brojnost i ugroženost 15 16 18 22 25 31 35 38 39 p p p p p p p p p Rode i ljudi Zaštita roda Pračenje brojnosti