PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA

JE POSEBNO VAŽAN DIO SIGURNOSTI

EKSPLOZIJE I IZBIJANE VATRE NISU NAJČEŠĆI UZROČNICI NESREĆA NA RADU

MEĐUTIM, POSLJEDICE SU SPEKTA-KULARNE I DRAMATIČNE U POGLE-DU GUBITKA LJUDSKIH ŽIVOTA I MATERIJALNIH GUBITAKA

PRIMJER 1.

EKSPLOZIJA SE DOGODILA ZA VRIJEME ČIŠĆENJA BOJLERA LOŽENOG UGLJENOM.

DVA RADNIKA SU DOBILA FATALNE OPEKOTINE.

UZROK EKSPLOZIJE JE BIO KRATKI SPOJ U OŠTEĆENOM KABELU NA SVJETILJKI, KOJI JE ZAPALIO

UVITLANU PRAŠINU

2. PRIMJER

PRAŠINA MIJEŠANA S RAZREĐIVAČEM U MIKSERU.

PRAŠINA SE DODAVALA U MIKSER.STVORILA SE EKSPLOZIVNA SMJESA RAZREĐIVAČA I ZRAKA.

ELEKTROSTATSKA ISKRA JE ZAPALILA SMJESU.

RADNIK JE ZADOBIO OPASNE OPEKOTINE.

RADNIK NIJE DOVOLJNO INERTIZIRAO MIKSER PRIJE ZAPOČINJANJA PROCESA

EKSPLOZIJA UGROŽAVA ŽIVOT I ZDRAVLJE ZAPOSLENIKA

KAO

•NEKONTROLIRANI UČINCI PLAMENA I TLAKA

•PRISUTNOST OTROVNIH PRODUKATA REAKCIJE

•ODUZIMANJE KISIKA IZ OKOLIŠNOG AMBIJENTA

OPASNOST OD EKSPLOZIJE

MOŽE NASTATI U SVIM DJELATNOSTIMA KOJE RABE

ZAPALJIVE MATERIJALE

TO UKLJUČUJE• ULAZNE MATERIJALE• MEĐUPROIZVODE• KONAČNE • PROIZVODE• OTPATKE IZ RUTINSKIH POSLOVA

PODRUČJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

JE

ZAKONOM UREĐENO PODRUČJE

REGULATIVA koja se odnosI na to područje: PRAVILNIK O OPREMI I ZAŠTITNIM SUSTAVIMA

NAMJENJENIM ZA UPORABU U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

(NN br. 123/05) ( sukladan Directive 94/9/EC)

Popis usklađenih hrvatskih norma (NN 141/06, 27/08)

PRAVILNIK O NAJMANJIM ZAHTJEVIMA SIGURNOSTI I ZAŠTITE ZDRAVLJA RADNIKA TE TEHNIČKOM

NADGLEDANJU POSTROJENJA, OPREME, INSTALACIJA I UREĐAJA U PROSTORIMA UGROŽENIM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

(NN br. 39/06 i 106/07) (Directive 1999/92/EC)

ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU ( NN. 59/96, 94/96 I 114/03) (Directive 89/391/EEC)

ZAKONA O ENERGIJI ( NN. 68/01 I 177/04)

ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA ( NN 58/93 I 33/05)

OSNOVNA ZADAĆA ZAKONSKE REGULATIVE

JE

ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOSTI ZAPOSLENIKA KOJI RADE U PROSTORIMA UGROŽENIM OD

EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

USPOSTAVA SUSTAVA ZAŠTITE PROVODI SE UTVRĐIVANJEM SLIJEDEĆIH KORAKA:

•PREPOZNAVANJE OPASNOSTI I PROCJENA RIZIKA

•UTVRĐIVANJE POSEBNIH MJERA ZA POSTIZANJE SIGURNOSTII ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA ZBOG POJAVE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

•OSIGURAVANJE SIGURNOG RADNOG OKRUŽENJA I PRIMJERENOG NADGLEDANJA ZA VRIJEME PRISUTNOSTI ZAPOSLENIKA SUKLADNO PROCJENJENOM RIZIKU

•OSIGURAVANJE UČINKOVITE KOORDINA-CIJE AKO NEKOLIKO TVRTKI RADI NA ISTOM PROSTORU

•IZRADA EX-DOKUMENTA

PODRUČJE OPASNOST OD EKSPLOZIJE

KEMIJSKA INDUSTRIJA

PRERADA I PROCESUIRANJE ZAPALJIVIH PLINOVA, TEKUĆINA I KRUTIH MATERIJA. PROCESI MOGU STVORITI EKSPLOZIVNE SMJESE

NISKOGRADNJA I GRAĐEVINARSTVO

IZ TLA SE MOGU POJAVITI ZAPALJIVI PLINOVI. POTREBNO JE ELABORIRATI TEHNIČKE POSLOVE DA SE SPRIJEĆI NEKONTROLIRANA POJAVA PLINA I NJGOVO PALJENJE. SKUPLJANJE ZAPALJIVIH PLINOVA U SLABO VENTILIRANIM PROSTORIMA (TUNELI, PODRUMI ITD)

ENERGETSKA POSTROJENJA

UGLJEN KOJI NIJE EKSPLOZIVAN U DODIRU SA ZRAKOM, MOŽE SE PRETVORITI TRANSPORTOM, MRVLJENJEM I SUŠENJEM U UGLJENU PRAŠINU SPOSOBNU STVARATI EKSPLOZIVNE SMJESE PRAŠINE I ZRAKA

ZBRINJAVANJE OTPADA

KADA SE OTPADNA VODA OBRAĐUJE U POSTROJENJIMA ZA PROČIŠĆAVANJE, MOŽE GENERIRATI ZAPALJIVE PLINOVE KOJI TVORE EKSPLOZIVNE SMJESE SAZRAKOM

OPSKRBA PLINOM

EKSPLOZIVNA SMJESA PLIN/ZRAK MOŽE NASTATI USLIJED CURENJA, NA PR. ISTJECANJA

DRVNA INDUSTRIJA

PRERADOM DRVA NASTAJE DRVENA PRAŠINA. TO MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU PRAŠINA/ZRAK.NA PR. FILTERI, SILOSI

RADNJE BOJENJA

PRILIKOM RADA BOJENJA OTAPALA SE MIJEŠAJU SA ZRAKOM ŠTO MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU

POLJOPRIVREDA

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU BIO-PLINA NA FARMAMA. ISCURENJEM PLINA IZ POSTROJENJA MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU

METALOGRADNJA PRILIKOM OBRADE METALA (POSEBNO LAKIH METALA) NASTAJE METALNA PRAŠINA KOJA MOŽE STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU SA ZRAKOM

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

EKSPLOZIVNA PRAŠINA NASTAJE PRILIKOM TRANSPORTA I SKLADIŠTENJA ŽITARICA, ŠEĆERA ITD, POSEBNO JE TO UPASNO NA MJESTIMAODSISAVANJA (FILTERI)

FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

ČESTO SE KORISTI ALKOHOL KAO OTAPALO U PROIZVODNJI LIJEKOVA. AGENSI I POMOĆNI MATERIJALI MOGU STVORITI EKSPLOZIVNU SMJESU PRAŠINE (NA PR LAKTOZA)

RAFINERIJE UGLJIKOVODICI U RAFINERIJI, SVI SU ZAPA-LJIVI, ZAVISNO O PLAMIŠTU I NORMALNIM OKOLIŠNIM TEMPERATURAMA MOGU STVO-RITI EKSPL. SMJESU. U POSTROJENJA SE OPĆENITO SMATRAJU KAO MJESTA UGROŽENA EKSPL. ATMOSFEROM

OPORABA OTPADA

PRI OPORABI IZ MOŽE NASTATI OPASNOST EKSPLOZIJE, NA PR. POSUDE KOJE NISU POTPUNOISPRAŽNJENE, PAPIR ILI PLASTIČNA PRAŠINA

EKSPLOZIJANASTAJE

AKO JE PRISUTNA

GORIVA TVAR U SMJESI SA ZRAKOM (DOVOLJNO KISIKA)

UNUTAR GRANICA EKSPLOZIVNOSTI ZAJEDNO S IZVOROM PALJENJA

ZAPOSLENIK TREBA SPRIJEČITI NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

PRVI KORAK PROCJENA OPASNOSTI

MOŽE LI EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NASTATI POD UVJETIMA

PROCESA

I MOŽE LI BITI ZAPALJENA.

OVA JE PROCJENA UVIJEK INDIVIDUALNA I NE MOŽE SE POOPĆITI.

U SLUČAJU EKSPLOZIJE RADNIK JE IZLOŽEN:

•OPASNOSTI NEKONTROLIRANOGPLAMENA I •UČINAKA TLAKA U OBLIKU RADIJACIJE TOPLINE, PLAMENA, TLAČNIH UDARA I• •LETEĆIH PREDMETA KAO I• •ŠTETNIH PROIZVODA REAKCIJE I• •SMANJENJA KISIKA ZA DISANJE U OKOLINI.

PROCJENU OPASNOSTI POČETNO USMJERITI NA:

•VJEROJATNOST PRISUTANOSTI UČINKOVITOG IZVORA PALJENJA

•RAZMATRANJE UČINAKA EKSPLOZIJE U PROCJENI JE SEKUNDARNO JER KOD EKSPLOZIJE TREBA UVIJEK OČEKIVATI VELIKU ŠTETU

.•VJEROJATNOST POJAVE EXPLOZIVNE ATMOSFERE

PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OBAVITI ZA

• SVAKI POSAO ILI PROCES I • SVAKI RADNI STATUS ILI PROMJENU U POSTROJENJU.

PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OSNIVATI NA RADNIM STATUSIMA:

•NORMALNI RADNI UVJETI UKLJUČUJUĆI ODRŽAVANJE

•STAVLJANJE I POVLAČENJE IZ UPORABE

•GREŠKE I PREDVIDIVE GREŠKE

•KRIVE RADNJE KOJE SE MOGU PREDVIDJETI

PROCJENA OPASNOSTI SE MORA OBAVITI CJELOVITO.

VAŽNI ČINITELJI:

• UREĐAJI U UPORABI

• GRAĐEVINE I KONFIGURACIJA

• KORIŠTENI MATERIJALI

• UVJETI RADA I PROCESA

• MEĐUSOBNI UTJECAJI I POVEZIVANJE (OTVORI)

PRIMJENJENE METODE MORAJU IMATI SUSTAVNI PRISTUP

ČETIRI UVJETAPOTREBNA ZA EKSPLOZIJU

• VELIKI STUPANJ RASPRŠENOSTI ZAPALJIVE SUPSTANCE

• KONCENTRACIJA ZAPALJIVOG MEDIJA U EKSPLOZIVNIM GRANICAMA

• OPASNE KOLIČINE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

• UČINKOVIT IZVOR PALJENJA

ZA NASTANAK EKSPLOZIVNE ATMOSFERE JE BITNO:PLINOVI:

GRANICE EKSPLOZIVNOSTI

NAJVEĆE KONCENTRACIJE ZAPALJIVIH PLINA TIJEKOM RADA

ZAPALJIVE TEKUĆINE

GRANICE EKSPLOZIVNOSTI PARA

DONJA GRANICA EKSPLOZIVNOSTI MAGLICA

PLAMIŠTE

RADNA ILI OKOLIŠNA TEMPERATURA

NAČIN RADA S TEKUĆINAMA (ŠPRICANJE, RASPRŠIVANJE, ISPARAVANJE, KONDENZACIJA)

KORIŠTENJE NA VISOKIM TLAKOVIMA (HIDRAULIČKI SUSTAVI)

ZAPALJIVE PRAŠINE

NAČIN STVARANJA SLOJEVA PRAŠINE (BRUŠENJE, PRESIPAVANJE, PUNJNJE,

PRAŽNJENJE, SUŠENJE)

NAJVEĆE KONCENTRACIJE U ODNOSU NA DONJU GRANICU EKSPLOZIVNOSTI (ZA

PRAŠINU JE VAŽNA DONJA GRANICA)

VELIČINA ČESTICA

POJAVA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE

MORA SE NA RADNOM MJESTU ILI U POGONUODREDITI MJESTO POJAVE DA BI SE MOGLO PODUZETI MJERE UKLANJANJA

VAŽNE ČINJENICE ZA PROSUDBU KOD PLINOVA I PARA •GUSTOĆA U ODNOSU NA ZRAK•BRZINA KRETANJA ZRAKA (VEĆ MALO KRETANJE UTJEČE)

TEKUČINE I MAGLICE

• BRZINA ISPARAVANJA

• VELIČNA POVRŠINE S KOJE SE ISPARAVA I

• RADNA TEMPERATURA (RASPRŠIVANJE, ŠTRCANJE)

• TLAK KOJIM SE RASPRŠUJE TEKUĆINA

JE LI MOGUĆE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE?

ISPARAVANJE VEĆ MALE KOLIČINE ZAPALJIVE TEKUĆINE (KAO ŠTO JE UKAPLJENI PROPAN) MOŽE STVORITI VELIKE KOLIČINE ZAPALJIVIH PARA

1 LITRA UKAPLJENOG PROPANA AKO SE PRETVORI U PLIN I

RAZRIJEDI SA ZRAKOM DO DONJE GRANICE EKSPLOZIVNOSTI

STVARA

13 000 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE.

EKSPLOZIVNA PLINSKA ATMOSFERA SMJESA ZAPALJIVE TVARI U OBLIKU PLINA ILI PARE SA ZRAKOM U ATMOSFERSKIM UVJETIMA U KOJOJ SE NAKON PALJENJA IZGARANJE ŠIRI CIJELIM NEPOTROŠENOM SMJESOM.

POJAVA KOLIČINE ZAPALJIVOG MEDIJA

U PROSTORU,

DA SE MORAJU PODUZETI POSEBNE MJERE ZA OČUVANJE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI

ZAPOSLENIKA,

KLASIFICIRA PROSTOR KAO

UGROŽENI PROSTOR.

MJERE

PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

SE ODNOSE NA RAD POD ATMOSFERSKIM UVJETIMA

RAD UKLJUČUJE PROIZVODNJU, POSTUPKE, PROCESE, UNIŠTAVANJE, SKLADIŠTENJE, PREVOŽENJE, TRANSPORT U PROIZVODNJI CJEVOVODIMA ILI DRUGIM NAČINIMA.

NEUGROŽENI PROSTOR

PROSTOR U KOJEM SE NE OČEKUJE PRISUSTVO EKSPLOZIVNE PLINSKE ATMOSFERE U KOLIČINI KOJA IZISKUJE POSEBNE MJERE GLEDE KONSTRUKCIJE, UGRADBE i UPORABE UREĐAJA

NAČELA SIGURNOSTI

TEHNOLOŠKE JEDINICE I POSTROJENJA UGROŽENA EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM MORAJU BITI:

- PROJEKTIRANA- UPTREBLJAVANA- ODRŽAVANA

PODRUČJA KOJA SU OBRAĐENA DRUGIM DIREKTIVAMA A NE U OKVIRU PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE• PROSTORI KOJI SE KORISTE DIREKTNO ILI ZA VRIJEME TRETMANA PACIJENATA

• UPOREBA UREĐAJA KOJI KORISTE GORIVE PLINOVE

• RAD S EKSPLOZIVNIM SUSPSTANCAMA ILI NESTABILNIM KEMIJSKIM SUSPSTANCAMA

• VAĐENJE MINIRALNIH SUSPSTANCI

• KORIŠTENJE PRIJEVOZNIH SREDSTVA NA KOPNU, VODI I ZRAKU ZA ŠTO POSTOJE MEĐUNARODNI SPORAZUMI (ADNR, ADR, ICAO, IMO, RID)SREDSTVA TRANSPORTA U UGROŽENIM PROSTORIMA NISU ISKLJUČENA

RASPROSTIRANJE

EKSPLOZIVNE ATMOSFERE MORA SE OGRANIČITI NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU UZ DOBRO ODRŽAVANJE OBZIROM NA

- UČESTALOST- TRAJANJE- KOLIČINU

SVRHA KLASIFIKACIJE PROSTORA

ANALIZA I ODREĐIVANJE REALNE UGROŽENOSTI PROSTORA

CILJ

IZRADA DOKUMENTACIJE S- UCRTANIM ZONAMA OPASNOSTI I - - DEFINIRANIM PARAMETRIMA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE KOJA UGROŽAVA PROSTORE (GRUPE PLINOVA I TEMPERATURNI RAZREDI)

POSTUPAK KLASIFIKACIJE PROSTORA

PROVODE ZAPOSLENICI KOJI POZNAJU

- SVOJSTVA ZAPALJIVIH TVARI

- PROCESE- TEHNOLOŠKU OPREMU

UZ SURADNJU S TEHNIČKIM OSOBLJEM DRUGIH STRUKA

PRIMJER:1.ZAPALJIVI PLINOVI I PARE• UKAPLJENI PLIN (butane, butene,

propane,propylene), • PRIRODNI PLIN• ZAPALJIVI PLINOVI(ugljični monoksid ili metan)

ili• PLINOVITE ZAPALJIVE KEMIKALIJE (acetilen,

etilen oksid,vinilklorid)

2. ZAPALJIVE TEKUČINE (razređivači, goriva, nafta, maziva, otpadna ulja, boje, vodotopive i vodonetopive kemikalije)

3. PRAŠINE GORIVIH TVARI (ugljen, drvo, hrana – šećer, brašno, žitarice, plastika, metali ili kemikalije

GRUBA PROCJENA SE MOŽE NAČINITI “OD OKA”

AKO SE 8 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NALAZI U PROSTORIJI OD 80 m3 SMATRA SE DA JE POTENCIJALNO OPASNA

VIŠE OD 10 LITARA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE NA OGRANIČENOM MJESTU

UVIJEK TREBA

SMATRATI OPASNOM EKSPLOZIVNOM ATMOSFEROM

BEZ OBZIRA NA VELIČINU PROSTORA.

1 mm DEBELI SLOJ PRAŠINE

PREKO CIJELE POVRŠINE PODA DOVOLJAN JEDA

UZVITLAN ISPUNI

CIJELU PROSTORIJU, NORMALNE VISINE,

EKSPLOZIVNOM SMJESOM PRAŠINA/ZRAK

MOŽE LI SE STVARANJE OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE POUZDANO SPRIJEČITI?

MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE OBUHVAĆAJU

SVE MJERE SPRIJEČAVANJA STVARANJA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE,

SPRIJEČANJA PALJENJE OPASNE ATMOSFERE ILI

OLAKŠAVANJA UČINAKA EKSPLOZIJE TAKO DA SE OSIGURA

ZDRAVLJE I SIGURNOST ZAPOSLENIKA

PROSTORI KOJI SU POVEZANI PUTEM OTVORA S UGROŽENIM PROSTOROM MORAJU SE UZETI U OBZIR KOD ODREĐIVANJA UGROŽENOSTI PROSTORA.

PRIMJER:

OPASNE TVARI MOGU SE POJAVITI SLUČAJNO, NA PR. KADA SE SKLADIŠTI SLABA KISELINA ILI LUŽINA U METALNOJ POSUDI. U TOM SLUČAJU MOŽE POJAVITI VODIK USLIJED ELEKTROKEMIJSKE REAKCIJE I NAKUPLJATI SE PLINOVITOJ FAZI.

SPRIJEČAVANJENASTANKA OPASNE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE UVIJEK MORA BITI PRIORITET(PRIMARNA PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA)

• ZAMJENA ZAPALJIVIH S NEZAPALJIVIM MATERIJALIMA (VODENE OTOPINE, POVEČANA

KRUPNOĆA PRAŠINE)

• OGRANIČENJEM KONCENTRACIJE (TEMPERATURA 5° C ISPOD PLAMIŠTA ZA OTAPALO, 15°C ZA SMJESE, VIŠE OD GORNJE GRANICE ZA NISKA PLAMIŠTA-TANK ZA GORIVO U AUTU)

• INERTIZACIJA (UBACIVANJE INERTNIH MATERIJALA U ZAPALJIVE MATERIJALE ILI OKOLIŠ)

INERTNI PLINOVI.DUŠIK, UGLJIKDIOKSID, PLEMENITI PLINOVI, VODENA PARA I

ZAPALJIVI PLIN

INERTNE PRAŠINE:KALCIJEV SULFAT, AMONIJEV FOSFAT,NATRIJEV

HIDROKARBONAT, KAMENA PRAŠINA

VAŽNO: DA INERTNI MATERIJAL NE REAGIRA S ZAPALJIVOM MATERIJOM (ALUMINIJ - UGLJIČNI DIOKSID)

NATALOŽENA PRAŠINA MOŽE STVORITI TINJANJE (ŽARENJE S MALO ILI NIŠTA KISIKA)

POJEDINE SMJESE MOGU IZAZVATI JAKU EXOTERMIČKU REAKCIJU. KOJA MOŽE BITI UZROK PALJENJA - NA PR SMJESA 95 % VAPNENCA I 5 % UGLJA.

SPRJEČAVANJE ILI OGRANIČENJE STVARANJA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE U BLIZINI POSTROJENJA

POSTROJENJE MORA BITI TAKOVO DA

NEMA ZNAČAJNIH ISPUŠTANJA U PREDVIDIVOM RADU.

TO SE POSTIŽE

DOBRIM ODRŽAVANJEM.

AKO TO NIJE MOGUĆE VELIKA POMOĆ JE VENTILACIJA.

IZBJEGAVANJE IZVORA PALJENJA(SEKUNDARNA PROTUEKSPLOZIJSKA ZAŠTITA)

AKO NIJE MOGUĆE IZBJEĆI

EKSPLOZIVNU ATMOSFERU, PRIBJEGAVA SE

UKLANJANJU IZVORA PALJENJA – ELIMINACIJOM ILI ONEMOGUČAVANJEM PALJENJA TEHNIČKIM MJERAMA NA IZVORU

PALJENJA

POTENCIJALNI IZVORI PALJENJA

RAZREDBA UGROŽENOG PROSTORA(KLASIFIKACIJA - ZONE)

PROSTOR

U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA

JAVLJA U KOLIČINI DA SE MORAJU PODUZIMATI POSEBNE MJEREJE

UGROŽENIM PROSTOROM

VAŽNO ZA UČINKOVITOST VENTILACIJE

PLINOVI, PARE I MAGLICE:• NAJVEĆA KOLIČINA ZAPALJIVE MATERIJE (JAČINA IZVORA)• LOKACIJA IZVORA• UVJETI ISPUŠTANJA

PRAŠINE • JEDINO AKO JE ODSISAVANJE NA IZVORU • POUZDANO SPRIJEĆENO TALOŽENJE PRAŠINE

U NAJBOLJEM SLUČAJU REZULTAT JE:SMANJENJE PROŠIRENJA ZONE

AKO SE NE MOŽE SPRIJEČITI NASTAJANJE EKSPLOZIVNE ATMOSFERE TREBA SPRIJEČITI NJENO NASTAJANJE VENTILACIJOM

SLIJEDEĆE ČINJENICE TREBA UZETI U OBZIR KADA SE PROCJENJUJE UČINKOVITOST VENTILACIJE

•PLINOVI, PARE, MAGLICE: MORA SE OCIJENITI MAKSIMALNA KOLIČINA ZAPALJIVE MATERIJE KOJA MOŽE BITI ISPUŠTENA (JAKOST IZVORA) I POZNAVATI LOKACIJU IZVORA KAO I UVJETE ŠIRENJA

•PRAŠINE: VENTILACIJA PRIDONOSI ODGOVARAJUĆU ZAŠTITU AKO SE PROVODI ODSISAVANJE NA IZVORU I AKO JE ODLAGANJE PRAŠINE POUZDANO.

•U NAJBOLJEM SLUČAJU VENTILACIJA MOŽE ISKLJUČITI OPASNA MJESTA, OBZIROM NA OGRANIČENJA

•DAKLE MOŽE SE POSTIĆI SMANJENJE NASTANKA EKSPLOZIVNE ATMOSFERE ILI UBLAŽAVANJE OPASNOSTI (ZONE)

OSIM POZNAVANJA TOČNIH PARAMETARA IZVORA, POTREBNO JE DA:

•PARAMETRI INSTRUMENTA MORAJU BITI ODGOVARAJUĆI ZA UVJETE UPORABE, POSEBNO VRIJEME REAGIRANJA, RAZINA ALARMA, PROSJEČNA OSJETLJIVOST

•NESMIJU NASTATI ŠTETNI UČINCI USLIJED POJEDINAČNOG KVARA FUNKCIJE SUSTAVA ALARMA PLINA (POUZDANOST)

•BROJ I LOKACIJA MJERNIH TOČAKA MORA BITI TAKO IZABRANA DA PREDVIĐA DA ĆE SMJESE BITI DETEKTIRANE BRZO I POUZDANO

•MORA SE ZNATI KOLIKO JE PROSTOR UGROŽEN DO TRENUTKA PRORADE ZAŠTITNIH MJERA POKRENUTIH INSTRUMENTOM

ZONA 0:

PROSTOR U KOJEM JE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA STALNO ILI ČESTO( UNUTRAŠNJOST SPREMNIKA, BLIZINA ODUŠAKA I OTVORA VENTILACIJE)

ZONA 1:

PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA POJAVLJUJE U NORMALNOM RADU( UZ ZONU 0, NEPOSREDNO UZ BRTVE, VENTILE, )

ZONA 2:

PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NE JAVLJA ČESTO U NORMALNOM RADU, A KADA SE POAJAVI TO TRAJE KRATKO.( UZ ZONU 1 )

ZONA 20:

PROSTOR U KOJEM JE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA STALNO ILI ČESTO U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE( UNUTRAŠNJOST MLINOVA, SUŠIONIKA, SILOSA,SPREMNIKA, BLIZINA ODUŠAKA I OTVORA VENTILACIJE

ZONA 21:

PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA POJAVLJUJE U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE U NORMALNOM RADU(NEPOSREDNA BLIZINA PUNJENJA PRAŠKASTIH MATERIJALA)

ZONA 22:

PROSTOR U KOJEM SE EKSPLOZIVNA ATMOSFERA NE POJAVLJUJE ČESTO U OBLIKU OBLAKA ZAPALJIVE PRAŠINE U NORMALNOM RADU, A AKO SE POJAVI NE TRAJE DUGO(NEPOSREDNA BLIZINA SKLADIŠTENJA PRAŠKASTIH MATERIJALA)

ZONA IZVOR PALJENJA MORA BITI POUZDANO UKLONJEN(U ZONAMA 20,21,22 MOGUĆE TALOŽENJE PRAŠINE TREBA UZETI U OBZIR)

0 ILI 20oU NORMALNOM RADUoU PREDVIDIVIM SLUČAJEVIMA ILI GREŠKAMAoU SLUČAJEVIMA RIJETKIH GREŠAKA

1 ILI 21oU NORMALNOM RADU (NE GREŠKAMA)oU PREDVIDIVIM GREŠKAMA

2 ILI 22oU NORMALNOM RADU (NE GREŠKAMA)

TIPIČNI IZVORI PALJENJA• VRUĆA POVRŠINA

(ELEKTRIČKI UREĐAJI, VRUĆE CIJEVI, POKRETNI DIJELOVI, SLABO PODMAZIVANJE )

• PLAMEN ILI VRUĆI PLIN(SVAKI I NAJMANJI PLAMEN, PLAMEN KOD VARENJA)

• MEHANIČKI NASTALA ISKRA (UDARAC, STRUGANJE, BRUŠENJE)

• ELEKTRIČNI UREĐAJ(ISKRENJE I VRUĆE POVRŠINE)

• LUTAJUĆE STRUJE ILI STRUJE KATODNE ZAŠTITE

STATIČKI ELEKTRICITET

(POVRŠINE SA SPECIFIČNOM OTPORNOŠĆU >OD 109 Ωm,

SPECIFIČNE RADNJE KAONA ILUSTRACIJI)

• ATMOSFERSKO PRAŽNJENJE• • ELEKTROMAGNETSKA POLJA (9 kHz DO 300 GHz)

• VALNE DUŽINE –OPTIČKI SPEKTAR (1000 μm – 0,1 μm)

• IONIZACIJSKO ZRAČENJE

• ULTRAZVUK

• ADIABATSKA EKSPANZIJA

• KEMIJSKE REAKCIJE(REAKCIJE KOJE STVARAJU PREVISOKU TEMPERATURU-BEZ OBZIRA KAKO SU POKRENUTE )

ZAHTJEVI ZA OPERATIVNE UREĐAJE I INSTALACIJE

RADNI UREĐAJI I INSTALACIJE MORAJU BITI PRIMJERENI ZA UPORABU U UGROŽENOM PROSTORU UZIMAJUĆI U OBZIR RADNE UVJETE.

MORAJU BITI IZRAĐENI, INSTALIRANI I ODRŽAVANI DA NE MOGU IZAZVATI EKSPLOZIJU

ZONA KATEGORIJA IZVEDBA ZA

0 II 1G PLINSKU SMJESU, SMJESU PARA, MAGLICU

1 II 1G ILI 2G PLINSKU SMJESU, SMJESU PARA, MAGLICU

2 II 1G ILI 2G ILI 3G PLINSKU SMJESU, SMJESU PARA, MAGLICU

20 II 1 D SMJESU PRAŠINE

21 II 1D ILI 2D SMJESU PRAŠINE

22 II 1D ILI 2D ILI 3D SMJESU PRAŠINE

IZVEDBA UREĐAJA

UREĐAJI I SPOJNE NAPRAVE ILI INSTALACIJE SMIJU SE KORISITI SAMO ONDA AKO JE POUZDANO UTVRĐENO DA NE ĆE IZAZVATI EKSPLOZIJU

ORGANIZACIJSKE MJERE ZA PROTUEKSPLOZIJSKU ZAŠTITU

ORGANIZACIJSKE MJERE SE PODUZIMAJU TAMO GDJE SMO TEHNIČKE MJERE NISU DOVOLJNE ZA OSIGURAVANJE I ODRŽAVANJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE.

PRIMJER:

AKO SE RADI S INERTNIM PLINOM MORA GA SE ISKLJUČITI DA RADNIKNE BI OSTAO BEZ KISIKA ALI TADA DOLAZI DO OPASNOSTI EKSPLOZIJE

ORGANIZACIJSKE MJERE • IZRADA RADNIH UPUTA

• OBUKA ZAPOSLENIKA O PROTUEKSPLOZIJSKOJ ZAŠTITI

• UTVRDITI KOMPETENCIJU ZAPOSLENIKA

• UVESTI SUSTAV ODOBRENJA ZA RAD U UGROŽ. PROSTORU

• PROVODITI ODRŽAVANJE

• PROVODITI NADZOR I NADGLEDANJE

• OZNAČAVANJE UGROŽENOG PROSTORA, GDJE JE POTREBNO

ORGANIZACIJSKE MJERE MORAJU BITI DIO EX-DOKUMENTA

RADNE UPUTE

RADNE UPUTE SU UPUTSTAVA I PRAVILA IZVOĐENJA AKTIVNOSTI POSLODAVACA ZA POSLOPRIMCA U PISANOM OBLIKU

RADNE UPUTE OPISUJU OPASNOSTI ZA LJUDE I OKOLINU NA RADNOM MJESTU I UKAZUJU NA ZAŠTITNE MJERE KOJE SE MORAJU PROVODITI ILI NADGLEDATI.

RADNE UPUTE

MOGU SADRŽAVATI POPIS SVIH POKRETNIH UREĐAJA KOJI SE SMIJU KORISTITI U PROMATRANOM UGROŽENOM PROSTORU ILI UPUĆUJU KOJU ZAŠTITNU OPREMU MORAJU NOSITI ONI KOJI ULAZE U UGROŽENI PROSTOR.

RADNE UPUTE MORAJU BITI TAKO PISANE DA SU RAZUMLJIVE ONIMA KOJIMA SU NAMIJENJENE (NAČINOM PISANJA I JEZIKOM KOJI ZAPOSLENICI RAZUMIJU)

NADLEŽNOSTI RADNIKA

ZA SVAKO RADNO MJESTO TREBA BITI DOVOLJAN BROJ RADNIKA S POTREBNIM ISKUSTVOM I TRENINGOM ZA OBAVLJANJE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE

TRENING RADNIKA

POSLODAVAC MORA OSIGURATI RADNICIMA TRENING KOJIM ĆE IH UPOZNATI S OPASNOŠĆU OD EKSPLOZIJE NA RADNOM MJESTU I PODUZETIM MJERAMA ZAŠTITE.

RADNICI MORAJU BITI UPOZNATI:

S RADOM NA SIGURAN NAČIN U UGROŽENOM PROSTORU ILI NJEGOVOJ NEPOSREDNOJ BLIZINI.

S OSOBNOM ZAŠTITNOM OPREMOM KOJU MORAJU NOSITI ZA VRIJEME RADA.

TRENING SE MORA PLANIRATI I U PRIHVATLJIVIM PERIODIMA PONAVLJATI.

NADGLEDANJE

U UGROŽENOM PROSTORU MORA POSTOJATI SUSTAV NADZORA I OSIGURANJA NAD SIGURNOŠĆU I ZDRAVLJEM RADNIKA

DOZVOLA ZA RAD

RAD U UGROŽENOM PROSTORU,KOJI MOŽE IZAZVATI EKSPLOZIJU,

MORA BITI ODOBREN OD OSOBE KOJA JE ODGOVORNA I OVLAŠTENA.

NA ŠTO TREBA SADRŽAVATI DOZVOLA ZA OBAVLJANJE RADOVA :

• GDJE SE TOČNO IZVODI RAD

• JASNO NAZNAČENO KOJI ĆE SE RADOVI IZVESTI

• UKAZIVANJE NA OPASNOST

• POTREBNE PREDOSTROŽNOSTI (OSOBA TREBA POTPISATI DA JE VIDJELA DA PREDOSTROŽNOSTI POSTOJE)

• POTREBNA ZAŠTITNA OPREMA

• KADA RAD POČIMA I KADA SE PREDVIĐA ZAVRŠETAK

• PRIHVAČANJE, POTVRĐIVANJE RAZUMIJEVANJA

• IZVJEŠTAJ O UOČENIM ANOMALIJAMA TIJEKOM RADA

NAKON ZAVRŠETKA RADA

MORA SE PROVJERITI DA JE POSTROJENJE OPET SIGURNO I DA SU SVI UKLJUČENI INFORMIRANI DA JE POSAOGOTOV

ODRŽAVANJE

OBUHVAĆA POPRAVAK, SERVISIRANJE I NADZOR

PRIJE POČETKA ODRŽAVANJA UKLJUČENI U ODRŽAVANJE MORAJU BITI INFORMIRANI I OVLAŠTENI ZA POSAO.

POSAO MOGU OBAVLJATI SAMO OSPOSOBLJENI RADNICI

OPREMA. KOJA MOŽE IZAZVATI EKSPLOZIJU TIJEKOM RADA MORA MEHANIČKI I/ILI ELEKTRIČKI BITI ISKLJUČENA (AKO JE MOGUĆE)

AKO POSTOJI OPASNOST OD NA PR. LETEĆIH ČESTICA POTREBN JE NAČINITI ZASLANJANJE I OSTALE MJERE OPREZA

NADZOR I PROVJERE

PRIJE PRVE UPORABE, OŠTEĆENJA ILI PROMJENE MORA PROVESTI PROVJERA

CJELOKUPNE PROTUEKSPLOZIJSKE SIGURNOSTI

UČINKOVITOST PODUZETIH MJERA SE MORA PROVODITI KOMPETENTNO OSOBLJE U

ODMJERENIM (PLANIRANIM) INTERVALIMA

OZNAČAVANJE UGROŽENOG PROSTORAUGROŽENI PROSTOR TREBA BITI OZNAČEN NA SVOJIM RUBOVIMA ZNAKOM

KOORDINACIJA

AKO U ODREĐENOM PROSTORU RADI NEKOLIKO IZVOĐAČA MORA POSTOJATI KOORDINACIJA I

MORA SE ZNATI :

TKO JE ODGOVORAN ZA KOORDINACIJU

ŠTO SE MORA ZNATI:

• KOJI ĆE SE RADOVI IZVODITI

• PLANIRANI POČETAK I PRIHVATLJIVI ZAVRŠETAK RADOVA

• MJESTO RADA

• RADNICI KOJI ĆE SUDJELOVATI

• PLANIRANE METODE RADA KAO I MJERE I POSTUPCI IZ EX-DOKUMENTA

• IME ODGOVORNE OSOBE

TIPIČNI REZULTAT SLABE KOORDINACIJE,

KOJI VODI OPASNOSTI OD EKSPLOZIJE JE SLIJEDEĆI:

UGOVARAČ NIJE UPOZNAT S OKOLIŠNIM OPASNOSTIMA U TVRTKI GDJE JE ANGAŽIRAN I GDJE TREBA PRIMJENITI

SVOJ RAD

UNUTARNJA ORGANIZACIJA ČESTO NEZNA DA VANJSKI RADNICI RADE U TVRTKI I/ILI KOJU OPASNOST UNOSE IZVOĐENJEM RADOVA

MENADŽMENT TVRTKE NIJE OBJASNIO KAKO SE ON I NJIHOVI RADNICI MORAJU PONAŠATI U ODNOSU NA UGOVORNU OSOBU

MJERE OSIGURAVANJA SIGURNE KOOPERACIJE(BEZ OBZIRA NA OSOBNE OBVEZE):

• TRAŽENJE KONTAKTA

• SAVJETOVANJE

• POKAZIVANJE PROMIŠLJANJA

• POŠTOVANJE DOGOVORENOG

EX-DOKUMENT

PRAVILNIK O NAJMANJIM ZAHTJEVIMA (NN br. 39/06 i 106/07) OBVEZUJU POSLODAVCA NA IZRADU DOKUMENTA O PROTUEKSPLOZIJSKOJ ZAŠTITI (EX-DOKUMENT)

EX-DOKUMENT MORA SADRŽAVATI NAJMANJE:

• ODREĐENE I OCJENJENE OPASNOSTI NASTANKA EKSPLOZIJE

• PODUZETE ODGOVARAJUĆE MJERE

• PROVEDENU RAZREDBU PROSTORA U ZONE

• PRIMJENJENE MJERE PREMA PRAVILNIKU

• DOKUMENTE DA SU OPREMU I PROSTORI IZVEDENI NA NAČIN OSIGURAVANJA SIGURNOSTI

• DOKUMENTE DA SE OPREMA I INSTALACIJE KORISTE NA SIGURAN NAČIN

SADRŽAJ EX-DOKUMENTA

DOKUMENTACIJA:- POSTROJENJA I RADNIH PROSTORA- PROCESA I/ILI AKTIVNOSTI- O ZAPALJIVIM TVARIMA, IZVORIMA ISPUŠTANJA I NJIHOVIM KARAKTERISTIKAMA

PROCJENE RIZIKA (ANALIZA)

KLASIFIKACIJU PROSTORA

PODUZETE MJERE PROTUEKSPLOZIJSKE ZAŠTITE-TEHNIČKE MJERE-ORGANIZACIJSKE MJERE-PROTUEKSPLOZIJSKE MJERE

POPIS OPREME-ELEKTROENERGETSKU / INSTRUMENTACIJSKU-NEELEKTRIČNU OPREMU

PROJEKTE INSTALACIJA (ELEKTRIČNE/ NEELEKTRIČNE),