Zatita uma
mr. sc. Marina Popijae- mail: [email protected] web: www.hrsume.hr
Gospodarenje umama
Grafikon2
79.2
2.2
18.6
List1
Hrvatske ume d.o.o.79.2
druge dravne institucije2.2
privatni vlasnici18.6
List1
List2
List3
260 autohtonih umskih drvenastih vrsta riznica bioloke raznolikosti gospodarski znaajno ak 60 vrsta drvea
Zastupljenost u drvnoj zalihi
bukva (36,3%)
hrast lunjak (13,7%)
hrast kitnjak (9,9%) jela (9,4%) obini grab (7,6%)
sastojine se obavljaju prirodnom tehnologijom autohtonim ili udomaenim umskim vrstama drvea najvea ekoloka i gospodarska vrijednost mjeovite sastojine imajuprednost pred istim sastojinama
gospodarenje prema strogim ekolokim, socijalnim i ekonomskim standardimaDobro i uspjeno gospodarenje vezano je postupcima prema umi
FSC (The Forest Stewardship Council) certifikat za gospodarenje umama
Ciljevi gospodarenja umama :
osiguranje postojanosti ekosustavaodravanje i poboljanje opekorisnih funkcija umanapredno i potrajno gospodarenje
Prema namjeni ume mogu biti: gospodarskezatitneume s posebnom namjenomGospodarske ume koriste se prvenstveno za proizvodnju drva i drugih umskih proizvodaZatitne ume slue kao zatita zemljita od erozije, vodnih tokova, naselja, gospodarskih i drugih objekata
ume s posebnom namjenom:
ume i dijelovi uma registrirani kao objekti za proizvodnju umskog sjemena ume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog znaenja ume namjenjene znanstvenim istraivanjima, nastavi i drugim potrebama openarodne obrane, te potrebama utvrenim posebnim propisima ume namjenjene za odmor i rekreaciju
temperatura atmosfere raste uslijed efekta staklenikavodni potencijali izgradnja hidrosustavapromjena klimatskih uvjeta poremeaj godinjih doba (temperaturne i oborinske anomalije)Elementi koji utjeu na postojanost ekosustava:
Odravanje i poboljavanje opekorisnih funkcija uma napredno i potrajno gospodarenje umama (sustainable management)upravljanje i iskoritavanje uma i umskih zemljita u mjeri ouvanja bioloke raznolikosti (biodiversity), sposobnosti obnavljanja, vitalnosti i produktivnosti
Naela koje je potrebno ugraditi u nacionalne standardeKonvencija o biolokoj i krajobraznoj raznolikosti Konvencija o prekograninom oneienju zraka na velikim udaljenostimaEuropska konvencija o zatiti ivotinja u meunarodnom prometuMeunarodna konvencija o zatiti biljaKyoto protokolRezolucija i Ope deklaracije Ministarskih konferencija o zatiti europskih uma;EEC direktiva 79/409 o zatiti ptica u Europi,EEC direktiva 92/43 o zatiti stanita ivotinjskih i biljnih divljih vrsta u Europi s obvezom uspostave ekoloke mree Natura 2000Bernska konvencija o zatiti divljih vrsta, posebno ugroenih te zatita njihovih prirodnih stanita
Zatita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplavaZatita i unapreenje ljudskog okoliaUtjecaj na:vodni reim i hidroenergetski sustavplodnost tla i poljoprivrednu proizvodnjuklimufaunulovStvaranje kisika i proiavanje atmosfereRekreativna , turistika i zdravstvena funkcija
Opekorisne funkcije uma
uma titi tlo od erozije (vodom, snijegom, vjetrom), od osiromaenja tla, padanja kamenja te puzanja i klizanja tla
Hidroloka funkcija uma sastoji se u proiavanju podzemnih i povrinskih voda te u stalnosti opskrbe vodom i spreavanju njezina brzog otjecanja
Pored uvanja uma stalno naplouje i obogauje tlo raspadanjem listinca, otpalih grana, te ostataka kroanja
uma ublaava susjednim naseljima i poljoprivrednim povrinama klimatske ekstreme, dok u veim prostorima osigurava izmjenu zraka i spreava pojavu hladnih zranih strujanja
ume sa svojom sposobnou proiavanja zraka zadravaju na povrini lia i iglica velike koliine otrova
ume imaju znaajnu funkciju zatite naselja od oneienog zraka i buke
Rekreacijska funkcija je vea to je uma pristupanija, turistiku funkciju imaju ume koje svojim poloajem,izgledom, ali i drugim funkcijama poveavaju turistiki promet umama je sklonite i stanite mnogim ivotinjama i pticama Divlja je u naim umama prirodno bogatstvo, izvor ive hrane, objekt turizma, sporta i rekreacije te mogunost obavljanja znanstvenog rada
Zatita uma Zatita od poaraSuzbijanje biljnih bolestiSuzbijanje tetnikaPodizanje i odravanje ogradauvanje umaIzrada i odravanje prosjeka
Zatita uma regulirana je sljedeim zakonima: Zakon o umama Zakon o zatiti bilja Zakon o zatiti od poara Pravilnik o tehnikim mjerama za zatitu uma od poara, te drugi podzakonski akti
H d.o.o. izrauju godinji Plan zatite uma od poaraZa sve povrine uma izvrena je procjena opasnosti od poara, po kojoj su ume razvrstane po stupnjevima opasnosti od poara od I-IV, a povrine uma ucrtane su u pregledne zemljovide Osnovana je motrilako-dojavna sluba, koja se aktivira na podruju kra 1.lipnja
Za podruje kra osnovane su interventne skupine radnika na razini uprava uma podrunica, dok su na kontinentu osnovane jedinice na razini umarije U svrhu zatite uma od poara koriste se postojee gospodarske prosjeke kao i za tu namjenu izgraene protupoarne prosjeke i protupoarne prosjeke s elementima umskih cesta provode se uzgojni radovi (proreda, ienje, njega sastojina), a u sastojinama etinjaa obavlja se kresanje donjih grana i njihovo uklanjanje iz sastojina
Promidbene aktivnosti provode se preko spotova na HRT-a i drugim televizijskim kuama, obavijesti i upozorenja preko lokalnih radiopostaja, konferencija za tisak, postavljanjem jumbo plakata, te postavljanjem znakova upozorenja i zabrane na povrinama uma u I. i II. stupnju opasnosti od poara
Za sve povrine na priobalju karakteristini su sljedei uvjeti koji pogoduju nastanku poara:dugotrajno razdoblje suhog i toplog vremena
visoki stupanj zapaljivosti vegetacije (borovi, borovice, vegetacija bogata eterinim uljima, osuena trava i sl.)
velika gospodarska i krajobrazna vrijednost te stoga i pritisak na kupovinu nekretnina i izgradnju kua
pojaana uporaba uma za turizam, rekreaciju, sport, lov
zaputene poljoprivredne povrine, vinogradi i maslinici
nedovoljno razvijena infrastruktura
Na podruju Republike Hrvatske registrirani su jai napadi tetnika:
borova etnjaka, gubara, mrazovca, hrastovog savijaa, potkornjaka
Utvreni su i napadi slabijeg intenziteta ili na manjim povrinama: hrastove ose listarice, smrekine ose listarice, borovog savijaa, areva tuljara, jasenove pipe, irotoa, kukavijeg suznika, johine pipe, topoline zlatice i niza drugih
Od biljnih bolesti stalna je pojava hrastove pepelnice, rak kore pitomog kestena, mednjaa, crvena trule
Nuno je istai i stalnu prisutnost raznih vrsta glodavaca
zatita uma od bolesti i tetnika provodi se u skladu s Planom za tekuu godinu i potrebama nastalim praenjem tetnika i biljnih bolesti u suradnji strunjaka "Hrvatskih umad.o.o. i dijagnostiko-prognostike slube umarskog instituta u Jastrebarskome hrastova je pepelnica suzbijana zrakoplovom i terestiki
Uzronici oteenosti uma
nepovoljne vremenske prilike, posebice sua, kukci i biljne bolesti, zatim gljive, oneienost zraka i umski poariPremjetaj ciklone Baskijski zaljev Gorski Kotar
Proces umiranja uma nije reverzibilan takvih pojava u prirodi nemaJedna od mogunosti sanacije je pomou umjetnih gnojiva vratiti tlu gubitak hranjivih tvari te kompenzirati unos kiselinaPoznato je da i unos umjetnih gnojiva na vee povrine donosi dalekosene promjene, ako se prekorai depozicija S i N u tlu nee ni gnojivima biti mogua revitalizacija
Zatita uma = zatita temeljne vrijednosti drave i glavnog resursa za njezin daljnji razvitak
Temeljna naela hrvatskoga umarstva su potrajno gospodarenje s ouvanjem prirodne strukture i raznolikosti uma, te trajno poveanje stabilnosti i kakvoe gospodarskih i opekorisnih funkcija uma
KATEGORIJA ZATITEBROJPOVRINA KOPNA (km2)POVRINA MORA (km2)UKUPNA POVRINA (km2)nacionalni park8763235998park prirode104006414047strogi rezervat224-24posebni rezervat743187325park-uma3679-79zatieni krajolik32405-405spomenik prirode806-6spomenik parkovne arhitekture1149-9UKUPNO35656102835893
