STANJE UNIJE 2018.VRIJEME ZA EUROPSKI SUVERENITET

Govor o stanju Unije 2018.

2

UVOD: TRAJNA ODGOVORNOST I OPREZ

Gospodine predsjedniče,

poštovani zastupnici,

povijest katkad zastajkuje na putu naprijed, ali lako nas pretekne.

Tako je i s djelovanjem Komisije. Za postizanje trajnih promjena na raspolaganju joj je samo jedan mandat od pet godina.

Ova je Komisija samo kotačić, jedan kratak trenutak u dugoj povijesti Europske unije. Ali još nije vrijeme za rezimiranje rezultata rada Komisije kojom predsjedam.

Stoga vam danas neću iznijeti pregled onog što smo uspjeli ostvariti tijekom protekle četiri godine.

Umjesto toga reći ću vam da u sljedećih dvanaest mjeseci nećemo posustati u nastojanju da ovu nesavršenu Uniju svakim danom pomalo usavršimo.

Neke stvari još treba napraviti i o tome bih ovog jutra htio govoriti.

Bez samozadovoljstva. Bez busanja u prsa. Samo skromnost i rad. To je stav koji će zauzeti Komisija, to je naš plan za mjesece koji slijede.

Ponekad se povijest, i to povijest u pravom smislu riječi, bez najave uplete u život nacija i dugo se ondje zadrži.

Tako je bilo i 1914., kad je europski kontinent iznenada zahvatio Prvi svjetski rat, nakon toliko pozitivne, mirne i optimistične 1913.

Europljani su 1913. očekivali da će trajno živjeti u miru. Međutim, sljedeće je godine u Europi buknuo razoran rat.

Ne spominjem to razdoblje zbog toga što mislim da smo na rubu nove katastrofe.

Europska unija zaštitnik je mira. Budimo zahvalni što živimo u miru na našem kontinentu, što nam je omo-gućila Europska unija.

Više poštujmo Europsku uniju, nemojmo joj kaljati obraz, branimo svoj način života.

Treba nam domoljublje koje nije usmjereno protiv drugih. Odbacimo onaj pretjerani nacionalizam koji širi mržnju i uništava sve pred sobom. Onaj nacionalizam koji upire prstom u drugoga umjesto da pokuša

osmisliti bolji suživot.

Pakt na kojem se temelji Europska unija – nikad više rat – i dalje je snažan imperativ. A

obveza nam je da budemo oprezni, i kod kuće i vani.

3

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

STANJE NAŠE UNIJE 2018.

NAPORI KOJI DONOSE REZULTATE

Poštovani zastupnici,

kakvo je stanje Europske unije 2018.?

Deset godina nakon propasti banke Lehman Brothers Europa je prebrodila ekonomsku i financijsku krizu koja je došla izvana i koja nas je u mnogim područjima teško pogodila.

Europsko gospodarstvo raste već 21 uzastopno tromjesečje.

Zaposlenost ponovno raste, od 2014. otvoreno je gotovo 12 milijuna radnih mjesta, što je više od ukupnog broja stanovnika Belgije.

U Europi još nikad nije bilo zaposleno toliko ljudi – 239 milijuna muškaraca i žena.

Nezaposlenost mladih doseže 14,8 %. Iako je taj postotak i dalje previsok, on od 2000. nikad nije bio niži.

Ponovno se ulaže u Europu, posebno zahvaljujući našem Europskom fondu za strateška ulaganja, koji neki i dalje, iako sve rjeđe, zovu „Junckerov plan”. Taj fond privukao je javna i privatna ulaganja u vrijednosti od 335 milijardi eura. Približavamo se brojci od 400 milijardi eura.

Moram spomenuti Grčku. Nakon bolnih godina prepunih golemih socijalnih problema, ali i velike solidarnosti, Grčka je uspjela završiti provedbu programa stabilnosti i opet stati na noge. Čestitam grčkom narodu što je podnio taj nadljudski napor, napor koji ostali Europljani i dalje podcjenjuju. Oduvijek sam branio Grčku, njezino dostojan-stvo, ulogu u Europi, a posebno njezin stalni položaj u europodručju. I dalje sam na nju ponosan.

Europa se oporavlja i kao trgovinska sila. Njezina moć na svjetskom tržištu samo je dokaz da postoji potreba za zajedničkim suverenite-tom. Europska unija sklopila je sporazume o trgovini sa 70 zemalja. Naše gospodarstvo čini 40 % svjetskog BDP-a. Zahvaljujući tim često neopravdano osporavanim sporazumima izvozimo visoke europske standarde sigurnosti hrane, rada, zaštite okoliša i potrošačkih prava u druge dijelove svijeta.

Kad sam u srpnju usred opasnog razdoblja međunarodnih tenzija u istom tjednu posjetio Peking, Tokio i Washington, kao predsjednik Komisije govorio sam uime najvećeg jedinstvenog tržišta na svijetu, uime Unije koja čini petinu svjetskoga gospodarstva, uime Unije koja je spremna braniti svoje vrijednosti i svoje interese. Europu sam predstavio kao otvoren, ali ne i naivan kontinent.

Europsko mi je jedinstvo, koje sam predstavljao u načelu i praksi, dalo snagu da se izborim za opipljive re-zultate za naše građane i poduzeća.

Kad smo jedinstveni, mi Europljani nezaobilazna smo sila.

U Washingtonu sam govorio uime Europe. Sporazum koji sam postigao s predsjednikom Trumpom za neke je bio iznenađenje. Međutim, ne bi trebalo biti iznenađenje da Europa postiže uspjehe kad je jedinstvena.

Kad je to potrebno, Europa mora djelovati kao jedno.

Europska unija sklopila

je sporazume o trgovini sa

70 zemalja. Naše gospodarstvo čini 40 % svjetskog

BDP-a.

4

GLOBALNA ODGOVORNOST

Bili smo jedinstveni kad je trebalo stati u zaštitu Pariškog klimatskog sporazuma jer mi Europljani želimo idućim naraštajima ostaviti čišći planet. Podržavam zaključke našeg povjerenika za klimatsku i ener-getsku politiku o ciljevima smanjenja emisija CO2 do 2030. Oni su znanstveno utemeljeni i politički nužni.

Ljetošnje su suše bile bolan podsjetnik, i to ne samo poljoprivrednicima, na važnost zaštite budućnosti za iduće naraštaje. Ne smijemo se oglušiti na izazov s kojim se suočavamo. Mi u Komisiji i vi u Parlamentu moramo gledati prema budućnosti.

Poštovani zastupnici,

svijet se neprestano mijenja i postao je nestabilniji nego ikad. Vanjski izazovi s kojima se Europa suočava množe se iz dana u dan.

Zato ne smijemo ni načas posustati u nastojanju da stvorimo jedinstveniju Europu.

Europa može pridonijeti stabilnosti, što je bio slučaj u uzastopnim proširenjima Europske unije, koja ja i dalje smatram uspješnima jer smo europskom geografskom prostoru i povijesti omogućili pomirbu.

No naš posao nije završen. Moramo biti vjerodostojni u našem stavu prema zapadnom Balkanu. Inače će nam drugi odlučivati o najbližem susjedstvu.

Pogledajmo i što se događa oko nas. Svaki bi Europljanin morao biti duboko zabrinut zbog onoga što se trenutno događa u Idlibu. Ne smijemo zatvoriti oči pred tom prijetnjom humanitarne katastrofe.

Sukob u Siriji pokazuje kako se međunarodni pravni poredak koji je Europljanima pomogao nakon Drugoga svjetskog rata sve više do-vodi u pitanje.

Europa danas više ne može biti sigurna da se može pouzdati u riječ koju je netko dao jučer.

Jučerašnji savezi možda sutra neće postojati

5

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

VRIJEME ZA EUROPSKI SUVERENITET

Dame i gospodo,

današnjem svijetu treba snažna i jedinstvena Europa.

Europa koja se zalaže za mir, trgovinske sporazume i stabilne odnose valuta, iako drugi katkad biraju trgo-vinski i valutni rat. Protivnik sam jednostrane politike koja ne vodi računa o nadama i očekivanjima drugih. Uvijek ću voditi politiku otvorenosti prema drugima.

Objedini li Europa sve političke, gospodarske i vojne snage svojih članica, moći će prerasti isključivu ulogu „globalnog platiše“, koju u svakom slučaju želimo zadržati. Moramo se okrenuti ulozi globalne sile. Pri-stajemo biti globalni platiše, ali moramo biti i globalna sila.

Zbog toga sam 2014., unatoč golemu otporu, ponovno pokrenuo projekt europske obrambene unije. I zato će idućih mjeseci Komisija nastaviti raditi na tome da Europski fond za obranu i stalna strukturirana suradnja u području obrane postanu potpuno operativni.

Ovdje moram objasniti da ne želimo militarizirati Europsku uniju. Želimo veću odgovornost i neovisnost.

Zato što samo snažna i jedinstvena Europa može zaštititi naše građane od unutarnjih i vanjskih prijetnji, od terorizma do klimatskih promjena.

Samo snažna i jedinstvena Europa može očuvati radna mjesta u otvorenom, međusobno povezanom svijetu.

Samo se snažna i jedinstvena Europa može nositi s izazovima globalne digitalizacije.

Mi Europljani imamo najveće jedinstveno tržište na svijetu i možemo odrediti standarde za velike podatke, umjetnu inteligenciju, automatizaciju, a da pritom očuvamo vrijednosti, prava i individualnost svojih građana, ali za to moramo biti jedinstveni.

Snažna i jedinstvena Europa državama članicama omogućuje nezamisliv razvoj. Zahvaljujući programu Galileo Europa danas sudjeluje u svemirskoj utrci. Nijedna država članica ne bi mogla poslati u orbitu 26 satelita za 400 milijuna korisnika u svijetu. Nijedna država članica to ne bi mogla sama napraviti. Galileo je ponajprije, ako ne i isključivo, europski uspjeh. Bez Europe ne bi bilo Galilea. Budimo ponosni na to.

Poštovani predsjedniče,

zbog geopolitike u ovome je trenutku važno pitanje europskog suvereniteta. Trenutak u kojem Europa treba uzeti svoju sudbinu u svoje ruke. Trenutak za Weltpolitikfähigkeit – sposobnost da kao Unija odigramo vjerodostojnu ulogu u oblikovanju globalnih događaja. Trenutak da Unija postane suvereni subjekt u međunarodnim odnosima.

Europski suverenitet ne zamjenjuje nacionalni suverenitet država članica nego iz njega izvire. Dijeljenjem suvereniteta kad je to potrebno svaka država članica postaje snažnija.

Vjera u moto „jedinstveni smo jači” bit je članstva u Europskoj uniji.

Zahvaljujući programu Galileo

Europa danas sudjeluje u svemirskoj utrci. Nijedna

država članica ne bi mogla poslati u orbitu

26 satelita za 400 milijuna korisnika

u svijetu.

6

Europski suverenitet ne smije se usmjeriti ni protiv koga. Europa je kontinent otvorenosti i tolerancije. To će i ostati.

Europa nije utvrda koja okreće leđa svijetu, a posebno svijetu koji pati. Europa nije otok. Ona je bila i ostat će povezana sa svijetom. Naš planet pripada svima, a ne samo nekolicini.

To će ujedno biti izazov izbora za Europski parlament koji će se održati u svibnju 2019. Preostalih 250 dana do europskih izbora moramo iskoristiti da građanima dokažemo da, kada djeluje zajedno, Unija može ostvariti rezultate i ispuniti obveze preuzete na početku ovog mandata.

Prije europskih izbora moramo pokazati da je Europa kadra premostiti razlike između sjevera i juga, istoka i zapada, lijevih i desnih. Europa je premala za podjele.

Moramo pokazati da zajedno, kao Unija, možemo zasijati sjeme jedne još suverenije Europe.

ISPUNJAVANJE OBEĆANJA

Poštovani zastupnici,

kada u svibnju 2019. budemo izlazili na izbore, građane Europe neće zanimati što je Komisija predložila. No itekako će ih zanimati da internetski divovi plaćaju porez ondje gdje ostvaruju profit. Birači, a kao što mi je poznato i mnogi od vas, žele da Komisijin prijedlog o tome što prije uđe u zakonodavstvo. Oni koji to žele u potpunosti su u pravu.

Kada Europljani 2019. izađu na izbore, neće ih toliko oduševiti dobra volja Komisije da zaštiti oceane od plastike za jednokratnu uporabu. Želimo li da nam Europljani vjeruju i želimo li ih uvjeriti u ispravnost naših postupaka, moramo donijeti europski propis o potpunoj zabrani plastike, kao što je to Komisija predložila.

Svi mi izjavljujemo, uglavnom u prigodnim govorima, kako moramo biti odlučniji u velikim, a suzdržaniji u malim pitanjima. Europljani nam, međutim, neće pljeskati ako i dalje zbog europskih propisa budu morali pomicati sat dvaput na godinu. Komisija danas predlaže da se to promijeni. Pomicanje sata treba ukinuti. U skladu s načelom supsidijarnosti, države članice moraju same odlučiti trebaju li se njihovi građani ravnati prema ljetnom ili zimskom vremenu. Očekujem da jednako misle i Parlament i Vijeće te da će pronaći rješenje u skladu s unutarnjim tržištem. To zahtijeva hitno rješavanje.

Zato pozivam sve da u idućim mjesecima blisko međusobno surađuju kako bismo prije izbora za Europski parlament mogli ispuniti ono što smo obećali 2014.

Na početku svojeg mandata zajedno smo obećali da ćemo dovršiti inovativno jedinstveno digitalno tržište, bolje povezanu ekonomsku i monetarnu uniju, bankovnu uniju, uniju tržišta kapitala, pravednije jedinstveno tržište, energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom, sveobuhvatni program za migracije i sigurnosnu uniju te smo se obvezali, barem većina nas, da više nećemo zanemarivati socijalnu dimenziju Europe, već je usmjeriti prema budućnosti.

Komisija je predstavila sve prijedloge i inicijative koje smo najavili 2014. O polovini tih prijedloga Parlament i Vijeće već su postigli dogovor, 20 % prijedloga na vrlo je dobrom putu da bude doneseno, a 30 % prijedloga zapelo je zbog djelomice zahtjevnih savjetovanja.

7

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

Dame i gospodo,

ne prihvaćam da se sva odgovornost za propuste, kojih je naravno bilo, prebaci samo na Komisiju. Naši su pri-jedlozi poznati, treba ih prihvatiti i provesti. Ni ubuduće neću dopustiti da se Komisiju okrivljuje za sve, što će se neizbježno dogoditi. Krivci sjede u svim institucijama, a najmanji broj njih u Komisiji i Parlamentu.

Nužno je preuzeti odgovornost na svim razinama. To vrijedi i kada je riječ o sigurnosnoj uniji. Europljani očekuju da ih Europska unija štiti. Zbog toga Komisija danas predlaže nova pravila za uklanjanje terorističkih sadržaja s interneta u roku od jednoga sata, jer je to presudno vremensko razdoblje u kojem može nastati najveća šteta. Predlažemo i da se ovlasti novoosnovanog Ureda europskog javnog tužitelja prošire na suzbijanje kaznenih djela terorizma. Moramo biti u stanju progoniti teroriste prekogranično i u cijeloj Uniji. Teroristi ne poznaju granice. Ne smijemo dopustiti da zbog nesuradnje postanemo njihovi pomagači.

Zbog toga danas predlažemo i nove mjere za djelotvorno i prekogranično suzbijanje pranja novca.

Moramo biti jednako odlučni i u zaštiti slobodnih i pravednih izbora u Europi. Stoga Komisija predlaže i nova pravila za bolju zaštitu demokracije od manipulacija iz trećih zemalja, ili privatnih interesa jer i to je moguće.

Vodstvo i spremnost na kompromis nužni su, naravno, prije svega u pitanjima migracija. U tom smo području ostvarili veći napredak nego

što se često misli. Dogovor je već postignut o pet od sedam prijedloga reforme zajedničkog europskog sustava azila. Naši su napori bili uspješni: broj izbjeglica u istočnom Sredozemlju smanjio se za 97 %, a u središnjem Sredozemlju za 80 %. Zahvaljujući operacijama EU-a od 2015. na moru je spašeno više od 690 000 ljudi.

Međutim, države članice još nisu pronašle pravu ravnotežu između odgovornosti koju svaka država ima nad vlastitim državnim po-

dručjem i nužne solidarnosti koju države članice moraju pokazati žele li očuvati schengenski prostor bez unutarnjih granica. Bio sam

i ostajem protiv unutarnjih granica. Unutarnje granice koje su u međuvremenu ponovno uspostavljene moraju biti ukinute. Budu

li i dalje postojale, bit će to neprihvatljiv korak unatrag za današnju i buduću Europu.

Komisija i više predsjedništava Vijeća predložili su mnoga kompromisna rješenja. Pozivam austrijsko pred-sjedništvo Vijeća da sada poduzme odlučne korake kako bi se pronašla rješenja za budućnost koja će omogućiti uravnoteženu reformu migracija.

Ne smijemo se više natezati i tražiti ad hoc rješenje svaki put kad pristigne novi brod. Ad hoc rješenja nisu dovoljna. Trebamo više solidarnosti koja će biti usmjerena na sadašnjost i budućnost – solidar-nost mora biti trajna.

Veća solidarnost potrebna nam je kako bismo bili učinkovitiji. To vrijedi i kada je riječ o jačanju europske zaštite od katastrofa. Kad je požar u jednoj europskoj zemlji, kao da gori cijela Europa. Ne pamte se prizori strašnih ljetošnjih požara nego dobrodošlica kojom su Šveđani dočekali poljske vatrogasce koji su im došli upomoć – to je Europa u najboljem svjetlu.

Vratimo se problemu migracija. Danas predstavljamo prijedlog o jačanju europske granične i obal-ne straže. Vanjske se granice moraju učinkovitije štititi. Zato predlažemo da se broj europskih službenika graničnog nadzora, koji se financiraju iz europskog proračuna, do 2020. poveća na 10 000 službenika.

Zahvaljujući operacijama

EU-a od 2015. na moru je

spašeno više od 690 000

ljudi.

8

Predstavljamo i prijedlog za poboljšanje Europske agencije za azil. Državama članicama potrebna je jača europska potpora pri obradi zahtjeva tražitelja azila, koja mora biti u skladu sa Ženevskom konvencijom.

Predstavljamo i prijedlog za ubrzavanje vraćanja nezakonitih migranata. Komisija je preuzela tu zadaću zajedno s državama članicama.

Ponovno naglašavam svoju želju, odnosno poziv, da se otvore legalni putovi ulaska u Europsku uniju. Potrebni su nam kvalificirani migranti. Komisija je i o tome već davno iznijela konkretne prijedloge. Te prijedloge treba provesti.

Gospodine predsjedniče,

želio bih govoriti o budućnosti, a stoga i o našem susjednom kontinentu Africi.

U Africi će do 2050. biti 2,5 milijardi stanovnika: svaka četvrta osoba na svijetu bit će iz Afrike.

Trebamo više ulagati u odnose s tim velikim i dragocjenim kontinentom i njegovim pojedinačnim državama. Odnos između Afrike i Europe moramo prestati promatrati samo iz perspektive donatora razvojne pomoći. To je nedovoljno i, zapravo, ponižavajuće.

Africi nije potrebna milostinja, nego uravnoteženo i pravo partnerstvo. To je partnerstvo jednako potrebno i nama Europljanima.

Tijekom priprema za ovaj govor razgovarao sam sa svojim afričkim prijateljima, prije svega s predsjednikom Afričke unije Paulom Kaga-meom. Suglasili smo se oko toga da će naš budući angažman s obje strane biti recipročan. S Afrikom želimo izgraditi novi partnerski odnos.

Komisija danas predlaže novi savez između Afrike i Europe, savez za održiva ulaganja i radna mjesta. Taj savez, kako ga mi

zamišljamo, u idućih bi pet godina omogućio otvaranje do 10 milijuna radnih mjesta u Africi.

Želimo stvoriti okvir koji bi omogućio privlačenje više privatnih ulaganja u Africi.

Činjenica je da ne krećemo od nule: u okviru fonda za vanjska ulaganja, osnovanog prije dvije godine, mo-bilizirat će se više od 44 milijarde EUR ulaganja u javnom i privatnom sektoru u Africi. U već predviđenim i pokrenutim projektima mobilizirat će se 24 milijarde EUR.

Svoja ulaganja usmjerit ćemo u područja u kojima će se time nešto doista promijeniti. Zahvaljujući programu Erasmus 35 000 studenata i istraživača dobit će do 2020. potporu Europske unije. Taj bi se broj do 2027. trebao povećati na 105 000.

Nije nevažna ni trgovina između Afrike i Europe. 36 % afričke trgovine odvija se s Europom. No ta trgovinska razmjena nedovoljna je. Uvjeren sam da bismo brojne trgovinske sporazume između Afrike i Europske unije trebali pretvoriti u interkontinentalni sporazum o slobodnoj trgovini, gospodarsko partnerstvo između ravnopravnih partnera.

Afrika je budućnost:

U Africi će do 2050. biti 2,5 milijardi

stanovnika: svaka četvrta osoba na svijetu bit će iz

Afrike.

9

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

Gospodine predsjedniče,

dame i gospodo,

još jedno pitanje u kojem Unija mora pokazati sposobnost da vodi jest Brexit. Neću ulaziti u pojedinosti tih pregovora koje vješto vodi moj prijatelj Michel Barnier. On se oslanja na jednoglasno stajalište što ga je više puta potvrdilo 27 država članica. No dopustite mi da podsjetim na tri načela koja bi u idućim mjesecima trebala usmjeravati naš rad na Brexitu.

Kao prvo, britansku odluku o odlasku iz Unije poštujemo, ali duboko žalimo zbog nje. No od britanske vlade tražimo da shvati kako onaj tko izlazi iz Unije ne može ostati u istom privilegiranom položaju kao država članica. Ako izlazite iz Unije, naravno da više nećete biti dio našeg jedinstvenog tržišta, a još manje ćete moći birati ono u njemu što vam odgovara.

Drugo, kad je riječ o irskoj granici, Europska komisija, ovaj Par-lament i svih ostalih 26 država članica uvijek će biti odani Irskoj i solidarni s njom. Zato tražimo kreativno rješenje kojim bi se izbjegla tvrda granica u Sjevernoj Irskoj. No jasno ćemo se usprotiviti britanskoj vladi ne bude li ispunjavala obveze iz sporazuma od Velikog petka. Za opasnost od podizanja granice u Sjevernoj Irskoj nije kriva Europska unija nego Brexit.

Treće, ni nakon 29. ožujka 2019. Ujedinjena Kraljevina neće za nas biti tek obična treća zemlja. Ujedinjena Kraljevina uvijek će biti blizak susjed i politički, ekonomski i sigurnosni partner.

U proteklih nekoliko mjeseci kad god nam je u Uniji trebalo jedinstva, Britanija je bila uz nas jer dijeli europske vrijednosti i načela. Upravo zato pozdravljam prijedlog premijerke May o pripremi ambicioznog novog budu-ćeg partnerstva nakon Brexita. Slažemo se s izjavom iz Chequersa da bi polazišna točka takvog partnerstva trebalo biti područje slobodne trgovine između Ujedinjene Kraljevine i Europske unije.

Na temelju tih triju načela pregovarači Komisije spremni su danonoćno raditi da postignemo dogovor. Svojim građanima i poduzećima dugujemo uredno povlačenje Ujedinjene Kraljevine i stabilnost nakon toga. Uvje-ravam vas da Komisija to neće ometati.

10

UVJERLJIVA PERSPEKTIVA ZA BUDUĆNOST

Poštovani zastupnici,

do europskih izbora i sastanka na vrhu koji će se 9. svibnja 2019. održati u Sibiuu u Rumunjskoj preo-staje još mnogo posla.

U Sibiuu ćemo morati svoje sugrađane uvjeriti da u bitnim stvarima imamo istu viziju cilja kojem teži naša Unija.

Europski narodi ne vole nesigurnost i nejasne ciljeve. Vole jasne upute, a mrze aproksimativna rješenja i polovične mjere.

To su izazovi koji stoje pred Europom prije sastanka na vrhu u Sibiuu, koji će se održati šest tjedana poslije Brexita i samo dva tjedna prije europskih izbora.

Do Sibiua moramo ratificirati sporazum o partnerstvu između Europske unije i Japana iz gospodarskih, ali i geopolitičkih razloga.

Do sastanka na vrhu u Sibiuu trebali bismo postići i načelni dogovor o proračunu Europske unije nakon 2020.

Ako želimo – a trebali bismo – mladim Europljanima dati priliku da maksi-malno iskoriste mogućnosti koje nudi program Erasmus, koji zaslužuje veća financijska sredstva, odluku o tim, ali i drugim sredstvima, morat ćemo donijeti prije europskih izbora.

Ako želimo dati više prilika svojim istraživačima i novoosnovanim poduzećima i tako izbjeći da manjak sredstava dovede do

drastičnog smanjenja broja istraživačkih radnih mjesta, odluku o tome morat ćemo donijeti prije europskih izbora.

Ako želimo dvadeset puta povećati izdatke za obranu, a da se pritom ne militariziramo, odluku moramo donijeti brzo.

Ako ulaganja u Afriku želimo povećati za 23 %, moramo brzo odlučiti.

Do iduće godine morat ćemo dodatno ojačati međunarodnu ulogu eura. Nakon samo dvadeset godina postojanja i usprkos onima koji su nas na tom

putu pratili predviđajući propast, euro je već postigao mnogo toga.

Po učestalosti uporabe postao je druga svjetska valuta. 60 ze-malja na neki način vezuje svoje valute uz euro. No moramo učiniti

više kako bismo svojoj jedinstvenoj valuti omogućili da potpuno preuzme svoju ulogu na me-đunarodnoj sceni.

Nedavni događaji pokazali su potrebu za jačanjem ekonomske i monetarne unije te izgradnjom likvidnih i snažnih tržišta kapitala. Brojne prijedloge Komisije u tom području još samo trebaju prihvatiti ovaj Par-lament i Vijeće.

Nakon samo dvadeset godina

postojanja i usprkos onima koji su nas na tom putu pratili

predviđajući propast, euro je već postigao mnogo toga. Po učestalosti

uporabe postao je druga svjetska valuta. 60 zemalja

na neki način vezuje svoje valute uz euro.

11

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

No mi možemo i moramo ići dalje. Nema smisla da Europa 80 % svojeg uvoza energije, vrijednog 300 mili-jardi EUR godišnje, plaća u američkim dolarima, a iz Sjedinjenih Američkih Država uvozi samo 2 % energije. Nema smisla da europska poduzeća kupuju europske zrakoplove u dolarima, a ne u eurima.

Zato će Komisija do kraja godine predstaviti inicijative za jačanje međunarodne uloge eura. Euro mora postati aktivni instrument nove suverene Europe. Da bi se to ostvarilo, najprije moramo u vlastitoj kući dovesti stvari u red tako što ćemo osnažiti svoju ekonomsku i monetarnu uniju, na čemu već radimo. Bez snažne ekonomske i monetarne unije ostat ćemo bez uvjerljivih argumenata za jačanje međunarodne uloge eura. Ekonomsku i monetarnu uniju moramo dovršiti kako bi Europa i euro postali snažniji.

Naposljetku, želio bih da do Sibiua ostvarimo vidljiv napredak u jačanju naše vanjske politike. U vanjskoj politici morat ćemo poboljšati sposobnost jednoglasnog komuniciranja.

Nije normalno da se na sastanku Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava u Ženevi Europa sama utiša, umjesto da jasno i glasno osudi kršenje ljudskih prava u Kini.

I to zato što je jedna država članica uspjela blokirati svaku odluku o tom pitanju. Nije normalno da Europa zbog nejedinstva postane predmet ucjene kad treba obnoviti naš embargo na oružje protiv Bjelarusa ili proglasiti sankcije Venezueli.

Zato vam Komisija danas ponovno predlaže prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom u pojedinim područjima naše vanjske politike. Ponavljam svoju prošlogodišnju poruku o potrebi prijelaza na glasovanje kvalificiranom većinom u pojedinim područjima. Ne u svim, nego u pojedinim područjima: području ljudskih prava, u civilnim misijama i drugima. Ugovor koji je na snazi Europskom vijeću dopušta donošenje takve odluke. Smatram da je došao trenutak da se udahne život prijelaznoj klauzuli Lisabonskog ugovora koja otvara mogućnost donošenja odluka kvalificiranom većinom – prijelaznoj klauzuli koja je „zaboravljena ljepotica” iz tog Ugovora.

Osim toga, mislim da bismo i u nekim stvarima iz područja porezne politike odluke trebali moći donositi kvalificiranom većinom.

Gospodine predsjedniče,

želio bih napomenuti da me sve više tišti način na koji izražavamo svoja neslaganja. Sve je više žučnih rasprava među vladama i među institucijama. Žučne i često uvredljive rasprave, međutim, ne pridonose napredovanju europske integracije.

Nije u pitanju samo neugodan ton u trenucima kad međusobno raspravljaju političke snage. Riječ je i o tome kako se prema me-dijima i novinarima odnose pojedinci koji žele zatrti svaku raspravu. Europa mora ostati mjesto na kojem se sloboda medija ne dovodi u pitanje. Previše je novinara koji su meta zastrašivanja, napada, katkad čak i ubojstva. Bit će potrebno pružiti veću zaštitu našim novinarima, koji su također važni čimbenici naše demokracije.

Općenito govoreći, moramo ponovno pronaći vrline kompromisa. Traženje kompromisa ne podrazumijeva žrtvovanje svojih uvjerenja, slobodne rasprave u kojoj se poštuje tuđe stajalište ni svojih vrijednosti.

Komisija se protivi svakom napadu na vladavinu prava. I dalje smo zabrinuti zbog smjera u kojem se kreće rasprava u nekim našim državama članicama. Ondje gdje je ugrožena vladavina prava potrebno je primijeniti članak 7.

12

Posao koji u obranu vladavine prava obavlja prvi potpredsjednik Timmermans hvalevrijedan je, ali vrlo često samotan. Cijela Komisija i ja osobno čvrsto stojimo iza njega.

Oko jedne stvari nema kompromisa: presude Suda Europske unije moraju se poštovati i provoditi. To je presudno. Europska unija zajednica je u kojoj vlada pravo. Poštovanje vladavine prava i pravosudnih odluka nije izbor nego obveza.

ZAKLJUČAK

Gospodine predsjedniče,

poštovani zastupnici,

Iako posljednji o stanju Europske unije, ovo nije i moj posljednji govor. Na početku sam govorio o povijesti: o kratkoj povijesti mandata ove Komisije i dugoj povijesti Europe.

Svi smo mi odgovorni za današnju Europu. Svi mi bit ćemo odgovorni i za sutrašnju Europu.

Takva je povijest: parlamenti i komisije prolaze, Europa ostaje. Kako bi Europa postala to što treba biti, svi moramo izvući važne pouke.

Želio bih da Europa ne bude na tribinama svjetskog stadiona. Europa ne treba biti promatrač ili komentator međunarodnih događaja. Ona mora biti konstruktivni sudionik, graditelj i arhitekt sutrašnjice.

Posvuda u svijetu Europa je iznimno tražena. Kako bi na te zahtjeve odgovorila, Europa bi na međunarodnoj sceni trebala govoriti samo jednim glasom. Kako bi se u zboru nacija čuo glas Europe, on mora biti prepoznatljiv, razumljiv i jasan. Federica Mogherini poboljšala je diplomaciju Europske unije. No nemojmo sada raspravljati o nejedinstvu nacionalnih diplomacija, koje se međusobno natječu i preklapaju. Europska diplomacija mora biti jedinstvena. Naša multilateralna solidarnost mora biti potpuna.

Želio bih da se odsada svi više trudimo približiti istočnu i zapadnu Europu. Stanimo na kraj tim tužnim podjelama unutar Europe. Naš kontinent i ljudi koji su

okončali Hladni rat zaslužuju više.

Želio bih da se Europska unija prije svega pobrine za svoju socijalnu dimenziju. Oni koji se ne obaziru na opravdana

očekivanja radnika i malih poduzeća izlažu koheziju naših društava velikom riziku. Pretočimo namjere sastanka na vrhu u Göteborgu u zakonska pravila.

Želio bih da izbori koji će se održati iduće godine budu tri-jumf europske demokracije. Htio bih da se iskustvo stečeno

izborom Spitzenkandidata, tim malim doprinosom europskoj demokraciji, nastavi. Za mene,ta će praksa postati još vjerodo-

stojnija kada se pojave prave transnacionalne izborne liste. Htio bih da se transnacionalne izborne liste uvedu najkasnije do sljedećih

europskih izbora 2024.

Sastanak na vrhu će se

9. svibnja 2019. održatiu Sibiuu u Rumunjskoj. U Sibiuu ćemo morati

svoje sugrađane uvjeriti da u bitnim stvarima imamo istu viziju cilja

kojem teži naša Unija.

13

STANJE UNIJE 2018.

GOVOR O STANJU UNIJE 2018.

Jean-Claude Juncker

Želio bih više od svega da odbacimo nezdravi nacionalizam i prihvatimo prosvijetljeno domoljublje. Imajmo na umu da domoljublje 21. stoljeća ima dvostruku dimenziju, nacionalnu i europsku, koje se međusobno ne isključuju.

Kao što bi rekao francuski filozof Blaise Pascal, volim stvari koje su međusobno povezane. Kako bi opstale, nacije i Europska unija moraju surađivat. Tko voli Europu, treba voljeti i nacije koje je čine, a onaj koji voli svoju naciju, trebao bi voljeti i Europu. Domoljublje je vrlina, a ograničeni je nacionalizam opasna i otrovna laž.

Jednom riječju, ostanimo vjerni onome što jesmo.

Posadimo još danas drveće pod čijom će krošnjom naši praunuci, bez obzira na to dolaze li s istoka, zapada, sjevera ili juga, odrasti i živjeti u miru.

Prije nekoliko godina na ovom sam vam mjestu rekao da je Europa velika ljubav mojeg života. Da, volim Europu i uvijek ću je voljeti.