Proizvodnja soka
Proizvodnja sokaDecember 7, 20141. Sok i njegova
klasifikacijaSok je voe u tekuem obliku koje moe ali ne mora biti
zaslaeno eerom, visoko fruktoznim sirupom ili umjetnim
sladilom[footnoteRef:1]. Sokovi imaju vaan zadatak u naem
organizmu: s jedne strane predstavljaju graevinski materijal, jer
organizam na najbri i najstabilniji nain snadbjevaju svim
neophodnim aminokiselinama, mineralnim solima, enzimima,
vitaminima, prehranjuju krv, regeneriu tkivo. S druge strane,
sokovi su higijeniari cijelog organizma: iste ga od otpada,
toksinih materija, izbacuju tetne produkte. [1: Mr.sc. Marijan
Kataleni, dipl. in.Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane,
Voni sokovi, 2007]
Razlikujemo: VONE SOKOVE KONCENTRIRANE VONE SOKOVE MUTNE SOKOVE
KAASTE SOKOVE KONCENTRIRANE SOKOVE GAZIRANE SOKOVE SOKOVE OD
POVRA
1.1. Voni sokoviTo su polidisperzni sistemi koji se meusobno
razlikuju po veliini estica vonog tkiva i njihovoj topljivosti u
vodi. Veinom sadre oko 11% topljive suhe tvari odreene
refraktometrijski. Voni sok je proizvod mehanike prerade jedne ili
vie vrsta zdravog, tehnoloki zrelog, svjeeg ili ohlaenog voa koje
nije fermentiralo. Boja, aroma, okus i miris vonog soka trebaju
biti svojstveni vou od kojeg je sok proizveden. Aroma, pulpa i
estice vonog tkiva koji su bili izdvojeni tijekom prerade mogu biti
vraeni istom soku. Vonom soku mogu se ponovno dodavati samo aroma,
pulpa i estice vonog tkiva izdvojene iz tog vonog soka tijekom
proizvodnje dok se vonom soku od koncentriranog vonog soka mogu
ponovno dodavati aroma, pulpa i estice vonog tkiva izdvojene iz
vonog soka iste vrste. Mogu se dodavati i nutritivne tvari kao i
vitamini, minerali u koliinama odreenim posebnim propisima.Voni
sokovi nastaju izdvajanjem soka iz voa, za voni nektar se koristi
vona kaa kojoj se dodaje voda, eer te vitamini i minerali i
regulatori kiselosti. Bezalkoholna pia sadre vodu i eer, dodaje im
se aroma koja je najee umjetna, te bojila i konzervans.1.2.
Koncentrirani voni sokoviKoncentrirani voni sok se proizvodi od
vonog soka jedne ili vie vrsta voa fizikim izdvajanjem odreene
koliine vode. Ako je proizvod namijenjen krajnjem potroau koliina
izdvojene vode mora biti barem 50% poetnog volumena. Dehidratirani
ili voni sok u prahu se proizvodi izdvajanjem gotovo ukupne koliine
vode fizikim postupcima[footnoteRef:2]. [2: Mr.sc. Marijan
Kataleni, dipl. in.Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane,
Voni sokovi, 2007]
Voni sok od koncentriranog vonog soka se proizvodi tako da se
koncentriranom vonom soku ponovno dodaje ona koliina vode koja je
izdvojena tokom koncentriranja i aroma, te prema potrebi pulpa i
estice vonog tkiva, izdvojene tijekom koncentriranja tog ili vonog
soka iste vrste. Tako proizvedeni sok treba imati senzorna i fiziko
heemijska svojstva ista kakva bi imao da je proizveden iz voa iste
vrste.Sokovi se dobijaju od voa i povra i sadre veinu sastojaka
koji se nalaze u polaznim sirovinama, jedino se tehnolokim
postupkom prevode ili dobijaju u tenom stanju. Zbog toga se i za
sokove kae teno voe, odnosno teno povre. Proizvode se bistri, mutni
i kaasti sokovi.
1.3. Kaasti sokoviKada govorimo o kaastim sokovima, zastupnici
sirove ishrane e vam uvijek rei je najbolji zeleni kaasti sok,
napravljen od svjeeg voa i svjeeg zelenog lisnatog povra, kokosove
vode, mlijeka od oraastih plodova, umjesto jogurta ili kandiranog
voa.Evo i zato: ovjekov organizam treba da bude to vie bazan,
odnosno to manje kiseo. Baznost ili kiselost namirnice posmatra se
prema njenoj reakciji i djelovanju na ovjekov organizam. Sve
namirnice u presnom (sirovom) stanju imaju bazno djelovanje na
organizam i stoga kaemo da su bazne (ak i limun, naranda i drugi
citrusi koji su po ukusu kiseli, imaju bazno djelovanje na
organizam te stoga kaemo da su bazni). Kada hranu termiki obradimo
na temperaturi veoj od 40 stepeni Celzijusa, ona postaje kisela
(odnosno ima kiselo djelovanje na organizam). Zato je to vano?
Budui da je na organizam po prirodi stvoren da bude bazan, sve to
unesemo u njega, a nije bazno organizam e prepoznati kao strano
tijelo (ili virus odnosno bolest) i branie se od njega poviavanjem
temperature u elucu radi ubijanja potencijalnog virusa. Kada
organizam povisi temepraturu u elucu on uzima energiju od ostatka
elija u tijelu i to doivljavamo kao umor i pospanost nakon obroka.
I tako svakog dana, po nekoliko puta u toku cijelog ivota. Rezultat
kiselosti organizma su raznovrsne bolesti[footnoteRef:3]. [3:
Mr.sc. Marijan Kataleni, dipl. in.Voditelj Odjela za zdravstvenu
ispravnost hrane, Voni sokovi, 2007]
Kako nam zeleni kaasti sok moe pomoi? Hlorofil iz zelenog lia
povra je najsliniji molekulu ljudske krvi. Razlikuju se samo po 1
atomu. Molekul hlorofila (kao direktan primalac suneve enrgije) ima
veliku snagu i redovnim konzumiranjem vraa baznost naem organizmu,
a samim tim mu jaa imunitet i osnauje ga.Dvogodinja ishrana termiki
obradjenom hranom slabi eludanu kiselinu, tako da ona vie nema
svoju prvobitnu jainu kojom bi mogla da prokine zatitnu opnu snanih
molekula hlorofila. Stoga nam samo grickanje povra ne donosi toliko
dobrobiti koliko zeleni kaasti sok. Sa jedne strane, blender e
osloboditi molekule hlorofila i unijet emo ih na ovaj nain u
organizam, a sa druge strane u zelenom kaastom soku emo pojesti
mnogo veu koliinu zelenog lisnatog povra koje inae ne bismo pojeli
u presnom stanju (npr. lie rotkvice, kelj, spana, blitvu, lie
cvekle koje sadri 7x vie kacijuma nego i 192x vie vitamina A nego
korjen, dok gvoa ima 3x vie u nadzemnom dijelu cvekle, nego u
njenom korjenu). Redovno konzumiranje zelenog kaastog soka, kao
osnove sirove hrane, je mnogim ljudima donijelo brojne koristi,
izljeenje eluca i eludane kiseline, poboljalo imunitet i opte
zdravstveno stanje vraanjem baznosti organizmu (zeleni kaasti sok i
svjee cjeeni sokovi su ujedno i najdirektnija i najkvalitetnija
ishrana za nae elije. U tom smislu su zaista odlian dodatak svakoj
ishrani: klasinoj, vegetarijanskoj ili veganskoj.) Idealno vrijeme
za zeleni kaasti sok i cijeeni sok?Nae tijelo je stvoreno da nou
spava, a danju bude budno. U periodu od 22h-02h nae tijelo stvara
hormon melatonin i regenerie se. Melatonin se lui kada se spava u
mranoj prostoriji, takodjer je poznat i kao hormon tame. Melatonin
pomae lijeenje depresije, jaa imuni sistem, lui serotonin (hormon
sree), zaustavlja rast kancerogenih elija. Kod ljudi nivo
melatonina raste nakon 60 do 90 minuta izloenosti tami.Koliina
melatonina koja se lui preko noi do pet je puta vea nego tokom
dana.Iz navedenih razloga je vano da spavamo u skladu sa prirodom,
da se probudimo kad sunce izae, i da spavamo kad padne
no[footnoteRef:4]. [4: Mr.sc. Marijan Kataleni, dipl. in.Voditelj
Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Voni sokovi, 2007]
Nakon ponoi tijelo poinje proces prirodne detokcikacije
organizma (izbacivanja toksina iz tijela). Proces prirodne
detoksikacije organizma traje do podneva narednog dana. U tom
periodu organizam ne bi trebalo optereivati tekom niti termiki
obraenom hranom.Kada ustanemo najbolje je popiti au vode (sobna
temperatura), kako bi se isprale naslage koje se u toku noi nataloe
na elucu. Takodjer se moe popiti i aa vode sa glinom ili zeolitom
koji su prirodni elementi koji sakupljaju toksine iz organizma
izbacuju ih kroz stolicu i mokrau. Nakon toga, kada to organizam
zatrai, moe se piti svjee ceeni sok koji direktno hrani elije i
pomae zapoeti proces prirodne detoksikacije. Potom se moe popiti
0,5-1l zelenog kaastog soka. Ovo bi idealno bio doruak i sva hrana
koja se unose do podne.1.4. Bistri i mutni sokovi Bistri i mutni
sokovi sadre samo teni dio ploda elijski sok, dok kaasti sadri i
nerastvorne supstance voa i povra, pa se tek dodatkom eernih sirupa
prevodi u teno stanje, korekcijom ukusa.U ishrani zdravih ljudi i
oboljelih u fazi rekovalescencije prvenstveno se koriste svjee
pripremljeni sokovi od voa i povra, koji utoljuju e. Njihova
bioloka vrijednost odreuje se na osnovu sadraja vitamina C, beta
karotena, mineralnih materija, antocijanskih boja ili drugih
pigmenata, koji spadaju u grupu bioloki aktivnih jedinjenja,
eterinih ulja i aromatinih sastojaka. U svjeim sokovima od voa i
povra, takoer se nalaze i organske kiseline koji im daju osveavajui
ukus, izazivaju luenje sokova za varenje, pa tako poveavaju apetit
i poboljavaju proces varenja.U proizvodnji, vonom soku se mogu
dodavati eer i aditivi, kao to su limunska, jabuna i askorbinska
kiselina radi poboljanja ukusa, i to u propisanim
koliinama[footnoteRef:5]. [5: Mr.sc. Marijan Kataleni, dipl.
in.Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Voni sokovi,
2007]
Redovnom potronjom svjee pripremljenih vonih sokova poveava
odbrabena mo organizma i smanjuje mogunost nazeba, raznih infekcija
respiratornog sistema, otkljanjaju se smetnje organa za varenje,
naroito kod djece i starijih ljudi.Sokove treba piti nate. Nikako
ih ne treba piti sa lijekovima (mogu da smanje delotvornost
lijekova), naroito sok od grejpa, pomorande, jabuke. Sokovima od
voa i povra moe se dodati suhi inaktivisani pivski kvasac ime im se
poveava bioloka-dijetetska vrijednost, jer kvasac sadri do 50%
biloko vrijednih proteina, znaajnu koliinu gvoa i cinka, a vitamini
B kompleksa su visoke bioiskoristljivosti. Poseban bioloko
dijetetski-znaaj imaju kaasti sokovi koji pored elijskog soka sadre
veu koliinu nerastvrorljivih u vodi biljnih vlakana, daju poseban
osjeaj sitosti, to je naroito znaajno u dijetama kod gojaznih osoba
i kod opstipacije. Vonim sokovima se unose rastvorljiva biljna
vlakna, prije svega pektini. Voe koje sadri vee koliine pektina
(jagodiasto, malinasto, jabuke, citrusno voe), kao i vee koliina
tanina (borovnica, kruke, crno groe), nalaze primjenu kod dijareja,
ali i kod drugih bolesti.1.5. Gazirani sokoviNekada su se gazirani
sokovi pili samo u posebnim prilikama jer su smatrani luksuzom.
Danas pak velik broj ljudi svakodnevno konzumira takva pia. Tanije,
broj konzumiranih litara soka po osobi udvostruio se od 1985.
godine s deset litara popeo se na 25 litara.Veina ljudi svjesna je
da bezalkoholna pia nisu ba zdrava, ali zasigurno ne misle da je
rije o napicima koji bi na sebi trebali imati zdravstvena
upozorenja poput cigareta. Moda se nekome takvo neto ini
pretjerano, ali nova istraivanja donijela su uistinu zabrinjavajue
rezultate.ak i skromna potronja limenka na dan ili dvije sedmino
moe usporiti ljudski metabolizam do te mjere da se kilogrami
vidljivo ponu nakupljati. Usto, javlja se povean rizik od sranih
bolesti, kao i bolesti jetre te visokog tlaka. Kod djece je
situacija posebno ozbiljna jer je uoeno da gazirani sokovi od njih
ine ovisnike o hrani, i to posebno onoj nezdravoj, kao i ovisnike o
slatkim sokovima, objavljeno je u European Journal Of
Nutritionu.Slatka bezalkoholna pia danas dolaze u razliitim
varijantama od gaziranih do `prirodnih i zdravih`, kako ih
proizvoai vole zvati. Okusi su razliiti i svako moe pronai neto za
sebe pa ne udi to da je potronja toliko rairena. Oito da medicinska
upozorenja jo uvijek nisu doprla do potroaa.Posljednje istraivanje
koje je proveo tim dr. Hans-Petera Kubisa donosi nova otkria o
tetnosti bezalkoholnih pia. Kako su otkrili, sokovi ne samo da
usporavaju metabolizam, nego i mijenjaju gene u miiima koji onda
tako promijenjeni koriste eer za energiju, a ne mast koju treba
sagorjeti. Problem je to se jo uvijek ne zna je li takva promjena u
miiima trajna ili ne.1.6. Sokovi od povra Svjei sokovi od povra
imaju neprocenjiv znaaj za zdravlje. Blagotvorni sastojci u njima
poboljavaju razmjenu materija u organizmu, a istovremeno pospeuju
izbacivanje suvine tenosti i nakupljenih toksina. Ameriki dijetolog
dr. Norman Voker, zaetnik ove takozvane sokoterapije smatra da
svako treba da pije sokove u mjeri u kojoj mu oni pruaju
zadovoljstvo[footnoteRef:6]. [6: Mr.sc. Marijan Kataleni, dipl.
in.Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Voni sokovi,
2007 ]
Ali, da bi se postigao eljeni efekat, trebalo bi da se popije
dnevna doza od est decilitara, a da bi terapija u potpunosti bila
djelotvorna, potrebno je da se ispuni jo nekoliko uslova... Voe i
povre mora da bude svjee, zrelo i po mogusti organski proizvedeno.
Prije upotrebe, trebalo bi ga dobro istrljati etkom za pranje voa,
pod mlazom hladne vode. Za pripremu sokova najbolje je da se
koriste elektrini sokovnici sa noem od nerajueg elika.Sok od
argarepe pripremljen na ovakav nain, efikansan je lijek za razliite
infekcije, a posebno oiju, grla i dinih puteva. Sok od paradajza
snadbeva tijelo kalijumom, mineralom koji jaa srani mii, a kotano
tkivo kalcijumom i magnezijumom. Sok od svjeeg kupusa odlian je za
eludane tegobe, kao i oboljenja dvanaestopalanog crijeva. Inae, svi
svjee cjeeni sokovi, podiu imunitet.1.7. Sokovi kod djeceVoni
sokovi su lako probavljivi, ugodni i nutritivno bogati. Oduvijek su
zauzimali vano mjesto u prehrani djece i rekonvalescenata. Svojom
energijom savreno dopunjuju dnevne obroke. Za optimalan rast i
razvoj djece neophodni su vitamini i minerali, a svakodnevnim
konzumiranjem voa i sokova moemo zadovoljiti potrebe mladog
organizma[footnoteRef:7]. [7: Mr.sc. Marijan Kataleni, dipl.
in.Voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane, Voni sokovi,
2007]
Preporuke WHO su dvije do etiri porcije voa na dan. Upravo
pijenjem soka od pojedinih vrsta voa moemo ispotovati ovaj savjet
tokom cijele godine. Sok je dobar izbor za djecu koja vrlo teko
ukljuuju voe u prehranu ili su usmjerena na svega nekoliko vrsta.
Maloj djeci predlau se sokovi od jedne vrste voa u vrijeme
privikavanja na sok. Prilikom prvih unosa pojedinih vrsta sokova u
organizam potrebno je zapoeti s manjim koliinama. Sve ee nutritivne
alergije potiu na dodatan oprez. Upravo iz tog razloga, za malu
djecu nisu preporuljivi mijeani sokovi dok se ne ustanovi odnos
spram pojedinog voa koje se uvodi u djeju prehranu.Sokove moemo
razrijediti dodavanjem vode koju smo prethodno prokuhali i
ohladili. Kod vee djece u razvoju mijeani sokovi od nekoliko vrsta
voa su dobar odabir, jer se izbjegava monotonija okusa, a mogua je
prilagodba elji djeteta iz sezone u sezonu, kako se voe smjenjuje.
Ukoliko je u voni sok (npr. narana i ananas) umijeana bananu,
dobije se savren obrok za kolarca u urbi.Vano je imati na umu da:
Sok mora biti svjee pripremljen ili iz originalnog pakiranja netom
otvorenog prije konzumiranja. Voe i sokove od voa u prehranu male
djece uvoditi iskljuivo uz dogovor s lijenikom. Nikada ne sladiti
sokove koje pripremate kod kue.2. Nutritivna vrijednost nekih
sokovaMeu najpopularnije ubrajamo sokove od agruma, koji imaju
veliku nutritivnu vrijednost. Sok od narane: ima energetsku
vrijednost od 120 kcal u 250 g ili jednoj ai soka[footnoteRef:8].
Sadri vitamine B skupine, koji su potrebni za izgradnju proteina i
crvenih krvnih stanica; oko 500 IJ (internacionalnih jedinica)
vitamina A i 120 mg vitamina C. Sok od narane izvrstan je izvor
kalija (170 mg u 250 g), kalcija, magnezija te fosfora, cinka i
selena. [8: Norman W, Walker. (2010). Sokovi od svjeeg voa i
povra.]
Sok od mandarine: u 250 g ima 100 kcal, 1 030 IJ vitamina A, te
vitamine B skupine i 80 mg vitamina C, to odgovara dnevnim
preporukama ovog vitamina. Sok od jabuke: energetska vrijednost u
250 g je 120 kcal. Ugodnog je i osvjeavajueg okusa, a dobro se slae
i s drugim vonim sokovima. Sok od breskve - gusti: u ai od 250 g
ima 140 kcal. Vrlo je bogat A vitaminom, sadri vitamine B skupine,
vitamin C i veliki broj minerala. Sok od kruke - gusti: ima 150
kcal u 250 g. Ugodnog je okusa i dobro prihvaen kod djece. Sok od
marelice - gusti: u 250 g, to odgovara jednoj ai, ima 140 kcal, a
pravo je bogatstvo vitamina A (u navedenoj koliini gustog soka od
marelice ima ga 3 300 IJ). Najkorisniji ljetni sok, koji uva kou od
tetnih posljedica djelovanja sunevih zraka. Kao i veina drugih
sokova, izvor je kalcija, bakra, eljeza, cinka, fosfora, magnezija,
mangana i kalija. Sok od groa: ima oko 150 kcal u 250 g. Od drugih
se sokova istie sa 100 mg selena, te je sa sokom od narane (koji
ima 140 mg selena po ai) preporuljiv izvor selena.Sokovi, uz
navedene hranidbene vrijednosti, imaju i obilje fitokemikalija, iji
je povoljan utjecaj na organizam i znanstveno potvren.
Antioksidansi iz voa uvaju stanice od slobodnih radikala i
degenerativnih promjena.3. Postupak proizvodnje soka Za proizvodnju
soka koriste se zreli plodovi, koji mogu biti povrinski oteeni, ali
ne smije biti trulih, pljesnivih ili zelenih plodova. Mjestiminu
trule plodova potrebno je ukloniti noem. Plodove je prvo potrebno
oprati od povrinskih neistoa, ime se postie mikrobioloka ispravnost
sirovine za proizvodnju soka. Nakon otapanja povrinske neistoe,
plodove je potrebno prskati istom vodom kako bi se uklonile sve
neistoe. Nakon pranja, plodovi se melju, kako bi se dobila to
finije samljevena kaa, prikladna za preanje. Samljevena kaa prea se
u hidraulikoj (pack) prei, gdje se, ovisno o vrsti voa ili povra,
te stanju zrelosti, dobiva od 65 a u optimalnoj tehnolokoj zrelosti
voa ak i preko 80 % soka u odnosu na masu plodova. Kako bi se
sprijeila oksidacija soka, koja dovodi do tamnjenja, odnosno
posmeivanja soka, ispreanom se soku kao antioksidant dodaje
askorbinska kiselina (C vitamin). Mogua je proizvodnja mutnih i
bistrih sokova. Kod proizvodnje bistrih sokova ukljueno je
filtriranje soka poslije upotrebe enzima za
predienje[footnoteRef:9]. [9: Levaj, B. (2013). Tehnologija voa i
povra 2 dio. Biotehnoloki fakultet: Zagreb]
Nakon preanja i filtriranja, ukoliko se provodi, sok je potrebno
pasterizirati, odnosno zagrijati ga na temperaturu 78 do 80C, ime
se sprjeava djelovanje mikroorganizama njihovim termikim
unitavanjem. Mikroorganizmi (uglavnom kvasci i bakterije) uzrokuju
alkoholno vrenje soka i pretvorbu vonog vina u ocat, dakle kvarenje
soka. Nakon pasterizacije, sok se puni u staklene boce koje se
zatvaraju epom. Boce se nakon pasterizacije moraju ohladiti na
temperaturu ispod 40C, nakon ega je postupak proizvodnje zavren.
Trajnost tako proizvedenog soka je preko dvije godine.3.1. Linija
za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 150 Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 150 namijenjena je
proizvodnji sokova od razliitih vrsta voa i povra preanjem i
pasterizacijom. Kapacitet linije iznosi 150 lit/h. Sastoji se od
slijedeih ureaja: stroja za pranje voa i povra, mlina za voe i
povre, hidraulike (pack) pree, naplavnog filtra, pasterizatora, i
hladnjaka boca s rekuperativnim predgrijaem soka. Svi dijelovi
ureaja koji su u kontaktu s voem ili sokom izraeni su od nehrajueg
(inox) elika kvalitete EN 1.4301 (AISI 304) proizvoaa AVESTA
Sweden. Materijali koriteni za gradnju, kao i tehnika rjeenja
primijenjena pri konstruiranju ureaja omoguuju zadovoljavanje
kriterija HACCP sustava analize moguih opasnosti pri proizvodnji
hrane. Ureaji od kojih se linija sastoji izraeni su u skladu s
tehnikim normama i pravilima struke, te zadovoljavaju sve zahtjeve
za rad na siguran nain, u skladu sa zakonima i propisima. O tome
svjedoiUvjerenje o ispitivanju ureaja s poveanim opasnostima,
izdano od ovlatene ustanove za sve ureaje s poveanim
opasnostima.3.2. Ureaj za pranje voa i povraSastoji se od posude za
pranje, visokotlanog centrifugalnog ventilatora, sekcije za
prskanje oprane robe istom vodom, sapnica za rasprskavanje vode i
potrebne armature za punjenje, pranjenje i rasprskavanje vode.
Pranje se vri postupkom barbotiranja, odnosno mijeanja robe zrakom
koji se upuhuje na dnu posude s vodom[footnoteRef:10]. Nakon pranja
roba se prska istom vodom iz vodovoda, ime se s povrine uklanjaju
ostaci neistoa, te istresa u mlin[footnoteRef:11]. [10: Levaj, B.
(2013). Tehnologija voa i povra 2 dio. Biotehnoloki fakultet:
Zagreb] [11: Linija za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S
150,investitor PZ "VOKO" Pakrac.]
Slika 1. Ureaj za pranje voa i povra EUCLID tip UP 6003.3. Mlin
za voe i povreRotirajua lopatica mlina pogoni se elektromotorom.
Reue povrine su izmjenjive, ime se omoguava mljevenje voa i povra
na razliitu finou samljevene mase, kako bi se, obzirom na zrelost i
tehnoloke znaajke voa i povra postigla najbolja iskoristivost pri
kasnijem preanju. Veliina i oblik otvora mlina prilagoeni su
izlaznom lijevku ureaja za pranje voa i povra[footnoteRef:12]. [12:
Linija za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S
150,investitor "VITA-FRUTA" d.o.o. Skopje, Makedonija.]
Slika 2. Mlin za voe i povre EUCLID tip M 6003.4. Hidraulika
(pack) presaOpremljena je hidraulikim agregatom tlaka 400 bar, te
hidraulikim cilindrom s upravljakim ventilom i manometrom. Okvir
pree izraen je od masivnih elinih profila. Radne ploe i posuda za
prihvat soka izraeni su od nehrajueg elika. Prea je opremljena
dvostrukim kompletom za preanje (radne ploe, posuda za sok, filtar
tkanine), ime se omoguava formiranje drugog paketa za vrijeme dok
traje preanje prvog. Uz preu se isporuuju dva kompleta ploa od
nehrajueg elika, te filtar tkanina. Radne znaajke procesa preanja
(silu i vrijeme preanja) mogue je podeavati. Kod tehnoloki zrele
jabuke iskoristivost preanja je iznad 80%. Ukoliko su jabuke
prezrele, potrebno je prije preanja izvriti enzimsku obradu, kako
bi se poveala iskoristivost preanja[footnoteRef:13]. [13: Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 150,investitor
"VIVA-NET" d.o.o. Zagreb.]
Slika 3. Hidraulika (pack) prea EUCLID tip HP 1203.5. Naplavni
filtarIzraen je od nehrajueg elika, te opremljen naplavnom vreom
povrine 20 m2, cirkulacijskom pumpom i manometrom[footnoteRef:14].
[14: Linija za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S
150,investitor "UNAFARM-MN" d.o.o.]
3.6. PasterizatorIzraen je u cijelosti od nehrajueg elika.
Spremnik vode sa spiralnim izmjenjivaem topline toplinski je
izoliran, s vanjskom oblogom od nehrajueg elinog lima. Pasterizator
je opremljen elektrinim grijaima ukupne snage 12 kW, dvobrzinskom
cirkulacijskom pumpom, te mikroprocesorskim regulatorom temperature
vode i temperature soka. Postie se vrlo visoka preciznost
regulacije od +0C/-1C, to omoguava postizanje visoke kvalitete
soka[footnoteRef:15]. [15: Linija za proizvodnju soka od voa i
povra EUCLID tip S 30,investitor Obrt "ZBANIK", vlasnik Tihomir
Zbanik, 51305 Tre.]
Slika 4. Pasterizator EUCLID tip P 1203.7. Hladnjak boca s
rekuperativnim predgrijaem soka Sastoji se od poliesterskog
spremnika za vodu s potrebnom armaturom za punjenje i pranjenje, u
koji je ugraen kliza za gajbe s bocama. U gornjem dijelu spremnika
ugraen je spiralni izmjenjiva topline od nehrajueg elika za
predgrijavanje soka. Na ovaj je nain omogueno iskoritavanje topline
osloboene hlaenjem boca za predgrijavanje soka prije ulaska u
pasterizator, te uteda ukupne energije potrebne za proizvodnju
soka[footnoteRef:16]. [16: Linija za proizvodnju soka od voa i
povra EUCLID tip S 30,investitor Franjevaki samostan Duha Svetoga
Fojnica, Bosna i Hercegovina. ]
Slika 5. Hladnjak boca s predgrijaem soka EUCLID tip HBR 600
3.8. Tehnologija proizvodnje i obukaU cijenu linije ukljuena je
obuka za standardiziranu tehnologiju proizvodnje soka. Obuku izvodi
jedan od najveih europskih strunjaka za voarstvo i tehnologije
prerade voa, Franc Kotar, dipl. ing.Sokove dobivamo istiskivanjem
vodenog dijela iz zrelog i neoteenog ploda. Dijelimo ih na bistre i
kaaste. Pri cijeenju soka iz zrelog ploda moemo odvojiti celulozni
dio od tekue faze uz pomo stroja ili runo.Voni sokovi su lako
probavljivi, ugodni i nutritivno bogati. Oduvijek su zauzimali vano
mjesto u prehrani djece i rekonvalescenata. Svojom energijom
savreno dopunjuju dnevne obroke. Za optimalan rast i razvoj djece
neophodni su vitamini i minerali, a svakodnevnim konzumiranjem voa
i sokova moemo zadovoljiti potrebe mladog organizma.Preporuke WHO
su dvije do etiri porcije voa na dan. Upravo pijenjem soka od
pojedinih vrsta voa moemo ispotovati ovaj savjet tijekom cijele
godine. Sok je dobar izbor za djecu koja vrlo teko ukljuuju voe u
prehranu ili su usmjerena na svega nekoliko vrsta.
4. ZAKLJUAKLjudi teko dolaze do spoznaje da je nae zdravlje
neraskidivo povezano sa kvalitetom prehrane, izborom namirnica i
nainom njihove pripreme. Danas nije lagano nai kvalitetne namirnice
jer industrisko obraivanje hrane daleko nas je odvojilo od nae
prirodne hrane. I ne samo to, nego i jo dodatna upotreba hemikalija
znatno je pogorala i onako upitnu kvalitetu. I onda ka svemu tome
jo imamo i manipulaciju sjemena, mijeamo se u procese ije
posljedice danas vidimo u sve veem broju oboljelih. Zaista smo
daleko otili. Zato se onda uditi sve veem porastu karciniogenih
bolesti, zabrinjavajuem porastu oboljelih od dijabetesa, raznih
alergija naroito u mlaoj dobi i sve veem poremeaju autoimunih
bolesti. Zato? Ima li naina da se suprostavimo tome ?Da, jer je na
najai glas i naa mo, jedino u tome kako ivimo, kako se ponaamo i ta
kupujemo. Mi svojim djelovanjem doprinosimo ovom svijetu kakav je
danas. Zato se prvo mi moramo mijenjati, moramo sami postati
svjesni istine, a tek onda imamo pravo o tome govoriti i mijenjati
okolinu. Istina o uzrocima bolesti i naoj pogrenoj prehrani je neto
to se ne moe vie zaustaviti.Naalost, mnogi ljudi jo uvijek nisu
informirani o vanosti sirove prehrane i mogunosti svjeih sokova od
voa i povra za ovjekovo zdravlje. Danas u svijetu imamo ve dosta
klinika koje postiu izvanredne rezultate u lijeenju tekih bolesti
pomou terapije svjeim sokovima i promjenom naina prehrane. Zaista
jedini nain i mogunost izlijeenja lei u nama samima. ovjekov
organizam je remek djelo prirode i mi mu samo trebamo dati
odgovarajue uvjete za proces samoizlijeenja.Jedini nain da utjeemo
na uzrok poremeaja organizma i bolesti je promjena naina ivota koji
je uzrokovao to stanje. Medicinsko i farmakoloko znanje nam moe
olakati postojee stanje ali ne i otkloniti uzroke zbog kojega je
dolo do poremeaja. Mi sami moramo dati naem organizmu odgovarajue
uvjete promjenom naina prehrane i nain naeg ivljenja mora postati
bitno skromniji.
5. LITERATURA1. Linija za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID
tip S 150,investitor PZ "VOKO" Pakrac.2. Linija za proizvodnju soka
od voa i povra EUCLID tip S 150,investitor "VITA-FRUTA" d.o.o.
Skopje, Makedonija.3. Linija za proizvodnju soka od voa i povra
EUCLID tip S 150,investitor "VIVA-NET" d.o.o. Zagreb.4. Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 30,investitor
Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.5. Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 150,investitor
"UNAFARM-MN" d.o.o. Kostajnica, Bosna i Hercegovina.6. Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 30,investitor Obrt
"ZBANIK", vlasnik Tihomir Zbanik, 51305 Tre.7. Linija za
proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S 30,investitor
Franjevaki samostan Duha Svetoga Fojnica, Bosna i Hercegovina.8.
Linija za proizvodnju soka od voa i povra EUCLID tip S
30,investitor Josip Dantinjana, Motovun.9. Levaj, B. (2013).
Tehnologija voa i povra 2 dio. Biotehnoloki fakultet: Zagreb10.
Norman W, Walker. (2010). Sokovi od svjeeg voa i povra.11. Mr.sc.
Marijan Kataleni, dipl. in.Voditelj Odjela za zdravstvenu
ispravnost hrane, Voni sokovi, 2007
Page | 1
Ajla iki | 17
