Sutjeki vjesnik

SVIBANJ - LIPANJ, 2008. BROJ 25 - GODINA V. CIJENA 2KM / 10 kn / 2,80 Euro / 4, 30 CHF

ISSN: 1840 - 0736

Kraljeva Sutjeska online

1Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Nove ceste nove nade

Frizerski salon

SNJEAZANATSKI CENTAR, KISELJAK MOB 00387 63 338 737 MOB 00387 63 868 868

servis2Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

RADIONICA VISOKO - MUHAINOVII TEL: 032 740 201

PROFIL aluplast NJEMAKA - STAKLO TERMIKOIDEAL d.o.o Zgoa b.b. 72 240 KAKANJ www.idealpvc.ba idealpvc@bih.net.ba Tel/fax: 032 556 927 Mob: 061 262 069 061 361 797

OPRAVKA SITNE POLJOPRIVREDNE MEHANIZACIJE, MOTORNIH PILA, TRAKTORA

PVC STOLARIJA GARANA VRATA - OSTAKLJIVANJE BALKONA - BALKONSKE OGRADE - PROZORSKE KLUPICE

MONTIRAMO PO CIJELOJ BiH, HRVATSKOJ, SRBIJI I CRNOJ GORI

4str.

Potovani itatelji,

Rijec urednicev

Aktualnosti

iz naeg kraja

8str.

Volio bih da je BiH pravedna zemlja i za Hrvate

RAZGOVOR S IVOM MIROM JOVIEM

20str.

Putnie, odmori se i Bogu pomoli se!

REPORTAA

ovom ljetnom izdanju Sutjekog vjesnika donosimo vam tivo koje e nadamo se pronai pravi put do vas. Pored redovitih informacija o proteklim zbivanjima, moemo rei da je gotovo cijelo ovo izdanje u znaku reportaa, ima ih etiri. ovjek se uvijek nanovo zaudi kada uje gdje nas sve ima. Naalost, svugdje osim u Kopjarima, Teevu, Grmaama i ostalim brojnim, sada pustim ovdanjim selima. Petnaest godina nakon progona hrvatskog naroda s ovih prostora, rijeju i fotografijom vas vodimo u neka od tih sela. Upravo o te teme smo se izmeu ostaloga dotakli i u razgovoru s Ivom Mirom Joviem, nekadanjim hrvatskim lanom Predsjednitva BiH. Proitajte to je ovaj istaknuti hrvatski politiar odgovorio na vie pitanja iz nae nedavne prolosti ali i vrue sadanjosti. 13. lipanj obiljeen je kao i prijanjih godina misom zadunicom za poginule te polaganjem vijenaca te ovaj put i otvaranjem nove ceste u Vukanoviima u kojima je zbog toga prireeno i pravo narodno veselje. Ispravno ili ne, svatko e imati svoje miljenje o tome kako treba na pravi nain obiljeiti ovaj datum. Tim povodom u nau redakciju su pristizala priopenja dva opinska HDZ-a koja smo objavili u naem elektronikom izdanju. No, zbog nedostatka prostora i jer nismo i ne elimo biti niiji teren za politika prepucavanja, nismo ih ovdje objavili. Uz neke manje promjene tu su kao i obino nae redovite rubrike, naravno uvijek u novom ruhu i nadamo se bolje ili barem jednako zanimljive. Drago nam to imamo jo jedan novi broj naeg Sutjekog vjesnika, to nas itate i podupirete. elimo vam ugodno i toplo ljeto!

U

22str.

Nakladnik: FONDACIJA CURIA BANI KRALJEVA SUTJESKA Za nakladnika: Marijana apina; Glavni i odgovorni urednik: Iva Tomi; Uredniko vijee: Iva Tomi, Vjekoslava Tomi,Tomislav ondra, Milo Juki, Ana Dojinov, fra Vjeko Tomi, 3 Draen Filipovi; Lektura: prof. Ivan Nuji; Telefax: +387 32 552 160 Web izdanje i e-pota: www.kraljeva-sutjeska.com / pretplata; urednistvo@kraljeva-sutjeska.com; Grafiko oblikovanje: Draen Filipovi Adresa urednitva: Fondacija Curia bani, Sutjeki vjesnik Kraljice Katarine br 7. 72 244 Kraljeva Sutjeska, BiH Tisak: UNIONINVESTPLASTIKA Semizovac

Impresum

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Strujii -obitelj koje vie nema

NIZ SOKAK

BANKOVNI RAUNI ZA PRETPLATU: BiH (20,00KM): UNI CREDIT ZAGREBAKA BANKA dd, poslovnica Kakanj KM: 3385902202104156 s naznakom za Pretplatu VICARSKA (35 CHF): REIFEISENBANK LGERN-BAREGG 5430 WETTINGEN SCHWEIZKonto-Nr.: 26728.01, 80740 Kontoinhaber: Kroat.Kath. Kulturverein Brunnlistrasse 53, 8155 Niederhasli CH UPLATE IZ DRUGIH ZEMALJA : Uplata za: Unicredit Bank d.d. Kardinala Stepinca bb 88 000 Mostar Bosna i Hercegovina SWIFT CODE UNCRBA22 Beneficiary: Fondacija Nae stolno mjesto-Curia bani Kakanj Personal account no: 25011770101 Personal IBAN: BA 393385904800072810 (Na uplatnici je potrebno naznaiti: pretplata za Sutjeki vjesnik)Odlukom upanijskog ministarstva znanosti kulture i porta od 12. srpnja 2004. godine asopis je registriran u evidenciju javnih glasila pod rednim brojem 42. Miljenjem federalnog ministarstva za znanosti, kulture i porta asopis je osloboen poreza na promet kao proizvod kulturnog karaktera lanom 18. stavom 2. toka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda.

29str.

Sportske nade

mlAdI tAleNtI

OBNOVA

Pristie graevinski materijal iz Hrvatske

U drugoj polovini svibnja zavreni su radovi na rekonstrukciji i izgradnji lokalnog puta Haljinii-Seoce u duini od 950 metara. Izgradnju ova dva lokalna puta zajedno s putom Vukanovii Ivnica, omoguilo je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija s iznosom oko 900.000 KM.

Aljinii Seoce: novi asfalt

K

P

Teevski zlatni pir u Obfeldenukad ve ne moe na Teevu. Ivana i Saru vidimo obuene u narodnu nonju iz kraja njihovih roditelja i baka i djedova. Moda je ovo bilo prvi puta uope da su se obukli u ove, za njih ipak neobine kostime. Moda im je to jedna od prvih lekcija iz obiaja naeg kraja. Nema im druge nego poeti na vrijeme uiti. Sve tradicijske vrijednosti prenosile su se upravo tako, od koljena na koljeno. Od Teeva do vicarske. Od vicarske do Teeva, zato da ne?

VICARSKA

4Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com 21.

rajem svibnja poeo je pristizati graevinski materijal za obnovu i gradnju kua na podruju opine Kaknja koju ve vie godina financira Vlada Republike Hrvatske. Kako doznajemo, pristigli materijal je namijenjen korisnicima koji su ugovore s hrvatskim Ministarstvom mora, prometa, turizma i razvitka potpisali prole godine. Darovani materijal sveukupne vrijednosti od 250.000 kuna ili 65.000 konvertibilnih maraka primilo je etiri korisnika i to: Petar Pavlovi iz atia, Boris Beni i Petar Rudelj iz Haljinia te Vedran Topalovi iz Kraljeve Sutjeske. Natjeaj za isporuku graevinskog materijala za 230 korisnika u Bosni i Hercegovini, dobila je ove godina tvrtka Pevec iz Zagreba. SV online KOPJARI

etoga travnja u mjestu Obfelden, vicarska, 50. obljetnicu braka proslavili su u krugu obitelji i prijatelja, Ivo i Ana Andri s Teeva. Vjenali su se poetkom davne 1958. u naoj crkvi u Kraljevoj Sutjesci. Njih i njihovu obitelj ivot je pak kao i tolike druge nae, raznio na sve strane svijeta pa je vrijedni jubilej proslavljen u vicarskoj. Sutjeki vjesnik Ivi i Ani estita ovu zlatnu obljetnicu uz elju da u radosti i okrueni svojim najmilijima obiljee jo dosta zajednikih obljetnica. Na slici ih vidimo sa est unuka i jednim unukom, odjevenima u prelijepe narodne nonje sutjekog kraja. Ivan i Sara su unuk i unuka Ive i Ane Andri i velika su radost baki i djedu. Poslije pola stoljea branih Scila i Haribda kroz koje brani brod mora proi, nema vee radosti nego pogledati svoje sinove i keri te njihovu djecu. Pa makar to bilo i u tuini

Zapoeli radovi na obnovi i ureenju groblja

K

ako smo saznali od Viktora Subaia, jednog od pokretaa akcije obnove groblja u Kopjarima, u svibnju je zapoela obnova i ureenje kopjarskog groblja. Za sada je dovrena prva faza radova u kojoj je napravljen ulaz na groblje te postavljena metalna ulazna vrata i kri. Prema predvienim planovima, potrebno je uraditi jo metalnu ogradu s temeljima te obnoviti dotrajalu kapelu i naposljetku oistiti groblje. Kako nam je reeno, radove izvode ljudi iz Borovice na elu s Grgom

Vukaniem. Treba istaknuti kako su za ovu akciju bitnu za Kopjare i njene nekadanje itelje, zasluni dobrovoljni darovatelji - njih ukupno 70 do sada, koji su svojim novanim prilozima omoguili financiranje radova. Za 27. srpnja s poetkom u 13 sati u ovom je groblju zakazana misa doznajemo, a na isti dan organizira se i turnir u malom nogometu. Idealna je prigoda za posjet svome rodnom selu koju se nipoto ne smije propustiti. Od 1993. kada je Kopijare spalila. SV online

(NE)RAD OPINSKOG VIJEA KAKNJA Napisao Tomislav ondra

Vijee ni u kola ni u plast

Napokon zavrena sjednica zapoeta jo u travnju no vijenici se ni ovaj puta nisu proslavili. Prijedloge su uglavnom odbijali: od izvjea o proraunu i izmjeni prometnog reima u glavnoj ulici do vraanja Vlahovia i Gvardijanove luke samostanuao da je postala praksa da se sjednice Opinskog vijea Kakanj odravaju u nastavcima. Naime, krajem svibnja je zapoela s radom 40. sjednica ovog vijea koja je na samom poetku poslije vidljivih razmimoilaenja bila prekinuta. ini se, da je sve krenulo u neeljenom smjeru 30. travnja 2008. kada su vijenici napravili zaokret u svom radu uskrativi izvrnoj vlasti protuzakonito financiranje tzv. neovisnih vijenika. Tim inom se definitivno raspala prividna glasaka veina, tako da e sve vane odluke ekati bolja poslije izborna vremena.

K

Kakanj

sredstva troena na zakonit i transparentan nain, ipak, nije bilo politike volje da se izvjee prihvati. Sam predlaga se bezuspjeno trudio da svoje dojueranje poslunike uvjeri u realnost i injenino stanje. Umjesto da uvae injenice i pravedno glasuju, oni su usmjerili svoje poglede u CIK-a BiH od koje oekuju da u njihovu korist protumai Zakon o financiranju politikih stranaka, premda je svima znano da se Zakon ne treba dodatno tumaiti nego strogo potovati i u praksi primjenjivati. Desetak tiskanih stranica obrazloenja, te iskazani viak prihoda nad rashodima u iznosu od 109. 367,97 KM bila je dovoljna argumentacija samo dvanaestorici vijenika koji su, uklapajui se u europske norme, glasovali za Izvjee o izvrenju prorauna. Promet u glavnoj gradskoj ulici e se i dalje odvijati na isti nain obzirom da vijee nije podralo odluku predlagaa o izmjeni karaktera prometa u bivoj Zgoanskoj ulici. Nakon niza odluka koje su jednoglasno usvojene na red su dole i one o raspisivanju javnog natjeaja za dodjelu zemljita u svrhu izgradnje poslovnih objekata. Iste nisu prihvaene, dok je predlaga odluku o dodjeli slobodnog graevinskog zemljita u Bjelaviima za izgradnju benzinske crpke povukao kako ne bi doivjele

sudbinu prethodnih. Prijedlog odluke o ustupanju na koritenje zemljita Vlahovii i Gvardijanova luka samostanu u Kr. Sutjesci do donoenja Zakona o restituciji, odgoen je za narednu sjednicu budui da opinska sluba vijenicima nije na vrijeme pripremila valjanu odluku i dopis Kantonalnog ministarstva proslijeenog opini u kojem se kae da je donoenje ovakve odluke iskljuivo u nadlenosti opine. Na kraju tovani itatelji, elim vas informirati da je Kakanj dobio novi 5 Statut u kojem izmeu ostaloga pie da e budui predsjedavajui Opinskog vijea svoju dunost obnaati profesionalno. To u prijevodu znai da e ubudue predsjedavajui Opinskog vijea biti svakodnevno na usluzi strankama, obavljati dunosti koje mu pripadaju za to e biti i uredno plaen. Znajui da ta pozicija pripada Hrvatima, na predstojeim lokalnim izborima birajte najsposobnije, najsmjelije, najodvanije i najprogresivnije kandidate jer se iz redova buduih vijenika bira predsjedavajui vijea. Samo svojim izlaskom na budue lokalne izbore moete promijeniti politiki ambijent u svom gradu.

Sutjeki vjesnik, broj 20. www.kraljeva-sutjeska.com 25.

Iz opsenog dnevnog reda najvie pozornosti je bilo posveeno Informaciji o stanju bruceloze na podruju opine Kakanj, Izvjeu o izvrenju prorauna za 2007. god. te o izmjeni karaktera prometa u bivoj Zgoanskoj ulici. Premda su uz Izvjee o izvrenju prorauna za 2007. pridodana detaljna obrazloenja slube za financije, komisije za proraun i direktora zavoda za planiranje i izgradnju opine Kakanj iz kojih se jasno vidi da su proraunska

PRIOPENJE

SYDNEY

Lokalni izbori 2008.

Nakon sreivanja podnesenih prijava, objavljujemo da je prijavu podnijelo ukupno 373 politika subjekta, i to: - 84 politike stranke, - 277 nezavisnih kandidata, - 11 udruga graana, - 1 skupina graana, Pregled politikih subjekata koji su podnijeli prijavu za ovjeru za sudjelovanje na izborima zakazanim za nedjelju, 5. listopada.2008. godine dostupan je na Internet stranici Sredinjeg izbornog povjerenstva BiH, www.izbori.ba

druga Hrvata Kraljeva Sutjeska koja okuplja iseljenike iz naeg kraja u Australiji, 21. lipnja prireuje zabavu humanitarnog karaktera. Kako smo saznali od fra Andreja Matoca, naeg sveenika u Wollongongu, prihod s ove humanitarne veeri bit e uplaen u fond za lijeenje Danijele Ljolji o ijim je tekim zdravstvenim problemima zimus pisao Veernji list te Sutjeki vjesnik, a zajedniki apel je tako naiao na odaziv ak na petom kontinentu, kod naih bivih upljana koji su po tko zna koji put potvrdili svoju irokogrudnost. Goste e zabavljati hrvatske folklorne skupine Vukovar iz Sydneya te Zagreb iz Wollongonga. Cijena za ulazak na veeru koja poinje u 19 sati po sydneyskom vremenu je 15 dolara dok je za umirovljenike ona 10 dolara. SV online

U

Ivanjska humanitarna veer za Danijelu Ljolji

HumAnItArnA veer

AUSTRALIJA

6Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Krajnji rok prijave za upis u izvod iz Sredinjeg birakog popisa za glasovanje izvan BiH je 22. srpnja 2008.godine. Dravljani BiH stalno ili trenutno nastanjeni u drugim dravama mogu glasovati putem konzulata ili putem pote. Vie informacija pogledajte na web stranicama sredinjeg izbornog povjerenstva. SV online

ahvaljujui fra Andreju Matocu, nekadanjem vikaru sutjekog samostana koji od prole godine djeluje meu Hrvatima u Wollongongu kao i naim iseljenicima meu kojima su i glavni inicijatori eljo Frankovi, Marko Zubonja i Albin Juri, organizirana je akcija potpore tiskanju i radu Sutjekog vjesnika. Naime, iznos od 600 australskih dolara preostao od tamonjeg nogometnog kupa Stjepan Tomaevi

Z

Novi pretplatnici Sutjekog vjesnika u Perthu te donacija iz Wollongongakoji se tradicionalno odrava svake godine meu naim iseljenicima, darovan Mjesto ubojstva sestre Danke je u vidu donacije za potporu Sutjekom vjesniku. Naglasimo i to da su upravo sutjeki Hrvati u Australiji nai redoviti pretplatnici a njihov broj se iz godine u godinu poveava pratei tako u stopu broj pretplatnika koji nam dolaze iz vicarske i koji su za sada najbrojniji. SV online

APLJINA

Nevjerojatno graevinsko umijee nae Janje imiKada te tjera nuda u ivotu onda se sve moe i mora uraditi - ivotni je slogan 64-godinje Janje imi, prognanine iz Kaknja, koja je svojim graevinskim umijeem zadivila najprije Sredinju Bosnu, a zadnjih godina i Hercegovinu. Zbog injenice da je vlastitim rukama izgradila vie od deset stambenih i gospodarskih objekata i da je odlina zidarka, Janja je pravi fenomen i takav se primjer nije zabiljeio na prostorima BiH, a moda i dosta ireNapisao Frano Mati svojim sinovima i sestri ali jednu i sebi. Pri tome je bila ne samo glavni zidar ve je mjerila i gradila temelje kua i bila glavni geometar u naselju. I dok je Janja mjerila i zidala, muki su joj bili tek pomonici a uz nju je cijelo vrijeme bio sada ve pokojni suprug Anto.

TRAGOVIMA BOSANSKOG KRALJEVSTVA

Proglaeni pobjednici najboljeg djejeg literarnog rada

N

a staroj tvravi Vranduk 15. svibnja odrana je manifestacija dodjele nagrada za najbolju ueniku legendu iz doba srednjovjekovne Bosne. Ovo je ujedno zavrna promocija projekta prije poetka glavnih aktivnosti u deset opina sredinje Bosne to ukljuuje i projekt obnove krova Doma kulture gdje je smjeten Turistiki info ured i suvenirnica u Kraljevoj Sutjesci te izgradnju sutjeke esme kao nain poboljanja turistikih potencijala mjesta. Posebne nagrade na temu Tragovima bosanskog kraljevstva dodijeljene su i osnovcima iz drugih opinu ukljuujui opinu Kakanj. Nagradu je dobio Luka Filipovi uenik petog razreda osnovne kole u Podbjelaviima a tema njegovog pisanja je bila legenda o Radakovoj stijeni. Luka Filipovi dobitnik nagrade za opinu Kakanj7Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Inenjerkaa stvar bude jo zanimljivija, Janja ima tek zavrena etiri razreda osnovne kole, ali je u ivotu uinila toliko graevinskog posla kao neki magistri ili graevinski ininjeri. Jo prije 30-ak godina Janja i suprug Anto u kakanjskom naselju Podvarda trebali su urnu gradnju kue jer su imali estoro djece. Tada su angairali pravoga zidara kojemu je Janja cijelo vrijeme bila glavni pomaga u pripremi materijala za zidanje. - Taj je ovjek totalno usporio gradnju kue i stalno je neto odmarao, a meni je bila muka jer smo ga plaali po dnevnici. Takvim otezanjem samo bi nam odnio veliki novac, pa sam ga molila da sve to ubrza. Tada mi je rekao da mu se ne uri jer mu ionako ide dnevnica. E, to je prelilo au moga strpljenja, pa sam ga prosto otjerala s gradilita i ve idueg dana uzela sam sve u svoje ruke. Brzo sam se snala i bez problema zavrila gradnju kue, to je okiralo rodbinu i susjede govori nam Janja u svome novome domu u apljinskom naselju Bivolje Brdo gdje je prije deset godina krenula u novi i daleko vei graevinski pothvat. Naime, u samo godinu dana Janja je u ovom novom naselju sagradila ak pet kua

D

Janja imi

Odbila TV- Ljudi su me dolazili gledati i cijelo su se vrijeme krstili i udili. Bili su mi doveli i TV ekipu (emisija iva istina, op.a) ali nisam uope htjela da idem u javnost jer sam sve to radila za dobrobit svoje djece. Sada sam ve u godinama i teko bi dizala cigle i drugi materijal. No, ako bi bila neka potreba opet bih zidala - istie zidarka Janja. Oko svih kua koje je izidala na Bivoljem Brdu, a one ine jednu manju ulicu, Janja je podigla velike cvjetnjake, vonjake i vinograde. Uz svaku kuu izgradila je i po jednu atrnju i septiku jamu. Janja je uz ostalo izgradila jo jednu kuu te dvije vikendica i dva vea objekta za ivotinje.

Zidarske gene pokupila od djedaSvi se pitaju otkuda Janji toliki talent? U razgovoru za Veernjak, to je ujedno i njen prvi medijski istup, Janja nam je rekla kako joj je djed (otac od majke) bio dobar zidar pa stoga misli da je od njega pokupila zidarske gene.

Ovo je bila jedinstvena prigoda kako za uenike, nastavnike tako i za sve nas da se ponovno susretnu s bogatom kulturno-povijesnom batinom srednjovjekovne Bosne kroz prie, legende i igrokaze istakli su posjetitelji ove manifestacije. SV online

Ivo Miro Jovi, zastupnik Doma naroda Parlamentarne skuptine BiH iz reda hrvatskog naroda i hrvatski lan Predsjednitva BiH od 2004. do 2006. godinama je ve jedan od najistaknutijih hrvatskih politiara u BiH i boraca za jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH i koji se u isto vrijeme svim silama zalae za izgradnju BiH kao drave u kojoj e sva tri naroda biti kod svoju kue u zajednikoj dravi, konstitutivni, suvereni, ravnopravni. Predsjednik je Ustavnog povjerenstva Parlamenta BiH, lan Parlamentarne skuptine NATO zemalja, dopredsjednik Povjerenstva za europske integracije BiH, dopredsjednik Povjerenstva za ljudska prava, moral i etiku Parlamenta BiH te lan Povjerenstva za obranu i sigurnost. lan je HDZ BiH, aktivan je u kiseljakom Napretku, lan je upnog vijea u Kiseljaku, a stigne pisati recenzije za knjige te pomagati u organizaciji Tijelovskih procesija. Kum je vielanoj kakanjskoj obitelji Kalfia u Stocu. Razgovarao Fra Vjeko Tomi

PSutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Volio bih da je BiH pravedna zemlja i za Hrvateprolaz civilima prema Kiseljaku. Ovi su ljudi osloboeni tek u travnju 1994. razmjenom poslije Washingtonskih sporazuma. Kroz cijelo to vrijeme Francuzi nam nisu dozvoljavali da dovezemo ikakvu znaajniju pomo veu od koje teke cigareta. Tko je kriv da za zloin nad Hrvatima u Kaknju i Kraljevoj Sutjesci nije nitko jo kanjen? Vie puta sam imao prilike upozoravati Carlu del Ponte da e Haki sud koji bi trebao biti sud pravde okonati svoj rad a da nee biti optuen nikto tko je poinio zloine nad Hrvatima. Taj Sud nije odigrao svoju ulogu, bio je i ostao politiki sud koji se nije bavio utvrivanje istine nego je vie bio za politika rjeenja BiH a to je potvrdila i sama Del Ponte. Kada sam joj objasnio probleme ove vrste, zadnji put mi je rekla: To je najmanje to sam ja kotala Hrvate. I neupuenom je ovjeku jasno da se Hrvate optuuje da su htjeli djeliti BiH a da to nisu to uinili. Razvidno je takoer da je BiH podjeljena na dva dijela bez Hrvata i nitko nije kriv.

etnaest je godina od stradanja Hrvata opine Kakanj. Bili ste tada u Kiseljaku te ste pomagali kroz Crveni kri. U kakvom Vam je sjeanju 1993?

Nemojte prodavati zemljuZato se po Vaem miljenju nije dogodio masovniji povratak Hrvata u Kakanj i Kraljevu Sutjesku? Ne samo tu nego nije se dogodio ni u Vareu ni u Zadvidoviima ni u Maglaju, Zenici, Srednjem, Ljubinoj, emernu u zadovoljavajuem postotku. Vie je razloga tome doprinijelo: nerijeen status Hrvata u BiH zatim ubojstva povratnika, poput onih u Travniku i na drugim prostorima od Konjica, Varea do Kraljeve Sutjeske i Kaknja, Vukanovia. Hrvati takoer nisu imali organizirane ni financijske potpore u povratku kao to su imala druga dva naroda. Bilo je sigurno i sporadinih pogreaka politike naravi, ali smjelo tvrdim da politiki vrh hrvatskog naroda u BiH i RH nikada nije imao projekta ni plana da se ne ljudi ne vraaju u ove kraje. Ne iskljuujem pojedince ali i odgovornost samih ljudi da su olako zaviaj zaboravili.

Interesantno je da i danas ljudi ute o progonu Hrvata Kraljeve Sutjeske i Kaknja. To to drugi ute ne iznenauje 8 ali mi je ao to mi Hrvati o tome malo govorimo. Te godine smo mi Kiseljaani nastojali pomoi koliko se moglo onima koji su preivjeli i ostali pod kontrolom Armije BiH. eljeli smo takoer utvrditi razmjere zloina, doznati poinitelje, utvrditi istinu te dostojno pokopati poginule. Ljeta 1993. nastojali smo osloboditi Hrvate zatoene u logorima otvorenim za njih poput onog u KPD Zenica i Muzikoj koli. Posebna je pria bio logor Unproforovih snaga u Termoelektrani u atiima gdje je bilo zatoeno oko 900 ljudi koji su svakodnevno bili izloeni snajperskoj vatri, loim uvjetima i slabom ishranom. Taj je logor bio presedan u ratu jer ga je za civile organizirao Unprofor a njegov zapovjednik je uvijek kazivao da zbog mudahedina ne moe jamiti siguran

Uvijek apeliram pa i sada: ako niste u mogunosti vratiti se - ono to su vai djedovi stvorili odvajajui od kruha i ruha, nemojte prodavati. BiH je pred vratima EU i zemlja e biti uvijek na cijeni, a sve dok imate tu zemlju vi negdje pripadate. Bez obzira kakve kue i nova imanja stjecali. Kako biste ocijenili dananji poloaj Hrvata u ovim opinama koje ste sada spomenuli? Najtei poloaj Hrvata u BiH je u opinama Konjic, Kakanj, Kraljeva Sutjeska i Lukavac. O tim ljudima se sasvim malo uje i zna, nisu predmet niijih promatranja, preputeni sami sebi. Meunarodna zajednica ima dvostruke arine. Kad se Bonjaci ili Srbi vrate u opine gdje su Hrvati u veini, onda dobijamo dvije kole pod jednim krovom: Vitez, Kiseljak, Busovaa, Jajce, apljina i Stolac. Kad se Hrvati vrate u mjesta gdje su Bonjaci ili Srbi veina, tada nema dviju kola pod istim krovom nego se hrvatsku djecu ukljuuje u postojee kole po bonjakom ili srpskom planu i programu. Tako je i u Vareu i u Kaknju i u Konjicu. Meuanrodna zajednica nigdje ne podupire Hrvate da i oni imaju svoje kole na svom jeziku i programu za ouvanje vlastitog identiteta kao to je uradila za Bonjake. Duple kole su iskljuivo tamo gdje Hrvati ive, ali ne i tamo gdje su Hrvati u manjini i povratnici. To je i jedan od razloga loe slike povratka. Kakav Vi vidite trenutni poloaj Hrvata u BiH? Washingtonskim ugovorom koji vie nitko danas ne spominje stvorena je Federacija Bonjaka i Hrvata. Osim naziva niim drugim nije oslikano to se podrazumijeva i to federira. U tako zamagaljenom ugovoru uz potporu meunarodne zajednice, agresivnom politikom Bonjaka i defenzivom Hrvata dobili smo bonjaki entitet. Daytonskim i Parikim ugovorom, stvorena je skupa, nepravedna i nefunkcionalna zemlja koja nije dobila ni prefiks drave. Ovim

ugovorom napravljen je presedan da smo dobili jednu zemlju, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Srbi i Bonjaci su svoju konstitutivnost oplodili i suverenou a za Hrvate je ostala fiktivna konstitutnvnost, nita ne znai jer ne moemo odluivati ni o emu. Stvorena je demokracija vika ruku kako je ja nazivam, gdje se dogaa majoriziranja Hrvata i preglasavanja i u najbanalnijim pitanjima.

Vie od dva eniteta ili nijedanIzlaz iz slijepe ulice za Hrvate ali i BiH je novi Ustav i revizija Daytona no kako do toga doi kad to osim Hrvata nitko istinski ne eli? Kao to je poznato u Daytonu je samo dogovoren okvir za ovaj ugovor a on je nakon 23 dana potpisan u Parizu. U ime Hrvata ga je potpisao Kreimir Zubak a u ime Hrvatske predsjednik Tuman. Supoptisnici su bili Alija Izetbegovi, Karadi, Miloevi i predstavnici pet zemalja za provedbu mira. Takva tvorevina trai pravdu i funkconalnu i jeftinu dravu ali na naelim standarda EU. Kljuni momenat je donoenja novog Ustava koji bi zadovoljio sva tri naroda i sve graane i na na taj nain prilagodio u svim segmentima ivljenja Bosnu i Hercegovinu Europskoj uniji. Ukoliko to ne uinimo, imat emo stalni problem u BiH, biti problem za susjede ali i za EU. I ovom bih prigodom pozvao domae politiare iz sva tri konstitutivna naroda da bez obzira na promiljanja meunarodne zajednice otvore pregovore o novom Ustavu. to to prije uine za sve e biti bolje. Treba znati da imamo dijelove meunarodne zajednice koji ovdje kontroliraju krizu a ne ele da se ona rijei. U posljednje vrijeme smo svjedoci zapaljive retorike predsjednika RS i predsjedavajueg Predsjednita BiH Silajdia, koja pothranju netrpeljivost ali i podjelu BiH na dvoje. To je RS kao entitet srpskog i Federacija kao entititet

bonjakog naroda. Znam da je takvo rjeenje nepravedno i da ne moe biti dugotrajno. Danas politiari iz reda hrvatskog naroda jedini govore o BiH i zalau se za njenu opstojnost a optuuju se za razgradnju. BiH vidimo i elimo kao zemlju jednakopravnih naroda i graana. Ali, ukoliko ima dva entiteta treba ih biti i vie. Ako to ne moe, onda ukinuti i ova dva. Boli injenica da su svjetski monici odredili da podjele BiH i dodjele entitete dvama narodima dok se hrvatski narod uporno treba boriti za osnovna elementrana, ljudska i kolektivna prava naroito ona iz domene konvencije ljudskih prava, pravo na jezik, kulturu, obrazovanje. Hoe li Hrvati napokon dobiti TV kanal na svom jeziku? Danas u Europi nema nijedne nacionalne manjine kojoj je sprijeeno pravo imati RTV kanal na svom jeziku. Dotle Hrvatima kao konstitutivnom ali ne i suverenom narodu jer je ovisan o odluivanju druga dva naroda i meunarodnoj zajednici, ne dozvoljava se imati jedan RTV kanal. Ustavni sud BiH ne postupa po naelima pravednosti nego donosi odluke prema interesu Visokog predstavnika i meunarodnih monika. Ustavni sud Federacije nije imao sluha za donijeti pravednu odluku. Na jedini odgovor je izraavanje kolektivnog neposluha kod primjene tog zakona a naroito kad je u pitanju RTV pristojba. 9Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Plaate li Vi RTV pretplatu? Solidarizirajui se s nastojanjima Hrvata da ostvare svoju pravinu nakanu, izraavam svoje negodovanje i na nain da ne plaam tu pristojbu. Danas je 83 tisue Hrvata na sudovima radi toga problema ali je to izraavanje graanskog neposluha jedini nain da ostvarimo svoj cilj i imamo svoj RTV kanal. Bez RTV u modernom ivotu, bez pravovremene, kvalitetne, istinite informacije, ovjek ne moe kvalitetno reagirati prema drutvenim kretanjima. Kroz programe dananjih RTV servisa Hrvati uope nisu prepozantljivi i ne mogu tititi, koliko god se trudili, svoje interese ni svoj identitet.

to je s Vaim zahtjevom prema Ustavnom sudu BiH? Moj zahtjev na Ustavnom sudu BiH stoji jo od 29. sijenja 2006. od kada ekam da Ustavni sud BiH zasjeda na tu temu. Postoje ljudi koji bi donijeli pravinu odluku ali im se to jo brani. Ne sumnjam u na uspjeh jer iscrpljivanjem domaih pravosudnih tijela ve smo kvalificirani za nastup na Europskom sudu za ljudska prava u Strassbourgu.

da je taj Ugovor uinak moga ureda i svih mojih suradnika koji su inili to je bilo u njihovoj moi u tadanjem Ministarskom vijeu ali zasluna je i pronicljvost, blagost i htijenje i apostolskog nuncija Enrica. Ovo je prigoda naglasiti da sve vrijednosti ovog Ugovora nisu jednostrane i da nisu namjenjene samo pripadnicima katolike vjere i organizacija Katolike crkve u BiH, nego za sve Crkve i vjerske zajednice koje osjeaju za potrebu primjeniti sadraj ovog Ugovora.

Ne elim se time hvaliti. inio sam to sam mogao da se pomogne ili isprave nepravde. Od Vlade RS i opine Tesli isposlovao sam zemljite za Marijansko svetite na Kondilu od 5600 etvronh metara i predao to biskupu. Sada svetite u Kondilu ima prvi put u povijesti svoju zemlju. U Bosanskom Brodu je na mjestu minirane crkve sv. Ilije bio park, danas je tamo u punoj ljepoti obnovljena crkva kakva je bila.

Odlije pape Benedikta XVI za povijesni Ugovor sa Svetom StolicomKada su Hrvati posljednji puta sebi birali lana Predsjednitva BiH izabran je Dragan ovi a poslije njegove smjene, Vi ste doli na to mjesto. to ste sve inili kao hrvatski lan Predsjednitva i jeste li zadovoljni uinjenim? Kod potpisivanja prisege javno sam obeao da e mi biti uspjean mandat ukoliko pomognem da se sagradi crkva na Plehanu, sazna istina o Ravnom i povrate ljudi te potpie Ugovor sa Svetom Stolicom. S predsjednikom Unesca Mazurom dogovorio sam obnovu pravoslavne crkve u Mostaru, damije Ferhadije u Banjaluci i crkve i samostana u Plehanu. U Ravnom su panjolci preuzeli ostvarivati programe za povratak ljudi u 10 Ravno a Ugovor sa Svetom Stolicom, na veliko moje zadovoljstvo sam potpisao. 511 godina je praksa Vatikanske drave potpisivati ugovore s drugim zemljama a ovo je po prvi puta da ovaj prostor ima takav Ugovor. Nazvao sam ga povijesnim jer je to bio prvi ugovor BiH s Europskom unijom kojim je ipak odreen put BiH prema euroatlantskim integracijama. Kako ste doivjeli priznanje Svete Stolice koje Vam je nedavno urueno? Presretnim sam se osjeao kada sam dobio i priznanje od Svetog Oca Bendikta XVI a iz ruku glavnog tajnika Svete Stolice Umbertija. Odlije je unikatno, za tu zgodu poseban majstor napravio ga je za mene. Moram izraziti zadovoljstvo Kad ve govorimo o Vaem radu u Predsjednitvu BiH, to biste jo mogli navesti kao uspjehe Predsjednitva iz Vaeg vremena? Meu najvei uspjeh biveg Predsjednitva ubrajam izuzetn dobru, kvalitetnu reformu obrane gdje smo od tri zaraene strane stvorili pravednu i prihvatljivu vojsku s jednim ministarstvom, jednim zapovjednitvom, jednim financijama, vojsku koja je zahvaljujui toj reformi i primljena u Partnerstvo za mir i ve se nalazi na vratima Nato pakta. Ponosan sam na injenicu da sam poslije sedam godina skidanja hrvatskih obiljeja, vratio hrvatska obiljeja na hrvatske vojnike u Vojsci BiH a oformili smo i pukove koji e skrbiti za sve tri bive vojske, o njihovim povijestima, obiljeavanjima datuma, izradi spomenika za poginule, nakladnitvo i slino. Izborili smo se da se vojarna u Visokom proglasi neperspektivnim vojnim objektom ime su stvoreni preduvjeti da se zemljite vojarne i objekt vrati bivem vlasniku a to je Franjevaki samostan Visoko. Kao lan kolektivnog efa drave susretali ste se s brojnim svjetskim voama poput Busha, Chiraca, Ciampija, Angele Merkel, austrijskog predsjednika Fishera, pokojnog slovenskog Drnoveka, begijskog kralja da navedem samo neke. Jedan ste od nekolicine Hrvata koji je nastupio s govornice UN u New Yorku. Kaite nam neto o tome. Bilo je to 60 milenijsko, jubilarno zasjedanje pred 800 izaslanika i 191 dravnikom izazvao sam buru negodovanje kada sam stanje u BiH ocijenio kao nepravedno za dva naroda a za treeg kazao da je obespravljen. Oni koji me ne vole prigovorili su mi da sam nastupao kao lan hrvatskog naroda a moj je odgovor bio da ja jesam predstavnik hrvatskog naroda. Volio bih da nisam o toj temi govorio nego da je BiH pravedna zemlja i za Hrvate.

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Vraanje konvikta Franjevakoj gimnaziji u VisokomNe spominjete Va angaman oko povrata crkvenog i samostanskih zemljita.

RAZLIIT PRISTUP ISTOM DOGAAJU - ISTOG DANA KATOLIcI NA KATELIMA, MUSLIMANI NA MILODRAU Napisao Fra Drago Perkovi

Kraj svibnja zadnjih godina u Bosni stvara smutnju to obiljeiti i slaviti kao vaan povijesni dogaaj: hrabrost i mudrost fratra Anela Zvizdovia koji je izaao pred monog osvajaa sultana Mehmeda II. el Fatiha 28. svibnja 1463. na Milodrau kod Kiseljaka i zamolio garanciju za tadanje krane da mogu ostati na svojoj zemlji i ivjeti svoju vjeru u osmanskom carstvu ili samu el Fatihovu pismenu garanciju pod imenom Ahdnama iji se prijepis i danas uva u samostanu Fojnica?

Koga slaviti: fra Anela ili Ahdnamu?je vratiti uplaeni narod iz planina da obrauju svoja polja. Bjeanje u druge jo slobodne krajeve, bilo je takoer upitno. U pokorenoj Bosni, u kojoj su kralj i velikai poubijani, kraljica pobjegla prema Dubrovniku a djeca im sa silnim robljem odvedena prema Carigradu gdje e biti nasilu potureni, fra Aneo je postao prvi i jedini predstavnik Hrvatakatolika. Sveti i hrabri fratar slii ovjeku kojega uhvate okupatorski vojnici na polju i u njega upere puku, a on ih moli samo s motikom u ruci: Nemojte me ubiti, imam kui enu i djecu. Upravo tako, i fra Aneo je priznao novu tursku vlast, kleknuo, molio i dobio famoznu Ahdnamu, kao pisanu ispravu da fratri i njihov narod koliko-toliko ive slobodno na svojoj zemlji i u svojoj vjeri. A i sultanu nije trebala zemlja ako je nema tko obraivati i plaati mu poreze. Zajedniki interes urodio je tim dokumentom koji je samo ispoetka neto znaio

i zemlje, svetim knjigama, prorokom Muhamedomi sabljom koju pae. Obeane slobode vrijede dok ovi budu pokorni mojoj slubi i vjerni mojoj Zapovijedi. Na skupu se preutjela povijesna istina o patnjama i progonima krana pod turskom vlau s Ahdnamom ili bez nje kroz slijedeih 415 godina. Ve papa Siksto IV. pie kako su Turci 1463. i u ranijim provalama poruili ili opustoili sve samostane bosanske vikarije. Poinju stoljea stradanja. Iz Bosne su stalno poduzimani osvajaki vojni pohodi na katoliku Europu i svaki put kad bi Turci gubili, bijes bi iskaljivali na bosanskim katolicima. Broj katolika se brzo smanjivao. Iza bekih ratova koncem 17. st. pao je na 20-tak tisua. Mnogi su izbjegli u Ilok, Ba, Vojvodinu, Rumunjsku, Gradie ispod Bea, u krajeve gdje i danas ive njihovi potomci koji govore hrvatskim jezikom. O osvajau El Fatihu, kojega danas neki ele veliati i o njegovoj vlasti, pie u Ljetopisu fojnikog samostana fra Nikola Lavanin: Kao pobjednik on je zarobio 11 i pod ropski jaram okrenuo slobodni, ratoborni narod, srce Ilirika, koji e odsele sluiti muslimanskom silnitvu. Tada su silovane iste gospoe, obeaene djevice, poklani asni starci, nevina djeca nogama pogaena, oskvrnjene bogotovne zgrade, vatrom nagreni oltari, posveeni muevi ili maem pobijeni ili osramoeni. Bezbrojni ljudski plijen odveli su u barbarske krajeve Trakiju i Aziju, da odsele raa Turke. Velik dio Bosanaca spasio se iz te oluje bijegom u susjedne krajeve Hrvatske i u Primorje (str. 249). Na pitanje koga slaviti i veliati 28. svibnja: odgovor je samo jedan fra Anela! A prije toga zapaliti svijeu fra Nikici i fra Leonu!

Katolici slavili mudrost i hrabrost fra Anelasrijedu 28. svibnja okupili su se katolici na brdu Kateli i prisjetili velikog lika bosanske povijesti fra Anela Zvizdovia koji se nije plaio izai pred sultana i njegove osvajake horde na ijim se maevima jo vidjela krv pobijenih krana u Jajcu i posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaevia. Ta silna vojska je za samo osam dana pokorila 170 bosanskih gradova, dvoraca i utvrda, meu njima Bobovac, Klju i Jajce. Fra Aneo je dobro znao kakvo vrijeme nastupa, jer su ve bili porueni svi samostani i crkve u mjestima koje su Turci zauzeli prije Bobovca. Samostan u Srebrenici, kolijevci bosanskih fratara, od tada do danas samo je tuna uspomena. Znao je fra Aneo da u osvajau el Fatihu, kao i u svim drugim osvajaima, ui lukava zvijer u kojoj treba probuditi trunke samilosti za 850.000 katolika koliko je tada ivjelo u Bosni. Trebalo

U

Muslimani slavili el Fatiha i AhdnamuIstoga dana na Milodrau, blizu damije posveene el Fatihu, na poziv Drutva tursko-bosanskog prijateljstva u kojemu se nalaze predstavnici (profesori) sve tri vjere, drutva mladih muslimana El Fatih, mjesne zajednice i inih, slavilo se osvajaa Fatiha i njegovu Ahdnamu, kao suvremenu magna charta libertatis, koja po njima i danas moe biti Ujedinjenim narodima primjer dobrog rjeenje ljudskih prava i sloboda. Mehmed II. u Ahdnami govori kao vazda pobjedonosniosvaja svijeta. Daje cijelom svijetu na znanje da su bosanski duhovnici nali njegovu veliku milost. Garanciju robovske slobode potvruje kunei se Stvoriteljem neba

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Ukljuivanje stranaca u njemako drutvo sve vie zapinje ne samo kad su u pitanju doseljenici i njihovi potomci s kriminalnim ponaanjem pa stranci ive u svojim paralelnim drutvima

Napisao F. B.

ad god se u njemakim medijima pojavi vijest da je negdje napravljen nekakav pasjaluk kojeg su prouzroili stranci, osjeam se nelagodno sve dok ne ujem koji stranci? Ponekad se nelagoda nastavi i kad ujem. Iako znam da svako za se travu pase i da ja ni najmanje nisam kriv to je negdje neki Bosanac, Hrvatnapravio zvizdariju. ak mi nije drago ni kad ujem da je Srbin pravio probleme a zbog onog Makedonca Zlatka, iz Big Brothera, od prije nekoliko godina, to je mislio da je Shakespeare neki automehaniar, stvarno sam se crvenio Nedavno su u mnchenskoj podzemnoj eljeznici dva mladia stranca, napali 76-godinjeg Nijemca samo zato to ih je on upozorio da im je glazba iz kasetofona prilino glasna i da ne bi bilo loe uiniti je malo tiom. ovjek je krenuo svojim poslom dalje a momci su 12 se zajurili prema njemu i, onako, s lea, napali svom estinom. Oborili ga na tlo, udarali nogama do besvijesti; ak je jedan uzimao zalet od nekoliko metara kako bi udarci bili to jai. Sad e vidjeti kako u ubiti Nijemca, rekao jedan onom drugom.

K

Biti Bosanac, Hrvat, Portugalac, Poljak, rumunj, Turin... u njemakoj je oTeavajua okolnosTVe sutradan nali se u rukama policije! Bez i trunke kajanja zbog uinjenog nedjela, bez isprike jedva preivjelom ovjeku. Pa, mogao je i sam vidjeti da smo pijani, to nas je provocirao, izjavio je policiji jedan od napadaa. Deki su, inae, Turin i Grk. U Njemakoj, oito, mogu suraivati, na Cipru ni za ivu glavu.

mladim Turinom koji je ve do svoje petnaeste godine, prije no to su ga Nijemci otpeljali u Tursku, u svom policijskom dosijeu skupio ezdesetak kanjivih djela. Naravno da su se oni koji logino razmiljaju, tada pitali: zbog ega je Mehmedom trebalo kanjavati zemlju na Bosporu? Zar to nije izvoz njemakog smea u Tursku? to je tu Turska pogrijeila, u emu je krivica Turske pa da na svoj teritorij mora primiti jednog mladog, po svoj prilici teko odgojivog kriminalca? Zar samo zbog turske putovnice, zbog toga to mu roditelji prije toga nisu prihvatili njemako dravljanstvo?

Digla se odmah kuka i motika, pogotovo nakon to je Roland Koch, upan pokrajine Hessen (Wiesbaden i okolica) dolio ulja na vatru kolikogod je mogao. ovjeka je i razumjeti jer su mu parlamentarni izbori u pokrajini, na ijem je elu, bili pred vratima pa mu je dogaaj u mnchenskom U Bahnu doao ko kec na desetku. Dar s neba! Raspali po prokletim strancima! Evo teme pred izbore, vjerojatno je, smijuljei se i trljajui ruke, razmiljao Roland Koch. Za ove mladie teko je u Njemakoj rei da su stranci. Ovdje su roeni, odrasli, kolovali se. Budui da, ipak, nemaju njemako dravljanstvo, za njih je i njima sline smiljen izraz omladina s useljenikim podrijetlom. Kad takav jedan junoa napravi neto to se kosi sa zakonom, prvo to Nijemcima padne na pamet kao rjeenje problema jest: alji ga u matinu zemlju! Tako su prije nekoliko godina uradili i s Mehmedom,

Prijedlog mnchenskog biskupaDa ironija bude vea, teoretski je mogue da taj mladi nikada do tada nije bio u Turskoj. Uostalom, bi li onom Nijemcu u mnchenskom U Bahnu bilo lake da su ga u glavu udarale etiri njemake noge na kojima se nalaze kundure njemakih proizvoaa? I to bi tovana njemaka gospoda uinila da se, umjesto Turina i Grka, radilo o dva mlaahna Nijemca? Kamo bi njih protjerali?

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Raspali po prokletim strancima

Glas razuma uo se nedavno u izjavi pomonog mnchenskog biskupa, Engelberta Sieblera, koji smatra da te mladie ne treba slati u njihove matine zemlje nego treba ovdje, u Njemakoj, uloiti dodatne napore a i sredstva! u odgoj, obrazovanje, integraciju stranaca, zapoljavanje...Ako je osoba u Njemakoj roena, odrasla, obrazovana, odgajana... pa zalutala u kriminalni milje, onda je to njemaki neuspjeh i njemaki problem pa ga drava Njemaka treba i rijeiti a nikako Turska, Bosna, Hrvatska, Portugal, panjolska i sl. Za kriminalno djelo potpuno je nevana nacionalna pripadnost. Te jednostavne istine, meutim, nisu svjesni oni na ije dozlaboga povrno razmiljanje igraju politiari tipa Rolanda Kocha. Njih je, i njihovih birkih glasova, na alost, daleko vie nego onih koji se, poput prof. Wilhelma Heitmeyera, ozbiljno bave istraivanjem sukoba meu ljudima i koji ne samo da kritiziraju nego ukazuju i na mogua rjeenja odreenih problema.

Zajedniki, francusko-njemaki tv-kanal Arte, koji uglavnom tematizira kulturna dogaanja, napravio je ovih dana ono to je tridesetih godina prolog stoljea napravio Orson Welles sa svojom radioemisijom Rat svijetova. Tema kod Arte je bila plenarna sjednica UN-a na kojoj e se glasovati o uklanjanju granica na itavoj planeti. Direktno ukljuivanje u emisiju iz New Yorka, Pariza, Berlina, Londona, Vancouvera..., iz konferencijske dvorane UN-a, tu su i Ban Ki Moon i Kofi Annan, istaknuti gosti u studiju, psiholozi, sociolozi, kriminalisti...

stalno se trae - i nalaze! - oni Kanaani, domae stanovnitvo, koji e se obvezati est mjeseci, dvaput tjedno, pomagati nekom imigrantu ili itavoj imigrantskoj obitelji. Tako, recimo, vidite kako mladi, dobrostojei odvjetniki brani par pomae imigrantskoj obitelji iz Indonezije. Odlaze s njima u kupovinu, u opinu, na policiju, razgovaraju, pomau im da se ti stranci to prije snau u Kanadi i prihvate je kao svoju zemlju. Njemaka je s ovakvom praksom trebala poeti prije pedeset godina. Da se to dogodilo, ne bi danas u dijelu Berlina zvanom Kreuzberg imala itav geto u kojem, u koli npr. nema nijednog njemakog djeteta. U itavoj koli! U Berlinu! Stvara se paralelno drutvo, poeli su vapijati sociolozi i upozoravati na potrebu donoenja i ostvarivanje integrativnih mjera.

Zamka multi-kulti drutva-Multikulturalno drutvo je po svojoj stukturi gotovo predodreeno za nastanak konfliktnih situacija kae prof. Heitmeyer, koji se ve sedam godina posebno bavi izuavanjem neprijateljstva i netrpeljivosti prema ljudima na temelju njihove pripadnosti odreenoj grupi. U tim svojim istraivanjima ustvrdio je da je stvorena itava jedna, trenutno vladajua, ideologija nejednakog vrednovanja. Pojednostavljeno reeno, moe biti izuzetno dobar ovjek, vrhunski strunjak, moe biti genije, ali, injenica da si Turin, Bosanac, Hrvat, Portugalac, Poljak, Rumunj... predstavlja trenutno u Njemakoj oteavajuu okolnost. Prihvaene su razliite kategorije vrednovanja a to moe biti vrlo opasno jer na taj nain poputa brana koja sprjeava nasilje nad manjinom, kae prof. Heitmeyer. Radi se, dakle, o omalovaavanju, o potcjenjivanju neije vrijednosti samo zato to je on drugi, to nije kao ja i ne pripada mojoj grupi.

Gdje su Nijemci pogrijeili?Ono to u zemljama poput Finske, vedske, Nizozemske... znaju ve i vrapci na grani da ovjeku imigrantu treba omoguiti uenje jezika zemlje u koju je doao, pa ak i prisiliti ga na to, ako je potrebno to u Njemakoj tek poinje zaivljavati. Jesu li Nijemci mislili da su to potpuno beznaajne stvari (njih je 60, sad ve 75 milijuna u vlastitoj zemlji; zato bi se oni optereivali time hoe li 13 neka Turkinja iz Anadolije znati njemaki jezik ili nee!? Osim toga, to kota: tko e platiti uila, prostorije, uitelje...? Ili su oekivali da se neke stvari rijee same od sebe...? Sad, kad im katolik iz bavarskog Bayreutha, iz dakle, najkatolikije pokrajine u Njemakoj, prihvati islam, ode u Afganistan, sjedne u teretni kamion pun eksploziva i zapuca se s njim u NATO-bazu, pretvarajui sve oko sebe u prah i pepeo, poinju se pitati da, moda, ipak neke stvari nisu propustili uiniti u zadnjih nekoliko desetljea. Moda biskup Siebler i njemu slini ipak imaju pravo?! P.S. Da ne zaboravim, Roland Koch je izgubio izbore u pokrajini Hessen.

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

kola u Berlinu bez ijednog njemakog djeteta!?Na kraju se sve otkrilo izmeu ostalog i to da su neki prilozi u emisiji potpuno izmiljeni ali da su i neki potpuno stvarni, kao onaj iz Vancouvera. U tom kanadskom gradu, na mjestu gdje se svaki stranac imigrant mora prvo pojaviti, zaposlila je kanadska vlada tridesetak prevoditelja tako da gotovo svaki imigrant moe, prilikom svog prvog dolaska u Kanadu, u tom imigracijskom uredu govoriti na svom maternjem jeziku. Osim toga,

PO SVETOJ ZEMLJI - NA IZVORIMA KRANSTVA (ZAVRETAK)Fra Bono Tomi, sveenik rodom iz atia, hodoastio je prole jeseni u Svetu zemlju. Tako se uvrstio meu nekolicinu hodoasnika iz naeg kraja koji su imali povlasticu vidjeti Isusovu zemaljsku domovinu i pomoliti se na svetim mjestima iz povijesti spasenja. Fra Bono je za itatelje Sutjekog vjesnika perom i kamerom biljeio dojmove sa svog putovanja. U posljednjem nastavku njegove reportae proite s njim kroz sveti grad Jeruzalem i uputite se krinim putom na Golgotu, Isusov grob a potom na Sionsku goru

Jeruzalem grad muke, smrti i uskrsnua Isusa Kristaspomenik iz kriarskih vremena.

Zavravam ovu reportau po Svetoj zemlji obilaskom starog grada Jeruzalema. Jeruzalem je sveti grad za idove, za muslimane i posebno za nas krane. To je grad muke, smrti i uskrsnua naega Gospodina Isusa Krista. Odmah po ulasku u stari Jeruzalem pitam se spontano, je li to grad Davidov, Isusov ili Muhamedov? To je grad svih tih triju! Grad koji je zlatnim slovima upisan u kranskim knjigama, ali i muslimanskim i idovskim.krenimo se sada kranskom Jeruzalemu. Posjeujemo najprije crkvu sv. Ane, jedinu sauvanu crkvu iz kriarskih vremena u Jeruzalemu. Pored nje je sve izrovano. 14 Iskopine. Tu je u Isusovo vrijeme bio ribnjak kraj Ovjih vrata, odnosno kraj Ovje trnice. Isus je stajao na tom mjestu i tu je ozdravio bolesnika koji je 38 godina trpio od bolesti uzetosti. Mjesto gdje se sve to zbilo imalo je oduvijek za krane posebno znaenje. Stoga su krani ve u 5. st. na ruevinama ribnjaka Bethezda sagradili crkvicu posveenu Uzetome. Malo dalje od nje, sagradili su i crkvicu posveenu uspomeni roenja Blaene Djevice Marije. Muslimani su u 8. i 9. stoljeu obje crkve sruili. Kriari su kasnije gradili crkvu i na mjestu ribnjaka (11. st.) i na mjestu apokrifnog roenja Marijina. Ovu drugu posvetili su sv. Ani, majci Marijinoj. To je danas najkarakteristiniji

Nezaboravni put kria kojim je i Isus proaoSvakog petka posebno sveano, kree se povorka hodoasnika koji jeruzalemskim ulicama nose drvo kria i obavljaju pobonost krinog puta. Slubenu procesiju vode franjevci Kustodije Svete Zemlje svakog petka u 15 odnosno 16 sati, a hodoasnike grupe svakog dana i u svako doba dana. Prolazi se jeruzalemskim ulicama kako su one danas rasporeene. Taj se dio i slubeno zove Via Dolorosa (Put boli). Postaje krinog puta ne stoje ipak na povijesnim mjestima njihova dogaanja. Svoj su konani smjetaj dobile tek poetkom 20. st., a neke od njihovih kapelica jo su mlaeg datuma. Pobonost Krinog puta jeruzalemskim ulicama ostaje unato tome svakome hodoasniku u neizbrisivoj uspomeni. Prolazimo uskim jeruzalemskim ulicama koje sve vrve od prolaznika. Svatko ovuda eli nositi veliki kri. Krini put zavrava na Kalvariji, na Golgoti. Golgota je u Isusovo vrijeme bila izvan gradskih zidina, kraj gradskih vrata. Poslije Isusove smrti Herodov neak Herod Agripa I. (41.- 44.) sagradio je za novu etvrt novi zid pa se tako Golgota nala unutar zidina. Ona je jo i danas unutar gradskog zida.

O

Krini put III. postaja

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Kuda sve prolazi Krini put

Kalvarija, Crkva Isusova groba

Hodoasnici na ulazu u kapelu Isusova groba

Kalvarija kako je zamiljamo zapravo ne postojiNa Kalvariji, odnosno Golgoti vjernik je potresen do ganua. Tu je bio usaen kri na kojem je visio Isus, Otkupitelj svijeta. Kad hodoasnici dou do goleme bazilike iz kriarskog doba (12. st.) to nadsvouje i mjesto raspea i grob Isusov, gotovo ostanu razoarani kad ne nau goru ili barem brijeg Kalvariju kakvu su zamiljali. Naime, veina dananjih hodoasnika radije bi ih i sada vidjeli u njihovu izvornom, prirodnom izgledu. Kalvarija je poviena 5 metara iznad tla bazilike, a obuhvaa prostor od 45 x 9,25 metara. Na tom su mjestu u Isusovo vrijeme vjeali zloince da budu na upozorenje svim prolaznicima koji su tuda ulazili i izlazili iz grada. Krani su oduvijek s posebnom ljubavlju tovali ovo mjesto jer je na tom mjestu visio Isus Krist. Car Konstantin dao je tu sagraditi velianstvenu baziliku Groba Isusova. U predveerje 14. rujna 335. godine sveano ju je posvetio jeruzalemski biskup Makarije. Tu su baziliku 614. godine Perzijanci a 1009. muslimani Arapi prilino unitili. itav su kompleks preuredili kriari, napravivi novu golemu romaniku crkvu, a koja je posveena 1149. godine. Kalvarija je pritom dola pod krov kao uzdignuta kapelica u junoj lai. Crkvu sv. Groba zahvatio je 1808. teak poar. Nakon toga franjevci nisu uspjeli dobiti pomo sa Zapada. To su iskoristili grkoistoni krani (pravoslavci) te su dobili dozvolu od sultana u Carigradu a novac od istonih krana i baziliku obnovili. Zapravo su je jo vie demolirali. Unitili su u njoj svaki trag latinskog i kriarskog katolicizma i pretvorili je u tipino grkoistonjaku pravoslavnu crkvu. Tako je ieznula lijepa zgradica nad samim grobom Gospodnjim, koja je bila reprodukcija one iz 12 st. Na njezinu mjestu sazidali su u moskovskom stilu kapelu, koja jo stoji. Proelje kapele je prenatrpano uljanicama i drugim uresom, to je neukusno i nedolino za takav spomenik. Kasnije se pitanje vlasnitva bazilike uredilo tako da su suvlasnici bazilike svi zajedno: katolici, grkoistoni, armenci, kopti, sirojakobiti i abesinci. Svatko od njih smije samo u odreene sate slaviti u bazilici svoju slubu Boju. Katolici rano ujutro. Zato su franjevci do bazilike sagradili svoju vlastitu kapelu u ast Isusova uskrsnua, gdje hodoasnici mogu slaviti euharistiju u svako doba dana. Ulazimo pobono u ovu svetu baziliku koja u sebi krije grob Isusov i mjesto smrti Isusove. Moemo ui i u grob Isusov, jedan po jedan, sagnuvi se i osjetivi teinu svojih grijeha i prijestupa. Ljubiti kamen na kojem je lealo mrtvo tijelo Isusovo! Razmiljati o smrti kojoj je Isus dao tako duboki smisao: u smrti nazire ivot, ivot u Bogu i s Bogom. Isusov grob je imao 15 sredinju ulogu u oblikovanju kranske vjere.

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Ulaz u kapelu Isusova groba

Crkva Usnua Marijina, kripta (Marija na odru)

Iskopine Ovijeg ribnjaka

Zbog idovskog blagdana sve stalo pa i hodoasniki obilasciOstavljamo crkvu Groba Isusova i kreemo prema svetom brdu Sionu. Za nas krane ovo je mjesto na poseban nain sveto. Tu je dvorana Posljednje veere Isusove, dvorana ustanovljenja kranske pashalne veere, euharistije. Naalost, zbog idovskog blagdana Jom kipur nismo je mogli razgledati. Naputamo ovo sveto mjesto i odlazimo do velianstvene bazilike Marijina usnua (Dormitio Mariae). Crkva je sagraena darovima njemakih krana 1900. godine. Bijae to upravo ono mjesto na kojem je u kriarskoj bazilici bila kapela Usnua Marijina. Odatle pjeice idemo prema hramskom podruju, na zapadni zid starog Hrama, koji idovi tuju kao najveu svetinju i zovu ga Zid plaa. Ovaj je zid ostatak velianstvenog Herodova hrama. Danas je ostao zapadni zid hramskog zdanja visok 18 metara. Od te visine, 12 metara zida potjee iz herodijanskog vremena. Tu se idovi skupljaju: mole psalme, plau, nariu nad sudbinom svojeg Hrama, u zid stavljaju papirie s molitvicama, molbama i eljama, itaju iz Mojsijeva zakona Taj obiaj oplakivanja zidina jeruzalemskog Hrama je star: postojao je ve u Starom zavjetu.

Eto tako smo proli svetim gradom Jeruzalemom i u njem razvidjeli sve to je za nas krane sveto i uspomene vrijedno. To je ujedno bio i zavretak naeg obilaska Svete zemlje. Premda su njome prole mnoge vojske i mnogi ratovi, ona je umnogome ostala onakva kakva je bila u vrijeme izraelskih patrijarha i u vrijeme Isusovo. Tek u posljednje doba silno je brzo mijenjaju Izraelci. Franjevcima, koji su i u naoj Bosni i Hercegovini sauvali kranstvo, treba zahvaliti to su nam sauvana mnoga sveta mjesta, to smo u njima mogli slaviti euharistiju, to smo gotovo svugdje nailazili na gostoprimstvo. Oni su uvari Svete zemlje jo i danas i kroz stoljea su zapravo jedini predstavljali Katoliku crkvu. Meu njima kroz povijest bijahu i mnogi nai zemljaci. Naputajui Svetu zemlju, puni smo raznovrsnih uspomena. Trebat e vremena da se sve slegnu i dobiju svoju patinu, da se duboko u naem srcu ukorijene te nikad ne zaboravimo Jeruzalem. Kako klie psalam 137: Neka se osui desnica moja, Jeruzaleme, ako tebe zaboravim! Neka mi se jezik za nepce prilijepi ako spomen tvoj smetnem ja ikada, ako ne stavim Jeruzalem vrh svake radosti svoje! I mnogi imaju elju jo jedanput, dvaput posjetiti Svetu zemlju. Do idui put u Jeruzalemu, u Svetoj zemlji!

Djelokrug poslova: - akustina i suha gradnja - keramiarski radovi - molerski raDovi - ziDarski raDovi - podne podloge - nadgledanje radova

PREDRAG MARI Granitzstr. 47 13189 Berlin 16Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Tel: 0049 (0)30 470 34 285 Fax: 0049 (0)30 922 50 126 Mob. 0049 (0)179 321 99 33 e-mail: bp.marcic@arcor.de

Na blagdan Jom kipur TV ne emitira program

H

KD Napredak Kiseljak, Udruga hrvatskih ena - Sredinjica i upni ured sv. Mati Slobode Jarun - Zagreb organizirali su u ponedjeljak 12. svibnja u crkvi sv. Mati Slobode na Jarunu u Zagrebu predstavljanje knjige Katarina Kosaa Kotromani autora Mladena Ante Molinara. Program je poeo u 19 sati Svetom misom na kojoj je pjevao zbor Kraljice Katarine iz Kraljeve Sutjeske. Uslijedila je prezentacija knjige o posljednjoj bosanskoj kraljici, na kojoj su kao glavni predstavljai govorili recezent knjige prof. Ivo Miro Jovi, dr. sc. Agneza Szabo te autor knjige Mladen - Anto Molinar. Ovom dogaaju je prisustvovao veliki broj posjetitelja, to svjedoi o zanimanju za nau posljednju kraljicu. Meu posjetiteljima je bilo i dosta naih upljana koji trenutno borave i rade u Zagrebu i njegovoj okolici. U programu je nastupila i Hrvatska folklorna skupina Bobovac iz atia koja je izvela napjeve o Kraljici Katarini, te pjevaka skupina Hrvatice Hrvatske ene iz Zagreba. Predstavljanje knjige o Katarini Na grobu prvog hrvatskog predsjednika

Sutjeaci na predstavljanju knjige o kraljici Katarini

ZAGREB

pozdravio je i predstavnik zagrebakog gradonaelnika Bandia, a dogaaj je popraen i medijski. Pored Sutjekog vjesnika koji je za ovu prigodu uputio svoj posebnog izvjestitelja, prilog je snimala i HRT-ova ekipa iz Varadina na elu sa Stjepanom Stjepiem, novinarom porijeklom iz naeg kraja te zagrebaka televizija TV Sljeme Z1. Pored nastupa sutjekog pjevakog zbora Kraljica Katarina i HFS Bobovac koji je razveselio prisutne, upriliena je i mala prodajna izloba tradicionalnih rukotvorina s motivima vezova Kraljice Katarine koji su svojim izgledom uljepali ambijent i svakako obogatili promociju u Zagrebu. Prijevoz iz Kraljeve Sutjeske za nae folklorne i pjevake skupine bio je pod pokroviteljstvom HDZ a Kakanj iji su lanovi takoer prisustvovali ovom dogaaju. Za vrijeme posjeta Zagrebu upriliena je i posjeta grobu dr. Franje Tumana na zagrebakom groblju Mirogoj kojom prilikom je na grob prvog hrvatskog predsjednika poloeno cvijee i vijenci. Napisao Nikola G. ari S predstavljanja Molinarove knjige

atiiSAmOStAlNA tRGOVINSKA RADNJA

telefon: 032 775 30117Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

PROSLAVA SVETOG ANTE U VUKANOVIIMA

U Vukanoviima dvostruko slavljeU petak 13. lipnja proslavljen je u Vukanoviima blagdan zatitnika upe svetog Ante te je sveano otvorena nova cesta. Pogledajte foto zabiljeke iz Vukanovia.Blagdan sv. Ante u naem kraju obiljeen je svetom misom u crkvi sv. Ive Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci koja je slavljena 18 za poginule branitelje i sve rtve proteklog rata. Takoer, u ast poginulim poloeni su i vijenci na spomen obiljeima u Kraljevoj Sutjesci, Grmaama, atiima te Slapnici. No, blagdan najomiljenijeg sveca ovdanjih katolika tradicionalno je u veselijoj atmosferi proslavljen u najveem povratnikom selu, u Vukanoviima. Tamo je bilo dvostruko slavlje. Vukanjci su napokon dobili dugo i eljno oekivanu novu cestu. Sveano misno slavlje u 11 sati predvodio je bivi vukanjski upnik vl. Marinko Grubei uz suslavlje sveenika iz susjednih naih upa. U svojoj propovjedi Grubei je istaknuo osobu svetog Ante zatitnika koji je Vukanjcima bio na pomoi u najgora vremena rata i povratnikih briga i problema...

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

U tijeku je obnova crkve u Vukanoviima

Hodoasnici u Vukanoviima

Molitva krunice svetom Anti prije svete mise

Nakon svete mise blagoslovljen je i sveano otvoren novi put koje je Vukanovie pribliio ostatku svijeta i omoguio bolju komunikaciju te veu nadu za povratak i ostanak Vukanjaca. Na igralitu mjesne etverogodinje osnovne kole prireen je ruak za sve hodoasnike Hodoasnici na ulazu u i slavlje kapelu Isusova groba Sretno u ast svetog Ante. Vukanjcima!U tijeku je obnova crkve u Vukanoviima

19Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Kretanje naim krajem i poetkom lipnja istinski je doivljaj. Razumljivo je to se naa dijaspora ali i putnici namjernici i posjetitelji ne mogu nagledati ljepote na koju smo se mi koji tu stalno ivimo ve jako navikli. Unato tragovima ratnih razaranja koji su vidljivi i danas i ije posljedice kraj jednako ispata, ne moe se ne primjetiti jedinstvena ljepota jo uvijek neunitene prirode. Jo uvijek je mogue ostati zadivljen iskonskim arom naih uma, te uivati u beskrajnim koncertima ptica, pogledu na proplanke, potoke, dodirima i mirisima divlje rue, gloga...Djela ljudskih ruku koja se ovdje-ondje svako malo se pojave, pokazuju ljudsku elju za stvaranjem, napretkom, skladom. Usprkos razaranja kojima smo svjedoili te nesreenim vremenima u kojima ivimo OD RATNJA DO BOROVICE

Putnie, odmori se i Bogu pomoli se!

Napisao Sreko Brati

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

a ovom neobinom putokazu saznajemo kojim putem dalje krenuti ali i to da neki od tih putova odrava Komunalno poduzee 20 d.o.o Vare. Potrudili su se, kako tako, uskladiti dizajn svoje ploe, s ve postojeim dizajnom putokaza pa im nije zamjeriti koritenje putokoza u svoje svrhe. Rije je ipak o planinskom putu pa se ovdje moe oekivati vie razumijevanja i solidarnosti.

N

Tik iznad Ratnja nedavno je netko dao sebi malo truda i potoi koji je bez nekog reda otjecao u kanal na cesti Ratanj Kopijari, pokupio i ponudio prolaznicima na osvjeenje. Dosjetljivo i humano. Nema ga tko se nee zaustaviti i otpiti koji gutljaj - bio edan ili ne. Ratanjskom izvoru nije odolila ni ova obitelj iz epa na svom obilasku Bobovca i Kraljeve Sutjeske. Briljiva mama najvie je vikala na Kreu pa je za pretpostviti da je to ovaj najmlai lan petorolane obitelji. Ratanjani se hvale kako imaju obilje vode kao nitko u naoj upi. Od prije nekoliko godina imaju i fiksne telefone. Pravi povratniki bum u ovom selu tek treba oekivati.

Kopijarci su ove godine odluili urediti svoje groblje i radovi su ve dobro vidljivi. Nove stepenice, ulazna vratnica te kri a uskoro e slijediti i ograda pa vjerojatno i obnova dotrajale kapelice. Sve to kazuje da Kopijarci dre do sebe. U Kopijarima ve 15 godina nema ive due za to se pobrinuo rat i Armija BiH. No i mrtve due zasluuju ljubav. Hoe li poslije ureenog groblja i kapele te poslije okupljanja koje su potomci kraljevskih kopljanika najavili koncem srpnja, biti i ivih dua u Kopijarima, ovisi samo od njih, Kopijaraca. Drimo im paleve.

Putokazi raeni prije nekoliko godina u kunoj radinosti, korisno za putnike i turiste, odolijevaju i dalje. Kantonalni slubenici toliko su zauzeti preim poslovima u Zenici da se ve godinama nisu sjetili postaviti nijedan putokaz u naem kraju. Nije njihova nadlenost, tako odgovore kad ih se pita

Neki misle da bi zbog muki i zakulisnih igara koje caruju u najpopularnijem sportu, bilo krajnje vrijeme da se bh. nogomet i dokine. U Luci ispod Kopijara i Dragovia, u neposrednoj blizini nekadanjih Kuukovia, igranje fudbala je, kako se vidi na obavjetenju, zabranjeno. Naravno, samo privremno dok ne poraste trava. Marljivi Dragoviani nisu alili truda ve su strojevima uredili i poistili luku od naplavina ljunka i drugog materijala, poravnali i zatim uredili nogometno igralite. ak su prostor stadiona i izletita koje se na njega naslanja, uspjeli ograditi drvenom ogradom. Bilo bi sjajno ako bi se mjetani odnosno korisnici nastavili brinuti da ovo mjesto postane i ostane oaza nezagaene prirode te ljudskog druenja i odmora. Dosadanja iskustva u naem kraju, poput prije nekoliko godina napola ureenog izletite Bukovica, primjer su kako se ne bi smjelo unitavati prirodu.

emso iz Dragovia podsjea pomalo na legendarnog strip junaka Bill the Pljuca a i njegov dobroudni Dorat samo to ne progovori kao i ono nevjerojatno Bill the Pljucovo kljuse iz istoimenog stripa. Krenuli su na Igrite na izvlaenje ume, to drugo? Raditi se mora - 29 godina rada u varekoj eljezari je prolost. Bill the Pljuc obitelj izdrava radom s Doratom a posla ima. Tridesetak maraka po danu nije malo. Zaas nam je izlistao niz kua od Aljinia od Sutjeske i Borovice na kojima je radio. Rijeavamo i zagonetku tko je uredio vodu na putu iznad Ratnja. Bill the Pljucovo je to djelo, kao i krievi u Donjoj Borovici. Voda je njegova zamisao i provedba dok je za krieve po Borovici bio unajmljen i plaen.

Kako natpis Grge Vukania na zavjetnom kriu u Donjoj Borovici koji je podignut prole godine i poziva putnika da se odmore, uinjeni predah je bio upravo dovoljan da Bill the Pljuc ovaj puta sustigne nas no pod kriem smo se s njim i pozdravili. Kri je kranima sveti znak pa je u neku ruku i neobino da u naem kraju ni nije obiaj podizanje ovakvih spomenika. U Borovici oito jest jer na raskru za Gornju Borovicu ima jo jedan. Na vlas je isti kao i ovaj, no to nita ne smeta. Kri je uvijek snaan simbol i vjerniku lijep ak i kad je serijske, zanatske proizvodnje, bez osobite umjetnike vrijednosti. Nepotroiv simbol i neizreciv.

Osjeajui to u sebi, Grga Vukani je bez obzira to nedostaje koji zarez i toka, kriem htio potaknuti Boroviane i putnike da se pred kriem zaustave, predahnu, zamisle i poprave. Sve to nudi svaki kri pa i ovaj u Borovici. Krievi nam zato i slue: da nas zaustave u zlu. Moda je i zlo 1993. tome trebalo posluiti. Bilo kako bilo, Borovica se ovakva udaljena i skruena meu brdima i uz potoke, ipak obnavlja. Vie je povratnika ovdje nego i u jednom selu nae upe, osim Bjelavia koji su poslije rata nikli iz pepela. Zadnjih godina je Hrvatska darovala puno graevinskog materijala no Borovicu podiu Boroviani i Borovianke. to je ruila mrnja - podie ljubav, nije samo uplja pria. Bez toga, a dodajmo ovdje i vjeru kransku, naa sela su opustjela 1993. te pustima ostala i 15 godina poslije rata. Od Teeva do Poljana, Bulia i Kopijara. Ona ne govore toliko o ruiteljima, koliko o nama samima. Naalost. Zato, bravo Boroviani.

21Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Napisao Mijo ain

SJEANJA NA KRALJEVU SUTJESKU I NJEZINE VRIJEDNE LJUDE 20. STOLJEA:

Obitelj iji su zaetnici bili Anto i Malina Struji jo koncem 19. st. bila je jedna od najuglednijih i najimunijih obitelji u Kraljevoj Sutjesci u prvoj polovici 20. st. Posjedovali su gostionicu, mlin, hotel u Visokom a jedan od njih bio je i naelnik opine Kraljeva Sutjeska. No, obiteljske nesree te posebno Drugi svjetski rat i porae doveli su do potpunog nestanka ove osebujne obitelji u naem stolnom mjestu

STRUJII - Obitelj koje vie nemaoetnjaci i ieta, to je to?a putu uz klanac vie kue Franca Blauna na desnoj strani puta nalazila se kua na kat vlasnitvo udovice Maline Struji. Prizemlje kue i kat bili su izgraeni od lomljenog kamena, osim zida na katu sa istone strane koji je bio kombinacija epera i drveta. Na rubovima kue posebno su se isticali vei komadi kamena klesarski obraeni s malo vie panje, zvani oetnjaci. Kua je prije bila pokrivena indrom, a kasnije izmeu dva svjetska rata pokrivena je crijepom. U prizemlju kue bila je zidana pe, a strop je bio od hrastova drveta, lijepo stolarski ostrugan. Tijekom vremena je patinizirao i dobio tamno smeu boju. Ovakva vrsta stropa u narodu se zvala ieta. Na katu kue bile su prostorije za spavanje. Sobe s prozorima bile su okrenute prema zapadu, 22 na varo. Pod u sobama bio je izraen od hrastova drveta. Kuni ulaz bio je sa sjeverne strane, a u prizemlju ispred kue bila je kamena podzida s koje se ulazilo u kuu. Na kat kue s vana, iznad podzide, vodile su posebno kamene stepenice ozidane od rijekog kamena. Dalje se produavala drvena veranda od hrastova drveta. Iznad kue nalazio se bunar s vodom dubine trinaest metara u kojem je uvijek bilo dovoljno vode. Kua obitelji Struji bila je meu veim kuama u Kraljevoj Sutjesci, izgraena je prije Prvog Svjetskog rata te je za ono vrijeme bila vrlo udobna za stanovanje. Zbog veeg uspona a i da se sprijei osipanje zemljita, prilaz kui putem uz klanac bio je poploan rijenim kamenim

N

oblutcima. S lijeve strane naspram kue, od jedne njihove zemljine parcele nalazila se baa gdje su sijali povre a tu je bio ozidan jedan kameni suhozid od obraenog rijenog kamena. Sve se uklapalo u jednu lijepu cjelinu. Bio je to sve rad domaih majstora.

U braku su Malina i Anto ivjeli skromno od svoga rada. Imali su osmero djece: Anu, Iliju, Ivu, Mariju, Janju zvanu Agneza, Ljubu zvanu Ljubica te Anu i Iliju koji su umrli u prvim godinama ivota. Branu idilu meutim naruio je tuan dogaaj. Naime, 1907. godine enio se Malinin brat Bono Radi Talijanovi s Jelkom Matoevi iz sela Mir kod Varea. Po starom, dobrom obiaju u svatove je pozvao i svoju sestru Malinu i zeta Antu. Malina je bila glavna domaica na svadbi, a njen mu je otiao po mladu na eljezniku postaju u atie. Kada su svatovi trebali poi s fijakerima prema Kraljevoj Sutjesci pucalo se iz pitolja u zrak kao znak veselja. Meutim, kako to biva s takvim nesmotrenim postupanjima, Anto biva smrtno ranjen u prsa. Umro je u putu prema bolnici u Sarajevu gdje je kasnije i pokopan. Tako je jedna lijepa sutjeka svadba zapamena po ovom traginom dogaaju.

Svatovska tragedija iz 1907.Malina Struji roena Radi Talijanovi bila je rodom iz Kraljeve Sutjeske i dolazila je iz mnogobrojne obitelji. Udala se u zadnjem desetljeu 19. stoljea za Antu Strujia Tunju iz Kraljeve Sutjeske. Tunja je krajem 19. stoljea radio kao pomoni radnik u Franjevakom samostanu u Kraljevoj Sutjesci. Ponekad je radio i kod svog budueg punca Ilije Radia Talijanovia koji je bio kiridija. Ilija je bio vlasnik pet konja s kojima je prevozio sol iz Tuzle te tako snabdijevao duane od Kraljeve Sutjeske do Sarajeva. Bio je imuniji ovjek i vlasnik brojnih zemljinih parcela koje je dio u miraz svome muu donijela Malina. Vjenanje Ane Dusper i Ilije Strujia, 15. 03. 1927.

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Udovica podie estero djeceAntinom pogibljom njegova ena Malina je ostala sama sa estero nejake djece u krajnjoj bijedi. Brigu o njima preuzela su braa Bono, Jozo, Ivan te sestre Geralda, Marijeta i Ivana koje su bile asne sestre Keri boje ljubavi u Sarajevu. Nakon suprugove smrti svi teki poslovi preli su na Malinu. Bavila se zemljoradnjom, stoarstvom i voarstvom kako bi prehranila mnogobrojnu obitelj. Njihovih estoro djece zavrilo je osnovnu kolu u Kraljevoj Sutjesci. Djetinjstvo su proveli kao i sva druga djeca, uvajui krupnu i sitnu stoku, naroito koze u okolici Kraljeve Sutjeske. Nakon odrastanja djeca su poela naputati roditeljski dom. Tako se ki Ana udala za mjetanina Nikicu Adajia a umrla je u Kraljevoj Sutjesci 1958. Sin Ivo se oenio mjetankom Ljubom Milievi Dusper. U Prvom Svjetskom ratu mobiliziran je kao vojnik Austro-Ugarske. Iz rata izlazi kao asnik. Zavrio je graevinsku kolu, govorio je njemaki i engleski jezik. Marija, po osobnoj elji i uzoru na svoje tetke asne sestre, 1916. odlazi u asne sestre Keri boje ljubavi u Sarajevo, gdje uzima ime Anela. Zavrila je fakultet i predavala u koli asnih sestara u Sarajevu. Obavljala je odgovorne dunosti, imala je melodian glas i dara za pjevanje. Umrla je u Zagrebu 1980. Janja zvana Agneza zavrila je graevinsku kolu i kao slubenica radila u glavnoj poti u Sarajevu. Udala se za Ivana Jugovia iz Sarajeva gdje je i umrla 1979. Ljuba, zvana Ljubica zavrila je uiteljsku kolu. Nikada se nije udavala, radila je u osnovnoj koli u Tuzli gdje je i umrla poslije Drugog svjetskog rata. Ilija se oenio mjetankom Anom Dusper. Zavrio je stolarsko-kolarski zanat. Inae, braa Ivo i Illija Struji bili su oenjeni sestrama, kerima sutjekog naelnika Mate Duspera koji je jo imao prezime Milievi. Braa su nakon Prvog Svjetskog rata odmah krenuli na obradu svojih zemljinih parcela. Poeli su se baviti zemljoradnjom, stoarstvom i voarstvom. Po kazivanju drugih ljudi bili su veoma marljivi ljudi koji su na

svojoj zemlji radili od jutra do mraka, sve kako bi njihove obitelji to bolje ivjele. Mlai brat Ilija bavio se i pelarstvom te je na babinoj njivi na Trknama imao preko dvadeset konica pela. U kui je u prizemlju imao stolarsku radionicu s jednim radnim stolom zvanim bank te je tako izraivao stona kola i druge proizvode po narudbi. Meutim, ovim se poslom nije dugo bavio.

Ilija Struji naelnik opine u Kraljevoj SutjesciU Kraljevoj Sutjesci je ostao Ilija Struji s obitelji i majkom Malinom. On nastavlja rad u ugostiteljstvu i drugim poslovima, a bio je aktivan i u politikom ivotu. Bio je u graanskim strankama s hrvatskim predznakom u Kraljevoj Sutjesci. Jedno vrijeme je bio i naelnik Opine Kraljeva Sutjeska. Njegova majka Malina kao i ostale ene u mjestu nosila je crne dimije i platnenu koulju, a na glavi je uvijek imala maramu. Nakon to je svoju djecu izvela na pravi put i vidjela njihov uspon, umrla je krajem listopada 1937. u Kraljevoj Sutjesci gdje je i pokopana. Djeca su joj u znak zahvalnosti podigla lijep spomenik od bijelog brakog kamena u obliku obeliska, prvi takvog oblika u groblju.

Strujia gostiona, Strujia mlin i Strujia hotelSvojim vrijednim radom braa su stekla i znaajna novana sredstva. Ubrzo su u Kraljevoj Sutjesci u kvartu Sokak kupili dio kue od Ante aina Tunje u ijem su prizemlju nalazio duan s epencima koji je navodno propao. Nakon toga duan su preuredili i otvorili gostionicu s imenom Strujia gostiona koja je u ono vrijeme bila jedna od najpoznatijih i najbolje snabdjevenih svim vrstama pia. Od poznatog sutjekog ugostitelja Mije Mikovia koji je drao ugostiteljske objekte u Sarajevu kupili su mlin s dva rvnja. Ispod lokaliteta Pode na lijevoj obali Trstionice od 33 mlina bio je najvei, zvali su ga Strujia mlin. Stariji brat Ivo neto prije 1930. godine odlazi s obitelji u Visoko gdje je imao pomoni objekt kaaru, gdje je drao velike kace sa ljivama i u njoj svoju destileriju za peenje rakije. Kasnije je u Visokom 1938. izgradio hotel s prenoitem i gostionicom. Hotel se, naravno, zvao Strujia hotel. Prilikom gradnje tog hotela ostalo je upameno da je Began Gorak zvani Bego iz Luia kod Kraljeve Sutjeske koji je kod brae imao poseban ugled i povjerenje, ispravljao samo avle i nadgledao radnike rade li pravilno i zato je bio posebno plaen. Ivo Struji u braku s Ljubom je imao etvero djece: Ljerku, Elviru, Antu i Hrvoju. U Visokom su im 1932. u roku od samo tri dana umrle obje keri. Sedmogodinja Ljerka i trogodinja Elvira su umrle od arlaha. Nagli gubitak dvoje djece veoma je raalostio roditelje. Obje su pokopane u groblju Trgovie u Kraljevoj Sutjesci gdje im je podignut monumentalni spomenik od mramora, prvi takve vrste na tom groblju.

Ivo Struji

Ivo Struji u Americi imao svoj avionPred sami kraj Drugog svjetskog rata stariji brat Ivo s obitelji naputa Visoko na jedan vrlo dramatian nain. Vie zahvaljui Bojoj providnosti nego ljudskoj, odlazi preko Trsta brodom u Ameriku. Nastanio se u dravi Ohio u gradu Clevelandu. U novoj dravi Ivo je bio vrijedan radnik i svojim znanjem stekao je znatan kapital. Imao je ak svoj privatni avion i bio je prvi u tome iz ovoga kraja. U Americi mu je umrla ena Ljuba pa se drugi put oenio Amerikankom rumunjskog porijekla. Svoju djecu Antu i Hrvoja je ikolovao u Americi, a umro je 1975. u Clevelandu gdje je i pokopan. Nastavak na str. 25.

23Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Napisao Milo Juki

U crkvi u Jabalcu Karaevo

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com 21.

vi znaju da u Americi, Australiji, Njemakoj, Austriji... ive na tisue Hrvata. Neki su otili prije vie od stotinu godina, neki nakon Drugog svjetskog rata, a neki nakon posljednjeg rata. Za mene tu nema nieg mnogo izazovnog: svaka je baba iz Bosne ve vie puta bila u Njemakoj ili tako negdje, a neke su, bogme, prele i Veliku baru. No, da u Rumunjskoj postoji hrvatska zajednica i mjesto koje se naziva Karaevo i ja sam, skrueno priznajem, uo tek prije godinu dana ili neto malo vie. Znao sam, dodue, da Hrvata ima razasutih po nekim europskim zemljama, 24 zaostalih tu iz nekih davnih vremena, ali sam uglavnom nailazio na spomen Gradianskih Hrvata i slinih zajednica, nemajui pojma da tako neto postoji i u Rumunjskoj.

Tri dana u Karaevu

POSJET HRVATIMA U RUMUNJSKOJ:

S

Da ih tamo ipak ima, doznao sam sasvim sluajno, od kreevskog opinskog naelnika Mate Bariia, koji je, pak, to doznao nakon telefonskog poziva iz Karaeva nekad u ljeto 2007. godine; i ne samo to, nego mu je reeno da su Hrvati u Karaevo nekada davno stigli iz Kreeva. I njemu je sve to izgledalo malo nevjerojatno dok mi je priao, ali, kad su u jesen iste godine u Kreevo stigli njegov karaevski kolega, naelnik ili, kako ga u Karaevu tituliraju, knez, Petar Bogdan, te upnik iz Lupaka, vl. Marijan Tjinkul, sumnje su se obistinile: da, tamo u dalekoj Rumunjskoj doista postoje neki Hrvati. Prije mjesec dana sam, zajedno s mladom pjesnikinjom iz Fojnice, Suzanom Lovri, dobitnicom Knjievne nagrade Fra Grgo Marti za 2007. godinu, posjetio

Karaevo; zajedno smo predstavili istoimenu Knjievnu zaklade, a uz to je Suzana predstavila svoju zbirku pjesama, dok sam ja prezentirao svoj rad na Simpoziju na balkansku dijalektologiju, u okviru kojeg se sve navedeno i deavalo. Na putu ka Karaevu, preko Modrie, Beograda, Bele Crkve i Anine, mnogo je zanimljivih detalja. Granini prijelaz preko kojeg se ulazi u Rumunjsku podsjea na scenu iz filmova od prije nekoliko desetljea. Okolo je mnogo slavenskih toponima: Nikolin, Oravia, Bozovici i Reia su, ustvari, Nikolinc, Oravica, Boovii i Reica/Riica. Teren je brdovit, kao u nas u Bosni, a samo Karaevo (Caraova) smjeteno je u uskoj kotlini, kao i moje Kreevo.

Crkva u Karaevu

Zgrada Zajednitva Hrvata Sa Karaevcima

U sreditu mjesta je crkva, sagraena davne 1726. godine, ambulanta, dom kulture (u kojem se nalazi knjinica i urednitvo lista Hrvatska granica), kavana i zgrada opine, te nova zgrada na kojoj se iz daljine moe proitati i firma: ZAJEDNITVO HRVATA, s neto manjim natpisom na crvenoj podlozi: UNIUNEA CROAILOR. U selu i oko njega su brojni krievi, neki drveni, a neki eljezni, nalik na one u selima oko Varea. Na groblju, pak, postoje krievi kakvi se kod nas, u Kraljevoj Sutjesci ili Kreevu, postavljaju umrlim fratrima. Ima li to kakve veze s naim krajevima i hipotetskim doseljenjem iz Turske Bosne, kako je napisano u jednom dokumentu koji govori o doseljenju Karaevaca ili je razlog postojanje eliane u oblinjoj Riici, vjerojatno nitko nikad nee doznati. Arhitektura je tipina banatska, sa uorenim nizovima kua i ukraenim fasadama, a ima i starih kua, koje podsjeaju na scene iz Skupljaa perja Aleksandra Petrovia: niske, male, nepravilnih zidova i otvora, sa dizmom koja se ponegdje potpuno otkrila. Zanimljivo nam djeluje i odjea, posebno marame kod ena. Mirno i tiho prolaze pored nas, uljudno odzdravljajui na Hvaljen Isus! ili Dobar dan. Kasnije u uvidjeti da im je prvi, vjerski pozdrav mnogo drai, vjerojatno zbog toga to su oduvijek bili svjesni znaenja vjere u ouvanju identiteta, ali i ivota uope u zemlji u kojoj su oduvijek bili manjinom, pa, prema tome, i izloeni svakovrsnim udarima. Narednih dana posjetili smo i Lupak, Jabale, Klokoti i Nermi. Profesoru Mihi Radanu, predsjedniku Zajednitva Hrvata, uruili smo komplete knjiga, kao i mjesnoj koli, knjinici, sudionicima simpozija, te djelatnicima Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bukuretu na elu s veleposlanikom Ivicom Matrukom, jedinim ambasadorom meu veleposlanicima, kako kae sam za sebe, budui je on bio i jugoslavenski diplomatski predstavnik, prije osamostaljenja Hrvatske, i to u Vatikanu. Najvie smo se druili sa ekipom iz Zagreba koju ine: sveuilini profesori dr. Marko Samardija i dr. Ivo Pranjkovi, te njihove kolegice Marija Malnar, dr. Mira Menac-Mihali i prof. Ivana Oluji, ali takoer i s domainima:

Ivanom Dobrom i Nikolom Matejom, te domaim, rumunjskim profesorima iz Bukureta, Riice, i Kluja, meu kojima je najzanimljiviji dr. Mihail Deleanu. Posjetili smo i Sveuilite Eftim Murgu u Riici, na kojem, uz dekana Rumunja, Mariana Mihil, prodekanske dunosti imaju dvojica Srba (Gheorghe Petrovici i Sava Ianici iliti ore Petrovi i Sava Janji), Nijemac dr. Gilbert Reiner Gillich i Maarica dr. Ildiko Fekete, to nije udno kad se zna da je Banat uvijek bio poznat po nacionalnoj izmijeanosti. U Riici smo bili i u Muzeju lokomotiva, gdje je, davne 1872., napravljena prva austrougarska lokomotiva koju su do konanog odredita vukla 24 para volova, za kojim je opet ila kolona kola sa sijenom i itom, kako bi se volove imalo ime nahraniti. U Karaevu smo bili i u svetitu Gospe Lurdske ili, kako je oni nazivaju, Gospe Lorske, kao i pred crkvicom na vrhu jednog od okolnih brda, koja je prekrasna, kao i crkve u Lupaku, Klokotiu, Nermiu i Jabalu. Uivali smo u prelijepoj prirodi, koju posebno oplemenjuju rijeka Kara, te bezbrojni vonjaci. Nismo uspjeli dobaciti do ruevina tvrave Turski grad, te posjetiti pilju Komarnik, najduu peinu u Europi, koja se nalazi blizu Karaeva. No, neto se mora ostaviti i za drugi put, a Suzana i ja ivimo u nadi da e se taj drugi put doista jednom i desiti.

Sa simpozija prof Miha Radan, Suzana Lovri, Milo Juki i dr Marko Samardija

S mjetanima Nermia

25Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com Sutjeki vjesnik, broj 21. www.kraljeva-sutjeska.com

Na sveuilitu u Riici

AUSTRALIJA

KRALJEVA SUTJESKA

Za Kruh sv. Ante u Sarajevu, skupili 30 tisua dolara

Povodom Dana kole u Kraljevoj Sutjesci je sredinom svibnja prireena sveanost kojoj je nazoio opinski naelnik te ef Misije OESS-a u BiH. kola ima samo devet aka.

Naa posla devetero aka slavilo Humanitarna veer Dan kole

Akciju Dani Kruha svetog Ante u Australiji kojom se eli prikupiti novac za financiranje karitativnih projektata Kruha sv. Ante u BiH, provodi Hrvatski katoliki centar Wollongong, u suradnji s drugim takvim centrima u Australiji, tamonjim hrvatskim javnim medijima, ustanovama, organizacijama i pojedincima koji ive i rade na ovom udaljenom kontinentu. Moto je ovogodinje akcije Prui ruku bratu ovjeku a namjera mu je Mjesto ubojstva sestre Danke prikupljanje pomoi najpotrebnijim u domovini. Akcija je ve sprovedena 17. svibnja u HKC u Perthu, 1. lipnja u HKC u Canberri te 8. lipnja u HKC u Prije etiri godine ova kola koju su 2002. Wollongongu. Kako nas je obavjestio temeljito obnovili i opremili Portugalci bivi sutjeki vikar fra Andrej Matoc, ZAGREB koji je od lani na slubi sveenika 26 u Wollongongu, akcija je poluila vie nego dobre rezultate. U Perthu se skupilo 16.320 dolara, u Canberri 4.340 dok je su u Wollongongu vjernici Agencija Katarina iz Kraljeve Sutjeske ostvarila zapaene poslovne rezultate na Sajmu u ovu svrhu prikupili 9.000 dolara. turizma CroTour koji je poetkom svibnja odran u Zagrebu. Kruh svetog Ante inae vode franjevci Potpisali smo suradnju sa General turistom iz Zagreba, Putnikom agencijom Kompas a brine se za nekoliko pukih kuhinja iz Sarajeva, Putnikom agencijom Eco Club iz Zagreba, s predstavnitvom austrijskog u Sarajevu i Vareu te kroz razliite ureda za turizam u Hrvatskoj a dao sam intervjue za HTV1, RTL, OTV, Z-1-TV Sljeme programe pomae povratnike, djecu te Narodni radio i BH radio 1, to sve govori da interes za ono to Kraljeva Sutjeska sa smetnjama u razvoju, ostavljenu i nudi kao turistiko odredite itekako postoji i ne jenjava, dapae, sve je vie upita, naputenu djecu, djecu bez roditelja i kazao je za Sutjeki vjesnik Josip Branovi, voditelj agencije Katarina iz Kraljeve staratelja, kao i najsiromaniju djecu a Sutjeske. U jedinoj turistikoj agenciji koja se bavi promocijom turizma i ugoavanjem pomae u prevenciji ovisnosti od droge i smjetajem turista u naem stolnom mjestu, veoma su zadovoljni svojim prvim i traumatiziranim osobama. U Sarajevu nastupom na jednoj meunarodnoj turistikoj smotri i ne skrivaju optimizam da e ve ova organizacija vodi studentski dom ove te narednih godina gostiju u Kraljevoj Sutjesci biti sve vie. u kojemu je veoma povoljan i udoban iko iskustvo steeno na ovom sajmu pomoi e nam da krenemo dalje i pokuamo smjetaj nalo stotinjak studenta iz se predstaviti ak i na minhenskom velesajmu: imamo to ponuditi, rame uz rame s cijele BiH. velikim turistikim agencijama, najavio je Branovi i nove poslovne poduhvate svoje turistike agencije.

Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, zajedno s Proba - Centrom za suvremenu umjetnost, uz potporu BHT1, pokrenula je kampanju pod nazivom itaj BiH - domaa lektira. Projekt ima za cilj pribliavanje knjige svim kategorijama stanovnitva, ali naroito uenicima osnovnih kola. Najvaniji podatak koji nedostaje u ovoj vijesti objavljenoj na slubenim opinskim stranicama jest taj da podrunu kolu u Kraljevoj Sutjesci (Agustina Bessa Luis) pohaa samo devet (9) aka! Svi su iz Kraljeve Sutjeske i svi su do etvrtog razreda: Harisa, Ivan, Kazimir, Klaudija, Marija, Marina, Mejrema, Mijo i Mustafa. Uiteljica im je Slaana Rado s Marijine Vode koje se moe pohvaliti da na istom satu od 45 minuta dri nastavu za etiri razliita odijela s ak devet uenika.

uloivi vie od 100.000 eura naprasno je ostala bez svojih aka kada je kola u Podbjelaviima (nekadanji Ilija Luki) svu djecu koja su gravitirala koli u Kraljevoj Sutjesci, unato estokim otporima roditelja, prislila da se upiu u centralnu kolu u Podbjelaviima. Da tek obnovljena a najstarija kola na opini Kakanj, ne bi zjapila prazna, nekome je u Zenici palo napamet pa je u koli u meuvremenu otvorena ambulantu te su u kolu mjesto aka poeli dolaziti babe i djedovi - izmjeriti tlak i eer u krvi.

Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Veliki uspjeh Turistike agencije iz Kraljeve Sutjeske

Na montiranom procesu osuen zbog suradnje s neprijateljemStaru obiteljsku kuu u Kraljevoj Sutjesci za vrijeme Nezavisne Drave Hrvatske, negdje oko 1941., mlai brat Ilija Struji prodaje branom paru Stjepanu i Ivki Dodik iz Varea. Po zavretku Drugog svjetskog rata pojedini pohlepni ljudi bacili su oko na nekadanju imovinu Strujia. Nove vlasti optuuju Iliju da je bio suradnik neprijatelja. Tada konfisciraju hotel i druge objekte u Visokom i Kraljevoj Sutjesci kao i zemljine parcele, a Iliji organiziraju javno suenje u Visokom iako je ope poznato svima u Kraljevoj Sutjesci da se Ilija tijekom rata ponaao ljudski, ovjeno, pazei na meunacionalne odnose. U sjeanju ljudi, osobito zrelijih godina ivota, ostao je primjer oko podjele ita i drugih ivenih namirnica. Naime, prvo su se obavjetavali pravoslavci iz sela Slavin i Planinica koji su pripadali Kraljevoj Sutjesci, a bili su od nje najudaljeniji zbog ega je njima prvo vrena podjela. U vrijeme Drugog svjetskog rata uvijek se zauzimao za njih i titio ih. U tadanji sreski sud u Visoko pozvani su brojni svjedoci iz spomenuta dva sela, a meu njima i najugledniji pravoslavac Lazar Veljani zvani Zeko koga su uvaavali zbog njegova potenja. Sudac je upitao Lazara: Je li Ilija Struji suraivao s neprijateljem?, na to mu je Lazar odgovorio: Gospodine, ja mu nisam vidio nikakve sterne na ramenima!. Kao i ostali svjedoci i on je svjedoio je da je Ilija poten ovjek te da se treba

osloboditi na to je navodno sudac koji je vodio sluaj rekao: to se to mene briga to ste se vi slagali! Ilija je unato svemu ipak bio optuen i osuen na visoku kaznu zatvora. U zatvoru je zavrio tapetarski zanat. Nakon odsluene kazne odlazi u Zagreb sa suprugom Anom gdje se nastanjuju za stalno. Jedno vrijeme je radio u Koprivnici u Podravkinoj tvornici gdje se proizvodila Vegeta. Oboje su umrli u drugoj polovici 20. stoljea u Zagrebu, (Ilija 1965.), gdje su i pokopani u obiteljskoj grobnici na Mirogoju.

pisali su svome roaku Ivi Adajiu Dugom ivo se zanimajui za svoj rodni kraj i mjesto gdje su proveli svoje djetinjstvo. Pitali su ga uvijek jedno: Je li u ivotu onaj hrast na Krevina to ga ne mogu obuhvatiti ni etiri ovjeka? Danas poslije toliko vremena u Kraljevoj Sutjesci vie nema nikoga od nekadanje mnogobrojne obitelji Struji. Na njih samo podsjeaju njihovi bivi objekti. U sutjekom Sokaku jo uvijek postoji Strujia gostiona koja odavno vie ne radi i u vlasnitvu je obitelji pokojnog Ive Duspera. U Varoi i danas postoji njihova obiteljska kua sauvana u izvornom obliku koja je u vlasnitvu obitelji pokojnog Stjepana Dodika. U njoj vie nitko ne stanuje. U blizini Kraljeve Sutjeske, sada u vlasnitvu obitelji Joze Lukende, u ivotu je i njihov nekadanji mlin iji rnjevi ve odavno ne melju vie nikakvo ito.

Je li u ivotu onaj hrast na Krevina to ga ne mogu obuhvatiti ni etiri ovjeka?Poznato je da su u braku imali troje djece: Ljubu, Vjeku i Veru. Ljuba je zavrila fakultet te radila s djecom s posebnim potrebama u Zagrebu. Udala se za dr. Slavka Fitera. Trenutno je u starakom domu u Zagrebu. Vjeko je zavrio kovinotokarski zanat. Otiao je u Ameriku gdje je i umro. Pokopan je u Splitu. Ki Vera se udala za Duka Lazarevia, oficira JNA iz Beograda. Zavrila je viu medicinsku kolu. Umrla je prije nekoliko godina u Beogradu. Braa Ivo i Ilija Struji bili su ljudi atletske grae. Uvijek obueni u graansko odijelo po zadnjoj modi, a Ilija je uvijek nosio eir. Iako su umrli daleko od svoga rodnog kraja, nekada najimuniji ljudi na podruju Kraljeve Sutjeske, svoje su mjesto uvijek s ponosom nosili u svojim srcima. Poslije Drugog svjetskog rata

27Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Ivo Struji s majkom Marijom i sestrama Agnezom i Ljubicom

Iznajmljujem donji kat kue za stanovanje u mjestu Podbjelavii u opini Kakanj. Kua je useljiva od sredine lipnja/juna. Sve dodatne informacije moete dobiti putem kontakt osoba:

OGlAS

marijan i Nada Pavlovi tel.: 0041 793 172 852 0041 448 301 778

KRAlJEVA SUtJESKA

S

Prva sveta priestprigodnih recitala prvopriesnika i njihovih roditelja, u svojoj propovijedi fra Jakovi se posebno osvrnuo na znaaj roditeljstva u odgoju djece a posebice u vjernikom ivotu gdje su roditelji uzor djeci. Naim malim prvopriesnicima: Ivanu, Marku, Dariju, Miji, Mateu, Ivani, Mariji, Ivani, Domagoju i Zoranu estitamo ovaj sveani dan njihove prve svete priesti.

veano misno slavlje u nedjelju 25. svibnja u naoj upnoj crkvi Sv. Ive Krstitelja predvodio je upni vikar fra Zoran Jakovi uz koncelebraciju o. gvardijana fra Ilije Boia. Nakon

Gordana ain

KAKANJ

Slavlje Svete potvrde u upi Kakanj

28Sutjeki vjesnik, broj 25. www.kraljeva-sutjeska.com

Gordana ain

S

veano misno slavlje i podjelu sakramenta kranske zrelosti predvodio je sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Pulji uz koncelabraciju mjesnog upnika vl. Marijana Marijanovia te nekolicine drugih sveenika.

Sakrament je primilo devetnaestero krizmanika a u svom govoru nadbiskup je naglasio veliinu kranske zrelosti osobito u ovo dananje vrijeme sekularizma, masovnih medija, TV, interneta, mobitela koji su osobito mladog ovjeka odvojili od drugih ljudi. ovjek je postao usamljen a mediji

umjesto da slue za povezivanje ljudi postali su svrha sami sebi. Nadbiskup je pozvao krizmanike da kroz svoj ivot ne kroe sami nego da slijede Krista i Crkvu te time ostvare temeljne kranske i ljudske vrednote.

NM. Komo

KAKANJ

Katarina Bonjak najmlaa odbojkaka reprezentativka BiHselekcije je uistinu veliko priznanje, to za mene osobno ini izuzetnu ast. Posebno mi je drago to u prvi put nastupiti pred kakanjskom publikom, ija mi podrka doista mnogo znai. Kakanj e sigurno biti pravi domain? U to uope ne treba sumnjati. Mislim da je Savez uinio veliku stvar to je organizaciju kvalifikacijskog turnira povjerio Kaknju. itav grad ivi za odbojku. Bit e to istinski doivljaj za sve sudionice, posebno nau reprezentaciju, koja e sigurno imati maksimalnu podrku. Kakvi su izgledi BiH? Izbornik Subai se suoio s brojnim otkazima i oito je da emo nastupiti u podmlaenom sastavu. Da su se odazvale najbolje igraice, posebno one s meunarodnim iskustvom, moda se moglo neto vie postii. Izgledi su mali, ali ne treba se unaprijed predavati. Treba dati sve od sebe i pokuati prirediti iznenaenje, rijei su debitantkinje Katarine Bonjak, koja je upravo u vrijeme odigravanja kvalifikacijskog turnira