Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeli

SREDOZEMLJE

2

Prof.dr.sc.Borna Fuerst-Bjeli

SREDOZEMLJE Nastavni materijal za kolegij Sredozemlje

SVEUILITE U ZAGREBU Prirodoslovno-matematiki fakultet

Geografski odsjek

Preddiplomski studij geografije

Preddiplomski studij znanosti o okoliu Diplomski studij geografije

Diplomski integrirani studij geografije i povijesti

Diplomski studij znanosti o okoliu

3

Borna Fuerst-Bjeli SREDOZEMLJE

Sva prava pridrana, 2014.

Skripta su namijenjena studentima iskljuivo za osobnu uporabu.

Slika na naslovnici: Porto (B. Fuerst-Bjeli)

Recenzenti

Prof.dr.sc. Sanja Faivre

Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-matematiki fakultet Geografski odsjek

Izv.prof.dr.sc. Sanja Lozi Sveuilite u Zadru Odjel za geografiju

Iz materijala je uklonjen kartografski i grafiki materijal radi zatite autorskih prava

4

SADRAJ

POJAM SREDOZEMLJA

o Definicija kriteriji izdvajanja o Nastanak pojma i identiteta Mediterana

o Geografski pojam Mediterana

o GEOGRAFSKA konceptualizacija Mediterana

kao mediteranskog pejzaa JEDINSTVO Sredozemlja

RAZLIITOSTI I FRAGMENTACIJA Sredozemlja

UNUTARNJE PODJELE I REGIONALIZACIJA

o Klasine podjele o Tradicijske regije

Maghreb Mashriq Levant Bliski Istok/Srednji Istok

PROGRAMI ZA EURO-MEDITERANSKO JEDINSTVO

o Plan Bleu UNEP/MAP o Unija za Mediteran

o Unija za Mediteran i civilno drutvo Zaklada Anna Lindh

o Operativni program 2007-2013

o Novi projekti i programi EU i UfM 2013 Okoli Energija Kultura i batina Socijalni i gospodarski programi

POVEZNICE SREDOZEMLJA I EUROPSKOG I AZIJSKO-AFRIKOG SVIJETA

o Sredozemlje i afriko-azijski svijet Nomadizam Povijesni karavanski putovi

o Poveznice Sredozemlja i Europa(e)

Europske prevlake (F. Braudel)

JADRAN U SREDOZEMLJU

JADRANSKE ORIJENTACIJE

GEOLOKA EVOLUCIJA SREDOZEMLJA o Rekonstrukcija tektonike ploa o Vulkani, potresi, tsunami

5

KLIMA SREDOZEMLJA

o Ciklogeneza

o Meteoroloka pojava meteotsunami SUA

o Posljedice sue PUSTINJE

o Pustinje suptropskih irina o Pustinje kine sjene

VEGETACIJA

o Klasine vrste Sredozemlja o Mediteranski degradacijski stadiji vegetacije i sastav

Makija, garig; visoka uma SREDOZEMNA VEGETACIJA HRVATSKE

o FITOGEOGRAFSKO RALANJENJE Studija sluaja: Dalmatinska zagora

o Proces progresivne sukcesije i reforestacije

DEGRADACIJA

o BADLANDS / OGOLINE

o DEZERTIFIKACIJA

Dezertifikacija i rizici Poplave Poari

SREDOZEMNO MORE

JADRANSKO MORE

o Jadranski hidroloki sustav ekoloke implikacije OTOCI

ELEMENTI KULTURNOG PEJZAA SUHOZIDI projekti obnove i ouvanja URBANA BATINA SREDOZEMLJA KONTINUITET URBANOG RAZVOJA JADRANSKE HRVATSKE

o Gradinski urbanizam (principi)

o Antiki urbanizam (principi i kontinuitet) o Srednjovjekovni urbanizam (principi i kontinuitet)

o Novi plairani grad

IZBOR IZ BIBLIOGRAFIJE

6

POJAM SREDOZEMLJA

Ime znaenje:

Sredo-zemlje

Medi-teran

lat. medius srednji terra zemlja In medio terrae

o u sreditu zemlje kopna o u sreditu svijeta (antikog, poznatog svijeta ekumene)

Tumaenja:

I. Sredozemno more - u sreditu kopnene povrine - interkontinentalno, gotovo potpuno zatvoreno more

- okruuju ga: 1. dvije obale S i J (povijesna podjela kranstva i islama) 2. tri obale- tri kontinenta

(Europa, Azija, Afrika)

- vrlo uski morski prolazi, veze s Atlantikom, Crvenim i Crnim morem

II. Sredozemlje = prostorna cjelina, ivotno arite, regija:

More + kopno oko njega;

Kompleksan pojam:

more ima sredinje znaenje, ali ivotno povezano s okolnim kopnenim prostorom: obale, planine u zaleu ; ivotni ritmovi

More - poveznica kopna

More faktor komunikacije i ujedinjavanja okolnog prostora razliiti kontinenti, svjetovi i kulture: jedinstvo u razliitosti

Stvarna granica izmeu Europe i Afriko-azijske fasade nije more (ono povezuje!) - nego pustinja Sahara

Sjeverna Afrika ili Afriko Sredozemlje povezanije s Europom nego s Crnom Afrikom juno od Sahare

III. Sredinje znaenje:

Sredite poznatog svijeta ekumene

7

Definicija kriteriji izdvajanja

Ne postoji jedan jedinstveni opeprihvaeni kriterij

Mediteran kompleksan pojam

Prostorni obuhvat regije ovisi o kriterijima (perspektivi) okoli, kultura i njihove prostorne interakcije

1. Sredozemlje ine zemlje koje obrubljuju (imaju izlaz na) Sredozemno more;

Najea arbitrarna i pragmatika definicija mediteranske regije u veini udbenika

Previe pojednostavljen pristup s mnogo otvorenih problema

o Unutranje granice drava otvaraju probleme: Francuska, Alir, Egipat,Sirija

o panjolska i Italija, iako prave mediteranske zemlje, imaju regije koje nikako ne pripadaju Mediteranu: panjolska se protee do vlane atlantske obale Galicije; Italija do Alpa

o Portugal zemlja koja ne izlazi na Sredozemno more; veliki broj prirodnih i kulturnih obiljeja ju ipak definira mediteranskom, a ne atlantskom zemljom

2. Sredozemlje regija koja se protee na Crno more, Bliski istok do Zaljeva

Neki autori smatraju da u ire okvire Mediterana treba ukljuiti i zemlje oko Crnog mora: Bugarsku, Rumunjsku, Gruziju (Montanari, Cortese, 1993)

Istona ekstenzija Mediterana temelji se na ekolokoj, kulturnoj i gospodarskoj slinosti Sirije, Libanona, Jordana i Iraka (posebno kroz geopolitiku i naftu zaljevski rat, izraelsko-arapski konflikt) (Birot, Dresch, 1956; Gillespie, 1994)

8

3. Regiju Sredozemlja ini Sredozemno more (bez Crnog mora) i obalna zona u kojoj su socio-ekonomske aktivnosti usmjerene na more (Plan

Bleu, UN)

2000.god. obalna zona 22 sredozemne drave:

5.7% Zemljine kopnene povrine, ukljuujui pustinje i planine

7% svjetskog stanovnitva (stabilni udjel) s 427 milijuna st.

32% meunarodnog turizma, i 218 milijuna posjetitelja

13% svjetskog GDP (u smanjivanju)

60% stanovnitva koje pati od oskudice vode (water-poor)

8.3% emisije CO2 (u porastu)

Sredozemlje je:

Rijetka, osjetljiva i labilna ekoregija u kojoj je razvoj u velikoj mjeri ovisan o

okoliu i gdje degradacija postaje glavni problem.

Jedna od glavnih regija kontakata, sukoba i medjudjelovanja Sjevera i

Juga u svijetu

Grupa zemalja i podruje gdje e stabilnost i napredak snano ovisiti o

mogunosti implementacije politika razvoja i suradnju koje jednako vode

rauna o okolinim, drutvenim i gospodarskim komponentama razvoja

Plan Bleu

United Nations Environment Programmes Mediterranean Action Plan (UNEP/MAP):

inicijativa mediteranskih zemalja i EU za gospodarski i drutveni razvoj od 1975.

o Osigurati optimalni socio-ekonomski razvoj bez degradacije okolia: more, obale i procesi koji djeluju u tom prostoru (turizam, urbanizacija,

problem vode)

o Obalna zona je po svojoj dubini promjenjiva, ovisno o problemu

o Granica obalne zone se praktino odreuje na dva naina (Grenon, Batisse, 1989):

9

1.Fiziko-geografski kriterij: o Za svu problematiku vezanu uz vodne resurse koristi se granica

sredozemne razvodnice;

o Dvije velike anomalije: Rona, Nil nastaju u izvanmediteranskom prostoru (okoliu)

2. Za potrebe drutvenih, gospodarskih, demografskih kretanja koriste se administrativne i statistike granice:

o Subnacionalne administrativne cjeline koje izlaze na more Regije, provincije, departmani, upanije(dostupnost statistikih podataka) o Hrvatska?

o Formira se promjenjiva obalna zona prosjene dubine od 50-100 km, ukljuujui otoke

4. Regija Sredozemlja definirana prema fiziko-geografskim i biogeografskim kriterijima

4.1. Vegetacija: etiri kljune biljke Sredozemlja

Karakteristina vegetacija a) kriterij prostornog obuhvata

b) vaan vizualni element pejzaa (identiteta)

HRAST CRNIKA, MASLINA, ALEPSKI BOR, PISTACIJ /trlja

/smrdljika

o Uobiajene vrste pistacija naega toplijega Sub- i Eumediterana TRLJA i SMRDLJIKA o Trlja -Pistacia lentiscus (od smole se radi Mastika) o Smrdljika - Pistacia terebinthus (od grana se pletu ribarske vre)

ostale karakteristine biljke: AROMATINO BILJE (lavanda, rumarin...)

ARBORIKULTURA: SMOKVA, DATULA

10

MASLINA ima posebno znaenje: o Indikator klime nunost ljetne sue za rast ploda (ulje); o Duboko korijenje

o Dugovjena u sri kulture i prirodne sredine: simbol Mediterana

U Hrvatskoj brijunska, katelanska i lunjska maslina meu najstarijima na Mediteranu do 1600 godina

VINOVA LOZA- karakteristina u pejzau Takoer jedan od simbola vaan vizualni element poimanja Nije indikativna za Mediteran u smislu prostornog razgranienja - areal

uzgoja se protee daleko na sjever

4.2 . Klima: karakteristian godinji hod temperature i padalina; ljetne sue, izoterma od 10C u sijenju

POJAM , ZNAENJE, IDENTITET

Fiziki, kulturni i vizualni atributi

Mediteran kao doivljaj, osjetilno iskustvo, percepcija Ono to se moe vidjeti, naslikati, osjetiti, ivjeti Najee percepcije vezane uz pejza u cjelini i pojedine njegove elemente:

o Materijalne (npr. vegetacija, terase, suhozidi..)

o Osjetilno-vizualne (npr. prizori, svjetlo, boje)

Nastanak pojma i identiteta Mediterana

Vezan uz poimanje egzotinosti i razliitosti Nastaje izvan prostora samog Sredozemlja

RELACIJSKI IDENTITET

(usporedna poveznica: pojamIstona Europa) Putovanja iz Zapadne i Sjeverne Europe u Mediteran duga tradicija SREDNJI VIJEK hodoaa u Rim i Jeruzalem RENESANSA mladi britanski aristokrati putuju u Veneciju, Firencu i Rim

kako bi upoznali lijepu umjetnost i arhitekturu

11

Od 19 st. Mediteran se percipira kao prostor starih klasinih civilizacija, renesansne umjetnosti, kao i prostor u kojem se moe otkriti Orijent i svijet islama

Sredinja tema postaje potraga za egzotikom drugaijeg prostora:

o Svijet starih civilizacija i islama

o Otkrivanje drugaijih pejzaa i civilizacija

Pejza postaje sredinji element poimanja pojma Sredozemlja

Elementi pejzaa i percepcije prostora Mediterana koji se posebno naglaavaju (kao razliitost): o karakteristino svjetlo, bistrina neba, vrua suha ljeta

Mediteranski pejza novi pejza, nove vizure

o Tema u UMJETNOSTI: knjievnost i likovna umjetnost:

o Goethe: Kennst du das Land, wo die Zitronen blhn? o Albrecht Drer: Prva renesansna slika koja je materijalizirala

percepciju Mediterana

o Francuski postimpresionisti (kraj 19.st.) definirali elemente percepcije mediteranskog identiteta

o Cezanne, Monet, Renoir, Gauguin, van Gogh

o Pejza, ambijent, svjetlo, boje

U doivljajnom, perceptivnom, vizualnom, estetskom smislu STVORILI mediteranski pejza

Geografski pojam Mediterana

konceptualizacija poetak 20. st.

Paul Vidal de la Blache

Fernand Braudel

o Karakteristini tip prirodne sredine o Odgovarajui nain ivota genres de vie o Karakteristini pejza

12

Problem koji ujedinjuje cijeli Mediteran dugi periodi ljetnih sua NAIN IVOTA genres de vie ODGOVOR

o odabir kultura (proljetne jeam, penica), o stabla dubokog korijena (arborikultura- smokva, maslina, kesten),

o stoarstvo transhumanca i nomadizam(sezonska kretanja, paa cijele godine)

GEOGRAFSKA konceptualizacija Mediterana

kao mediteranskog pejzaa

Karakteristina struktura pejzaa: 1. OBRAENA ZEMLJA (ratarske kulture, arborikultura) AGER

2. GRMOLIKA VEGETACIJA makija, garig, monte; podruja ispae; koritenje vatre s ciljem regeneracije travne vegetacije i spreavanja spontane reforestacije SALTUS

3. UME; esto paljene radi poveanja povrina za ispau; iskoritavanje drvne grae SILVA

Mediteran prostor najstarijih kulturnih pejzaa na svijetu 2 500 godina

o Radovi antikih pisaca: Homer, Herodot, Vergilije

o Recentne studije arheologa, paleontologa, geografa, povjesniara

Tisuljea interakcije prirodne sredine i kulture iz prostora stvoreno mjesto (space-place)

Fiziki i kulturni aspekt neodvojivi o Jedno od najjaih elemenata identiteta sredozemnog prostora

Houston (1964): 6 temeljnih tema za razumijevanje tradicionalnih

mediteranskih pejzaa i vizura

Ujedinjujui elementi: Klima ekologija kultura

4 okoline, 2 kulturne: o meusobno povezane i uvjetovane

1. Klima ljetne vruine i sue (svjetlo, boje)

13

2. More 2 glavne uloge:

a) klimatska (niski tlak, padaline, toplina)

b) mirni prolaz za migracijske struje od

neolitika

sol i riba glavni tradicionalni. resursi

danas turizam, litoralizacija oneienje

3. Kopno planinski okvir; otoci planinski -potresi, vulkanizam

-u pejzau dominantan vapnenac strmci

4. Vegetacija jedno od najoriginalnijih podruja svijeta - 25 000 biljnih vrsta- endemi

5. Duga tradicija urbanog ivota

6. Kontrast kranske i islamske civilizacije

o Drutva kulturni pejza

o ISLAM: pluralistika urbana drutva privatnost i zatvorenost prostora (etvrti)

KRANSTVO: drugaije vizure i znaenja gradovi: izraz lokalne autonomije i moi, otvoreni sredinji trgovi, velike gradske vijenice i dominantne katedrale

SREDOZEMLJE : JEDINSTVO, FRAGMENTIRANOST

JEDINSTVO Sredozemlja

Prirodni elementi

Klima-sredozemna, iako ne u cijelom dijelu

More toplo Sredozemno more Kopno planinski reljef Vegetacija degradacija

14

Drutveni elementi kulturno jedinstvo

Vrlo duga tradicija urbanog ivota grad dominantan element ivota Mediterana

Kulturna batina Sredozemlje je kolijevka zapadne kulture i civilizacije; kranstvo i islam +

Nain ivota (genres de vie) tradicionalna poljoprivreda

1. Jedinstvo (jedinstvenost) i homogenost Mediterana izraena je i u ivotnoj povezanosti obala i planinskog okvira.

Mediteran su i planine; gotovo cijelo Sredozemlje obrubljeno relativno visokim

planinama (izuzetak Libije i Egipta)

Gotovo svi su planinski lanci paralelni s obalom, izdignuti uslijed kolizije

Afrike i Europske ploe (vulkanizam, potresi)

ivotna povezanost planina i obala ostvaruje se kroz transhumancu karakteristina za cijeli Mediteran;

Reljef godinja doba fenoloki odnosi Premjetanje ljudi i stoke u vertikalnom smjeru sa zimskih panjaka u nizini

prema ljetnim panjacima u planini (nastambe stalne, sezonske) Pretpostavlja i poljoprivredu (oranice, kue, sela)

S druge strane (afriko-azijske) pustinjski okvir drugo lice Mediterana

Praksa nomadizma

Ljudi, stoka i nastambe u kretanju

Godinja doba fenoloki odnosi diktiraju smjerove kretanja; Od zime do ljeta prema Sredozemlju; od ljeta do zime na jug prema pustinji

2. Mediteran ujedinjuje i zajednika okolina odgovornost

Ekoloka kriza Mediterana: Od 60-tih: eksploatacija i prijevoz nafte;

Brzi populacijski rast u obalnom podruju; Razvoj masovnog turizma

Proces litoralizacije

15

o zagaenje obalnih voda i vodnih resursa, o degradacija tradicionalnih pejzaa neplanskom, kaotinom i

neestetskom urbanizacijom

3. Mediteran ujedinjuje i povijest

Vea jedinstvenost u prolosti nego to je danas

Od prethistorije, staroga, preko srednjeg vijeka do renesanse

snani unutarsredozemni odnosi koji su stvarali jedinstvo podruja

Najvei stupanj jedinstva (politiko, gospodarsko i kulturno) postignut u antici: Rimsko carstvo (Mare nostrum)

politika kontrola, urbanizacija, prometna povezanost, gospodarstvo i trgovina

4. Jedinstvo Sredozemlja u karakteristinom gospodarstvu

Dio proizlazi iz povijesnog razvoja:

o Gradovi kao sredita trgovine, usluga i kulture; o Ruralni pejza s dominacijom masline, vinove loze, te koze i ovce

Udjel poljoprivrednog stanovnitva jo uvijek znaajno obiljeje

(Podaci za god. 2007.-2011., prema UNSTAT, Demographic Yearbook, 2011.)

o Egipat 57%, Sirija 47%,Maroko 44%

Zajedniki ivotni obrasci i ritmovi o jedinstveni za prostor Sredozemlja

o razliiti u odnosu na ostatak Europe, Afrike ili Azije (kontinenata koji dijele prostor Sredozemlja)

Dugotrajna intenzivna interakcija fizikih, kulturnih i gospodarskih (posebno agrarnih) elemenata

16

RAZLIITOSTI I FRAGMENTACIJA Sredozemlja

Prostor dodira razliitih civilizacijskih krugova

POLITIKA fragmentacija na vie od 20 drava

o Razliiti politiki reimi o Politiki trajno nestabilna podruja o Grko-turski problem, izraelsko-palestinski; Maghreb, Sirija

JEZINA I ETNIKA fragmentacija

Indoeuropska skupina

o Romanski jezici

o Slavenski jezici

o Ostali indoeuropski jezici (albanski, grki)

Afroazijska skupina

o Semitski: arapski, hebrejski

u 3.tisulj. Pr. Kr. iz Arabijskog pol.; veina stan. Alira, Maroka, Tunisa, Libije, Libanona, Izraela, Malte

o Hamitska jezina skupina danas nepriznata nosioci drevne egipatske civilizacije; Kopti, Tuarezi, Berberi,

Kusiti

Razliitost kolonijalnih utjecaja na prostoru Mediterana:

o Francuski utjecaj drave Maghreba (posebno Alir, ali i u Libanonu, Egiptu i Siriji)

o Talijanski utjecaj u Libiji

o Britanski utjecaj na Gibraltaru, Malti i Cipru (strateke toke kontrole cijelog Mediterana)

17

GEOPOLITIKA I GOSPODARSKA fragmentacija

Promjena geopolitike situacije u Europi nakon 90-tih reflektirala se i na prostor Sredozemlja;

Nekadanja ideoloka podjela na Istok i Zapad (eljezna zavjesa) zamijenjena je novom podjelom na Sjever-Jug prolazi Mediteranom

o Sjever-Jug dihotomizacija Mediterana:

Percipira se kao granica dvaju svijetova (iz perspektive Europe) Prvog i Treeg

Do 50-tih godina 20 st. gotovo cijeli prostor Mediterana ulazio je u kategoriju

zemalja u razvoju, odnosno periferije Europe

Razlika se znaajno produbila izmeu EU mediteranskih zemalja s jedne strane i zemalja junog i istonog proelja s druge strane

Italija, panjolska, Portugal i Grka (!) pribliile su se gospodarskoj razini zemalja sjeverne Europe, dok ostale, posebno sjevernoafrike zemlje znaajno zaostaju

OKOLINE implikacije gospodarske fragmentacije

PODRUJE UDJEL U UKUPNIM

INDUSTRIJSKIM

KAPACITETIMA (%)

UDJEL U UKUPNOM

ONEIENJU

EU MEDITERANSKE

ZEMLJE

85 70-75

MEDITERANSKE

ZEMLJE JUNE FASADE

(+ Grka)

15 25-30

Izvor:Conti, Segre, 1998.

18

DEMOGRAFSKA fragmentacija

Demografski kontrast izmeu sjevernih i junih mediteranskih zemalja

Ukupna stopa fertiliteta via do 3 puta u junomediteranskim zemljama (podaci za 2010., prema World Bank, 2013.)

Sjevernomediteranske zemlje Junomediteranske zemlje

Slovenija 1,6 Sirija 2,9

Portugal 1,3 Palestina 4,5

Italija 1,4 Izrael 3,0

Hrvatska 1,5

BiH 1,2

Kontrast dobne strukture populacije: izrazito mlada populacija u

junomediteranskim zemljama nasuprot sve starijem stanovnitvu sjevernih obala;

Udjel mlade dobne skupine do 14 godina

(podaci za 2011., prema World Bank, 2013.)

Sjeverne obale:

Italija 14%, Slovenija 14%, Grka 15%, Portugal 15%, panjolska 15%, Hrvatska 15%, Malta 15%

June obale: Egipat 31%, Sirija 36,%; Palestina 42%, Libija 31%

Socio-gospodarske implikacije demografske fragmentacije

o Poveanje brojnosti radne snage u afro-azijskom Mediteranu

o Nemogunost lokalnih i nacionalnih trita radne snage da apsorbiraju novu radnu snagu

o Jaanje procesa transmediteranske migracije (+ ilegalna migracija)

Migracija jedan od glavnih elementa mediteranskih meunarodnih odnosa

19

UNUTARNJE PODJELE I REGIONALIZACIJA

Razliiti pristupi unutarnjoj regionalnoj podjeli i konceptualizaciji Sredozemlja

Klasina podjela na Zapadni i Istoni Mediteran (kanal izmeu Sicilije i Tunisa; prag Aventure)

Podjele i konceptualizacija

I.

o SZ grupa razvijenih europskih zemalja, lanica EU, vrlo niska stopa feriliteta, o JZ drave Maghreba; niski stupanj razvoja i ekonomskog rasta, demografski

pritisak, migracija u SZ kvadrant

o JI heterogena grupa zemalja, preteno niskog stupnja razvoja; ukljuenost u proizvodnju nafte sa zemljama Zaljeva, ukljuenost u arapsko-izraelski konflikt

o SI zemlje koje tee europskom modelu razvoja i integraciji u EU

II. R. Pavi: Dijelovi Sredozemlja (Geografski horizont 2008.)

1.Zapadno Sredozemlje 5. Poveznica- tjesnaci

2.Sredinje Sredozemje 1+2+3 OTVORENO SREDOZ. 3.Istono Sredozemlje 4+5 ZATVORENO SREDOZ. 4.Sjeveroist.Sredozemlje 8. Jadransko + Egejsko=

uvjetno zatvoreno Sredozemlje

III. Dijelovi Sredozemlja istodobno regije triju kontinenata

Juna Europa Sjeverna Afrika

Jugozapadna Azija / Zapadna Azija

JUNA EUROPA

o Prava Juna Europa Andora Grka Italija Malta

20

Porugal San Marino panjolska Vatikan

o Istodobno participiraju i u drugim regionalizacijama (JI Europa)

Albanija BiH Crna Gora Hrvatska

SJEVERNA AFRIKA

Maroko Alir Tunis Libija Zapadna Sahara (DARS; Polisario Front)

o Neke podjele ukljuuju i:

Egipat (UN) Sudan( UN) Mauritanija Kanarsko otoje (p.) Madeira (Port.) Azori (Port.)

ZAPADNA /JUGOZAPADNA AZIJA

Krajnji zapadni dio Azije (15 zemalja):

Od Iraka do Egipta, ukljuujui Tursku i Cipar Egipat ima poseban poloaj Podudara se s tradicionalnim povijesnim nazivima Bliskog i Srednjeg Istoka

Kao geografska odrednica neutralan naziv Termin koriste meunarodne organizacije, afrike i azijske zemlje U znanosti posebno arheologija i prapovijest

21

TRADICIJSKE REGIJE

o AUTOHTONI RAZVOJ

Maghreb Mashriq

o ALOHTONI RAZVOJ RELACIJSKI KONCEPT Levant Bliski Istok (Near East, Middle East)

MAGHREB (MAGHRIB)

Arapski pisci predmodernog razdoblja vrijeme arapskog osvajanja; zapad gdje Sunce zalazi

Istona granica otvorena poloaj Egipta Suvremeni pojam:Maroko, Alir Tunis, Libija, Mauritanija

Sredozemni Maghreb

o Izmeu gorja Atlas i Sredozemnog mora i obalno podruje Libije o Sredozemna vegetacija

Saharski Maghreb

o Granica je izohijeta 100 mm

o juna granica masline (Olea europea) i sjeverna granica datule (Phoenix dactylifera)

Povijest vezana uz Sredozemlje vie nego uz ostatak kontinenta (Atlas, Sahara)

Sjecite putova prema subsaharskoj Africi, Bliskom Istoku i Europi Jake povijesne veze sa subsaharskom Afrikom:

o stanovnitvo,religija,trgovina,promet

Politiki kratko ujedinjen prostor o 8. st., 12/13. st.

o u vrijeme arapsko-islamske dominacije

panjolska, Sicilija, Malta ( magrepski varijetet arapskog malteki govor) Magrepske drave nisu nacionalne drave:

o sve dijele zajedniko berbersko, arapsko i islamsko kulturno nasljee Gospodarsko ujedinjenje 1989.:

o Arapska magrepska unija (Maroko, Alir, Tunis, Libija i Mauritanija) zajedniko trite

o Gaddafi arapska superdrava

22

MASHRIQ

Mashriq - opozicija

o mjesto gdje Sunce izlazi, istok (Levant!) Arapske zemlje istono od Egipta, sjeverno od Arapskog poluotoka Egipat kulturno, jezino i etniki dio obje regije Ponekad se ukljuuju Irak, Kuvajt, Sudan (uz Egipat) kao ne-magrepske

zemlje

Definira se kao arapski dio Bliskog istoka

LEVANT

Levant (15. st.)

o franc. levant, le soleil levant

o tal. levante

Istok, istone zemlje; Zemlje koje lee uz obale istonog Mediterana (od Grke do Egipta); Izvorno znaenje - relacijsko: istono od Italije,Venecije Antiki naziv Oriens Orijent Arapski termin - Mashriq istoznaan mjesto gdje Sunce izlazi

Alternativna etimologija: od Libanon (zamjena B i V)

o Levant = podruje oko Libanona (arap. bijelo)

Danas se najvie koristi u arheologiji i povijesti Razliito prostorno poimanje

U irem smislu: obalna zona i zalee od Soluna do Aleksandrije; Grka, Turska, Sirija,Libanon, Izrael, Jordan i Egipat

PRAVI LEVANT od Iskenderuna do Gaze; (Cipar), Sirija, Palestina,

Libanon, Izrael, Jordan

Levantsko primorje: Libanon i prim. dio Sirije, Izraela i dio Jordana

BLISKI ISTOK

Bliski Istok: Middle East, Near East

esto sinonimi; Bliski i Srednji istok naspram Dalekom Istoku Prostor - JZ Azija zapadno od Afganistana, Pakistana i Indije

U kulturnom smislu - islamska kultura (JZ Azija i SI Afrika)

Arheolozi i povjesniari- Levant, Mala Azija, Mezopotamija, iranska visoravan

23

Novinari Srednji istok Alternativni neutralni, neeurocenrini termin : Jugozapadna Azija

Porijeklo u 19. st.

Franc.: Proche-Orient Osmanski teritorij British India Office podruje Perzijskog zaljeva i okolni prostor

1. Do I. Svj. Rata:

o Bliski Istok Balkan, Osmansko carstvo o Srednji Istok Perzija, Afganistan, Srednja Azija o Daleki Istok Kina, Japan, Koreja

2. Od I. do II. Svj. rata (nakon nestanka Osmanskog carstva):

o Bliski Istok -Turska, ist. Mediteran,

o Srednji Istok- Mezopotamija Indija o Daleki Istok - Kina, Japan, Koreja

Bliski istok - eurocentrino polazite

Pojmovi nastali u Europi relacijski Korjeni takoer i u antikom poimanju sredinjosti Sredozemlja

Nestankom Osmanskog carstva u engl. jeziku iz uporabe izlazi pojam Near

East

Samo u akademskim krugovima arheologija, antika povijest Middle East -novonastale drave

Engl. Srednji Istok (Middle East)

Franc. - Srednji Istok ( Moyen Orient)

Njem.- Bliski Istok (Naher Osten)

Ruski- Bliski istok (Blizhniy Vostok)

I ostali slavenski jezici: bugarski, poljski: Bliski istok

24

Hrvatski:

o Bliski Istok - Prostor:JZ Azija

o S Turska o J Arapsko more o Z Egipat o I Iran

Slubeni naziv UN za prostor Bliskog Istoka: Zapadna Azija U literaturi uglavnom podudaran s pojmom JZ Azija (ne-eurocentrini termin

novijeg datuma)

Suvremena definicija - Egipat - Irak

Middle East- u kontekstu arapsko-izraelskih konflikata; islamski svijet

o 4 drave Levanta u uem smislu o Ukljuuje se ire podruje: od Libije na zapadu do Pakistana na istoku,

Sudan, Etiopija

Near East- u kontekstu arheolokih istraivanja kulturni prostor

Podudarnost i preklapanje slojeva

o Bliskog istoka i

o Mashriqa

o Levanta

Pojam Middle East koristi se i u arapskom svijetu (utjecaj Zapada)- isto

znaenje Pojam Mashriqa koristi se samo u arapskom svijetu

PROGRAMI ZA EUROMEDITERANSKO JEDINSTVO

Dihotomizacija i fragmentacija Mediterana

o Novi pogled na Mediteran kao graninu regiju sa asimetrinim odnosima koji su stalan izvor tenzija

Inicijative povezivanja i ujedinjavanja mediteranskih zemalja

25

PLAN BLEU: UNEP/MAP

Plan Bleu je regionalni centar Programa UN za okoli/ Mediteranskog

akcijskog plana, koji su utemeljile i vode sve obalne zemlje i EU.

Njegov je cilj, kako je definiran na meuvladinoj konferenciji u Splitu 1977., razvoj

regionalne suradnje i gospodarski razvoj koji vodi rauna o okoliu.

Centar provodi istraivanja i analize i predstavlja mediteranski opservatorij i

laboratorij za odrivi razvoj.

Centar je bio glavni koordinator Mediteranske komisije za odrivi razvoj

(MCSD) u izradi nacrta mediteranske strategije odrivog razvoja.

6 glavnih problema odrivog razvoja

Voda

Energija

Promet

Urbana podruja

Ruralna podruja

Obalna podruja

UNIJA ZA MEDITERAN

Nacrt ideje Unije Francuska (N. Sarkozy) Na temeljima Euro-mediteranskog partnerstva (Barcelona,1995.)

Inicijativa tadanjih 15 zemalja lanica Europske unije i deset zemalja junog Mediterana

Cilj Euro-mediteranskog partnerstva - jaanje suradnje, dijaloga i regionalne integracije na Mediteranu.

26

Kljuni dokument Euro-mediteranske konferencije iz 1995. Barcelonska deklaracija

o stvaranje podruja mira, stabilnosti, sigurnosti i zajednikog blagostanja,

o kao i potpunog potivanja demokratskih naela, ljudskih prava i temeljnih sloboda,

o te promicanja razumijevanja meu kulturama i civilizacijama u euro-mediteranskoj regiji.

Prijedlog Europske komisije 2008 - 44 zemlje.

Organizacija osnovana 13. 07.2008. u Parizu

Multilateralno partnerstvo s ciljem jaanja potencijala za regionalnu integraciju i povezivanje

43 zemlje, (Libija odbila sudjelovati)

28 lanica EU Zemlje junog Sredozemlja (lanica ili promatraa Procesa iz Barcelone

1995.):

o Mauritanija, Maroko, Alir, Tunis, Egipat, Jordan, Palestina, Izrael, Libanon, Sirija, Turska

o Europske sredozemne zemlje - BiH,Crna Gora, Albanija,Monako

CILJEVI UNIJE:

Ojaati odnose EU s Mediteranom euro-mediteransko partnerstvo Stvoriti zonu stabilnosti i mira, slobodne trgovine

est prioritetnih podruja: o 1. Uklanjanje oneienja o 2.Pomorski i kopneni promet

o 3.Civilna zatita o 4.Razvoj i implementacija alternativne energije:

Mediteranski solarni plan o 5. Visoko kolstvo i istraivanje

Euro-mediteransko sveuilite (EMUNI) o 6. Razvoj poduzetnitva

27

Sustav supredsjedanja Unijom:

o EU - Mediteranske drave partneri o Zajedniko tajnitvo u Barceloni

o Od 2008 2012 supredsjedateljice Francuska i Egipat o Od 1.03.2012. supredsjedanje sjevernog dijela Unije preuzela EU

o Od 2013: EU i Jordan

Hrvatsko lanstvo u Uniji mogunost rjeavanja vlastitih problema o gospodarska suradnja i zatita mora

U Dubrovniku 2010. godine odrano plenarno zasjedanje visokih dunosnika Unije

UfM (Unija za Mediteran) I CIVILNO DRUTVO

Aktivnosti UfM prati i suradnja civilnih drutava

EU-MED zaklada za dijalog kultura

ANNA LINDH Fondacija (ALF) (Aleksandrija)

ALF posveena promicanju dijaloga meu kulturama euro-mediteranske regije

ALF prisutan u 43 drave lanice UfM Partneri ALF:

o Savez civilizacija UN

o UNESCO

o Vijee Europe o Org. za obrazovanje, kulturu i znanost Arapske lige ALECSO

o Islamska organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu ISESCO

o Libija, Sudan (promatrai)

ALF i Hrvatska

Hrvatska mrea za suradnju na Euro-Mediteranu Zaklade Anne Lindh (2009.)

o Promicanje multikulturalizma; podizanje svijesti o vanosti multikulturalnog dijaloga

o Potovanje meu ljudima i kulturama o Poboljanje percepcije o Jugu Mediterana

28

OPERATIVNI PROGRAM MEDITERAN 2007-2013

Program EU - Europski fond za regionalni razvoj ERDF

Meudravna suradnja /partnerstva Drave na Mediteranu jaanje pozicije

NUTS II regije zemalja lanica koje izlaze na Mediteran o Cipar itava drava o Francuska 4 regije ( Korzika, Languedoc Roussillon, Provansa

Alpe-Azurna obala, Rona-Alpe)

o Grka itava drava o Italija 18 regija (najvei dio drave) o Malta itava drava o Portugal 2 regije ( Algarve, Alentejo) o Slovenija itava drava o panjolska 6 autonomnih regija i 2 autonomna grada (Ceuta i

Melilla)

o UK - Gibraltar

PRIORITETNE OSI

o 1. INOVACIJE (irenje tehnologije, znanja i iskustva) o 2.ZATITA OKOLIA I PROMICANJE ODRIVOG RAZVOJA

zatita prirodne i kulturne batine promicanje energija iz obnovljivih izvora i poboljanje energetske

uinkovitosti Sprjeavanje i suzbijanje prirodnih rizika (poari, sue, poplave,

plimni valovi, erozija, seizmika)

o 3. POBOLJANJE POKRETLJIVOSTI I TERITORIJALNE PRISTUPANOSTI (promet, informacijske tehnologije)

o 4. PROMICANJE POLICENTRINOG I INTEGRIRANOG RAZVOJA

Koordinacija razvojnih politika i teritorijalnog upravljanja Jaanje identiteta i unaprjeenje kulturnih bogatstava s ciljem

bolje integracije Mediterana

29

NOVI PROJEKTI I PROGRAMI EU I UfM - 2013

Okoli Energija

Kultura i batina Socijalni i gospodarski programi

ENERGIJA I OKOLI GEOTERMALNA ENERGIJA

NAPULJ; Flegrejska polja

o Vulkanske pojave odrivi tip energije o Podzemna T proizvodnja energije i izravno zagrijavanje

Potencijal 4 velike nuklearne elektrane!

EU Action Plan for Sustainable Energy

Smart City Project

Trigenerativna pilot elektrana

o Geotermalna

o Solarna

o Biomasa(tekue biljno ulje i alge)

SOLARNA ENERGIJA

o Proizvodnja elektrine energije o Grijanje

o Klimatizacija

o Proizvodnja pitke vode

European Neighbourhood and Partnership Instrument-

Cross Border Cooperation in the Mediterranean -ENPI CBC

EU projekt - 5 milijuna Eura za junomediteranske zemlje 4 pilot elektrane: Italija, Cipar, Egipat, Jordan

FOTOVOLTANI PARKOVI

Cipar

Proizvodnja elektrine energije Jeftinije 43,76% u usporedbi s proizvodnjom energije iz fosilnih goriva

30

KULTURNA BATINA

EUROMED HERITAGE PROGRAMME

1998-2013

74 mil. Eura

44 projekta

2013:

ERASMUS MUNDUS program mobilnosti za junomediteranske zemlje 70 mil Eura

2760 mobilnosti (studenti, nastavnici, znanstvenici)

MADE IN MED

EU Euromed Audiovisual III. Programe Program filma i kinematografije

o Natjeaj za kratki film zemalja junog Mediterana o promocija na festivalu u Cannesu

MED-MEM

Audiovisual memory of the Mediterranean

http://www.medmem.eu

Eu projekt - Euromed Heritage Programe

Najvea online video zbirka posveena povijesti i kulturnoj batini regije Arhiv 14 TV postaja Sredozemlja

4000 audiovizualnih dokumenata

Triligualna web-stranica (engl., franc., arap.)

Marokanske institucije prve u diseminaciji Med-mema

SOCIJALNO-GOSPODARSKI PROGRAMI I PROJEKTI

LIBANON

Program za ruralni razvoj

EU i Libanon - 3,5 mil Eur - ugovor o kreditiranju malih farmera

GAZA

Program zapoljavanja razvoj novih radnih mjesta 14 mil Eur 5000 novih radnih mjesta za palestinske izbjglice

o Obrazovanje, zdravstvo i zbrinjavanje otpada

31

Do 2016 jo 6000 radnih mjesta u privatnom sektoru Smanjenje ovisnosti o vanjskoj pomoi

POVEZNICE SREDOZEMLJA I EUROPSKOG I AZIJSKO-

AFRIKOG SVIJETA

SREDOZEMLJE I AFRIKO-AZIJSKI SVIJET

Juna i istona fasada o afriko-azijski svijet PUSTINJA

Golemi pustinjski areal drugo lice Mediterana Bez prekida povezuje itavi Stari svijet od atlantske Sahare do sj. Kine Beskrajni prostor siromatva, bezvodice i neprestanog kretanja

Pustinje suptropskih irina veina svjetskih pustinja S obje strane ekvatora

Pasati suhi topli vjetrovi raspruju oblani sloj Sve vea koliina Suneve energije zagrijava tlo Tipina - Sahara najvea i najvrua (57 C) Ekstremne amplitude temperature (dnevne i godinje) Snano troenje stijena

Pustinje kine sjene Visoki planinski lanci u obalnom podruju barijera kionosnim oblacima Pustinje u zavjetrinskoj sjeni Judejska pustinja u Izraelu i Palestini

Nomadizam - ritam Sredozemlja (F. Braudel)

Transsaharski nomadski narodi

BERBERI TUAREZI Nomadski stoari autohtoni, glavni stanovnici Sahare Amazigh : slobodni ljudi Najbrojnije skupine u Aliru,Libiji, Nigeru, Maliju Tuarezi-oko 1,2 milijuna

Berberski jezik Tamasheq Muslimani suniti

32

Grki pisci ih nazivali Libijcima (Libija tada poznati prostor Afrike) Vezani uz panjake - u neprestanom kretanju

Zimski panjaci (kino razdoblje) na jugu postupno se sue krajem proljea Vode stada prema Sredozemlju i obratno od Sredozemlja na jug (krajem

ljeta)

Veliki transsaharski nomadski putovi presijecaju zemlje Maghreba od

juga do sjevera

Najpoznatiji:

o Mauritanski put (Senegal Maroko) o Mali- Alir o Niger-Libija

BEDUINI Arapska nomadska plemena Sjev. Afrika, Arabija, Bliski Istok

Karavanski promet stoljeima spaja Sredozemlje sa crnom Afrikom i Dalekim istokom

Vie od dva tisuljea Tuarezi glavni nositelji karavanske trgovine izmeu Sredozemne obale i velikih gradova na junom rubu Sahare

o Domestikacija dromedara (jednogrbe deve, arapske ili deve Staroga

svijeta)

o Karavane povezivale oaze, prenosile zlato, slonovau, sol, robove o Trgovina robovima

o Trgovina drogom

KARAVANE I KSAROVI sredita trgovine, islama i kulture (UNESCO)

Suvremeni razvoj

o Uz karavanski promet i nomadizam

Obrti - Kovai Trgovina u turizmu

Usvajanje ratarstva nautrb nomadskog stoarstva Emigracija u gradove

33

POVIJESNI KARAVANSKI PUTOVI

PUT TAMJANA

Od 2000 g. Pr. Kr.

Tamjan: sredstvo za dezinfekciju i lijeenje, a kasnije i za religijske rituale Uz tamjan zaini i dragulji iz Indije Iz Omana prema Sredozemlju (grad Petra vana raskrsnica) Rim najvei potroa

Do 16. stoljea gubi na znaenju Alternativni pomorski put Crvenim morem

irenje islama ne koriste tamjan u ritualima Alternativne portugalske pomorske rute prema Istoku

PUT SVILE

Mrea karavanskih putova izmeu dalekog istoka (Kine) i Sredozemlja i Europe

Prava poveznica kontinenata

Trgovina, diplomacija

Prijenos roba (svila,sol, zaini, staklo, porculan, bjelokost, zlato i dragulji) Prijenos religija (budizam, kranstvo, islam), kulture Prijenos bolesti (kuga iz Kine)

Trgovina robljem

Najmanje od 2000 g. pr. Kr. poznata proizvodnja svile - iz Kine u Egipat Ferdinand von Richthofen: Seidenstrasse (1877)

Nemjerljiv znaaj za razvitak civilizacija

POVEZNICE SREDOZEMLJA I EUROPA(E)

Kopnena masa Europe s june strane uronjena u Sredozemno more Europa ivotno povezana sa Sredozemljem njegov nastavak

ivot i utjecaj Sredozemlja produuje se prema sjeveru kopnenim vezama Europa isprekidana nizom putova i prirodnih koridora (prevlaka)

Povezuju je s toplim morem na jugu nositeljem bogatstva Presudno znaenje za razmjenu, komunikaciju i proimanje

34

Europske prevlake ucrtavaju osnovne linije prenoenja sredozemnog utjecaja Utjecaj Sredozemlja se iri tim arterijama u unutranjost Europe Zonu utjecaja u srednjoj i zapadnoj Europi povezuje niz gradova:

o Lyon, eneva, Basel, Ulm, Be, Krakow, Lavov gradovi u kojima su izmjeani sjever i jug

o SREDINJA OSOVINA vor europske sloenosti (Braudel)

Europsko jedinstvo- kroz povezivanje Sredozemlja sa Baltikom

(Sherratt)

Transkontinentske meridijanske prevlake od prethistorije

Mijenjale vanost kroz povijest Glavni komunikacijski kanali izmeu S i J U srednjem vijeku dopunjeni Ruskom rijenom prevlakom i atlantskom

morskom rutom

JANTARSKI PUT

Jedan od najstarijih velikih trgovakih putova Jantar, fosilna smola crnogorinoga drvea

Zbog svoje ljepote i lakoe obradbe - omiljen za izradbu ukrasnih predmeta ve od paleolitika,

Ljekovita svojstva, a s vremenom pridodana i natprirodna

Jantarski put - mrea razliitih ruta u smjeru S-J

Jedna od ruta na: Jadranska vrata

Julijske Alpe - sjeverni Jadran (Transki zaljev i Kvarner) Pomorskim putem - Grka i ist. Sredozemlje Kvarnerski otoci - Jantarski otoci

(Elektridi; gr. elektron jantar) Arheoloki nalazi u Istri i Kvarner

EUROPSKE PREVLAKE (F. Braudel)

RUSKA PREVLAKA

Volgom prema Levantu

Nizvodno: penica Uzvodno: sol, suena riba (jesetra)

POLJSKA PREVLAKA

Od Baltika, Dunavom na Istanbul

Nizvodno:krzno, koa, jantar, eljezo Uzvodno: vino, goveda(Moldavska), konji, mirodije, svila

35

NJEMAKA (SREDNJOEUROPSKA) PREVLAKA itava Srednja Europa Prirodni izlazi Srednje Europe na Sredozemlje:

o JADRAN

o TIRENSKO MORE

Zemlje koje prirodno gravitiraju sjevernom Jadranu zemlje Srednje Europe bez izlaza na more:

o eka, Slovaka, Austrija, Maarska o Trst glavna austrijska luka o Rijeka glavna maarska luka

Zemlja koja prirodno gravitira Ligurskom i Tirenskom moru (Genova)

o vicarska

FRANCUSKA PREVLAKA

Rijekom Ronom

Marseilles, Lyon, Paris, Rouen

PANJOLSKA Komunikacija Z-I

Od Atlantika do Sredozemlja

JADRAN U SREDOZEMLJU

Poloaj Jadrana u Sredozemlju definira karakter dubokog zaljeva Dugo smatran zaljevom, a ne morem

Perifernost u odnosu na sredozemne tokove

Duboka uvuenost u kopno najvie pribliuje Srednju Europu Mediteranu

Do 2. st. Pr. Kr. Jadran je zaljev

o Prema podacima grkih moreplovaca i djelima geografa i povjesniara o Plovidba i trgovina Jadranom daleko slabija nego u ostalom dijelu

Mediterana; udaljen od sredita svjetski znaajnih zbivanja o Stupanj poznavanja relativno slab

HEKATEJ (6.st.pr. Kr.)

o Jadran je zaljev:

JONSKI ZALJEV (smatra se nastavkom Jonskog mora)

Nije se poznavao toliko da se mogao razluiti od Jonskog mora

36

TUKIDID (5.st.pr.Kr.)

JONSKI ZALJEV

TEOPOMP (4.st.pr.Kr.)

JADRAN najdublji zaljev Jonskog mora

PSEUDO-SKILAK (4.st. pr.Kr.)

Peripl prvi peljar istonog Jadrana Jonski zaljev vanjski (prema Mediteranu) Jadranski (adriatiki) unutranji dio

PSEUDO-SKIMNO (2.st.pr.Kr.)

Periegeza (Oplovljenje)

Prvo imenovanje Jadrana morem u geografskom smislu

(iako se istodobno spominje i dalje kao zaljev)

Preciznije odreenje poloaja unutar Sredozemlja: krajnji poloaj prema alpskom prostoru

STRABON (1.st. pr. Kr. 1. st) Geografija (17 knjiga)

Jadran dio Jonskog zaljeva (sva su svjetska mora zaljevi oceana)

Jo preciznije odreenje: usko, dugo; prua se prema sjeveru i zapadu; s desne strane Ilirija, s lijeve Italija

Podaci o Jadranu najvrjedniji dio geografske grae u Geografiji

PLINIJE (1.st.)

Istodobno se navodi i kao more i kao zaljev sredinjeg mora Uvodi se novi naziv odreenje:

Jadran MARE SUPERUM Tirensko - MARE INFERUM

sredite i os orijentacije Rim (Italija)

JADRANSKO MORE MLETAKI ZALJEV 16., 17., 18. st.

Golfo di Venezia (Mare Adriatico)

Venecijanski zaljev:

o 1. zaljev- oblik dugi, uski, duboko uvuen u kopno o 2. mletaka kartografija istie pripadnost vlasnitvo, kontrolu!

37

Karakter duboko uvuenog zaljeva odrednica poloaja Jadrana u Sredozemlju

o 1. - perifernost u odnosu na ostatak Mediterana

o 2. + izvanredna spojnica za europske putove iz Srednje Europe u

Mediteran

o 3. + spojnica europskih i Blisko - i Dalekoistonih trasa

JADRANSKE ORIJENTACIJE Jadran spoj Srednje Europe (Podunavlja) i Mediterana

1. ANTIKO-RIMSKI PERIOD

Prvi model prostornog ureenja (urbana mrea, komunikacijski sustav, upravno-teritorijalna org.)

Dominacija jadranskih orijentacija:

o 1. podunavsko-sjevernojadranski

o 2. podunavsko-srednjojadranski

Sporedni:

o podunavsko-egejski pravac

Primarno znaenje Akvileje i Trsta na sjev. Jadranu (sekundarno Salona srednji Jadran)

PODUNAVLJE SJEVERNI JADRAN NAJSTARIJA RAZVOJNA OSOVINA

2. SREDNJI VIJEK

Disperzija prometnih tokova iz gorsko-planinske unutranjosti na Jadran Neznatna uloga Podunavlja

Razvijeni gradovi itavog primorja Dominantna uloga junog Jadrana junojadranska orijentacija Dubrovnik glavni centar junojadranske fasade

o Rudna leita u zaleu o Poslovna inicijativa i umjenost o Dubina i irina zalea gravitacijski utjecaj do Soluna

Ne preklapa se s gravitacijskim sferama Rijeke, Senja i Trsta

38

3. OSMANSKI PERIOD

Integracija zalea (Osmansko carstvo) nije utjecala na promjenu disperzne orijentacije prema Jadranu

Dominacija junojadranske orijentacije Dubrovnik vodea uvozno-izvozna luka zalea

1. Najvii stupanj gospodarske i politike integracije zalea 2. Razvoj najbolje organizirane mree karavanskih prometnih tokova

Solun jaa gravitacijski utjecaj; nepovoljno nedostatak stabilnosti u egejskom prostoru

Dubrovnik ima vre povezano zalee

4. PODUNAVSKO-SJEVERNOJADRANSKI KOMBINIRANI TRANSPORTNI

SUSTAV (pol. 18. pol.19. st.)

Habsburka aneksija Podunavlja u 18.st. Korjenite promjene prometno-gospodarske orijentacije

Valorizacija Panonske nizine nova funkcija itnica Habsburke monarhije Prvi puta nakon antiko-rimskog doba

1.Planski organizirana mrea naselja; oblikovanje novog tipa agrarnog pejzaa; tropoljni plodored; proizvodnja vikova za izvoz u zemlje Srednje Europe i Mediterana

2. Afirmacija podunavsko-sjevernojadranskog prometnog koridora dominantna uloga

Njemu gravitira i prostor Osmanskog carstva

5. ELJEZNIKI PERIOD (od pol.19. st.)

Prekinut proces formiranja nove podunavsko-sjevernojadranske razvojne

osovine

Savski prometni pravac ne funkcionira (austrijska i maarska koncepcija eljeznike mree)

Orijentacija Srednja Europa sjeverni Jadran

Prekid jadranske orijentacije u VRIJEME STARE JUGOSLAVIJE

Poloaj jadranske fasade granice! (prevladava srednjo-europska orijentacija) Ponovna uspostava nakon 2. svj. rata

39

.

GEOLOKA EVOLUCIJA SREDOZEMLJA

Sredozemlje u geolokom smislu: sedimentacijski bazen o Tisue metara sedimenta (more i okolni kopneni prostor)

Potopljeni dio bazena + cirkummediteranski prostor (ranija evolucija)

Najstarije stijene Prekambrij (600 Ma, Pz) o Iberski poluotok

o Centralni masiv (FR.)

o JI Europa

U Pz (do 230 Ma) stabilna kontinentska kora u kontaktu s Afrikom

Za razvoj Sredozemlja kljuna konvergencija dviju kontinentskih ploa Afrike i Eurazijske

Mozaik malih i velikih litosfernih ploa, rotacijska gibanja Afrika litosferna ploa kree se prema S i Z pod Eurazijsku (subdukcija) Redukcija prostora Sredozemnog mora

Sredozemlje geoloki i geomorfoloki mlado podruje : Kljuni razvoj nakon Krede u Kenozoiku Eurazija se odvojila od Afrike i Amerike

Otvaranje oceana Tetis i Atlantskog oceana

Rotacija obrnuto od kazaljke na satu

Pokreti prema S i Z inicirali orogeneze: Pireneji, Alpe, Karpati

Jakim orogenetskim procesima u tercijaru stvoreni su svi mlai planinski sustavi koji okruuju Sredozemno more

Sredozemno more - ostatak nekadanjeg golemog oceana Tetis Nastalo sabijanjem prostora Tetisa izmeu Afrike i Eurazije Sve to je do sada ostalo od Tetisa, poslije maksimalne alpske orogeneze, ini

dananje Sredozemno more

Projekcije: nestanak Sredozemnog mora

Rekonstrukcija tektonike ploa u Mediteranu

1. Distribucija ofiolita

2. Seizmika i vulkanska aktivnost 3. Paleomagnetizam

40

1. Ofioliti - oceanska kora

o Magmatsko-sedimentni litoloki slijed obino vezan uz sedimentaciju u dubokim oceanima

o Buenjem u srednjooceanskim hrptovima (stvaranje oceanske kore) nalazi se slian slijed

o Uvjeti kontinuiranog razvajanja i lomljenja oceanskog dna uzdu oceanskog hrpta kako se ploe razmiu

Ofioliti u Mediteranu uglavnom kredne starosti (neto jurske i kenozojske) Distribucija ofiolita:

o prije dananjeg Mediterana izmeu Eurazije i Afrike postojao prostrani ocean dovoljno irok stvaranje oceanske kore

o kasnije podvuena o Tijekom zatvaranja stvoreni novi manji luni bazeni (razmicanje

mlai ofioliti) o Tetis prethodnik dananjeg Mediterana

Ostaci oceanske kore Tetisa :

1. Ligurski ofioliti

2. Dinarsko helenski 3. Karpatski

4. Periarapski

5. Pontijsko-kavkaski

2. Seizmika

o 80% potresa: cirkumpacifiki pojas o 15% potresa mediteransko-azijski (himalajski pojas)

o 5% u unutranjosti ploa ili du oceanskih hrptova

Glavna seizmika sila na razini cijelog Mediterana

Granica izmeu Afrike ploe (prema sjeveru) i njezina kolizija s Euroazijskom ploom i mozaikom malih ploa (Arabijska, Jadranska, Iberska)

Pokreti upravljani

o Zatvaranjem Mediterana

o Otvaranjem Atlantika

o Otvaranjem Crvenog i Arapskog mora

Na Sredozemnom prostoru godinje oko milijun potresa - 2-3 snanija koja osjeti ovjek

Jasna koncentracija seizmike aktivnosti na Apeninski poluotok i grke otoke

41

Dvije seizmike zone: Zapadni Mediteran (nema dubokih potresa);

Istoni Mediteran (sjeverni rub)

Distribucija dubokih potresa koincidira s vulkanski aktivnim zonama:

vulkanski lukovi

Najdominantnija zona : HELENSKI LUK NAJRECENTNIJA

SUBDUKCIJA NA MEDITERANU (Afrika ploa ponire pod Eurazijsku)

3. Paleomagnetizam o naslijeena orijentacija drugi poloaj

Rekonstrukcija pomicanja kontinenata

o U odnosu na polove

o U odnosu na ostale kontinente

Paleomagnetska istraivanja: o Afrika i Europa spojene od Perma (Pz) do Trijasa (Mz) (300 250 Ma) o Snano se razdvajale kroz Juru i poetak Krede o Od Krede i poetka Kenozoika se ponovno pribliavaju

Evaporacija - presuivanje Mediterana : MESINSKA KRIZA SALINITETA (Hsu, 1972)

o U Mesinu (oko 6 Ma) nataloene debele naslage( 1x10 km3) evaporita (gips, halit i dr.)

o Debljina evaporita i 2-3 km

o Mediteran najvei slani bazen u povijesti Zemlje o Posljedica: salinitet svjetskog mora pao za 6%

o Poveanje saliniteta mediteranske vode : biotiki sterilni uvjeti o u Pliocenu probijanje Gibraltarskog tjesnaca i dotok oceanske vode

Moe li se to ponoviti? o Da je Gibraltar zatvoren, za 1130 godina Mediteran bi se isuio

Mladost Sredozemnog podruja i tektonskih procesa (vulkanizam, potresi, neotektonika)

Na jugoistoku prekambrijska Libijska ploa pripada staroj afrikoj ploi

VULKANSKE ERUPCIJE I POTRESI dio su ivota i civilizacije Mediterana: o Mediteranska civilizacija ivjela je pod stalnom prijetnjom vulkanskih

erupcija i potresa od poetka povijesti (BRAUDEL, 1994, 14)

42

VEZUV

1270m, Italija

Erupcija 79.g. meu 10 najveih uope Unitila Pompeje i Herkulanum; tisue rtava 20 m debele naslage pepela i lave konzervirale grad

Novi Grad- Nea Polis - Napulj

U povijesnom razdoblju svakih 50-tak godina se aktivira.

Posljednja erupcija 1944.

Opservatorij i Vulkanoloki institut na Vezuvu (1841-1845), 600m n/v Registrirao erupcije 1850, 1855, 1861, 1868,1872, 1906, 1929, 1944

ETNA

3263m, najvii europski vulkan, Stoac promjera 40 km, stalno aktivan; U povijesnom razdoblju 80 velikih erupcija;

1669.najvea je unitila grad Cataniu. Osim glavnog (530m) ima jo 300 malih parazitskih kratera.

EOLSKO OTOJE

VULCANO

Rije vulkan- radionica rimskog boga vatre i kovaa oruja Vulkana Vie vulkanskih kratera; Zadnja erupcija 1890; aktivne fumarole

STROMBOLI

Jedan od najaktivnijih vulkana na Zemlji

Stalno aktivan otkad postoje zabiljeke Izdie se oko 3000 m iznad morskog dna (2/3 ispod mora) Tipina aktivnost: eksplozije svakih 10-20 min.

SANTORINI (THERA)

564m, Grka Erupcija 1650 pr. Krista jedna od najsnanijih u zadnjih 10 000 godina Vulkanski pepeo prekrio itav istoni Mediteran; smatra se da je erupcija

unitila Minojsku civilizaciju na Kreti.

43

TSUNAMI

Tri najrizinije zone u Sredozemlju: o ispred obale Tunisa, Grke i Sicilije podmorski potresi o primjeri: Stromboli, Korint

JADRAN u proteklih 400 godina oko 20-tak dogaaja o Plitko more

o Slabiji potresi -val nije visok

o 1627 talijanska obala o 1667 Dubrovnik (podmorski potres) o 1979 potres u Crnoj Gori (25 cm/6,8 Richter)

Sjev. Jadran zatien Palagrukim pragom Val iz Grke do Italije 50 min Sicilija Italija 10 minuta

Projekt Mree za uzbunjivanje Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, Rim

2007- tsunamometar (Portugal, zaljev Cadiz, 3000m dub., na mjestu povijesnog potresa 1755)

Projekt financira Europska komisija, podupire UNESCO

44

Glavni ciljevi Mree za uzbunjivanje o Odreivanje mjesta na kojima e se postaviti plutajui signalni ureaji o Dojava svake podmorske aktivnosti preko satelita

o Civilna zatita u gradovima o Organizacija evakuacije na dojavu iz regionalnih centara

Italija - regionalni centar za prostor od Azurne obale preko Hrvatske do

Bugarske

Program Transfer (Tsunami Risk And Strategies For the European Region)

o sve mediteranske zemlje ukljuene o analiza i alarmiranje stanovnitva nakon nastanka tsunamija (3,3

milijuna Eura EU) o utvrivanje mjesta na kojima bi mogao nastati tsunami o edukacija stanovnitva o tome to treba uiniti i kako se ponaati u

takvim sluajevima.

METEOTSUNAMI

esta pojava na Jadranu - OTOCI o Nastaje zbog naglog porasta i pada tlaka zraka i efekta teinskog vala o Visina vala uz obalu do 3m

o Vela Luka 6m (1978) o Vei meteotsunami: Vrbovska 2008, Stari Grad 2003, 2009,M. Loinj

2008, Ist 1984, 2007

LEGENDA O ATLANTIDI

2011: Meunarodna skupina strunjaka predvoena amerikim arheolozima, nakon dvogodinjeg istraivanja smatra da je u movarnom podruju june panjolske pronala Atlantidu, za koju se pretpostavlja da ju je potopio gigantski tsunami.

Koristei se Platonovim opisima, znanstvenici su se fokusirali na spoj Atlantika i Mediterana kao najvjerojatniju lokaciju te izgubljene civilizacije.

Atlantida - u grkoj mitologiji otok legendarne drevne kulture, o ijem samom postojanju i lokaciji nema vrstih dokaza. Prvi put je spominje starogrki filozof PLATON. Smatra da je razorena u prirodnoj katastrofi, najvjerojatnije u potresu ili potopu.

To je navodno bilo vie od 9 400 godina prije Platona. Prema Platonu, Atlantida je bila velik otok, veliine kao Libija i Azija zajedno (afriki i azijski dio ekumene).

Nalazio se s "one strane Heraklovih stupova" (Gibraltar).

Koristili su se digitalnim kartiranjem, podzemnim radarima, podvodnom tehnologijom i

satelitskim snimkama potopljena grada u blizini Cadiza, u junom, ali atlantskom dijelu panjolske. Richard Freund (Sveuilite Hartford) : tsunamiji u tom podruju dobro dokumentirani. Jedan od najveih, veliine dananje deseterokatnice, pogodio je Lisabon 1755. godine.

45

KLIMA SREDOZEMLJA

o 1 - Cs mediteranska 2- Bs stepska

o 3- Bw pustinjska 4 - Cf umj. topla vlana

o 5 Df vlana borealna

Mediteranska klima:

o 9% Europe

o 46% Afrike sjeverno od obratnice

o Klasina definicija: zimska koliina padalina 3X vea od ljetne

Unutarnje klimatske razlike nema cijelo Sredozemlje sredozemnu klimu!

Klimu Sredozemlja odreuje: o Pozicija izmeu 30 - 45 sjeverno o Pozicija izmeu velikih kopnenih masa Euroazije i Afrike o Pozicija u okviru globalnog atmosferskog sistema

Izmeu suptropskog maksimuma s june strane (dominacija istonih vjetrova pasata)

I pojasa zapadnih vjetrova

Ovi elementi poloaja i odnosi vani za OBRAZAC o Suhog ljeta (podruje visokog tlaka; dominacija istonih vjetrova

pasata)

o Vlane, blage zime (pod utjecajem pojasa zapadnih vjetrova)

Sustavi se pomiu s godinjim dobima (zimi prema jugu, ljeti prema sjeveru) Izmjenjujui utjecaj istonih i zapadnih vjetrova

Rijedak tip klime:

o ile, JZ Afrika, JZ Australija, Kalifornija Svima zajedniko:

o Poloaj 30 - 40 o Poloaj izmeu suptropskog max. i pojasa zapadnih vjetrova o Sve se nalaze na zapadnom dijelu kontinentske mase

o Zimi dominiraju zapadni vjetrovi kia o Svugdje u zaleu pustinje

46

Mediteran je najprostraniji od svih mediterana (mediteranoida;

Grove,Rachkam, 2001)

povrine sredozemne klime u svijetu: klasino Sredozemlje Sredozemno more klima se prua duboko u kontinentsku masu (4000 km)

o Nema planinskog lanca S-J koji bi prijeio cirkulaciju zraka (zimski vlani vjetrovi) - ograniuju mediteransku klimu na uski obalni pojas (Amerika)

LJETI:

Utjecaj suptropskog maksimuma

U pojasu Istonih vjetrova: suhi kontinentalni zrak Spajaju se sa sjevernim vjetrovima iz ruskih stepa -puu prema podruju

niskog tlaka (intenzivno zagrijavanje Sahare):

o MELTEMI, ETEZIJA

Dodatnim zagrijavanjem prema jugu apsorbiraju vlagu

Razbijaju oblanost odravaju suha ljeta

ZIMI:

Pod utjecajem podruja niskog tlaka Rezervoar topline u odnosu na okolno kopno

U zoni zapadnih vjetrova

Koridori u smjeru I-Z

o Centralni masiv i Pireneji

o Lanci na Iberskm pol.

o Izmeu Betijskih kordiljera i Atlasa Depresije nad Mediteranom privlae pritjecanje hladnog zraka sa sjevera

(maritimne vlane i kontinentske suhe zrane mase) Hladni, suhi vjetrovi:

o MISTRAL (Rona)

o BURA (Jadran)

o TRAMONTANA (p.; Katalonija) Privlae takoer i vjetrove iz podruja Sahare: Vrui, suhi, nose veliku koliinu crvene i ute praine iz pustinje; prelazei

preko mora se navlae o SIROCCO ( Italija)

o SOLANO (panjolska) o CHILI (Tunis)

o GHIBLI (Libija)

o KHAMSIN (Egipat)

o JUGO (Dalmacija)

47

CIKLOGENEZA

Interakcija globalne cirkulacije, raspodjele tlaka i kompleksne lokalne

topografije

o Formiranje ciklona

Mediteran: jedno od najaktivnijih regija ciklogeneze u svijetu

Cikone povezane s ekstremnim padalinama (200 -800 mm/24h)

Tri podruja ciklogeneze u Mediteranu: o Genovski zaljev, sjev. Jadran

o Egejsko more

o Istoni Mediteran Stvaraju se pod utjecajem prolaska sjev. atlantskih sinoptikih sistema u

interakciji s topografijom

Najvei dio ciklona: zavjetrinske Genovska naee stacionarna Ako se kree prema JI; iznad Balkana visoki tlak; na Jadranu bura Ako se kree prema SI: katastrofalne kie i poplave u Srednjoj Europi; na jugu

sirocco

CIKLONA LADISLAV 2012

Vrlo duboka ciklona na sjevernom Jadranu

Prema centru ciklone (niskog tlaka) iz junog kvadranta pue jugo Stalna brzina, vie dana Podie razinu mora ispred sebe Niski tlak podizanje razine mora Potopljene niske obale

o Redovito kod npr. Venecije: Aqua Alta

o Nemogunost ulijevanja rijeka izlijevanje i poplave (Raa)

METEOROLOKA POJAVA METEOTSUNAMI

Mnogo ea pojava na Jadranu od potresnog tsunamija Vela Luka, 1978. godine

Dogaaj jedinstven u 20. stoljeu po svome intenzitetu, po prouzroenoj teti i po interesu koji je izazvao u javnosti i meu strunjacima

30 godina istraivanja (PMF) Pojava povezana s atmosferskim poremeajem i rezonantnim prijenosom

energije iz atmosfere u more

Slabo izraen atmosferski poremeaj uzrokovao iznimno velike oscilacije morske razine u zaljevu Vela Luka zbog sinkronog razvoja etiriju pojave

48

(1) rezonantno povezivanje putujueg atmosferskog poremeaja s dugim valovima na otvorenom moru

(2) pojaavanje valova zbog ulaska u zaljev ljevkastog oblika (3) refleksija valova u dnu zaljeva te

(4) rezonantno pojaavanje valova u zaljevu

Vela Luka 1978

Vrboska 2008

Stari Grad 2003 i 2009

Mali Loinj 2008 Ist i 1984 i 2007

Veliina vala u pravilu ne prelazi desetak centimetara Uz obalu - do 3 metra - V. Luka - 6 m

PADALINE

Godinji hod: izrazito sezonski karakter padalina rezultat:

o Poloaja u globalnom atmosferskom sistemu; o U pojasu vlanih zapadnih vjetrova

Prostorne varijacije odreene: o Lokacijom

o Ekspozicijom

Openito S i Z Mediteran vlaniji od J i I

Sjever:

o srednja god. koliina padalina 1000mm Juno suno podruje:

o srednja god. koliina padalina 250 mm

JI panjolska jedno od najsuih podruja Sredozemlja; do 7 mjeseci bez padalina(250-300mm zimi)

Najvlaniji dio aridnog i semiaridnog prostora Sredozemlja -planinski lanci Prednosti za naseljavanje i poljoprivredu u odnosu na nizine

U pravilu:

o Planine prema Z i S primaju vie padalina (npr. Pireneji vie padalina od Antilibanona)

49

Lokalna ekspozicija jo vanija: o Sjeverne padine Pireneja vlanije od junih o Istone padine Antilibanona sue od zapadnih o Sjeverna strana Visokog Atlasa vlanija od june o Pustinje kine sjene

SEZONALNOST I POSLJEDICE

Zajedniko cijelom Mediteranu: premalo ili previe padalina Padaline koncentrirane u nekoliko zimskih mjeseci (11 4) U sunom razdoblju

Rijetke, ali jake padaline- snani pljuskovi na isuenu zemlju erozija, degradacija

Koncentracija padalina jaa i bra erozija od ravnomjerno rasporeenih padalina

Posljedica sezonalnosti klime rast vegetacije izrazito sezonski o Poljoprivredne kulture

o Panjaka vegetacija

Sezonalnost integrirana u tradicionalnu agro-stoarsku ekonomiku o sezonska kretanja (transhumanca, nomadizam)

SUA

Izrazita sezonalnost, nedostatak padalina, visoke temperature - sua Najvie temperature:

o Palermo 50C o JI panjolska 45,5 C o Mostar 43 C o Atena 40,7 C

Razdoblja sue: o Francuska , Italija 1 mjesec o Dalmacija -2 mjeseca

o Juna Italija, Sicilija, Grka 4 mjeseca o JI panjolska 5-7 mjeseci o Palestina, Libija, Egipat i preko 7 mjeseci

50

Ciklike pojave jakih sua - svakih 30-tak godina tijekom 20. st. o 30-te, 60-te, 90-te

Sue sve intenzivnije, pojave sve ee

90-te godine (1998/99): najtea sua u posljednjih 25 godina (FAO 1999)

POSLJEDICE SUE GOSPODARSKE

o Proizvodnja itarica : Jordan 1999, redukcija proizvodnje itarica 88%; WFP 2001

o 2. Stoarstvo: smanjenje stonog fonda, visoki trokovi dodatne hrane; WFP,

2001

SOCIJALNE

Sirija 1999, nomadski stoari krah; 4700 domainstava na rubu gladi Hitne mjere pomoi; WPF 2001

OKOLINE

Degradacija tla, dezertifikacija

Gotovo ireverzibilni proces gubitka proizvodnog potencijala

Jedan od najozbiljnijih problema

Programi borbe protiv sue

o UN Convention to Combat Desertificaton

o Nacionalni, regionalni, subregionalni programi prihvaeni 2000, UNCCD, 2001

o Na nacionalnoj razini mjere u okviru poljoprivredne politike, vodoopskrbe, te prednost podrujima pogoenima suom

51

PUSTINJE

Juno proelje pustinje (Bw)

Mediteranske pustinje dio kontinuiranog pustinjskog pojasa od Atlantske Sahare do sj. Kine

dijelovi s pustinjskom i stepskom klimom manje od 250mm padalina

Pustinje:

o Ekstremno aridna podruja -najmanje 12 uzasopnih mjeseci bez padalina

o Aridna podruja - ispod 250 mm padalina/god. (Meigs, 1953.)

Potencijalna evapotranspiracija gubitak vode kroz atmosfersko isparavanje i kroz ivotne procese biljaka

o Moe biti razliita uz istu koliinu padalina o U pustinji npr. 300 mm padalina - pot. evapotranspiracija 2500 mm

(8X)

SAHARA - pustinja suptropskih irina

Pustinje pasatnih vjetrova/suptropskih irina veina svjetskih pustinja S obje strane ekvatora

Pasati dio stalne planetarne cirkulacije Suhi, topli vjetrovi

Raspruju oblani sloj Velika koliina Suneve radijacije i zagrijavanje podloge

Sahara najvea i najvrua pustinja na svijetu: 57C

Karakteristini odnosi: o Suptropski maksimum iznad oceana

o Pasatni vjetrovi

o Hladne morske struje uz obalu

Sj. i J. Amerika, J. Afrika, Australija

SINAJSKA PUSTINJA

Nastavak saharskog pustinjskog pojasa prema istoku

PUSTINJA NEGEV

Vie od polovice teritorija Izraela Nastavak saharsko-sinajskog pustinjskog pojasa

52

Planinska, kamenita pustinja

Mediteranska zona 300 mm Prema unutranjosti 100 mm

JUDEJSKA PUSTINJA pustinja kine sjene Orografska prepreka izluivanje padalina Judejska pustinja u zavjetrini Judejskih planina

(ovakav tip pustinje : Velika zavala na Z Amerike)

PROMJENE KLIME PROJEKCIJE

Mediteran regija koja je pod snanim utjecajem globalnih promjena klime Modeli predviaju:

o Jaki porast srednje godinje temperature (Iberski poluotok +5C do kraja stoljea)

o Istodobno jaka redukcija srednje god. koliine padalina

Posljedice promjena:

o Daljnje isuivanje tla i degradacija o Daljnje poveavanje rizika erozije pojava poplava o Utjecaj na poljoprivrednu proizvodnju i ume o Promjena vrsta: neke kulture e nestati, druge se uvesti o Daljnje poveanje rizika poara o Rast morske razine ugroenost niskih obalnih zona i naselja

(Venecija)

o Intruzije slane morske vode smanjenje dostupnosti slatke vode o Socijalni i politiki problemi:

Porast populacije u junom Mediteranu povezan s dezertifikacijom, suom i gladi: migracije

VEGETACIJA

Klima u najveoj mjeri uvjetuje tip vegetacije Vrlo raznolika usprkos tisuljea ljudske modifikacije

o 10 000 biljnih vrsta

Raznolikost reljefa

Granica izmeu tropske i umjerene klime s elementima obje

53

Adaptirana:

o Ljetnoj sui o estim poarima o Velikim fluktuacijama temperature

Varijacije (poput klime)s obzirom na:

o Lokaciju

o Ekspoziciju (sunce, vjetar, kia) o Nadmorsku visinu najvaniji faktor

Potencijalna vegetacija

Stvarna (ovjek, vatra, stoka)

KLASINE MEDITERANSKE VRSTE PRISUTNE NA SVIM VISINAMA:

njihov areal definira Mediteran (poput masline)

HRAST CRNIKA (Quercus ilex) (do 2800 m, Rif)

HRAST OTRIKA (Quercus coccifera)

o Kao grmlje ili uma o Indiferentni prema tlu

o Podnose: vruinu, hladnou, jaku suu o Obnavljaju se nakon poara iz dubokog korjena o ive i do 1000 godina

MEDITERANSKI DEGRADACIJSKI STADIJI UME I SASTAV

MAKIJA

Franc. Maquis

Tal. Macchia

p. Matorral (amer. p. Chaparral) Gr. Longos Arap. Al arachd

o Visoka, gusta, grmolika uma do 1000 m n/v o esto neprohodna o Prisutna u cijelom Mediteranu

o Sastoji se od veeg broja vrsta o Veina zimzelenih o Sve potpuno adaptirane na suu o Korjenje i do 8 m dubine

54

o Sastav vrsta prostorno varira (klima, tlo, estina poara)

Najee vrste drvea: o Smreka /smrika

o Hrast otrika o Hrast crnika

SMREKA/SMRIKA (Juniperus communis)

o Zimzelena vrsta

o Oko 7 m visine

o Igliasto lie o Suhe krevine, kameniti krki tereni

HRAST CRNIKA / ESVINA (Quercus ilex)

o Zimzeleni hrast

o Najvanija vrsta Sredozemne vegetacije o Autohtona vrsta u Hrvatskoj

o Otporna na visoke temperature

o Lie koasto, iljato o Nema velike zahtjeve prema tlu

o Razni stadiji degradacije

o Visine 10-20 m

o ivi do 1000 g.

HRAST OTRIKA (Quercus coccifera)

Ostale vrste koje dolaze u sastavu makije:

BRNISTRA/UKA (Spartium junceumL.) o Grmlje, omanja stabla

o Siromana tla etva, procesuiranje vlakana, tkanje (projekt)

PISTACIJ: TRLJA i SMRDLJIKA (Regionalno prisutne vrste pistacija

naega toplijega Sub- i Eumediterana)

o Zimzeleno grmlje i manja stabla do 5m

o Koasto lie o Pjeskovite, kamenite, suhe padine

o U borovim i hrastovim umama

55

PRAVI PISTACIJ (Pistacia vera)

o Pistacia vera je autohtono"perzijska" vrsta koja kod nas prirodno ne

dolazi (nadje se ponekad u kakvom primorskom perivoju..)

o uzgaja se po cijeloj Zapadnoj Aziji

o vanost ploda u prehrani o Kalifornija danas ima najvee nasade

SMRDLJIKA (Pistacia terebinthus)

o od grana se pletu ribarske vre

TRLJA (Pistacia lentiscus) o od smole se radi pie Mastika

BUIN (Cistus incanus L. ssp. creticus (L.) Heywood; Cistus salvifolius) o Rua kamenjara o Zimzeleno grmlje

o Dlakavo lie o Suho, stjenovito tlo

o Termofilna biljka otvoreno, svijetlo

GARIG

Franc. Guarrigue

Katal. Garric

p. Tomillares (tomillo = timjan) Gr. Phrygana

o Niska grmolika vegetacija, obino ne via od m o Ispod 1000 m n/v

o Prorijeena; golo tlo; vie svjetla o Preferira vapnence

o Vie svjetla omoguuje veu brojnost vrsta o Stotine vrsta; este aromatine biljke o Puno vrsta koje cvjetaju u puno boja

Medonosne biljke

Lavanda Kadulja Rumarin Timjan

56

VISOKA UMA

Izmeu 800 m i 2000 m n/v Openito nedostatak vode i puno svjetla nisu pogodni za rast visokog drvea

o BOR (Pinus) nie nadmorske visine o JELA (Abies alba)

o HRAST (Quercus)

o BUKVA (Fagus) listopadno drvo sjev. umj. pojasa; u pravilu se ne nalazi u sjev. Africi, p. i Grkoj

o CEDAR (Cedrus) vie n/v; u pravilu se ne nalazi u Europi

CEDAR

o Srodan jeli

o Areal: od Z Himalaje (do 3200m) do I Mediterana

o 1000m 2200m n/v (ovisi o lokalnim uvjetima) o Prema J i I na vioj nadmorskoj visini (Rif, Atlas, Libanon, Taurus) o Simbol Libanona (zastava)

SREDOZEMNA VEGETACIJA HRVATSKE

FITOGEOGRAFSKO RALANJENJE

Fitogeografska granica dviju velikih umskih regija holarktisa u Hrvatskoj prolazi primorskom padinom Dinarida:

1. eurosibirsko-sjevernoamerika 2. mediteranska

o Orografija: dva pojasa mediteranske regije

o Svaki pojas ukljuuje vie horizontalnih zona

o MEDITERANSKO-LITORALNI VEGETACIJSKI POJAS

o Stenomediteranska vegetacijska zona

o Eumediteranska vegetacijska zona

o Submediteranska vegetacijska zona

o MEDITERANSKO-MONTANI VEGETACIJSKI POJAS

o Epimediteranska vegetacijska zona

o Hemimediteranska vegetacijska zona

57

MEDITERANSKO-LITORALNI POJAS:

o Dio Mediteranske (fitogeografske) regije koji obuhvaa vei dio otoka, uski priobalni pojas, srednju i junu Dalmaciju

o STENOMEDITERANSKA ZONA

o EUMEDITERANSKA ZONA

o Najtoplija i najsua podruja (T najmanje 50 tjedana iznad 5C; najtermofilniji oblici vegetacije)

o SUBMEDITERANSKA ZONA

o Vea koliina padalina i nia T zimi, listopadna vegetacija

Tisuljetna ljudska djelatnost utjecala na vegetaciju Vrlo male povrine pravih uma

o Prevladavaju makija, garig , kamenjari i kamenjarski panjaci o Regresivna sukcesija proces kojim umska vegetacija prelazi u razne

degradacijske tipove djelovanjem ovjeka o Progresivna sukcesija proces obnove ume o Deforestacija proces smanjenja umskih povrina o Reforestacija proces obnove umskih povrina

STENOMEDITERANSKA ZONA - UME ALEPSKOG BORA

o Najvei dio otoka juno od Kornata, obala junije od Splita o Najljepe ume alepskog bora:

o Otoci Mljet, Hvar, Korula, Lastovo o Makarsko primorje

o Izrazito kserotermne - osjetljive na poar o (Korula, Lastovo, Peljeac, Podbiokovlje)

o Pinus halepensis

o Tla s vrlo malo vode, debljine nekoliko cm, pukotine stijena

o Poumljavanje ogoljelih povrina - Sjeverni Jadran o Velika koliina lako zapaljive smole - poari o U zajednici s alepskim borom:

o trlja /pistacij (Pistacia lentiscus), o mirta (Myrtus communis),

58

o gluhaua (smri, borovica, kleka) (Juniperus phoenicea), o resika (vrijes) (Erica manipuliflora),

o hrast crnika (esvina) (Quercus ilex)

o Tri karakteristine biljne zajednice

1. Biljna zajednica Querco ilicis-Pinetum halepensis

o Mjeovita uma alepskog bora i hrasta crnike (esvine) (Quercus ilex) o Najvaniji tip ume alepskoga bora na Sredozemlju o Neto vlanija stanita

o Hrast crnika podstojna sastojina, visoki grmovi ili nisko drvee

2. Biljna zajednica Junipero phoenicae-Pinetum halepensis

o uma alepskog bora s gluhauom o (smri, borovica, brinje, kleka) (Juniperus phoenicea)

o Najvrui i najtopliji dio primorja

o Najvee znaenje u progresivnoj sukcesiji prva osvaja ogoljele povrine razvitak tla preduvjet za razvoj glavne vrste edifikatora

o Kod poumljavanja nakon poara i kod erozije padina

3. Biljna zajednica Erico-Pinetum halepensis

o uma alepskog bora s resikom (vrijes) (Erica manipuliflora) o Na dolomitnoj litolokoj podlozi; podstojna etaa o Najrairenije: Peljeac i Podbiokovlje o Na Peljecu obilno zastupljen rumarin (Rosmarinus officinalis)

EUMEDITERANSKA ZONA UME HRASTA CRNIKE (esvine)

o Uski obalni pojas i veina otoka o Najljepe ouvane sastojine:

o Mljet, Rab (Dundo), Brijuni

o Najstabilniji ekosustav Sredozemlja

o Vrlo guste, tamne

o Specifina mikroklima hladnija i vlanija od otvorenih prostora (guste kronje trajne)

59

o Dublja tla crvenica o Dugi ivotni vijek utjee na stvaranje tla i spreavanje erozije

ISTA ZIMZELENA UMA CRNIKE

1. Biljna zajednica Myrto-Quercetum ilicis

ista uma crnike (esvine) s mirtom (Myrtus communis) o Samo zimzeleni elementi

o Najtermofilnija od crnikovih zajednica

o Dolaze jo i gluhaua (smri), trlja, lovor (Laurus nobilis)

MJEOVITE ZAJEDNICE CRNIKE

1. Biljna zajednica Quercetum ilicis-virgilianae

o Mjeovite ume crnike i duba(Quercus virgiliana) listopadni element

o Zastupljen u junojadranskom podruju: o Peljeac, Konavle, upa Dubrovaka, Lokrum

o Dublja tla, ravni tereni:

o Ponikve, polja u kru o Najveim dijelom iskrena radi ratarstva

2. Biljna zajednica Orno-Quercetum ilicis

o Mjeovite ume crnike i crnog jasena (Fraxinus ornus) listopadni element

o Ograniene na sjeverni dio Jadrana i Sredozemlja o Istra, Krk, Cres, sjev. Dalmacija

o Najljepe: Rab, Brijuni

3. Biljna zajednica Querco ilicis- Pinetum dalmaticae

o Mjeovite ume dalmatinskog crnog bora (Pinus nigra) i hrasta crnike o Bor nadstojna etaa; o Crnika podstojna etaa

60

o Najvee povrine: Bra i Korula

o Umjetno podignute ume crnog bora o Sukcesija prema zajednici s crnikom

o Uvodi se u postupku melioracije

ume su najveim dijelom prevedene u degradacijske stadije makije, gariga i kamenjara

DEGRADACIJSKI STADIJI

o MAKIJA:

o Grmoliki oblici

o Velika gustoa o Velik broj povijua o Neprohodna

o GARIG:

o este sjee makije, ispaa o Prorijeena, vea koliina svjetla (termofilne i heliofilne vrste) o buin, brnistra, vrijes (Erica arborea), rumarin (Rosmarinus

officinalis)

o Velika koliina eterinih ulja poari

o KAMENJAR:

o Snana erozija: o nakon unitenja uma, utjecaja vjetrova (bure), ljetne sue, intenzivne

ispae i poara o Najvei kamenjari: Pag, Kornati, Goli otok o Koriste se kao panjaci o Duge ljetne sue prekid vegetacije o Nakon kia u proljee cvjetne livade o Znaajni za pelarstvo medonosne biljke

SUBMEDITERANSKA ZONA UMA HRASTA MEDUNCA I BIJELOG GRABA Querco Carpinetum orientalis

o Najznaajnija klimazonalna zajednica Primorja, sjev. Dalmacije, i obalne unutranjosti

o U visinskoj zonaciji dolazi iznad ume esvine (crnike) o Smea karbonatla tla i crvenica o Topla, perhumidna klima T nie, koliina padalina vea

61

o Najvei dio razliiti degradacijski stadiji (ikara, ibljak, draik) o Noviji razvoj progresivna sukcesija (naputanje stoarsta)

o Glavne drvenaste vrste:

o Bijeli grab (Carpinus orientalis)

o Hrast medunac (Quercus pubescens)

o U sloju grmlja:

o Draa (Paliurus spina-christi) o Draik - najraireniji degradacijski stadij

o Najvee povrine: o Velebit, Bukovica,Istra

o Pretjerana ispaa, sjea

MEDITERANSKO-MONTANI POJAS

o Hladniji klimatski uvjeti, vii poloaji, Dalmatinska zagora o Izostaju zimzeleni eumediteranski elementi

o 1. Epimediteranska zona

ume crnog graba i hrasta medunca o 2. Hemimediteranska zona

ume dalmatinskog crnog bora, ume crnike i crnog graba

o STUDIJA SLUAJA - DALMATINSKA ZAGORA

o Dalmatinska zagora Mirlovi Zagora o Proces progresivne sukcesije i reforestacije u zadnjih 250 godina

o Najintenzivnije u drugoj polovici 20. stoljea : ruralni egzodus, naputanje tradicionalnog naina ivota i gospodarstva (stoarstvo)

o Izvori

o Narativni i grafiki izvori (HDA Zadar, NSK Zagreb, H) o Najstariji izvor odreuje vremenski raspon praenja promjena

o Narativni izvori putopisi iz 18. i 19. stoljea o Grimanijev katastar iz 18. stoljea o Topografska karta 1:25 000 20. st. (1977-79) o Satelitske snimke po. 21. stoljea o Dokumentacija Hrvatskih uma - po. 21. stoljea

62

METODOLOGIJA

o Komparativna analiza izvora

o S obzirom na vrstu

o S obzirom na vrijeme

o Prostorni podaci - Geografski informacijski sustav

PROSTOR

o KR o Vodopropusnost tla

o Lokalizirane vododrive zone o Ljetne sue

Stoarstvo najpogodniji i najprilagodljiviji nain egzistencijalnog gospodarstva

Degradacija

MODEL ODNOSA

o Karakter prirodne sredine nain ivota (gospodarstva) promjene okolia

A)18. st. - kr stoarstvo- deforestacija B) 21. st. depopulacija smanjenje pritiska na prostor (promjena naputanje prethodnog naina ivota) - reforestacija

o Promjena okolia

o Poetak glavne faze promjena 17. 18. st. posljedica poveanja broja stanovnika i stoke (drutveno-politike okolnosti)

Komparacija:

o Karakteristike okolia prema opisu granica katastarskih estica 18. st.

o Struktura vegetacije poetkom 21. stoljea

OSNOVNI ZAKLJUCI

1. Osnovno obiljeje okolia Dalmatinske Zagore u 18. stoljeu je prevladavanje panjaka i stjenovitog kra (osim lokaliziranih ratarskih zona)

2. Komparativna analiza pokazala je da je u toku posljednjih 250 godina dolo do znaajnog procesa reforestacije

63

o U strukturi tipova vegetacije danas prevladavaju degradacijski oblici:

ikare i ibljaci (oko 86%) o ikare i ibljaci su zauzeli najvei dio nekadanjih povrina panjaka i

dijelom ratarske povrine.

DEGRADACIJA

o Visoki stupanj degradacije pejzaa u Mediteranu o Rezultat prirodnih uvjeta i ljudskog utjecaja - nije nova pojava

o Poznate pojave jake erozije u panjolskoj prije 4000 god. o Proces koji se biljei od antike Platon (3.st.pr.Kr.) zabiljeio degradaciju

brdskog prostora oko Atene; erozija padina je prepoznata kao glavni uzrok

poplava u nizini

o Ciklusi: erozija- reforestacija- sjea, krenje - erozija

o Povezanost procesa:

o Erozija tla i ogoljavanje matine stijene na padinama o Klizita o Pretaloivanje erodiranog materijala u nizinama (poplave) o Deforestacija

o Kljuna povezanost izmeu procesa otjecanja padalinske vode, ogoljelosti/pokrivenosti padina (deforestacija!) i intenziteta erozije

o Utjecaj promjene klime

o smanjenje koliine padalina u kombinaciji s jakim intenzitetom padalina

o jake kratkotrajne padaline u suhom razdoblju, olujno vrijeme

o visoki stupanj linearne erozije potencijalni potpuni gubitak pedolokog pokrova

o Gospodarska aktivnost koja ne vodi rauna o ravnotei ekosustava potencira erozijske procese na padinama

o Tradicionalno krenje, paljenje, sjea i ispaa stoke -deforestacija planina

o Od prethistorije - vie faza deforestacije o Ratarstvo, vinogradarstvo zasijecanje uzdu padine

64

o Degradacija hrastovih uma u vegetaciju makije, gariga o Regeneraciju ume onemoguuje:

o ispaa, posebno koza, o te erozija tla na izloenim padinama

TERASE

o Terasiranje padina sprjeava eroziju tla

o U rimskoj antici konstrukcija terasa s ciljem zatite padina i tla mnoge zaputene nakon propasti Rimskoga Carstva prevaga stoarstva

BADLANDS / OGOLINE

o Podruja intenzivne linearne erozije o Jako otjecanje i sedimentacija

o Gotovo u potpunosti bez vegetacije

o esto rairena na velikim povrinama o Meke, lako erodibilne stijene - glina, lapor, fli o Dva karakteristina tipa,

o Jaruaste forme, strmih strana, na dolinskim stranama dubokih dolina- Calanchi

o Zaobljene forme odvojene uravnjenim dijelovima- Biancane

DEZERTIFIKACIJA

o Dezertifikacija krajnji stadij degradacije o UNEP (1994): degradacija tla u aridnim, semiaridnim i suhim subhumidnim

podrujima; o redukcija ili gubitak bioloke ili/i ekonomske produktivnosti; o ukljuuje procese: erozija tla, osiromaenje tla, dugotrajni gubitak

vegetacije

o Rezultat razliitih faktora ukljuujui klimatske promjene i ljudsku djelatnost/nain ivota

o U semiaridnim i aridnim prostorima najkritinije: o manje od 600mm padalina godinje; koncentracija u nekoliko mjeseci

god.; ostali dio suan

o Suna podruja- razvoj tala sporiji, o vegetacija siromanija, stupanj erozije vii

65

o Debljina tla mala, visok udio stjenovitog materijala

o Velika osjetljivost na svaku promjenu dramatine posljedice

o Dezertifikacija se najee odnosi na: o irenje pustinje o Isuivanje jezera o Pojava gladi

o U Europi panjolska, Grka, ju. Italija izraziti problem dezertifikacije o JI panjolska jedna od najsuih regija; o 250-300 mm/god zimi, 5-7 bezkinih mjeseci o Programi UN

o UNEP Conference on Desertification 1977;

o UNEP Atlas of Desertification 1992;

o Anex to the International Convention on Desertification 1994

o Nacionalni programi borbe protiv dezertifikacije

DEZERTIFIKACIJA I RIZICI

o Dezertifikacija poveava rizik od poplava o Jake, kratkotrajne padaline

o Brzo otjecanje padalinske vode

o Pretaloivanje materijala o Kontrast izmeu ogoljelih padina i nataloenih i navodnjenih dna

dolina - s vremenom se poveava

POPLAVE

o Poplave poput poara velike materijalne tete i ljudske rtve o Stoljetna degradacija u brdsko-planinskim podrujima - glavni uzrok o Takoer posljedica potresa i erupcija akumulacija piroklastinog

materijala

o Poplava u Sarnu 1834. posljedica akumulacije piroklastinog pepela od erupcije Vezuva; Palmieri, 2006

o Zahvati u prostoru koji ne vode rauna o ravnotei ekosustava brane, promjene toka...

66

MELIORACIJA

Melioracija - reforestacija erodiranih padina Svilaje kod Mua crnim borom

Korak prema prirodnoj progresivnoj sukcesiji

Sanacija poplava

POARI

o Poari - cijeli prostor Mediterana ugroen o Posebno su ugroena planinska podruja tea dostupnost i mogunost

obrane

o Izravne tete: o Ljudske rtve i materijalna teta; tete gospodarskim resursima o Izravni utjecaj na proces deforestacije i denudacije

o Povratni utjecaj degradacije

o Promjene u sastavu vegetacije

67

o Koritenje vatre paljenja kao sredstva za poveavanje hranjivosti tla (min. 50%)

o Stoari Sredozemlja redovito su koristili vatru kako bi stimulirali rast nove vegetacije za ishranu stoke

o Meuodnos izmeu ispae, vatre - paljenja i prirodne regeneracije vegetacije o Kontrolirana/nekontrolirana vatra

o Riziku poara pogoduju karakteristike klime: o Duga, vrua ljeta reduciraju vlanost lia na manje od 5% o Jaki suhi vjetrovi uzrokuju jako i brzo irenje vatre o Promjene klime dui, sui periodi

o Riziku poara takoer pogoduju posljedice depopulacije i deagrarizacije: o Zaputeni, zakorovljeni maslinici, vinogradi i ostale neobraene

povrine, te neispaa (suhi gorivi materijal).

o Glavni uzronik poara: ovjek o U prolosti stoari i praksa paljenja o Danas nepaljivost stanovnitva i turista

o Broj poara se ukupno poveava, iako se opoarena povrina smanjuje o Posljedice promjene okolia na rizik poara

o Juna padina Svilaje 1830 1975 - 2010

o Umjereni veliki vrlo veliki rizik

SREDOZEMNO MORE

Interkontinentalno more (Europa, Azija, Afrika)

Sastavni dio Atlantskog oceana (2,8% povrine)

Gotovo potpuno zatvoreni bazen

o Jedini kontinuirani, stalni dotok morske vode iz Atlantika

o Jedina veza kroz Gibraltarski prolaz (300 m dubine)

Relativno mali i dubok bazen (preko 5000m)

68

Prema njemu se definiraju ostala sredozemna mora- MEDITERANOIDI

1. ameriko; 2. australazijsko;

3. arktiko

VEZE PROLAZI I VRATA

GIBRALTAR

EUROPA - AFRIKA

Gibraltarska vrata morski prolaz izmeu Pirenejskog poluotoka i afrike obale

U antici Herkulovi stupovi; Kraj svijeta Duina 60 km irina 12,8 -37 km Dubina od 300 m (Z) do 1000 m (I)

Gibraltarski prolaz razvitkom oceanske plovidbe u 16. st. i prokopavanjem Sueskog kanala prvorazredan pomorsko-prometni znaaj

Gibraltar prekomorski posjed UK 6,5 km2

29,752 (2011)

4,959 (2011) (Izvor:Statistics Office of Gibraltar)

Gl. grad Gibraltar; turizam, offshore bankarstvo

Sporovi oko suvereniteta izmeu UK i panjolske

SUESKI KANAL

AFRIKA - AZIJA

Umjetni kanal; povezuje Sredozemno more sa Crvenim morem

Stvarno povezuje Daleki Istok sa Zapadom

Duina 163 km od Port Saida (Sredozemno more) do Sueza (Crveno more)

69

Kanal omoguuje vodeni transport iz Europe u Aziju bez oplovljavanja afrikog kontinenta:

o 9100 km krai put Graen od 1859 -1869

o Francuska kompanija (Ferdinand de Lesseps)

Zatvoren u razdoblju od 1967-75

Promet kanalom danas ini oko 7% svjetskog pomorskog prometa

Jug -Sjever dominanatan prometni pravac tankeri iz Saudijske Arabije prema Europi te kontejnerski brodovi iz smjera Kine prema Europi te Istonoj obali

SAD-a

Destinacije: Zapadna i sjev. Europa Luke sjevernog Mediterana Luke Baltikog ora Luke Crnog mora

Struktura prometa: 43% kontejnerski promet 22% nafta i naftni derivati

U 20.st. na prvom mjestu nafta promet opao zbog izgradnje naftovoda na podruju Perzijskog zaljeva kojima se nafta transportira cjevovodima za podruje Europe

DARDANELLE

EUROPA - AZIJA

Dardanelle

o gr. Helespont; o tur. annakale bogazi

Prolaz izmeu Galipoljskog poluotoka (Europa) i Male Azije Spaja Egejsko i Mramorno more

Duina 71 km irina 4-5 km Dubina 91 m

70

BOSPOR

EUROPA - AZIJA

o tur. Karadeniz bogazi

Povezuje Crno more i Mramorno more

Duina 31,8 km irina 660 m 4,6 km Prolaz izmeu najistonijeg dijela europskog poluotoka i SZ obale Male

Azije

irina kod Istanbula 2,5 km

Bospor i Dardanelle izlaz za ogromno kopneno zalee o Ruska i Poljska prevlaka

Velika prometna i politiko-strateka funkcija

Crno more kolektor voda iz ogromnog drenanog bazena Srednje, Istone Europe i Turske

Oneienje dolazi uglavnom rijekama Dnjestar, Dnjepar, Don Razina vode Crnog mora via od sredozemne

o Utjee u bazen Sred. mora kroz Bospor, Maramorno more i Dardanelle

OTRANTSKA VRATA

Izmeu Otranta (Italija) i alb