001-SKRIPTA za Arhitekte 2014 24-01-2014

NEDOSTAJE U SKRIPTI: 2. Regulativa zatite osoba,okolia,kulturnih i drugih materijalnih dobara 2.1 ZATITA OD POARA

4. PRAVILNIK O TEMELJNIM ZAHTJEVIMA ZA ZATITU OD POARA ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA I UREAJA

10. PRAVILNIK O REVIDENTIMA IZ ZATITE OD POARA

2.2 ZATITA NA RADU 11. PRAVILNIK O ZATITI RADNIKA OD IZLOENOSTI BUCI NA RADU 12. PRAVILNIK O SIGURNOSTI I ZDRAVLJU PRI RADU S ELEKTRINOM STRUJOM 2.3 Zatita od ionizirajuih i neionizirajuih zraenja i drugi zahtjevi higijene,zdravlja i zatite okolia Zakoni sa spiska (prema ispitnom programu od 20.09.2012 koji je na snazi i za rok 15.01.2014.) 1., 2., 5., 6. i Pravilnik 7.

1

Popis vaee graevno-tehnike regulative za Strukovno podruje arhitekture

POSLOVI SUDIONIKA U GRADNJI

obveznici: magistar inenjer odnosno magistra inenjerka ili specijalist inenjer odnosno specijalistica inenjerka s najmanje 300 ECTS bodova (odnosno VSS sukladno lanku 14. stavak 3. Zakona o akademskim i strunim nazivima i akademskom stupnju, Narodne novine broj 107/07)

VANA NAPOMENA: Kandidati su osim odredbi zakona i propisa popisanih u ovom Popisu vaee graevno-tehnike regulative za Strukovno podruje arhitekture duni poznavati i odredbe onih izmjena i/ili dopuna popisanih zakona i propisa koji stupe na snagu nakon datuma utvrivanja ovoga Popisa. Kandidati su duni poznavati i odredbe onih zakona i propisa donesenih na temelju zakona koji zamijene preuzete propise i priznata tehnika pravila popisana u ovom Popisu vaee graevno-tehnike regulative za Strukovno podruje arhitekture, a koji stupe na snagu nakon datuma utvrivanja ovoga Popisa. Zagreb, 20. 9. 2012.

1. Osnove tehnike regulative obuhvat: ako nije drukije odreeno, trai se poznavanje zakona i propisa u potpunosti Prostorno ureenje i gradnja graevina 1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12 2. Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u

prostornom ureenju i gradnji Narodne novine, br. 152/08 i 49/11 (vidi lanak 76. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija NN 124/09 i 45/11)

3. Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja Narodne novine, br. 69/09 i 128/10

4. Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama Narodne novine, br. 86/12

5. Uredba o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za koje Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili graevinsku dozvolu Narodne novine, br. 116/07 i 56/11

6. Pravilnik o uvjetima i nainu voenja graevnog dnevnika Narodne novine, br. 06/00 7. Pravilnik o kontroli projekata Narodne novine, br. 89/00

2

8. Pravilnik o nostrifikaciji projekata Narodne novine, br. 98/99 i 29/03 9. Pravilnik o tehnikom pregledu graevine Narodne novine, br. 108/04 10. Pravilnik o nainu zatvaranja i oznaavanja zatvorenog gradilita Narodne novine, br. 47/12 11. Pravilnik o jednostavnim graevinama i radovima

Narodne novine br. 21/09, 57/19, 126/10, 48/11 i 81/12 12. Pravilnik o suglasnosti za zapoinjanje obavljanja djelatnosti graenja

Narodne novine br. 43/09 13. Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma u projektima zgrada

Narodne novine, br. 90/10, 111/10 i 55/12 14. Zakon o gradnji Narodne novine, br. 175/03 i 100/04 odredbe: - lanka 225. stavka 2. (sadraj glavnog projekta) Komunalno gospodarstvo 15. Zakon o komunalnom gospodarstvu

Narodne novine, br. 26/03 proieni tekst, 82/04, 110/04 - Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 49/11, lanak 258. Zakona o vodama (Narodne novine, br. 153/09 i 130/11), lanak 118. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 90/11) te lanak 42. stavak 4. i lanak 141. Zakona o cestama (Narodne novine, br. 84/11)

- trai se samo poznavanje odredbi o komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu iz lanka 22. 29. i lanka 31. 33. Zakona o komunalnom gospodarstvu.

16. Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa Narodne novine, br. 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12

Normizacija 17. Zakon o normizaciji

Narodne novine, br. 163/03 - trai poznavanje odredbi lanka 2. te lanaka 9. 12. toga Zakona

Obvezni odnosi u graditeljstvu 18. Zakon o obveznim odnosima Narodne novine, br. 35/05 i 41/08

- trai se poznavanje odredbi koje se odnose na ugovor o djelu, na ugovor o graenju i na odgovornost za proizvod

Upravno postupanje i uredsko poslovanje

19. Zakon o opem upravnom postupku Narodne novine, br. 47/09

- trai se poznavanje odredaba: PRVI DIO, TEMELJNE ODREDBE, Glava I., Ope odredbe, i DRUGI DIO, POKRETANJE I VOENJE POSTUPKA, Glava IV., Radnje u

3

postupku (samo poglavlje Podnesci i poglavlje Zapisnik) te lanaka 105. do 110. i 161.

20. Uredba o uredskom poslovanju

Narodne novine, br. 7/09 - trai se poznavanje odredbe lanka 4. (samo pojmovi akt, podnesak, prilog,

dokument, pisarnica), u vezi s primjenom dijelova Zakona o opem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09)

4

2. Regulativa zatite osoba, okolia, kulturnih i drugih materijalnih dobara obuhvat:

ako nije drukije odreeno, trai se poznavanje zakona, propisa i tehnikih specifikacija u potpunosti trai se poznavanje priznatih tehnikih pravila u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, tehnikim propisima i pripadnim tehnikim specifikacijama

2.1 Zatita od poara obuhvat Trai se poznavanje zakonske regulative u dijelu koji se odnosi na: bitne zahtjeve na graevinu iz podruja zatite od poara, a u vezi Zakona o

prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12): poglavlje I., mjere iz podruja arhitekture koje je potrebno primijeniti radi ispunjenja bitnih zahtjeva

za graevinu iz podruja zatite od poara, odstupanja od bitnih zahtjeva za graevinu iz podruja zatite od poara, dokazivanje kvalitete ugraenih proizvoda i opreme te izvedenih radova iz podruja

zatite od poara postupke koji se vode pri dravnom tijelu nadlenom za zatitu od poara (MUP) kao i

dravnom tijelu nadlenom za graenje (MGPU), a odnose se na zatitu od poara i tehnolokih eksplozija

1. Zakon o zatiti od poara

Narodne novine, br. 92/10 Poglavlje I, IV, V, VII i Prijelazne i zavrne odredbe 2. Zakon o zapaljivim tekuinama i plinovima

Narodne novine, br. 108/95 i 56/10 Poglavlje I, IV i VI

3. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe Narodne novine, br. 35/94, 55/94 - ispravak i 142/03 4. Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zatitu od poara elektroenergetskih

postrojenja i ureaja Narodne novine, br. 146/05 - poglavlje I., II., IV. I V. 5. Pravilnik o zatiti od poara ugostiteljskih objekata

Narodne novine, br. 100/99 6. Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe sigurnosnih mjera kod

skladitenja eksplozivnih tvari Narodne novine, br. 26/09, 41/09 i 66/10

7. Pravilnik o zatiti od poara u skladitima Narodne novine, br. 93/08 8. Pravilnik o provjeri tehnikih rjeenja iz zatite od poara predvienih u

glavnom projektu Narodne novine, br. 88/11

9. Pravilnik o mjerama zatite od poara kod graenja Narodne novine, br. 141/11

10. Pravilnik o revidentima iz zatite od poara Narodne novine, br. 141/11

5

11. Pravilnik o sadraju elaborata zatite od poara Narodne novine, br. 51/12

12. Pravilnik o razvrstavanju graevina u skupine po zahtjevnosti mjera zatite od poara Narodne novine, br. 56/12

Priznata tehnika pravila 13. Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu visokih objekata od poara

Slubeni list, br. 7/84, Narodne novine, br. 5/02 14. Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i

odravanje plinskih kotlovnica Slubeni list, br. 10/90 i 52/90 - poglavlje I. III. 15. Pravilnik o smjetaju i dranju ulja za loenje Slubeni list, br. 45/67 16. Pravilnik o tehnikim normativima za ureaje u kojima se nanose i sue premazna sredstva Slubeni list, br. 57/85 - poglavlje I. i II.

2.2 Zatita na radu Obuhvat: -toke od 1. - 7. - trai se detaljno poznavanje -toke od 8. -13. - trai se ope poznavanje 1. Zakon o zatiti na radu

Narodne novine, br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08 i 75/09 (odredbe lanaka 94., 95. i 96. su izvan snage)

2. Zakon o Dravnom inspektoratu Narodne novine, br. 116/08, 123/08 i 49/11 - trai se poznavanje odredbi lanka 4., 15., 56., 61. i 64.

3. Pravilnik o zatiti na radu za radne i pomone prostorije i prostore Narodne novine, br. 6/84

4. Pravilnik o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima Narodne novine, br. 51/08

5. Pravilnik o sigurnosnim znakovima Narodne novine, br. 29/05

6. Pravilnik o uporabi osobnih zatitnih sredstava Narodne novine, br. 39/06

7. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada Narodne novine, br. 5/84

8. Pravilnik o listi strojeva i ureaja s poveanim opasnostima Narodne novine, br. 47/02 (od 15.08.2009 prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi dizala; danom stupanja na snagu Pravilnika o sigurnosti strojeva (NN 28/2011) prestaju se primjenjivati odredbe ovog Pravilnika u vezi strojeva koji su obuhvaeni navedenim Pravilnikom)

9. Pravilnik o sigurnosti strojeva Narodne novine, br. 28/11

10. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme Narodne novine br. 21/08

6

11. Pravilnik o zatiti radnika od izloenosti buci na radu Narodne novine br. 46/08

12. Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s elektrinom energijom Narodne novine br. 116/10 i 124/10

Priznata tehnika pravila 13. Pravilnik o zatiti na radu u graevinarstvu

Slubeni list, br. 42/68 i 45/68

2.3. Zatita od ionizirajuih i neionizirajuih zraenja i drugi zahtjevi higijene, zdravlja i zatite okolia 1. Zakon o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti

Narodne novine, br. 28/10 trai se poznavanje odredbi poglavlja I (Ope odredbe), II (Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost) i V (Zatita od ionizirajueg zraenja)

2. Zakon o zatiti od neionizirajueg zraenja Narodne novine, br. 91/10 trai se poznavanje odredbi poglavlja I (Ope odredbe), II (Naela zatite od neionizirajueg zraenja) i V (Zdravstveni uvjeti za rukovatelje koji su izloeni neionizirajuem zraenju)

3. Zakon o zatiti okolia Narodne novine, br. 110/07 trai se poznavanje odredbi kojima se odreuju pojmovi zatite okolia (lanak 3.) i instrumenti zatite okolia

4. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli Narodne novine, br. 64/08 i 67/09 trai se poznavanje opih odredbi i popisa zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoli

5. Zakon o zatiti prirode Narodne novine br. 70/05, 139/08 i 57/11 - trai se poznavanje odredbi gl.: II-VI Zakona,

6. Zakon o zatiti od buke Narodne novine, br. 30/09

7. Pravilnik o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (stupanjem na snagu Pravilnika o zatiti radnika od izloenosti buci na radu (NN 46/08) prestaju se primjenjivati odredbe lanka 12. ovog Pravilnika) Narodne novine, br. 145/04

2.4. Zatita i ouvanje kulturnih dobara 1. Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara

Narodne novine, br. 69/99, 151/03, 157/03 ispravak, 87/09, 88/10, 61/11 i 25/12 (izvan snage su odredbe lanka 62. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na rekonstrukciju, sanaciju i adaptaciju kulturnog dobra i na graenje na podruju na kojemu se nalazi kulturno dobro, odredbe lanka 62. stavka 3. te lanka 63. ovog Zakona) - trai se poznavanje opih odredbi te odredbi Zakona kojima se tite nepokretna kulturna dobra: pojedinani objekti, zatiene kulturno-povijesne cjeline i arheoloka nalazita

7

3. Tehnika regulativa gradnje 3.1 Opa tehnika regulativa gradnje obuhvat:

- ako nije drukije odreeno, trai se poznavanje zakona, propisa i tehnikih specifikacija u potpunosti - trai se poznavanje priznatih tehnikih pravila u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, tehnikim propisima i pripadnim tehnikim specifikacijama

Akreditacija, mjeriteljstvo, opa sigurnost i sukladnost proizvoda (svi kandidati) 1. Zakon o graevnim proizvodima Narodne novine, br. 86/08 2. Zakon o opoj sigurnosti proizvoda Narodne novine, br. 30/09 i 139/10 3. Zakon o tehnikim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti Narodne novine, br. 20/10

- trai se poznavanje poglavlja I, III i V 4. Zakon o akreditaciji Narodne novine, br. 158/03 i 75/09 5. Zakon o mjeriteljstvu Narodne novine, br. 163/03 i 194/03-ispravak, 111/07 6. Tehniki propis o graevnim proizvodima

Narodne novine, br. 33/10, 87/10, 146/10, 81/11 i 100/117. Pravilnik o nadzoru graevnih proizvoda Narodne novine, br. 113/08 - trai se poznavanje opih odredbi 8. Pravilnik o tehnikim doputenjima za graevne proizvode

Narodne novine, br. 103/08 - trai se poznavanje opih odredbi

Ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i oznaavanje graevnih proizvoda (svi kandidati) 9. Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i oznaavanju

graevnih proizvoda Narodne novine, br. 103/08, 147/09, 87/10 i 129/11 10. Pravilnik o obliku, sadraju i izgledu oznake C i CE

Narodne novine, br. 18/11 - trai se ope poznavanje primjene propisa u odnosu na tehnike propise kojim se ureuje sukladnost graevnih proizvoda

11. HRN EN ISO 9001 Sustavi upravljanja kvalitetom Zahtjevi - trai se poznavanje l. 1. 4. Bitni zahtjevi, nesmetan pristup i kretanje u graevinama i ostali uvjeti

8

12. Tehniki propis za betonske konstrukcije Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10 13. Tehniki propis za spregnute konstrukcije od elika i betona Narodne novine, br. 119/09 i 125/10 14. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09 15. Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07 16. Tehniki propis za prozore i vrata

Narodne novine, br. 69/06 17. Tehniki propis za drvene konstrukcije Narodne novine, br. 121/07, 58/09 i 125/10 18. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i

klimatizacije zgrada Narodne novine, br. 03/07

19. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada Narodne novine, br. 110/08

20. Tehniki propis za dimnjake u graevinama Narodne novine, br. 03/07

21. Tehniki propis za eline konstrukcije Narodne novine, br. 112/08, 125/10 i 73/12 - trai se poznavanje osnovnog teksta tehnikih propisa od 12. do 21. i podruja

primjene priloga tih tehnikih propisa te osnova projektiranja i djelovanja na konstrukcije i opih pravila za projektiranje, izvoenje i ugradnju graevnih proizvoda koja su sadrana u normama na koje upuuju propisi od 12. do 21.

22. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti

Narodne novine, br. 151/05 i 61/07 - trai se poznavanje graevina i zahvata za koje postoji obveza osiguranja pristupanosti

23. Pravilnik o energetskim pregledima graevina i o energetskom certificiranju zgrada

Narodne novine, br. 81/12 24. Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima

ugostiteljskih objekata iz skupine hoteli Narodne novine broj 88/07, 58/08 i 62/09

25. Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za smjetaj iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smjetaj" Narodne novine broj 75/08 i 45/09

26. Zakon o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina Narodne novine, br. 16/07 i 124/10 (stupanjem na snagu Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08 i 61/11) prestaje vaiti lanak 101., lanci 103. 109., lanak 111. i lanak 117. Zakona o dravnoj izmjeri i katastru nekretnina) - trai se poznavanje odredbi: glava I III

Priznata tehnika pravila

9

27. Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih radova u graevinarstvu (osim dijelova koji se ne primjenjuju temeljem odredbi Tehnikog propisa za prozore i vrata) Slubeni list, br. 21/90 Drugi zakoni

28. Zakon o cestama Narodne novine, br. 84/11

- trai se poznavanje odredbe glava I. V. 29. Zakon o vodama

Narodne novine, br. 153/09 i 130/11 - trai se poznavanje primjene odredbi: glava I. OPE ODREDBE, lanak 1. (Predmet ureivanja), lanak 2. (Vaenje Zakona u odnosu na predmet) i lanak 5. (Naela upravljanja vodama), glava II. VODE, VODNO DOBRO I VODNE GRAEVINE, lanak 7. (1. Pravni status voda, Voda kao ope dobro), glava III. VODNA PODRUJA, lanak 31. (Vodna podruja u Republici Hrvatskoj), glava IV. PLANSKI DOKUMENTI UPRAVLJANJA VODAMA, lanak 34. (Planski dokumenti upravljanja vodama) i X. VODOPRAVNI AKTI.

3.2 Ue podruje struke odabire se samo jedno ue podruje struke obuhvat:

- kandidat polae poznavanje tehnike regulative samo iz jedne od toaka iz ueg podruja struke; - ako nije drukije odreeno, trai se dobro poznavanje zakona, propisa i navedenih tehnikih specifikacija; - trai se poznavanje priznatih tehnikih pravila u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji i tehnikim propisima i pripadnim tehnikim specifikacijama

3.2.1 Betonske i zidane konstrukcije 1. Tehniki propis za betonske konstrukcije

Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10 2. Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07 3. Tehniki propis za dimnjake u graevinama

Narodne novine, br. 03/07 4. niz HRN ENV 1991 Eurokod 1 - Osnove projektiranja i djelovanja na

konstrukcije 5. niz HRN ENV 1992 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija 6. niz HRN ENV 1996 Eurokod 6 - Projektiranje zidanih konstrukcija 7. niz HRN ENV 1997 Eurokod 7 - Geotehniko projektiranje 8. niz HRN ENV 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na

potres

10

- trai se poznavanje onih norma kojima se ureuje izvoenje konstrukcije i svojstva proizvoda

Priznata tehnika pravila

- trai se poznavanje priznatih tehnikih pravila na koje upuuju prilozi i prijelazne odredbe tehnikih propisa navedenih pod 1. do 3.

9. Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita Sl. list 55/83 3.2.2 eline konstrukcije 1. Tehniki propis za eline konstrukcije Narodne novine, br. 112/08, 125/10 i 73/12 2. HRN EN 1990 Eurokod 0 - Osnove projektiranja 3. niz HRN EN 1991 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije 4. niz HRN EN 1993 Eurokod 3 - Projektiranje elinih konstrukcija 5. niz HRN EN 1997 Eurokod 7 - Geotehniko projektiranje 6. niz HRN EN 1998 Eurokod 8 - Projektiranje konstrukcija otpornih na potres

- trai se razumijevanje da norme pod 2-6 nisu u primjeni do utvrivanja nacionalno odredivih parametara.

Priznata tehnika pravila 7. Pravilnik o tehnikim normativima za djelovanja nosivih graevinskih

konstrukcija Slubeni list br. 26/88,

8. Pravilnik o tehnikim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmikim podrujima Slubeni list br. 31/81, 49/82, 29/83, 21/88 i 52/90

9. Pravilnik o privremenim tehnikim propisima za graenje u seizmikim podrujima Slubeni list br. 39/64.

10. Tehniki propisi za djelovanje vjetra na nosive eline konstrukcije Slubeni list br. 41/64,

11. Pravilnik o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije Slubeni list br. 61/86,

12. Tehniki propisi za jednostavne konstrukcije zgrada kod nosivih elinih konstrukcija Slubeni list br. 6/65,

13. Tehniki propisi za lake eline graevine kod nosivih elinih konstrukcija Slubeni list br. 6/65,

14. Tehniki propisi za odravanje elinih konstrukcija za vrijeme eksploatacije, (Slubeni list br. 6/65),

15. Tehniki propisi za pregled i ispitivanja nosivih elinih konstrukcija, (Slubeni list br. 6/65), kako je to navedeno u stavcima 3. i 4. toke I.

16. HRN U.C7.121/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Korisna optereenja stambenih i javnih zgrada,

11

HRN U.C7.122/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Odreivanje korisnog optereenja stropova u proizvodnim pogonima i skladitima, HRN U.C7.123/88: Osnove projektiranja graevinskih konstrukcija. Vlastita teina konstrukcija i konstrukcijskih elemenata i uskladitenog materijala koji se uzima u obzir pri dimenzioniranju, HRN U.E7.010. Nosive eline konstrukcije od opih konstrukcijskih elika. Izbor osnovnog materijala, HRN U.E7.081. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Centrino pritisnuti tapovi konstantnog jednodjelnog presjeka, HRN U.E7.086. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Odreivanje duljine izvijanja tapova, HRN U.E7.091. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Centrino pritisnuti tapovi konstantnog viedjelnog presjeka. HRN U.E7.096. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. tapovi izloeni pritisku i savijanju. HRN U.E7.101. i HRN U.E7.101/1. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Bono izvijanje nosaa, HRN U.E7.106. Stabilnost nosivih elinih konstrukcija. Pritisnuti tapovi s elastinim poprenim osloncima, HRN U.E7.111. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Stabilnost okvirnih nosaa, HRN U.E7.116. Stabilnost nosivih elinih konstrukcija. Stabilnost lunih nosaa, HRN U.E7.121. Provjera stabilnosti nosivih elinih konstrukcija. Proraun izboivanja limova, HRN U.E7.131. Leita i zglobovi nosivih elinih konstrukcija, HRN U.E7.140. Spojevi s vijcima visoke klase vrstoe kod nosivih elinih konstrukcija Tehniki uvjeti, HRN U.E7.145. i HRN U.E7.145/I/91. Nosive eline konstrukcije spojene zakovicama i vijcima. Tehniki uvjeti. - trai se poznavanje primjene priznatih tehnikih pravila pri projektiranju, izvedbi i odravanju elinih konstrukcija do utvrivanja nacionalno odredivih parametara za norme navedene pod 2 do 6

3.2.3 Zgrade 1. Tehniki propis za betonske konstrukcije

Narodne novine, br. 139/09, 14/10 i 125/10 - trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i priloga A, B, H, I, J

2. Tehniki propis za zidane konstrukcije Narodne novine, br. 01/07 - trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i priloga A, B, C, I, J 3. Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

zgradama Narodne novine, br. 110/08 i 89/09 - trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i svih priloga

4. Tehniki propis za prozore i vrata Narodne novine, br. 69/06

trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i svih priloga 5. Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama Narodne novine, br. 87/08, lanci 19. i 23.

12

6. Tehniki propis o sustavima ventilacije, djelomine klimatizacije i klimatizacije zgrada Narodne novine, br. 03/07

- trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i svih priloga 7. Tehniki propis za dimnjake u graevinama

Narodne novine, br. 03/07 - trai se dobro poznavanje osnovnog teksta tehnikog propisa i svih priloga

8. Tehniki propis o sustavima grijanja i hlaenja zgrada Narodne novine, br. 110/08

9. Pravilnik o osiguranju pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti Narodne novine, br. 151/05 i 61/07 - trai se dobro poznavanje graevina i zahvata za koje postoji obveza osiguranja pristupanosti te elemenata pristupanosti 10. Pravilnik o energetskim pregledima graevina i o energetskom

certificiranju zgrada Narodne novine, br. 81/12 11. niz HRN ENV 1991 Eurokod 1 Osnove projektiranja i djelovanja na

konstrucije 12. niz HRN ENV 1992 Eurokod 2 Projektiranje betonskih konstrukcija 13. niz HRN ENV 1996 Eurokod 6 Projektiranje zidanih konstrukcija 14. niz HRN ENV 1997 Eurokod 7 Geotehniko projektiranje 15. niz HRN ENV 1998 Eurokod 8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres - trai se poznavanje opih pravila 16. HRN EN 13 790 - Energetska svojstva zgrada -- Proraun potrebne energije

za grijanje i hlaenje prostora - trai se poznavanje opih pravila prorauna potrebne energije za grijanje

17. Zakon o zatiti od buke Narodne novine, br. 30/09

18. Pravilnik o najviim razinama buke u sredini u kojoj ljudi radi i borave Narodne novine, br. 145/04

19. Pravilnik minimalnih tehnikih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa drutveno poticane stanogradnje

Narodne novine, br. 106/04, 25/06 ispravak i 121/11 20. Pravilnik o sigurnosti dizala Narodne novine, br. 58/10 Priznata tehnika pravila 21. Pravilnik o tehnikim normativima za projektiranje i izvoenje zavrnih

radova u graevinarstvu (osim dijelova koji se ne primjenjuju temeljem odredbi Tehnikog propisa za prozore i vrata) Slubeni list, br. 21/90

22. Pravilnik o tehnikim normativima za sklonita Sl. list 55/83 HRN U.J6.001/82 - Akustika u graevinarstvu. Termini i definicije.

HRN U.J6.151/82 - Akustika u graevinarstvu. Standardne vrijednosti za ocjenu zvune izolacije. HRN U.J6.201/89 - Akustika u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za projektiranje i graenje zgrada.

13

HRN U.A9.001/82 - Modularna koordinacija. Osnovni modul. HRN U.A9.004/87- Modularna koordinacija. Katne visine, komponente i mjere. HRN U.A9.033/85-Visokogradnja. Stepenite. Veliina stepenita u zgradama.

HRN U.F2.019/88 - Plivajue podne konstrukcije. HRN U.F2.010/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje

fasaderskih radova HRN U.F2.011/77 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje keramiarskih radova. HRN U.F2.012/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje liilakih radova. HRN U.F2.016/77 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje parketarskih radova. HRN U.FS.017/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje radova pri polaganju podnih podloga. HRN U.F2.024/80 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti izvoenja izolacijskih radova na ravnim krovovima. HRN U.F3.050/78 - Zavrni radovi u graevinarstvu. Tehniki uvjeti za izvoenje teracerskih radova. HRN U.F7.010/68 - Prirodni kamen. Tehniki uvjeti za oblaganje kamenim ploama. - trai se poznavanje primjene priznatih tehnikih pravila pri projektiranju, izvedbi i odravanju zgrada

ispitno pitanje s rokova iz 2013. pretpostavljeno pitanje po novoj regulativi

ispitno pitanje s rokova iz 2013. - ispravak po novoj regulativi

SKRIPTA pripremljena po ispitnim pitanjima iz 2013. i po tematici iz nove Regulative

Vedran Juki, dipl.ing.arh. E-mail:[email protected] 1

1. Osnove tehnike regulative 1.1 ZAKON O PROSTORNOM UREENJU I GRADNJI *od 1.1.2014. nastaju tri Zakona; Zakon o gradnji, Zakon o prostornom ureenju i Zakon o graevinskoj inspekciji NN153/13 ZAKON O GRADNJI, NN153/13 - ureuje projektiranje, graenje, uporaba i odravanje graevina te provedba upravnih i drugih postupaka s tim u vezi radi osiguranja zatite i ureenja prostora u skladu s propisima koji ureuju prostorno ureenje te osiguranja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih uvjeta propisanih za graevine ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima. Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskoj uinkovitosti zgrada (preinaka) (SL L 153, 18.6.2010.). ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - ureuje sustav prostornog ureenja: ciljevi, naela i subjekti prostornog ureenja, praenje stanja u prostoru I podruju prostornog ureenja, uvjeti planiranja prostora, donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske, prostorni planovi ukljuujui njihovu izradu i postupak donoenja, provedba prostornih planova, ureenje graevinskog zemljita, imovinski instituti ureenja graevinskog zemljita i nadzor. Prostornim ureenjem osiguravaju se uvjeti za koritenje (gospodarenje), zatitu i upravljanje prostorom Republike Hrvatske/Drava kao osobito vrijednim i ogranienim nacionalnim dobrom, te se time ostvaruju pretpostavke za drutveni I gospodarski razvoj, zatitu okolia i prirode, vrsnou gradnje i racionalno koritenje prirodnih i kulturnih dobara. ZAKON O GRAEVINSKOJ INSPEKCIJI, NN153/13 - ureuje ustrojstvo graevinske inspekcije, obavljanje inspekcijskog nadzora graenja, provedbe strunog nadzora graenja, odravanja i uporabe graevina, te obavljanje nadzora graenja, provedbe zahvata u prostoru koji nisu graenje i odravanja graevina od strane jedinice lokalne samouprave, u svrhu zatite javnog interesa u provedbi zakona i drugih propisa kojima se ureuju upravna podruja gradnje i prostornoga ureenja. (Pojmovi) - ZAKON O GRADNJI, NN153/13 energetsko svojstvo zgrade je izraunata ili izmjerena koliina energije potrebna za zadovoljavanje potreba za energijom prilikom karakteristine uporabe zgrade, a koja meu ostalim ukljuuje energiju koja se koristi za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu tople vode i osvjetljenje gradilite je zemljite i/ili graevina, ukljuivo i privremeno zauzete povrine, na kojima se izvodi graenje ili radovi potrebni za primjenu odgovarajue tehnologije graenja i zatitu gradnja je projektiranje i graenje graevina te struni nadzor graenja graenje je izvedba graevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, zavrni te ugradnja graevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova graevina, rekonstruira, odrava ili uklanja postojea graevina graevina je graenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih graevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao graenjem iskolenje graevine je geodetski prijenos tlocrta vanjskog obrisa, odnosno osi graevine koja e se graditi, na teren unutar graevne estice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru koji izvodi ovlateni inenjer geodezije sukladno posebnom propisu javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba I upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odreeni posebnim zakonima, koji utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u gradnji graevina katastar je katastar zemljita, odnosno katastar nekretnina prema posebnom zakonu koji ureuje dravnu izmjeru i katastar nekretnina kotao je sklop tijela kotla i plamenika namijenjen prijenosu topline koja se oslobaa izgaranjem u vodu





odravanje graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini radi ouvanja temeljnih zahtjeva za graevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklaenost graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena postojea graevina je graevina izgraena na temelju graevinske dozvole ili drugog odgovarajueg akta i svaka druga graevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednaena posebni uvjeti su uvjeti za graenje koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, odnosno posebnim zakonom kojim se ureuje prostorno ureenje, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u sluajevima propisanim posebnim zakonom na nain propisan ovim Zakonom pripremni radovi su graenje privremenih graevina i izvedba drugih radova radi organizacije i ureenje gradilita, te omoguavanja primjene odgovarajue tehnologije graenja rekonstrukcija graevine je izvedba graevinskih i drugih radova na postojeoj graevini kojima se utjee na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu graevinu ili kojima se mijenja usklaenost te graevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgraena (dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine ili tehnolokog procesa i sl.), odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove sloena graevina je sklop vie meusobno funkcionalno i/ili tehnoloki povezanih graevina sustav za klimatizaciju je sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlanost i kvalitetu zraka te ostvaruje prisilna izmjena zraka u prostoriji u svrhu postizanja mikro-higijenskih uvjeta i odgovarajueg stupnja ugodnosti prostora ugradnja je izvedba graevinskih i drugih radova kojim se povezuju graevni proizvodi, instalacije ili postrojenja tako da postaju sastavni dio graevine i ne mogu se bez uklanjanja ili bez utjecaja na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za graevinu odvojiti od graevine uklanjanje graevine ili njezina dijela je izvedba radova razgradnje graevine ili njezina dijela s mjesta na kojem se nalazi, ukljuivo i gospodarenje zateenim otpadom u graevini i na graevnoj estici, te graevnog materijala i graevnog otpada nastalog razgradnjom graevine sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom, te dovoenje graevne estice, odnosno zemljita na kojemu se nalazila graevina u uredno stanje ukupna korisna povrina zgrade je ukupna neto podna povrina zgrade koja odgovara namjeni uporabe zgrade, a koja se rauna prema toki 5.1.7. HRN EN ISO 9836:2011 upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje upravnih poslova graditeljstva uvjeti prikljuenja su posebni uvjeti kojima se odreuje mogunost i uvjeti prikljuenja graevine na infrastrukturu zgrada je zatvorena i/ili natkrivena graevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinana graevina unutar sustava infrastrukturne graevine zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi vie ljudi ili u kojoj se prua usluga veem broju ljudi. (Pojmovi) - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 etapno graenje je graenje pojedinih graevina od kojih se sastoji sloena graevina odreenih lokacijskom dozvolom, a za koje se graevine izdaju posebne graevinske dozvole fazno graenje je graenje graevine po njezinim dijelovima odreenim lokacijskom dozvolom, a za koje se dijelove izdaju posebne graevinske dozvole graevinska (bruto) povrina zgrade je zbroj povrina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaa) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) odreenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uraunava povrina dijela potkrovlja i zadnje etae svijetle visine manje od 2m te se ne uraunava povrina loa, vanjskih stubita, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade





*graevna estica je u naelu jedna katastarska estica iji je oblik, smjetaj u prostoru i veliina u skladu s prostornim planom te koja ima pristup na prometnu povrinu sukladan prostornom planu, ako ovim Zakonom nije propisano drukije graevine javne i drutvene namjene su graevine namijenjene obavljanju djelatnosti u podruju drutvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu dravnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga graana i vjerskih zajednica *graevinsko zemljite je zemljite koje je izgraeno, ureeno ili prostornim planom namijenjeno za graenje graevina ili ureenje povrina javne namjene *graevinsko podruje je podruje odreeno prostornim planom na kojemu je izgraeno naselje i podruje planirano za ureenje, razvoj i proirenje naselja, a sastoji se od graevinskog podruja naselja, izdvojenog dijela graevinskog podruja naselja i izdvojenog graevinskog podruja izvan naselja infrastruktura su komunalne, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske, elektronike komunikacijske i druge graevine namijenjene gospodarenju s drugim vrstama stvorenih i prirodnih dobara izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja je podruje odreeno prostornim planom kao prostorna cjelina izvan graevinskog podruja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu izdvojeni dio graevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja, odreen prostornim planom izgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom koje je izgraeno javnopravna tijela su tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih gradova, Grada Zagreba I upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe, odreene posebnim zakonima, koja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih planova i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta, odnosno potvrivanjem idejnog projekta na nain propisan ovim Zakonom sudjeluju u sustavu prostornog ureenja katastarski ured je podruni ured za katastar Dravne geodetske uprave, odnosno Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba komunalna infrastruktura su graevine namijenjene opskrbi pitkom vodom, odvodnji i proiavanju otpadnih voda, odravanju istoe naselja, sakupljanju i obradi komunalnog otpada, te ulina rasvjeta, trnice na malo, groblja, krematoriji i povrine javne namjene u naselju lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana I posebnih propisa odreuju lokacijskom dozvolom ili graevinskom dozvolom neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno prostornim planom planirano za daljnji razvoj neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen prostornim planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura osnovna infrastruktura je prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice, odnosno zgrade, javno parkiralite, graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mrea obalna crta je crta plimnog vala na obali obuhvat prostornog plana je prostorna ili administrativno odreena cjelina za koju se donosi ili je donesen prostorni plan prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom dimenzijom odrivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogunosti u okviru zadravanja osobnosti prostora, zahtjeva zatite prostora, te ouvanja kakvoe okolia i prirode, odreuje namjena prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmjetaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgraenih podruja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru posebni uvjeti su uvjeti za provedbu zahvata u prostoru koje u sluaju propisanom posebnim propisom u svrhu provedbe tog propisa javnopravno tijelo utvruje na nain propisan ovim Zakonom, osim uvjeta koji se utvruju u postupku procjene utjecaja zahvata na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu povrina javne namjene je svaka povrina ije je koritenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklistike staze, pjeake staze i prolazi, trgovi, trnice, igralita, parkiralita, groblja, parkovne i zelene povrine u naselju, rekreacijske povrine i sl.)





prometna povrina je povrina javne namjene, povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravo slunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice prostorni standardi su skup uvjeta zatite, ureenja i koritenja prostora koji se primjenjuju u izradi prostornih planova prostorni planovi su Dravni plan prostornog razvoja, prostorni planovi podruja posebnih obiljeja, urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja, prostorni plan upanije, Prostorni plan Grada Zagreba, urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja, prostorni plan ureenja grada, odnosno opine, generalni urbanistiki plan i urbanistiki plan ureenja struno upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba opine, grada, velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije nadlena za obavljanje strunih poslova prostornog ureenja upravno tijelo je upravni odjel, odnosno sluba velikog grada, Grada Zagreba, odnosno upanije, nadlena za obavljanje upravnih poslova prostornog ureenja urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica urbana sanacija je skup planskih mjera i uvjeta kojima se poboljava karakter izgraenog dijela graevinskog podruja i urbane mree javnih povrina devastiranih nezakonitim graenjem veliki grad je veliki grad i grad u kojem je sjedite upanije odreeni prema posebnom zakonu zahvat u prostoru je svako graenje graevine, rekonstrukcija postojee graevine i svako drugo privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se ureuje ili mijenja stanje u prostoru (Pojmovi) - ZAKON O GRAEVINSKOJ INSPEKCIJI, NN153/13 investitor je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi ili je izgraena graevina i u ije se ime provodi ili je proveden zahvat u prostoru koji nije graenje. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAEVINU (bivi Bitni zahtjevi za graevinu) po novom ZAKONU O GRADNJI Temeljni sigurnosni zahtjevi za graevinu su: 1. mehanike otpornosti i stabilnosti, 2. sigurnost u sluaju poara, 3. higijena, zdravlje i okoli, 4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.

Temeljni bitni zahtjevi za graevinu su: 5. zatita od buke, 6. gospodarenje energijom i ouvanje topline, 7. odriva uporaba prirodnih izvora.

*Temeljni sigurnosni zahtjevi se osiguravaju u projektiranju i graenju graevine kroz: 1. Mehanika otpornost i stabilnost tako da optereenja koja na nju mogu djelovati tijekom izgradnje i uporabe ne mogu dovesti do:

ruenja cijele graevine ili nekog njezinog dijela,

velikih deformacija u stupnju koji nije prihvatljiv,

oteenja na drugim dijelovima graevine, instalacijama ili ugraenoj opremi kao

rezultat velike deformacije nosive konstrukcije,

oteenja kao rezultat nekog dogaaja, u mjeri koja je nerazmjerna izvornom uzroku. 2. Sigurnost u sluaju poara tako da u sluaju izbijanja poara:

nosivost graevine moe biti zajamena tijekom odreenog razdoblja,

nastanak i irenje poara i dima unutar graevine je ogranieno,

irenje poara na okolne graevine je ogranieno,

korisnici mogu napustiti graevinu ili na drugi nain biti spaeni,

sigurnost spasilakog tima je uzeta u obzir. 3. Higijena, zdravlje i okoli tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda, te da tijekom cijelog svog vijeka trajanja nema iznimno velik utjecaj na kvalitetu okolia ili klimu, tijekom izgradnje, uporabe ili uklanjanja, a posebno kao rezultat bilo ega od dolje navedenog:





istjecanja otrovnog plina,

emisije opasnih tvari, hlapivih organskih spojeva (VOC), staklenikih plinova ili opasnih estica u unutarnji ili vanjski zrak,

emisije opasnog zraenja,

isputanja opasnih tvari u podzemne vode, morske vode, povrinske vode ili tlo,

isputanja opasnih tvari u pitku vodu ili tvari koje na drugi nain negativno utjeu na pitku vodu,

pogreno isputanje otpadnih voda, emisije dimovodnih plinova ili pogreno odlaganje krutog ili tekueg otpada,

prisutnost vlage u dijelovima graevine ili na povrini unutar graevine. 4. Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar, opekline, elektrini udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o pristupanosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti. *Temeljni bitni zahtjevi 5. Zatita od buke tako da buka koju zamjeuju korisnici ili osobe koje se nalaze u blizini ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omoguuje spavanje, odmor i rad u zadovoljavajuim uvjetima. 6. Gospodarenje energijom i ouvanje topline graevine i njihove instalacije za grijanje, hlaenje, osvjetljenje I provjetravanje moraju biti projektirane i izgraene tako da koliina energije koju zahtijevaju ostane na niskoj razini, uzimajui u obzir korisnike i klimatske uvjete smjetaja graevine. Graevine takoer moraju biti energetski uinkovite, tako da koriste to je mogue manje energije tijekom svoje izgradnje i razgradnje. 7. Odriva uporaba prirodnih izvora graevine moraju biti projektirane, izgraene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih izvora odriva, a posebno moraju zajamiti sljedee:

ponovnu uporabu ili mogunost reciklae graevine, njezinih materijala I dijelova nakon uklanjanja,

trajnost graevine,

uporabu okoliu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u graevinama. Odstupanje od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu: (1) Ako se rekonstruira pojedinana graevina upisana u Registar kulturnih dobara RH, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnost nije upravni akt. (2) Ako se rekonstruira graevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osiguralo nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, moe se odstupiti od temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu, a prema pribavljenoj suglasnosti nadlenog Ministarstva. Suglasnosti za navedena odstupanja (1) i (2) vrijede ako u svrhu ispunjavanja temeljnog bitnog zahtjeva za graevinu nije mogue izvesti odgovarajue tehniko rjeenje ili je mogunost izvoenja rjeenja takva da bi uloena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist, te ukoliko se odreenim postupkom, zahvatom ili mjerom moe uvjetovati na odgovarajui nain djelomino nadomjetanje cjelovitog tehnikog rjeenja. Tehniki propisi Tehnikim propisima se u skladu s naelima europskog usklaivanja tehnikog zakonodavstva razrauju, odnosno odreuju temeljni zahtjevi za graevinu (bivi bitni), tehnika svojstva koja moraju imati graevni proizvodi i drugi tehniki zahtjevi u vezi s graevinama i njihovim graenjem. Tehnike propise donosi ministar. Objavljuju se u Narodnim novinama. OBAVEZNI SU. Izvjee o stanju u prostoru - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - Hrvatski sabor i predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, svaki za svoju razinu, razmatraju izvjee o stanju u prostoru za razdoblje od etiri godine. - Izvjee o stanju u prostoru sadri polazita, analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji utjeu na prostor, te prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za idue razdoblje.





- Izvjee o stanju u prostoru za razinu jedinice lokalne samouprave izrauje struno upravno tijelo jedinice lokalne samouprave. - Objavljuje u se Narodnim novinama i u slubenom glasilu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. JLS ili podrune (regionalne) samouprave duna je Ministarstvu i Zavodu dostaviti izvjee o stanju u prostoru u elektronikom obliku u roku od 15 dana od dana. Dokumenti prostornog ureenja - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 - Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice za ureenje i zatitu prostora Drave, upanija, Grada Zagreba, velikih gradova, gradova i opina. Donose se na dravnoj razini, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini. PROSTORNI PLANOVI: 1. Dravne razine - Dravni plan prostornog razvoja - Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - Urbanistiki plan ureenja dravnog znaaja 2. Podrune (regionalne) razine - Prostorni plan upanije i Prostorni plan Grada Zagreba

- Urbanistiki plan ureenja upanijskog znaaja 3. Lokalne razine - Prostorni plan ureenja grada, odnosno opine - Generalni urbanistiki plan - Urbanistiki plan ureenja

Zatiena podruja, poseban interes za dravu- ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 a) zatieno obalno podruje mora (ZOP) b) zatiene prirodne vrijednosti, kulturno-povijesne cjeline, te gospodarska i/ili druga obiljeja (provedba kroz Prostorni plan podruja posebnih obiljeja ili PPPPO) a) Zatieno obalno podruje mora (ZOP) - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 ZOP je podruje od posebnog interesa za Dravu. ZOP obuhvaa podruje obalnih jedinica lokalne samouprave. Planiranje i koritenje prostora ZOP-a se radi zatite, ostvarenja ciljeva odrivog, svrhovitog i gospodarski uinkovitog razvoja provodi uz ogranienja u pojasu kopna i otoka u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte (prostor ogranienja). Granice i podruje prostora ogranienja prikazuju se na Hrvatskoj osnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.

Planiranjem u ZOP-u se mora: 1. ouvati i sanirati ugroena podruja obalnog i zaobalnog krajolika te poticati prirodnu obnovu 2. odrediti mjere zatite okolia na kopnu i u moru te zatititi resurse pitke vode 3. osigurati slobodan pristup obali, te javni interes u koritenju 4. ouvati nenaseljene otoke i otoie i bez formiranja graevinskih podruja 5. uvjetovati razvitak infrastrukture zatitom i ouvanjem vrijednosti krajolika 6. ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih gra. podruja, izvan uma 7. sanirati naputena eksploatacijska polja mineralnih sirovina pejzanom rekultivacijom ili ugostiteljsko-turistikom i sportsko-rekreacijskom namjenom. Odreivanje graevinskih podruja u prostoru ogranienja se odreuje tako da se moe proiriti za najvie 20% povrine njegova izgraenog dijela, ako je taj dio vei od 80% povrine toga graevinskog podruja. Iznimno, izdvojeni dijelovi graevinskog podruja naselja koji se nalaze u pojasu 100m od obalne crte ne mogu se proiriti niti se mogu odrediti takvi novi dijelovi. Novo izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja proizvodne namjene moe se planirati samo izvan pojasa od 1000 m od obalne crte, osim za one djelatnosti koje po svojoj prirodi zahtijevaju smjetaj na obali (brodogradilita, luke i sl.). Iznimno, ako se graevinsko podruje nalazi izvan prostora ogranienja s vie od 1/2 svoje povrine,na planiranje i ureenje tog dijela se ne moraju se primijeniti odredbe navedene na poetku.

b) Prostorni plan podruja posebnih obiljeja - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 donosi se obvezno za: - podruje nacionalnog parka i parka prirode odreeno posebnim zakonom, - podruje odreeno Dravnim planom prostornog razvoja. Prostorni plan podruja posebnih obiljeja se izrauje i donosi ovisno o posebnostima: - prirodnih, kulturno-povijesnih, gospodarskih i/ili drugih obiljeja i zahtjeva odreenog prostora. PPPO odreuje obvezu donoenja urbanistikog plana ureenja dravnog znaaja i njegov obuhvat.





STRATEGIJA PROSTORNOG RAZVOJA RH - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Strategija je temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se donose na temelju posebnih propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru Sadraj Strategije: 1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih, gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta 2. osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia 3. razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja, infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara 4. mjere zatite okolia odreene u skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske. Provedba zahvata u prostoru - ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Svaki zahvat u prostoru provodi se u skladu s prostornim planom, odnosno u skladu s aktom za provedbu prostornog plana i posebnim propisima. Prostorni planovi se provode aktima 1.-4. (Zakon o prostornom ureenju, NN153/13): 1. izdavanjem lokacijske dozvole*, 2. dozvolom za promjenu namjene i uporabu graevine, 3. rjeenjem o utvrivanju graevne estice, 4. potvrdom parcelacijskog elaborata, te 5. graevinskom dozvolom na temelju Zakona o gradnji, NN153/13. Akte za provedbu prostornih planova izdaje: 1. Ministarstvo i 2. upravno tijelo. Rjeenje o izmjeni, dopuni, produenju vaenja, ukidanju ili ponitenju akta za provedbu prostornih planova u sluajevima propisanim Zakonom o prostornom ureenju donosi Ministarstvo, odnosno upravno tijelo koje je donijelo akt za provedbu. Ministarstvo izdaje akte za provedbu (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) prostornih planova za zahvate u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine, 2. prostornim planovima podrune (regionalne) razine na podruju dviju ili vie upanija, odnosno Grada Zagreba. Ministarstvo moe prenijeti nadlenost za izdavanje akta za provedbu prostornog plana na upravno tijelo. Upravno tijelo upanije izdaje na svojem podruju akte za provedbu (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) prostornih planova za zahvate u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine u nacionalnom parku i parku prirode 2. prostornim planom podrune (regionalne) razine 3. prostornim planom lokalne razine izvan podruja velikog grada 4. prostornim planovima lokalne razine na podruju velikog grada i drugog grada ili opine. Upravno tijelo Grada Zagreba izdaje akte za provedbu zahvata (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) u prostoru planirane: 1. prostornim planom dravne razine u parku prirode, 2. prostornim planom Grada Zagreba i 3. prostornim planom lokalne razine na svojem podruju.

AKTI ZA

PROVEDBU

ZAHVATA U

PROSTORU





Upravno tijelo velikog grada izdaje akte za provedbu zahvata (1. 4. lokacijska dozvola, itd.) u prostoru planirane: - prostornim planom lokalne razine na svojem podruju. Lokacijska dozvola je upravni akt koji se izdaje na temelju Zakona o prostornom ureenju i propisa donesenih na temelju tog Zakona te u skladu s dokumentima prostornog ureenja i posebnim propisima. Upravni akt je akt koji podlijee upravnom sporu. Protiv upravnog akta moe se pokrenuti upravni spor na Upravnom sudu. ZAKON O PROSTORNOM UREENJU, NN153/13 Za graenje graevine za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je vaio prije stupanja na snagu ovoga Zakona izdaje se graevinska dozvola na temelju ovoga Zakona, ako to zatrai investitor i ako lokacijska dozvola nije prestala vaiti. Sastavni dio lokacijske dozvole je idejni projekt. *Lokacijska dozvola se izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, graenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvoenja rudarskih radova, skladitenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geolokim strukturama 2. odreivanje novih vojnih lokacija i vojnih graevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji ureuju gradnju ne smatraju graenjem 4. etapno i/ili fazno graenje graevine 5. graenje na zemljitu, odnosno graevini za koje investitor nije rijeio imovinsko-pravne odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlatenja. *Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole (LD) Postupak izdavanja LD pokree se na zahtjev zainteresirane stranke kada se prilae: 1. tri primjerka idejnog projekta 2. izjavu projektanta da je idejni projekt izraen u skladu s prostornim planom 3. posebne uvjete i/ili dokaz da je podnio zahtjev za utvrivanje posebnih uvjeta ako isti nisu utvreni u roku propisanom ovim Zakonom 4. rjeenje o prihvatljivosti zahvata za okoli ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoli i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu i 5. potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima. *IDEJNI PROJEKT je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata struka koje, ovisno o vrsti zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju, kojima se: 1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru/idejno-tehniko rjeenje 2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i 3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i drugih zahtjeva za graevinu. Idejni projekt mora na neposredan i odgovarajui nain sadravati sve podatke potrebne za izdavanje lokacijske dozvole (lokacijske uvjete) te mora biti izraen na nain iz kojeg je vidljivo da su projektirana idejno-tehniko rjeenja u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i posebnim propisima kojima se ureuje zatita okolia i prirode. Smjetaj graevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru prikazuju se u idejnom projektu, ovisno o vrsti i veliini zahvata u prostoru na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajueg mjerila, odnosno odgovarajuim koordinatama. Za organizaciju gradilita na kojem e se provesti zahvat u prostoru za koji se izrauje idejni projekt, potrebna privremena graevina, idejni projekt sadri i tehniko rjeenje privremene graevine. Sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se odreuje formiranje graevne estice ili smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici uz nacrte i dokumente ovoga Zakona je i geodetski projekt.





*Geodetskim projektom (GP) se prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici te oblik i veliina graevne estice ije se formiranje odreuje lokacijskom dozvolom. GP se izrauje kao zasebni dio idejnog projekta. Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio idejnog projekta koji je sastavni dio lokacijske dozvole meusobno se usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi, ako je to potrebno te se provodi formiranje graevne estice u katastru, iskolenje graevine i evidentiranje graevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnih propisima koji ureuju dravnu izmjeru i katastar. Geodetski projekt smatra se u smislu posebnih propisa kojima se ureuje dravna izmjera i katastar nekretnina parcelacijskim elaboratom, odnosno drugim geodetskim elaboratom na temelju kojega se u katastru provodi evidentiranje i promjena podataka u pogledu katastarskih estica zgrada i drugih graevina. Idejni projekt izrauje projektant, fizika osoba: ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da je idejni projekt izraen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi meusobno usklaeni. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt. Idejni projekt i njegovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njegovu jedinstvenost. *Obavijest o posebnim uvjetima - zainteresirana osoba moe od upravnog tijela i Ministarstva zatraiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete za odreeni zahvat u prostoru na odreenoj lokaciji te o nainu provedbe ovoga Zakona i/ili prostornog plana. Uz upit se prilae preslika katastarskog plana i opis s prikazom zahvata u prostoru koji se eli provoditi. *Posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje lokacijske dozvole na zahtjev zainteresirane osobe, odnosno tijekom izdavanja te dozvole. *Lokacijski uvjeti se odreuju u skladu s propisima i aktima u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola. Ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, lokacijski uvjeti su: 1. vrsta radova (graenje nove graevine, rekonstrukcija postojee graevine i sl.) 2. lokacija zahvata u prostoru 3. namjena graevine +broj dijelova koji su samostalne uporabne cjeline i/ili funkcionalnih jedinica 4. veliina graevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela graevine te broj i vrsta etaa) 5. uvjeti za oblikovanje graevine 6. oblik i veliina graevne estice i/ili obuhvata zahvata u prostoru 7. smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru 8. uvjeti za ureenje graevne estice, osobito zelenih i parkiralinih povrina 9. uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti 10. nain i uvjeti prikljuenja graevne estice/graevine na prometnu povrinu i infrastrukturu 11. mjere (nain) sprjeavanja nepovoljna utjecaja na okoli i prirodu u skladu s prostornim planom 12. ostali uvjeti iz dokumenta prostornog ureenja od utjecaja na zahvat u prostoru 13. dijelovi sloene graevine za koje se izdaju graevinske dozvole: u sluaju etapnog graenja i/ili u sluaju faznog graenja graevine 14. posebni uvjeti 15. uvjeti vani za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojeih graevina, sanacija terena graevne estice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.). *Kada se ne izdaje lokacijska dozvola? U svrhu izrade glavnog projekta za graenje graevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u skladu s posebnim propisima, posebni uvjeti se utvruju prije pokretanja postupka za izdavanje graevinske dozvole. Javnopravno tijelo duno je na zahtjev investitora utvrditi posebne uvjete za graenje graevine prikazane u glavnom projektu, izdati potvrdu glavnog projekta ili zahtjev za njihovo utvrivanje rjeenjem odbiti u roku od 15 dana od dana primitka urednog zahtjeva.





Ako je glavni projekt izraen u skladu s posebnim propisom u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo, umjesto posebnih uvjeta, izdaje potvrdu glavnog projekta. Ako glavni projekt nije izraen u skladu s posebnim propisom u vezi s kojima se utvruju posebni uvjeti, javnopravno tijelo duno je u posebnim uvjetima navesti i obrazloiti u pogledu ega i kojeg pitanja projekt nije usklaen s posebnim propisom, odnosno uvjetima. Stranka u postupku izdavanja lokacijske dozvole je: - podnositelj zahtjeva, - vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini, - vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini koja granii s nekretninom Takoer stranka u postupku lokacijske dozvole za provedbu zahvata u prostoru koji je od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo su: - podnositelj zahtjeva, - vlasnik nekretnine za koju se izdaje lokacijska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini. Prije izdavanja lokacijske dozvole upravno tijelo, odnosno Ministarstvo duno je stranki pruiti mogunost uvida u spis predmeta radi izjanjenja. Uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole Lokacijska dozvola za graenje nove zgrade se izdaje nakon to je u provedenom postupku utvreno: 1. su ispunjeni svi uvjeti (priloena sva propisana dokumentacija, utvreni svi posebni uvjeti i da je doneen UPU za podruje za koje je ovim Zakonom propisana obveza njegova donoenja) 2. da postoji mogunost prikljuenja graevne estice, odnosno zgrade na prometnu povrinu ili da je izdana graevinska dozvola za graenje prometne povrine 3. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogueno prikljuenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. da postoji mogunost prikljuenja zgrade na niskonaponsku elektrinu mreu ili da ima autonomni sustav opskrbom elektrinom energijom, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano koritenje iste. *Postojanje urbanistikog plana ureenja ne odnosi se na izdavanje lokacijske dozvole za graenje: - zamjenskih graevina i - za rekonstrukciju postojeih graevina. *Zamjenska graevina je nova graevina izgraena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojee graevine unutar iste graevne estice, odnosno obuhvata u prostoru, kojom se bitno ne mijenja namjena, veliina i utjecaj na okoli dotadanje graevine. izlaganjem na oglasnoj ploi upravnog tijela, odnosno Ministarstva. Izmjena i/ili dopuna lokacijske dozvole Izvrna/pravomona lokacijska dozvola moe se po zahtjevu podnositelja zahtjeva, odnosno investitora izmijeniti, dopuniti, ukinuti i/ili ponititi. *Rjeenje o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole donosi se u skladu s prostornim planom u skladu s kojim je lokacijska dozvola izdana ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donoenja rjeenja ako to podnositelj zahtjeva, odnosno investitor zatrai. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole pribavljaju se samo oni posebni uvjeti na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja. U postupku donoenja rjeenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole stranke u postupku su svi prije navedeni samo ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veliinu graevine, veliinu i oblik graevne estice ili smjetaj graevine na graevnoj estici. Vaenje lokacijske dozvole Lokacijska dozvola prestaje vaiti ako se u roku od 2 godine od dana pravomonosti lokacijske dozvole ne podnese: - zahtjev za davanje koncesije,





- zahtjev za donoenje rjeenja o izvlatenju, - prijedlog za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH, - zahtjev za izdavanje graevinske dozvole, odnosno ne pristupi provedbi zahvata u prostoru za kojega se ne izdaje akt za graenje. Vaenje lokacijske dozvole produuje se na zahtjev podnositelja zahtjeva/investitora jednom za jo 2 godine ako se nisu promijenili uvjeti utvreni u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugi uvjeti u skladu s kojima je lokacijska dozvola izdana. Rok od 2 godine ne tee za vrijeme trajanja postupka davanja koncesije, izvlatenja, izdavanja graevinske dozvole, odluivanja o prijedlogu za donoenje odluke o slunosti ili pravu graenja na zemljitu u vlasnitvu RH, odnosno tijekom provedbe zahvata u prostoru za koji se ne izdaje akt za graenje, a prestaje tei donoenjem rjeenja o izvlatenju, izdavanjem graevinske dozvole, odbijanjem prijedloga za donoenje spomenute odluke o slunosti ili pravu graenja, odnosno provedbom zahvata u prostoru. Ako se za graenje graevine za koju je izdana jedna lokacijska dozvola izdaje vie graevinskih dozvola, rok od 2 godine prestaje tei izdavanjem prve graevinske dozvole. Parcelacija graevinskog zemljita moe se provoditi samo u skladu s: 1. lokacijskom dozvolom 2. rjeenjem o utvrivanju graevne estice 3. graevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgraena graevina 4. urbanistikim planom ureenja ili PPPPO koji u grafikom dijelu propisuje oblik veliinu graevne estice, i zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000 5. prostornim planom ureenja grada, odnosno opine i GUP-om u svrhu odreivanja zemljita koje je vlasnik duan prenijeti u vlasnitvo JLS na temelju Zakona 6. granicom graevinskog podruja odreenom vaeim ili ranije vaeim prostornim planom u svrhu odreivanja vlasnitva zemljita sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljitu i umama. *Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevne estice unutar granice graevnog podruja nije doputena. Parcelacija neizgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i planovima iz uvjeta Zakona, provoditi i u skladu sa: 1. svakim prostornim planom ako se zemljite nalazi na podruju na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donoenja urbanistikog plana ureenja 2. rjeenjem o povratu zemljita donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunistike vladavine 3. sudskom presudom o utvrivanju prava vlasnitva zemljita. Parcelacija izgraenog graevinskog zemljita moe se, osim u skladu s aktima i planovima iz uvjeta ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih estica na kojima je izgraena postojea zgrada. Navedeni uvjeti se ne odnose na parcelaciju graevinskog zemljita kojom se meusobno usklauje stanje u katastru, zemljinoj knjizi i naravi u okviru izrade geodetskog projekta. Potvrda parcelacijskog elaborata Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s aktima, odnosno planovima ovoga Zakona provodi se u katastru na temelju parcelacijskog elaborata za koji je upravno tijelo, odnosno Ministarstvo izdalo potvrdu o njegovoj usklaenosti s aktom, odnosno planom u skladu s kojim je izraen. Akt o parcelaciji graevinskog zemljita izraen u skladu s rjeenjem, odnosno presudom iz ovoga Zakona provodi se u katastru prema posebnom propisu nakon provedbe u zemljinoj knjizi, ako je izraen u skladu s tim rjeenjem, odnosno presudom, a to utvruje katastarski ured. Akt o parcelaciji se ne odnosi na formiranje graevne estice u katastru u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno graevinskom dozvolom iji je sastavni dio geodetski projekt.





UREENJE GRAEVINSKOG ZEMLJITA se provodi u cilju njegova osposobljavanja za graenje, rekonstrukciju i koritenje zgrada u skladu s prostornim planom i radi poboljanja uvjeta ivota i rada u naseljima. Ureenje graevinskog zemljita obuhvaa sljedee radnje i radove: 1. pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rjeavanje imovinskopravnih odnosa i ishoenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu ureenja graevinskog zemljita 2. graenje infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, te njihovu rekonstrukciju 3. sanaciju terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osiguranje zemljita i sl.). Ureenje graevinskog zemljita je obveza jedinica lokalne samouprave i javnopravnih tijela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom. Poticanje i organizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i graevina javne i drutvene namjene, koordinacija javnopravnih tijela s tim u vezi i sanacija terena u naselju obveza je jedinica lokalne samouprave. *Investitor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je jedinica lokalne samouprave ili trgovako drutvo koje obavlja odgovarajuu komunalnu djelatnost, a druge infrastrukture javnopravno tijelo ili druga osoba koja je istu prema posebnom propisu ovlatena graditi. Investitor komunalne, odnosno druge infrastrukture moe biti i jedna ili vie osoba ijem zemljitu ili graevini slui infrastruktura ako za to imaju suglasnost jedinice lokalne samouprave, odnosno osobe predhodno navedene. *Redoslijed ureenja graevinskog zemljita provodi se tako da se omogui trenutana i konana usklaenost i funkcionalna povezanost pojedinih dijelova graevinskog zemljita ili graenja pojedinih graevina infrastrukture. Nove graevine infrastrukture ili njihovi novi dijelovi ne mogu se prikljuivati na postojee graevine infrastrukture, odnosno druge infrastrukturne graevine koje kapacitetom ili drugim obiljejima ne udovoljavaju novim graevinama i ureajima, odnosno njihovim dijelovima. Urbana preobrazba je skup planskih mjera i uvjeta kojima se bitno mijenjaju obiljeja izgraenog dijela graevinskog podruja promjenom urbane mree javnih povrina, namjene i oblikovanja graevina, i/ili rasporeda, oblika i veliine graevnih estica. Po starom zakonu se radila urbana komasacija koja je jednim dijelom obuhvaala mjere i promjene u prostoru sadrane u urbanoj preobrazbi. SUDIONICI U GRADNJI - ZAKON O GRADNJI, NN153/13 Sudionici u gradnji jesu: 1. Investitor 2. Projektant 3. Izvoa 4. Nadzorni inenjer 5. Revident INVESTITOR je pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina. Projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, graenje i struni nadzor graenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor je duan osigurati struni nadzor graenja graevine, ako ovim Zakonom nije drukije propisano. Investitor koji je ujedno i izvoa mora struni nadzor graenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje strunog nadzora graenja prema posebnom zakonu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati struni nadzor graenja ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij arhitektonske ili graevinske struke i ima poloeni struni ispit prema posebnom propisu. Fizika osoba koja je investitor graevine iz 4. i 5. skupine za svoje potrebe moe sama izraditi geodetski projekt koji je sastavni dio glavnog projekta ako ima zavren diplomski sveuilini ili preddiplomski sveuilini studij ili preddiplomski struni studij geodetske struke.





PROJEKTANT je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer. Projektant je odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je graevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za graenje graevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za graevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. (1) Ako u projektiranju sudjeluje vie projektanata, za cjelovitost i meusobnu usklaenost projekata odgovoran je glavni projektant. (2) Glavni projektant moe biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta. (3) Glavni projektant koji ispunjava uvjete propisane posebnim propisom moe prilikom izrade projekta biti koordinator zatite na radu. - Glavnog projektanta odreuje investitor ugovorom o projektiranju ili druga osoba odreena tim ugovorom. IZVOA i njegove OBVEZE - je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini. - Graditi moe osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti graenja prema posebnom zakonu. *Izvoa moe pristupiti graenju na temelju pravomone, odnosno izvrne graevinske dozvole na odgovornost investitora i nakon to je prethodno izvrena prijava graenja. *Izvoa je duan graditi u skladu s graevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome: 1. povjeriti izvoenje graevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvoenje tih radova, odnosno obavljanje poslova 2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za graevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za graevinu 3. ugraivati graevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima 4. osigurati dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne znaajke, dokaze o sukladnosti ugraene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti odreenih dijelova graevine s temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvoenja graevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove graevine i za radove koji su u tijeku odreena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom 5. gospodariti graevnim otpadom nastalim tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 6. oporabiti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji ureuju gospodarenje otpadom 7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine. Graevine za koje se ne izdaje graevinska dozvola izvoa je duan graditi u skladu s glavnim projektom, ovim Zakonom, tehnikim propisima, posebnim propisima i pravilima struke, ako nije drukije propisano pravilnikom donesenim na temelju ovoga Zakona. *Gradjenje u skladu s gradjevinskom dozvolom, Zakonom, tehnickim propisima itd. na odgovarajui se nain primjenjuje i na graenje graevine bez gradjevinske dozvole jer je duan graditi u skladu s glavnim projektom prema Zakonu. *Sadraj pisane izjave izvoaa o izvedenim radovima i uvjetima odravanja graevine propisuje ministar pravilnikom. *Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi graenje, odnosno pojedine radove. Inenjer gradilita, odnosno voditelj radova odgovoran je za provedbu obveza iz Zakona. Ako u graenju sudjeluju dva ili vie izvoaa, investitor ugovorom o graenju odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za meusobno usklaivanje radova i koji imenuje glavnog inenjera gradilita.





Glavni inenjer gradilita je odgovoran za cjelovitost i meusobnu usklaenost radova, za meusobnu usklaenost provedbe obveza iz Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se ureuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvoenja radova. Glavni inenjer gradilita moe biti istodobno i inenjer gradilita jednog od izvoaa, odnosno voditelj radova za odreenu vrstu radova. Glavni inenjer gradilita, inenjer gradilita i voditelj radova mogu biti osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova prema posebnom zakonu. NADZORNI INENJER je fizika osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer i provodi u ime investitora struni nadzor graenja. Nadzorni inenjer, odnosno glavni nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa na istoj graevini. Kada na graevinama na kojima se izvodi vie vrsta radova ili radovi veeg opsega struni nadzor mora provoditi vie nadzornih inenjera odgovarajue struke, investitor ili osoba koju on odredi duna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inenjera. *Glavni nadzorni inenjer odgovoran je za cjelovitost i meusobnu usklaenost strunog nadzora graenja i duan je o tome sastaviti zavrno izvjee. Glavni nadzorni inenjer moe biti istodobno i nadzorni inenjer za odreenu vrstu radova. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja: 1. nadzirati graenje tako da bude u skladu s graevinskom dozvolom, glavnim projektom 2. utvrditi ispunjava li izvoa i odgovorna osoba koja vodi graenje/pojedine radove uvjete 3. utvrditi je li iskolenje graevine obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere 4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja odreenih dijelova graevine u svrhu provjere dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu i/ili drugih zahtjeva, i uvjeta predvienih glavnim projektom ili izvjeem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere graevnih proizvoda 5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoi, a investitora i graevinsku inspekciju i druge inspekcije izvijestiti o poduzetim mjerama 6. sastaviti zavrno izvjee o izvedbi graevine. Nadzorni inenjer duan je u provedbi strunog nadzora graenja, kada za to postoji potreba, odrediti nain otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti graenja graevine i to ako: 1. dokumentacijom nije dokazana sukladnost, odnosno kvaliteta ugraenih graevina, proizvoda, opreme i/ili postrojenja 2. izvoa ili odgovorna osoba koja vodi graenje ili pojedine radove ne ispunjava propisane uvjete 3. iskolenje graevine nije obavila osoba ovlatena za obavljanje poslova dravne izmjere Provedba dunosti i nain otklanjanja nedostataka i nepravilnosti upisuje se u graevinski dnevnik. Struni nadzor graenja provodi se prilikom graenja svih graevina i izvoenja svih radova za koje se izdaje graevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Struni nadzor graenja 4. i 5. skupine graevina provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti. Nain provedbe strunog nadzora graenja, obrazac, uvjete i nain voenja graevinskog dnevnika i sadraj zavrnog izvjea nadzornog inenjera propisuje ministar pravilnikom. REVIDENT je fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata. Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata daje i ukida Ministarstvo. *Ovlatenje za obavljanje kontrole projekata moe se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u podruju kontrole projekta, s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane pravilnikom propisan od strane ministra, kao i poblie uvjete za davanje i oduzimanje ovlatenja za obavljanje kontrole projekata kojima se dokazuje ispunjavanje tih uvjeta, a propisano pravilnikom od strane ministra. Revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvjee udovoljava zahtjevima po Zakonu, po posebnim zakonima i propisima donesenih na temelju tih zakona, tehnikih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.





Revident ne moe obaviti kontrolu projekta u ijoj je izradi u cijelosti ili djelomino sudjelovao ili ako je taj projekt u izraen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen. Razvrstavanje graevina Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom razvrstavaju u pet skupina: 1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja 2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu 3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti 4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti 5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu. U sluaju ispunjavanja vie uvjeta ili sumnje, pri utvrivanju skupine za graevinu se primjenjuje zahtjevnija skupina. PROJEKTI Izrada i uvanje projekata Projekti se izrauju u skladu s Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima, te pravilima struke u pogledu pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom ili spomenutim propisima. Projekti moraju sadravati sve propisane dijelove te moraju biti izraeni tako da se, ovisno o namjeni i razini razrade, ispunjava njihova svrha. Projekti se izrauju na hrvatskom jeziku u latinici. Glavni projekt i izvedbeni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duan je trajno uvati investitor, njegov pravni sljednik, odnosno vlasnik graevine. *Glavni projekt zajedno s graevinskom dozvolom duno je trajno uvati upravno tijelo, odnosno Ministarstvo. Projekti i njihovi dijelovi moraju biti izraeni na nain koji osigurava njihovu jedinstvenost s obzirom na graevinu za koju su izraeni (ime projektanta, tvrtka osobe registrirane za poslove projektiranja, naziv graevine, ime ili tvrtka investitora, datum izrade i dr.). Projekti i njihovi dijelovi izrauju se tako da je onemoguena promjena njihova sadraja, odnosno zamjena njihovih dijelova, osim u propisanom sluaju. Ministar pravilnikom propisuje obvezni sadraj i elemente projekta, nain opremanja, uvjete promjene sadraja, oznaavanja projekta, nain i znaenje ovjere projekta od strane odgovornih osoba, kao i nain razmjene elektronikih zapisa. Vrste projek

Documents

001-SKRIPTA za Arhitekte 2014 24-01-2014