Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014

8/17/2019 Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014

1/117

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GRAĐEVINSKI FAKULTET

Zavod za prometnice

Katedra za željeznice

Stjepan Lakušić, Maja Ahac

PROJEKTIRANJE I

GRAĐENJE ŽELJEZNICA

Priručnik za izradu programa

Zagreb, listopad 2014.


2/117


3/117

1/115

SARŽAJ PRIRUČNIKA

SARŽAJ PROGRAMA

PRETHODNA STUDIJA

ULAZNI PODACI

1.1.1. TEHNIČKI OPIS

1.1.2. PRORAČUN ELEMENATA TRASE

1.1.3. PRORAČUN ELEMENATA KOLOVORA

OPDENITO O BENTLEY POWER RAIL TRACK-U

Postavljanje početnih postavki programa

Ra s grafičkim moelima

KREIRANJE DIGITALNOG MODELA TERENA

Stvaranje nove podloge (modela terena) – PRT Surfaces

Unos podataka o terenu u podlogu DTM_BR

Triangulacija podloge DTM_BR

Prikaz trokuta triangulacije podloge DTM_BR

Prikaz slojnica triangulirane podloge DTM_BR

SPREMANJE I OTVARANJE PROJEKTA U PRT-u

1.2.1. SITUACIJA TRASE

Učitavanje topografske karte poručja (Attach Raster Image)

Nulti poligonPOLAGANJE OSI TRASE U SITUACIJI

Stvaranje novog projekta (modela) geometrije – PRT Geometry TRASA

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - SITUACIJA

Stvaranje horizontalnih elemenata trase

Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona horizontalne osi

Spremanje i otvaranje modela geometrije u PRT-u

Oređivanje horizontalnih krivina

efiniranje stacionaža

Prikaz modela horizontalne geometrije u PRT-u – View Geometry

1.2.2. UZDUŽNI PROFIL

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) vertikalne geometrije

Stvaranje uzužnog profila terena

POLAGANJE OSI TRASE U UZUŽNOM PROFILU

Stvaranje vertikalnih elemenata trase

Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona vertikalne osi

efiniranje karakterističnih točaka osi trase – početaka i krajeva kolovorskih platoa

Pravila pri postavljanju nivelete pruge

Oređivanje vertikalnih krivina

NAVIŠENJE VANJSKIH TRAČNICA U KRIVINI

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - CANT


4/117

2/115

Proračun navišenja u Power Rail Track-u

Uređivanje navišenja tračnica

1.2.3. NORMALNI POPREČNI PROFIL

ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA PRUGE

Nagibi kosina

Elementi odvodnje

1.2.4. KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFILI

Oređivanje stacionaža ionica pruge različitih tipova profila

ROADWAY DESIGNER

Stvaranje novog pod-projekta

Kreiranje koridora – Manage Corridors

oavanje preložaka – Template Drops

Definiranje kontrole točaka – Point Controls

Moeliranje željezničke pruge – Process AllStvaranje plohe trupa pruge – Create Surface

ISCRTAVANJE KARAKTERISTIČNIH POPREČNIH PROFILA

UREĐIVANJE NACRTA U AUTOCA-U

1.1.4. VOZNO-INAMIČKI PRORAČUN

1.1.4.1. OTPORI PRUGE I MJERODAVAN NAGIB

1.1.4.2. OTPORI VOZILA

1.1.4.3. AHEZIONA VUČNA SILA

1.1.4.4. KRITIČNA BRZINA I GRANIČNA POGONSKA VUČNA SILA

1.1.4.5. VUČNA SILA NA OBOU KOTAČA1.1.4.6. DIJAGRAM VOZNO-INAMIČKE KARAKTERISTIKE LOKOMOTIVE

1.1.4.7. TEŽINA VAGONA NA MJEROAVNOM USPONU

1.1.5. PRORAČUN ZAUSTAVNOG PUTA I POTREBNOG VREMENA ZA ZAUSTAVLJANJE VLAKA NAMJERODAVNOM NAGIBU

1.1.5.1. STVARNA UŽINA PUTA KOČENJA

1.1.5.2. UŽINA PRIPREMNOG PUTA

1.1.5.3. VRIJEME ZAUSTAVLJANJA VLAKA

1.1.6. PRORAČUN TEORIJSKE PROPUSNE I PRIJEVOZNE SPOSOBNOSTI PRUGE

1.1.6.1. SPECIFIČNA VUČNA SILA

1.1.6.2. OSNOVNI SPECIFIČNI OTPOR VLAKA

1.1.6.3. V –i DIJAGRAM

1.1.6.4. MJEROAVNI NAGIB PRUGE ZA POJENOSTAVLJENI UZUŽNI PROFIL

1.1.6.5. VRIJEME SLIJEDA VLAKOVA IZMEĐU VIJU STANICA

1.1.6.6. TEORIJSKA PROPUSNA SPOSOBNOST PRUGE

1.1.6.7. TEORIJSKA PRIJEVOZNA SPOSOBNOST PRUGE

1.1.6.8. REALNA PROPUSNA SPOSOBNOST PRUGE

1.1.6.9. REALNA PRIJEVOZNA SPOSOBNOST PRUGE


5/117

3/115

SARŽAJ PROGRAMA

Za zadanu jenokolosiječnu željezničku prugu A - B namijenjenu za mješovit (teretni i putnički) promet

potrebno je izraditi prethodnu studiju. Prethona stuija sastojat de se o grafičkog i tekstualno-

proračunskog ijela.

0. OPDI IO

0.1. Naslovna strana

0.2. Saržaj prethodne studije

0.3. Projektni zadatak

1. TEHNIČKI IO

1.1. TEKSTUALNI DIO

1.1.1. Tehnički opis

1.1.2. Proračun elemenata trase

1.1.3. Proračun elemenata kolovora

1.1.4. Vozno-inamički proračun

1.1.5. Proračun zaustavnog puta i potrebnog vremena za zaustavljanje vlaka na mjerodavnomnagibu

1.1.6. Proračun teorijske propusne i prijevozne sposobnosti pruge

1.2. GRAFIČKI IO

1.2.1. Situacija trase (MJ. 1 : 25 000)

1.2.2. Uzužni profil trase (MJ. 1 : 25 000/2 000)

1.2.3. Normalni poprečni profil pruge (MJ. 1 : 50)

1.2.4. Karakteristični poprečni profili pruge (MJ. 1 : 100)

1.2.5. Pojednostavljeni uzužni profil pruge (MJ. 1 : 100 000/2 000 ili 1 : 50 000/2 000)


6/117

4/115

PRETHODNA STUDIJA

Projekt pruge realizira se postupno po fazama. Razlikujemo:

1. prethodnu studiju (predprojekt)

2. idejni projekt3. glavni projekt

4. izvedbeni projekt

Navedene faze su međusobno povezane, tako da je svaka slijededa faza zasnovana na rezultatima rada

prethodne.

Zadada prethodne studije je da se na određenom generalnom pravcu istraže sve realne mogudnosti vođenja

trase pruge, vodedi pri tom računa da se povežu naselja i gospodarski centri koji su u prethodnim

ekonomskim studijama definirani kao izvorišta robe i putnika koji de se prevoziti novom prugom. Pri

analiziranju pravca jedne pruge obično se pojavi više varijantnih rješenja. Ova se rješenja detaljno obrađuju

i međusobno uspoređuju radi odabira najpovoljnijeg.

Prethodne stuije trebaju ati osnovne poatke za projektiranje i građenje pruge tj. služe za efiniranje

osnovnih tehničkih karakteristika pruge (visina penjanja i uljina trase, veličina nagiba nivele te, mjerodavni

nagib na pruzi, itd.). One su od velike važnosti za izradu projekta trase, jer se svi daljnji radovi na ostalim

fazama projekta pruge (idejni, glavni i izvedbeni projekt) zasnivaju na rezultatima prethodnih studija.

Greške učinjene u prethonim stuijama vrlo teško se mogu otkloniti u ostalim fazama rada.

ULAZNI PODACI

Lokacija zadataka za izradu programa:

w particija,

mapa PIGZ (Projektiranje I Građenje Zeljeznica),

pomapa 201x/1x (tekuda akaemska goina)

podmapa BR (Broj Zadatka od 01 do 20 – po abecedi):

* Georeferenciranje - priruživanje geografskih ili pravokutnih koorinata u oređenoj kartografskoj projekciji nekom

objektu (u ovom slučaju rasterskoj slici) kojim se taj objekt postavlja na njegove stvarne prostorne koorinate.

Slika 1. Saržaj pomape BR


7/117

5/115

Prema danom projektnom zadatku:

na buudoj je pruzi ekonomskim studijama previđen oređeni opseg teretnog prometa u oba

smjera od izražen u *t/24 sata],

elementi pruge računat de se za brzine vlakova do Vmax [km/h],

uz najvedi opušteni uzužni nagib pruge imax *‰+, početni, sreišnji i krajnji kolovori imenzionirat de se za vlakove zadanog broja osovina n.

1.1.1. TEHNIČKI OPIS

Polaganje osi trase vršit de se prema orebama propisanima u Pravilniku o tehničkim uvjetima za sigurnost

željezničkoga prometa kojima moraju uovoljavati željezničke pruge (NN 128/08). Nakon izradecjelokupnog zadatka potrebno je opisati radnje izvedene u točkama programa br. 1.1.2. - 1.2.4. tj. opisati

položenu trasu i na njoj primijenjene tehničke elemente i obilježja.

1.1.2. PRORAČUN ELEMENATA TRASE

Ra na preprojektu započinje efiniranjem minimalnih vrijenosti osnovnih elemenata trase pruge koji seoređuju proračunom na temelju projektnim zaatkom zaane najvede brzine vlakova Vmax [km/h].

Zadatkom zadana brzina Vmax naziva se projektirana građevinska brzina. To je temeljna brzina koja služi za

projektiranje željezničkih pruga i njihovih dijelova te oređivanje potrebnih parametara kolosiječne

geometrije, pružnoga gornjeg ustroja i pružnoga don jeg ustroja (pružnih građevina), a ovisi o gospodarskom

značaju i značaju koji pruge imaju u međunaronom i unutarnjem željezničkom prometu.

Prema Pravilniku, projektirani parametri elemenata trase (tloctrne kolosiječne geometrije) moraju:

biti u sklau s kategorijom, namjenom i prometnim zahtjevima za željezničku prugu, uz ispunjenje

ogovarajudih uvjeti sigurnosti, uobnosti i ekonomičnosti;

omoguditi pojenaku projektiranu brzinu vlakova na cijeloj uljini željezničke pruge onosno na

ijelu željezničke pruge vede uljine.

Minimalne vrijenosti osnovnih elemenata trase pruge oreit de se proračunom ili očitavanjem iz tablica:

2

6.4

VR maxmin

minimalni polumjer horizontalnog kružnog luka [m]

(izračunata vrijenost zaokružuje se na punih 100 m)

Vρ 2maxmin minimalni polumjer vertikalnog zaobljenje nivelete [m](izračunata vrijenost zaokružuje se na punih 1000 m)


8/117

6/115

hnor normalno navišenje vanjske tračnice u krivini [mm]

(Slika 2 - očitanje iz Tablice 1. za zadanu brzinu Vmax i izračunati Rmin)

Lmin minimalna užina pravolinijske rampe navišenja [m]

(Slika 3 - očitanje iz Tablice 2. za zadanu brzinu Vmax i hnor)

30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

6000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 6000

5000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 5000

4000 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 35 35 40 40 4000

3000 20 20 20 20 25 25 30 30 35 35 35 40 40 45 50 50 55 3000

2500 20 20 20 25 25 30 30 35 40 40 40 45 45 50 55 60 60 65 2500

2000 20 20 25 25 30 30 35 40 45 45 50 50 55 60 65 70 75 80 85 2000

1900 20 20 20 25 25 30 35 35 40 45 50 55 55 60 60 65 70 75 80 90 1900

1800 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 50 55 55 60 65 70 75 80 85 90 1800

1700 20 20 20 25 25 30 35 40 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 100 1700

1600 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 65 70 75 80 85 90 100 105 1600

1500 20 20 25 25 30 35 40 45 45 50 55 65 70 70 75 80 85 90 100 105 110 1500

1400 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 75 75 80 85 90 1 00 105 110 120 1400

1300 20 20 25 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 80 80 8 5 90 100 105 115 120 130 1300

1200 20 2 0 25 3 0 35 4 0 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 5 85 9 0 100 105 115 120 130 140 1200

1100 20 20 25 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 95 100 110 115 125 135 140 150 1100

1000 20 20 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 100 100 110 12 125 135 145 1000

900 20 20 25 30 35 40 45 50 55 65 70 80 85 95 105 115 115 120 130 140 150 900

800 20 20 25 30 40 45 50 55 65 70 80 90 100 105 115 130 130 135 150 800

700 20 20 25 30 35 45 50 55 65 75 80 90 100 110 125 135 145 145 700

600 20 25 30 35 45 50 60 65 75 85 95 105 120 130 145 600

550 20 20 25 30 40 45 55 65 75 85 95 105 115 130 140 550

500 20 25 30 35 45 50 60 70 80 90 105 115 130 140 500

450 20 25 30 40 50 55 65 75 90 100 115 130 140 450

400 20 20 30 35 45 55 65 75 85 1 00 115 130 145 400

R [m ]BRZINA Vmax [km/h]

R [m ]

= hnor(Rmin) [mm]

Slika 2. Primjer očitavanja normalnog navišenja hnor(Rmin) za Rmin i V max iz Tablice 1.

50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

30 15 15 15 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 30

35 15 20 20 20 20 25 25 25 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 45 45 45 45 35

40 20 20 20 25 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 40 45 45 45 50 50 50 55 40

45 20 20 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 45 45 45 50 50 55 55 55 60 60 45

50 20 25 25 30 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 50 55 55 60 60 60 65 65 50

55 25 25 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 55 55 55 60 60 65 65 70 70 75 55

60 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 60 65 65 70 70 75 75 80 60

65 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 65 65 70 75 75 80 80 85 85 65

70 30 35 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 80 80 85 85 90 90 70

75 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 70 70 75 75 80 85 85 90 90 95 95 75

80 35 40 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 80 85 90 90 95 100 100 105 80

85 35 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 85 85 90 95 1 00 110 105 110 110 85

90 40 40 45 50 55 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 90 95 1 00 105 105 110 115 120 90

95 40 45 50 50 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 95 95 100 105 110 115 115 120 125 95

100 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 100 105 110 115 120 120 125 130 100

105 45 50 55 55 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 105 105 110 115 120 125 130 135 135 105

110 45 50 55 60 65 70 75 75 80 85 90 95 100 105 110 110 115 120 125 130 135 140 145 110

115 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 115 120 125 130 135 140 145 150 115

120 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 120 125 130 135 140 145 150 155 120

125 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160 125

130 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 145 150 155 160 165 170 130

135 55 60 65 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 145 150 155 160 165 170 175 135

140 60 65 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125 130 135 140 150 155 160 165 170 175 180 140

145 60 65 70 80 85 90 95 100 105 115 120 125 130 135 140 145 155 160 165 170 175 180 190 145

150 60 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 130 135 140 145 150 160 165 170 175 180 190 195 150

h

[mm ]h [mm ]

BRZINA Vmax [km/h ]

= Lmin(Rmin) [m]

Slika 3. Primjer očitavanja minimalne užine pravolinijske rampe za hnor(Rmin) i V max iz Tablice 2


9/117

7/115

Pri polaganju osi trase u situaciji nede se primjenjivati isključivo krivine minimalnog polumjera kružnog luka.

Oabirom vedih vrijenosti polumjera kružnog luka nastojat de se trasu što bolje prilagoiti terenu. Zbog

toga je, nakon definiranja minimalnih vrijednosti polumjera horizontalnog kružnog luka te njemu pripadnih

vrijednosti normalnog navišenja i minimalne užine pravolinijske rampe tj. prijelazne krivine, potrebno

istim postupkom – primjenom Tablica 1 i 2 – za vrijednosti polumjera vede o minimalnog R1, R2, ..., Rmax =

1500 m te za zadanu Vmax odrediti pripadne vrijednosti:

normalnih navišenja hnor(R) (hnor(R1), hnor(R2), ..., hnor(Rmax)), Slika 4 i

minimalnih duljina pravolinijske rampe Lmin(R) (Lmin(R1), Lmin(R2), ..., Lmin(Rmax)), Slika 5.

30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

6000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 6000

5000 20 20 20 20 20 20 25 25 25 30 30 35 5000

4000 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 35 35 40 40 4000

3000 20 20 20 20 25 25 30 30 35 35 35 40 40 45 50 50 55 3000

2500 20 20 20 25 25 30 30 35 40 40 40 45 45 50 55 60 60 65 2500

2000 20 20 25 25 30 30 35 40 45 45 50 50 55 60 65 70 75 80 85 2000

1900 20 20 20 25 25 30 35 35 40 45 50 55 55 60 60 65 70 75 80 90 1900

1800 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 50 55 55 60 65 70 75 80 85 90 1800

1700 20 20 20 25 25 30 35 40 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 100 1700

1600 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 65 70 75 80 85 90 100 105 1600

1500 20 20 25 25 30 35 40 45 45 50 55 65 70 70 75 80 85 90 100 105 110 1500

1400 20 20 20 25 30 30 35 40 45 50 55 60 65 75 75 80 85 90 1 00 105 110 120 1400

1300 20 2 0 25 2 5 30 3 5 40 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 0 85 90 100 105 115 120 130 1300

1200 20 2 0 25 3 0 35 4 0 45 5 0 55 6 0 65 7 0 80 8 5 85 9 0 100 105 115 120 130 140 1200

1100 20 20 25 25 30 35 40 45 50 60 65 70 80 85 95 95 100 110 115 125 135 140 150 1100

1000 20 2 0 2 5 30 35 4 0 4 5 50 6 0 6 5 70 80 8 5 9 5 100 100 110 12 125 135 145 1000

900 20 20 25 30 35 40 45 50 55 65 70 80 85 95 105 115 115 120 130 140 150 900

800 20 20 25 30 40 45 50 55 65 70 80 90 100 105 115 130 130 135 150 800

700 20 20 25 30 35 45 50 55 65 75 80 90 100 110 125 135 145 145 700

600 20 25 30 35 45 50 60 65 75 85 95 105 120 130 145 600

550 20 20 25 30 40 45 55 65 75 85 95 105 115 130 140 550

500 20 25 30 35 45 50 60 70 80 90 105 115 130 140 500

450 20 25 30 40 50 55 65 75 90 100 115 130 140 450

400 20 20 30 35 45 55 65 75 85 100 115 130 145 400

R [m ]BRZINA Vmax [km/h]

R [m ]

= hnor(Rmin) [mm]

= hnor(Rmax) [mm]

Slika 4. Primjer očitavanja normalnih navišenja hnor(Ri) za Rmin < Ri ≤ Rmax = 1500 m i V max iz Tablice 1.

50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160

30 15 15 15 20 20 20 20 25 25 25 25 30 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 30

35 15 20 20 20 20 25 25 25 30 30 30 30 35 35 35 35 40 40 40 45 45 45 45 35

40 20 20 20 25 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 40 45 45 45 50 50 50 55 40

45 20 20 25 25 30 30 30 35 35 35 40 40 40 45 45 45 50 50 55 55 55 60 60 45

50 20 25 25 30 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 50 55 55 60 60 60 65 65 50

55 25 25 30 30 35 35 40 40 40 45 45 50 50 55 55 55 60 60 65 65 70 70 75 55

60 25 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 60 65 65 70 70 75 75 80 60

65 30 30 35 35 40 40 45 45 50 50 55 55 60 60 65 65 70 75 75 80 80 85 85 6570 30 35 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 65 70 70 75 80 80 85 85 90 90 70

75 30 35 40 40 45 45 50 55 55 60 60 65 70 70 75 75 80 85 85 90 90 95 95 75

80 35 40 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 80 85 90 90 95 100 100 105 80

85 35 40 45 45 50 55 55 60 65 65 70 75 75 80 85 85 90 95 1 00 110 105 110 110 85

90 40 40 45 50 55 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 90 95 1 00 105 105 110 115 120 90

95 40 45 50 50 55 60 65 65 70 75 80 80 85 90 95 95 100 105 110 115 115 120 125 95

100 40 45 50 55 60 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 100 105 110 115 120 120 125 130 100

105 45 50 55 55 60 65 70 75 80 80 85 90 95 100 105 105 110 115 120 125 130 135 135 105

110 45 50 55 60 65 70 75 75 80 85 90 95 100 105 110 110 115 120 125 130 135 140 145 110

115 50 55 60 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 115 120 125 130 135 140 145 150 115

120 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 1 20 125 1 30 135 140 145 150 1 55 120

125 50 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 1 25 130 1 35 140 145 150 155 1 60 125

130 55 60 65 70 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 140 145 150 155 160 165 170 130

135 55 60 65 75 80 85 90 95 100 105 110 115 120 125 130 135 145 150 155 160 165 170 175 135140 60 65 70 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125 130 135 140 150 155 160 165 170 175 180 140

h

[mm ]h [mm]

BRZINA Vmax [km/h ]

= Lmin(Rmin) [m]

= Lmin(Rmax) [m]

Slika 5. Primjer očitavanja minimalnih užina pravolinijske rampe za hnor(Ri) i V max iz Tablice 2.


10/117

8/115

1.1.3. PRORAČUN ELEMENATA KOLOVORA

užina kolovorskog platoa ovisi o previđenoj užini vlakova a oređuje se proračunom na temelju

zadatkom zadanog broja osovina vlaka n:

2525nDVL užina vlaka [m]

102DKD VL korisna užina kolosijeka [m]

502KDk

Dmin

minimalna užina kolodvora [m]

1002k

DpDminmin

minimalna užina kolodvorskog platoa [m]


11/117

9/115

OPDENITO O BENTLEY POWER RAIL TRACK-U

Projektni zadatak izrait de se primjenom programskog paketa za projektiranje željeznica Power Rail Track

(u nastavku: PRT), integriranog u CAD program Microstation V8i.

Slika 6. PRT desktop icon

Prilikom pokretanja programa Power Rail Track otvara se prozor u kojem je potrebno izabrati pripremljenu

CAD datoteku (BR.dgn = broj zadatka.dgn) na kojoj demo projektirati željezničku trasu:

File Open > Look in: w/PIGZ.../BR/BR.dgn > Open

Slika 7. Prozor prilikom pokretanja PRT-a

Interakcija korisnika i programa omogudena je kroz dva izbornika: Microstation i PRT izbornik (Slika 8).Otvaranje/zatvaranje PRT izbornika: Window > InRoads Explorer > Show/Hide

Otvaranje/zatvaranje Microstation izbornika: Tools > Tasks

Interakcija sa softwareom ostvaruje se putem Dialog Boxa koji se nalazi u donjem lijevom kutu glavnog

prozora.

Izbornik PRT-a sastoji se od nekoliko glavnih dijelova:

Menu Bar – izbornik koji sarži sve alate koji se mogu koristiti u BPRT-u.

Workspace Bar – omoguduje kontrolu na svim sastavnim ijelovima projekta.

Feedback Pane – prikazuje detalje i podatke vezane za pojedine dijelove projekta. Status Bar – io na kojem računalni program prikazuju poruke i povratne informacije korisniku.

Odabiremo pripremljenu dgn

atoteku koju želimo otvoriti


12/117

10/115

Slika 8. Izgle sučelja PRT-a

Slika 9. Izgled izbornika PRT-a

PRT izbornik

Microstation + PRT izbornik

Feedback

Pane

Workspace

BarStatus

Bar

Microstation Tasks izbornik

Dialog Box – interakcija programa i korisnikaOabir načina rikaza moela

Menu

Bar


13/117

11/115

Postavljanje početnih postavki programa

Prije nego se počne raiti u PRT-u, bitno je namjestiti početne postavke programa i postavke cijelog

projekta željezničke pruge kako bi one ogovarale normama za projektiranje na snazi u RH.

Početne postavke programa se nalaze na PRT izborniku

File > Project Defaults Ovaj izbornik se sastoji od dva glavna dijela:

Početne postavke – označava koje de se postavke pokrenuti prilikom pokretanja softvera.

Lokacije direktorija – označava irektorije u kojima de se spremati i pokretati atoteke koje se

koriste u projektu – postavke projekta, izvješda, glavna atoteka projekta, podloge terena,

geometrija trase, prelošci, izgle (Slika 5).

Postavke koje napravimo se mogu spremiti po oređenim nazivom konfiguracije. Možemo izraiti i

koristiti više različitih konfiguracija istovremeno, ovisno o broju projekata na ko jima radimo. Za potrebe

izrade programa prethodno je definirana konfiguracija pod imenom (Configuration Name) student_BR:

File > Project Defaults > promijeniti Configuration Name iz 'default' u 'student_BR' > Apply > Close

Slika 10. Zadavanje početnih postavki u Project Defaults

Odabrati

vlastitu

konfiguraciju

naziva

student_BR

Početne postavke

Lokacije direktorija


14/117

12/115

Zatim je potrebno oreiti postavke koje se onose na sami projekt željezničke pruge. Ove postavke utječu

na projekt na kojem raimo i pokredu se u PRT izborniku:

File > Project Options

Izbornik se sastoji od nekoliko podizbornika koje su za potrebe izrade programa prethodno definirane a

zaaju se na sljeedi način:

File > Project Options > Preferences > odabrati GF_vjezbe > Load > Save > Close > Apply > Close

Slika 11. Zaavanje početnih postavki u Project Options

VAŽNO!!!

Ogovarajude Project efaults i Project Options potrebno je nanovo selektirati (zaati) prilikom svakog

sljeedeg pokretanja programa.


15/117

13/115

Rad s grafičkim modelima

Korištenjem alata koje pruža Microstation, omoguduje se klasičan ra CA programa. M odeli stvoreni u

Microstation-u, PRT koristi kao vizualnu podlogu na temelju koje se stvaraju projektne datoteke i modeli.

Modeli stvoreni u PRT-u ostavljaju trag u Microstation-u u obliku slojeva (level-a).

Slika 12. Microstation alati

Slika 13. Alat Level Display

obivena CA atoteka sarži igitalni prikaz terena pomodu 3 slojnica (izohipsi) i točaka terena,

topografsku kartu i zaanu početnu i krajnju točku trase pruge, u sljeedim slojevima ( levelima):

BREAKLINE – sloj koji sarži slojnice terena.

RANDOM – slo j koji sarži sve točke terena sa svojom visinom. Svaka točka je neovisna o bilo

kojoj rugoj točki.

AB – sloj koji sarži oznake zaanih krajnjih kolovora.

Alati za uređivanje slojeva (levela)Level Manager i Level Display

Alat za manipuliranje

grafičkim modelima

Alati za uređivanje prikaza

Lista modela (levela) u

projektu


16/117

14/115

KREIRANJE DIGITALNOG MODELA TERENA

Stvaranje nove podloge (modela terena) – PRT Surfaces

Prije nego što se započne sa polaganjem trase željezničke pruge, mora se triangulacijom stvoriti podloga

koja se temelji na digitalnom modelu reljefa (Slika 14). Na pologu terena de se vezati geometrija trase i svi

ostali sastavni dijelovi radnog projekta. Nova podloga se stvara u PRT izborniku u sekciji Surfaces:

Slika 14. Stvaranje nove podloge - Surfaces

1.Desni klik na

Surfaces > New...

2.Upisati naziv

nove podloge:

„TM_BR“ (na

pr. DTM_06)

3. Potvrđujemoodabrano

Stvorena je nova

pologa „TM_BR“…

… ali u njoj još uvijek nemapodataka o terenu.

4. Zatvaramo


17/117

15/115

Unos podataka o terenu u podlogu - DTM_BR

Kreirana nova podloga je prazna i u nju treba unijeti podatke o terenu kako bismo mogli izvesti triangulaciju

modela terena. Podaci koji se mogu unijeti u PRT, potrebni za kreiranje 3D podloge terena, mogu biti grubi

geoetski poaci, tekstualni zapis terena (ASCII atoteka) te, kao što je ano u ovom programu, 3 grafički

CAD modeli. Podatke o terenu uzimamo iz slojeva pripremljene datoteke (slo jevi „BREAKLINE“ i

„RANOM“). Odabirom iz PRT izbornika:

File > Import > Surface

otvara se prozor u kojem odabiremo i unosimo podatke o terenu.

Slika 15. Unošenje poataka u pologu iz slojeva „BREAKLINE “ i „RANDOM“

Unosimo podatke terena

iz sloja „BREAKLINE“ Unosimo podatke terena

iz sloja „RANOM“

Nakon unošenja poataka našapologa sarži poatke na temelju

kojih je teren oređen

BREAKLINE


18/117

16/115

Triangulacija podloge DTM_BR

Kako bi znali visinu terena už cijele njegove površine, pologa se mora triangulirati. Triangulacija pologe

stvara trokute iz točaka terena pomodu matematičkih algoritma. Algoritam baziran na Delaunayevoj

triangulaciji stvara malu trokutastu ravninu koja efinira površinu terena. Kako su X, Y i Z koorinate svake

točke triangulacije poznate, namorska visina svake točke terena se lako obije interpolacijom između

točaka. Pologa se može triangulirati oabiranjem narebe iz PRT izbornika

Surface > Triangulate Surface

Slika 16. Triangulacija podloge

Opcija Maximum Length se koristi za ograničavanje uljine stranica trokuta triangulacije. Oređivanjem

maksimalne uljine automatski briše neželjene uge stranice trokuta koji se prostiru preko poručja za kojemoža nemamo geoetske poatke. Svaki trokut sa stranicom vedom o postavljene maksimalne uljine

nede biti kreiran u igtialnom modelu terena (u DTM datoteci). Ukoliko se maksimalna duljina postavi na 0,

kreirati de se svi trokuti triangulacije neovisno o uljini stranice.

Slika 17. Trokuti triangulacije u DTM_BR datoteci

1.Odabiremo naredbu

za triangulaciju

2.Oređujemo maksimalnu uljinu stranice trokuta(min 1000, odabrati najvedu očitanu ualjenost

između lomnih linija ili točaka)

Aktivni i izbrisani trokuti u DTM_BR

datoteci nakon triangulacije


19/117

17/115

Prikaz trokuta triangulacije podloge DTM_BR

Nakon triangulaci je terena možemo prikazati trokute triangulacije na zaslonu. Traingulacija se prikazuje na

zaslonu odabiranjem naredbe iz PRT izbornika:

Surface > View Surface > Triangles

Slika 18. Naredbe za prikazivanje triangulacije na zaslonu

Otvara se prozor u kojem je potrebno

1. Izabrati podlogu (DTM_BR)

2. Dvostrukim klikom na ikonu

otvoriti prozor Line Simbology u

kojem je potrebno namjestiti načinprikaza (boja, debljina linije) i ime

levela u kojem de se nalaziti trokuti

(level TRIA)

3. Potvrditi naredbu


20/117

18/115

Prikaz slojnica triangulirane podloge DTM_BR

Iz triangulirane površine mogude je prikazati i slojnice terena. Odabiranjem naredbe iz PRT izbornika

Surface > View Surface > Contours

otvara se prozor u kojem je potrebno odabrati ekvidistancu i ureiti izgle slojnica koje de se prikazati.

Slika 19. Prikazivanje i uređivanje slojnica

Contours spremiti u level pod imenom Major_Contours i Minor_Contours.

1. Odabiremo

naredbu iz

izbornika

i otvaramo

prozor View

Contours

2. Odabiremo podlogu (DTM_BR),

interval (ekvidistancu e=10) i

broj sporenih „minor“ slojnicapo jenoj glavnoj „major“(n=4)

4. Dvostrukim klikom na

ikonu otvaraju se novi

prozori Line i Text

Simbology u kojima

oređujemo izgle slojnica ipripadnog teksta (visina)

3. Označimo glavne isporedne slojnica koje

želimo a se prikažu (Majori Minor Contours i Labels)

5. U Line Simbology

prozoru nazivamo sloj u koji

demo spremiti pojeineslojnice i odabiremo boju

slojnica


21/117

19/115

Labels spremiti u level pod imenom Major_VK i Minor_VK uz visinu i širinu teksta 5 i Line Spacing 10 000.

Slika 20. Prikazivanje i uređivanje slojnica

6. Ugasiti kvačicu ipotvrditi naredbu

5. U Text Simbology

prozoru nazivamo sloj u koji

demo spremiti visine ioabiremo boju i veličinu i

razmak oznaka visina *


22/117

20/115

SPREMANJE I OTVARANJE PROJEKTA U PRT-u

Cjeloviti projekt sastoji se o nekoliko zasebnih atoteka o kojima je potrebno voiti računa tokom raa u

programu Power Rail Track:

.dgn atoteka ‐ sarži svu grafiku generiranu pomodu Power Rail Track‐a

.dtm atoteka ‐ sarži poatke o igitalnom modelu terena

.alg atoteka ‐ sarži poatke o horizontalnoj i vertikalnoj geometriji trase

.itl atoteka ‐ sarži poatke o poprečnim presjecima kolosijeka

.xin atoteka ‐ sarži sve postavke (preference) projekta

.rwk atoteka ‐ tekstualna atoteka koja objeinjuje i olakšava spremanje čitavog projekta.

Spremanje grafike u Microstation + PRT izborniku:

File > Save As ( w/PIGZ.../BR/BR.dgn ) > Save

(preporuča se korištenje više verzija GN atoteka kako bi imali sigurnosnu kopiju prethonog stanja).

Spremanje DTM_BR u PRT izborniku:

File > Save > Surface (u vlastiti folder DTM spremiti kao DTM_BR.dtm) > Save

Kako bi ra sa više spremljenih atoteka bio jenostavniji, sprema se RWK atoteka koja objeinjuje TM,

ALG, ITL i XIN atoteke kojih tokom razvoja projekta može nastati priličan broj.

Spremanje projekta u PRT izborniku:

File > Save > Project (u folder RWK spremiti kao BR.rwk) > Options > izabrati koje atoteke želimo

priružiti u RWK > Save

Slika 21. Priruživanje DTM_BR zapisu projekta RWK


23/117

21/115

Nakon spremanja projekta potrebno je u BR.RWK file-u u folderu RWK spremiti lokaciju digitalnog modela

(Surfaces – DTM_BR.dtm). BR.RWK otvorimo u Notepad-u i dodamo redak teksta koji definira lokaciju

našeg moela terena (DTM...):

RWK

XIN W:\PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Preferences\GF_vjezbe.xin

DTM W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\DTM\DTM_BR.dtm

Pri svakom iudem pokretanju projekta otvaramo grafički BR.dgn file te u PRT izborniku otvaramo projekt

pruge pomodu narebe:

File > Open > BR.rwk (spremljen u folderu RWK)


24/117

22/115

1.2.1. SITUACIJA TRASE

Prethodne studije trase kao podloge koriste topografske karte u mjerilu 1:50.000, 1:25.000 i 1:10.000 s

visinskom prestavom reljefa pomodu slojnica.

Nakon definiranja elemenata trase pruge, rad na predprojektu nastavlja se sa detaljnim proučavanjem

reljefa terena i izgrađenosti prostora kroz koji de planirana pruga prolaziti (postojeda naselja, cestovna i

željeznička infrastruktura, voni tokovi).

Pažljivo se obilježavaju vododijelnice i njihova najniža mjesta (sedla), istražuju se glavne riječne doline i

njihove pritoke koje se nalaze na pravcu kojim treba voditi trasu i u čijim se dolinama može položiti trasa

pruge, određuje se pad ovih dolina i, na kraju, označavaju se naseljena mjesta i gospodarski centri koje

treba povezati prugom.

Istovremeno sa proučavanjem položaja trase na topografskim kartama, projektant se upoznaje s globalnim

geološkim uvjetima terena u prostoru trase.

Učitavanje topografske karte područja (Attach Raster Image)

Topografska karta u mjerilu 1:25.000 (ili više njih) zaanog poručja ana je PNG atotekom (raster)

označenu šifrom (na pr. 470-4-2), uz pratedu istoimenu PGW atoteku.

Prije dodavanja topografske karte u podlogu PRT-a, potrebno je korištenjem Level Manager-a Microstation

izbornika kreirati novi Level „TOPO“ u koji de se spremiti karta (karte) potrebna za vizualni pregleu

pružanja trase željezničke pruge:

Level Manager > File > New

Slika 22. Kreiranje novog levela „TOPO“ u Level Manager -u

oavanje grafičke pologe vrši se pritiskom na ikonu Raster Manager-a Microstation izbornika:

Raster Manager > File > Attach > Raster > Izbor jedne ili više .PNG atoteka iz vašeg irektorija > Open


25/117

23/115

Slika 23. Dodavanje karte u Raster Manager-u

Slika 24. Izbor Levela u koji se učitava karta

Nulti poligon

Pri izrai situacije najprije treba sagleati približni smjer pružanja buude trase između zaane početne i

završne točke, a zatim se između pojeinih točaka različitih visina na buudoj trasi šestarskim korakom

oređuje smjer njenog pružanja.

Duljina koraka d oređuje se na temelju poznatog mjerila topografske karte M, ekvidistance odnosno

visinskog razmaka slojnica e [m] te mjerodavnog nagiba trase im *‰+.

Prilikom računanja potrebne duljine koraka potrebno je uzeti određenu "rezervu" s obzirom na iznos

mjerodavnog nagiba – korak se nikad ne računa za zadanu maksimalnu dopuštenu vrijednost uzdužnog

nagiba pruge ved se uzima manja vrijednost nagiba tako da je

ip (za proračun koraka) = imax (zadan u zadatku) - 1‰


26/117

24/115

Računanje duljine koraka d koja određuje nulte točke na planu za zadani nagib ip:

m i

e1000d=

L

H

d

e ,

L

Hi

p

p

Veličina koraka izračunata u mjerilu karte M:

mmMi

e10d=

mmM

1000

i

e1000d=

mM

1

i

e1000d=

p

6

p

p

Slika 25. Oređivanje uljine koraka

U anim CA atotekama vrijei sljeede:

1 CAD-ova jedinica duljine (Drawing Unit - AU) = 1 m, odnosno vrijedi da je

1 AU = 1 m = 1.000 mm

1:M = 1:1.000

Na izrađenim kartama ekviistanca između slojnica iznosi e=10 m, prema tome vrijedi da je:

AU000.1i

1010d=

AUMi

e10d=

m

6

m

6

AUi

10d=

m

4

PRIMJER:

Za zadanu vrijednost nagiba imax = 13‰ vrijednost nagiba za proračun koraka iznosi ip=12 ‰. Veličina

najmanjeg opuštenog koraka u CAD jedinicama iznosi:

AU835AU33.83312

10

i

10d=

4

p

4

Rai pojenostavljenja aljnjeg postupka, proračunanu najmanju opuštenu veličinu koraka zaokružujemo

na punih vedih 5 jeinica.

Nakon prikaza terena pomodu slojnica, može se krenuti s koračanjem onosno izraom varijanti nultog

poligona. Izračunata duljina koraka d uzima se "u šestar" i odmjerava po slojnicama, od početne na

slijededu točku i tako redom dalje, obilježavajudi na njima presječene točke. Povezivanjem tih pres ječnih

točaka različitih visina poligonalnom linijom dobiva se tzv. nulta linija ili nulti poligon (obično se iscrtava u

padu).


27/117

25/115

Slika 26. Varijante nultog poligona

Proces koračanja provest de se u Microstation-u, crtanjem linije čija uljina ne smije iznositi manje od

uljine izračunatog koraka za maksimalni zaani nagib umanjen za 1 ‰.

U Level Manageru Microstation izbornika potrebno je najprije kreirati novi level pod nazivom KORAK,

postaviti ga kao aktivan level (esni klik miša na naziv levela – Set Active ili dvostruki klik na naziv), i zatim u

navedenom levelu izraditi nulti poligon.

U Microstation izborniku Tasks odaberemo Drawing > Place Line (upisati duljinu željenog koraka)

Slika 27. Ograničavanje linije uljine koraka na 375 m


28/117

26/115

Za lakše razumijevanje i kretanje programom, potrebno je poznavati neke osnovne kretnje i zadavanje

nareba u programu. Lijevi klik miša znači potvrđivanje narebe ili trenutne ranje, ok esni klik miša

znači obacivanje ili preki trenutne ranje. Mogudnost potvrđivanja ili obacivanja ranje pratimo u ijelu

zaslona Dialog Box, koji se nalazi na sučelju Microstation-a. Na taj način ostvarujemo interakciju između

korisnika i sofvera.

Slika 28. Oređivanj e točke ili obacivanja ranje

Slika 29. Potvrđivanje ili oacivanje ponuđenog rješenja

Ved prlikom koračanja potrebno je voiti računa o projektnom brzinom zaanom ograničenju polumjera

horizontalnih krivina.

Obzirom na prethodno definirane veličine minimalnog dozvoljenog polumjera krivina na trasi, nultim se

poligonom ne može uvijek pratiti konfiguracija terena, naročito tamo gje postoje nagle promjene reljefa -

jaruge i izbočeni uski grebeni. Ovakve konfiguracije terena moraju se presijecati. Na takvim se dijelovima

duljinom koraka ne prate slojnice nego se samo prati visina (už iste slojnice), bez koračanja. To se ponavlja

sve ok se ponovo ne ođe na ispruženiji io terena gje se postupak omjeravanja koraka nastavlja.

Iscrtavanjem trase pomodu nulte linije, ved prilikom omjeravanja koraka, pruža se jasan uvi o položaju

trase jer se omah uočava a li se trasa nalazi u usjeku, tunelu ili nasipu.

Ovisno o konfiguraciji terena, pri postavljanju nultog poligina može se ukazati potreba za promjenom

veličine koraka. Ukoliko se už iste trase mijenja užina koraka nultog poligona, potrebno je nastojati a

ionice nultog poligona kreirane različitom veličinom koraka buu što ulje (barem 5 kilometara).

Lijevim klikom miša na zaslonu oabiremo sljeedu točku

esnim klikom miša prekiamo s ranjom

Lijevim klikom miša na zaslonu prihvadamo rješenje

esnim klikom miša obacujemo rješenje


29/117

27/115

POLAGANJE OSI TRASE U SITUACIJI

Stvaranje novog projekta (modela) geometrije – PRT Geometry TRASA

Proces projektiranja osi pruge u PRT-u započinje izraom novog moela - projekta geometrije (Geometry

Project). U tom novom moelu u konačnici de biti de objeinjeni projekti horizontalne i vertikalne

geometrije trase. rugim riječima, u PRT-u su situacija i uzužni profil trase po-modeli jednog

sveobuvatnog modela geometrije. Broj pod-moela u jenom glavnom moelu nije ograničen – jedan

projekt geometrije može saržavati više različitih po-moela horizontalne i vertikalne geometrije trase, što

olakšava izrau vedeg broja varijantnih rješenja.

Kreiranje novog PRT Geometry Project-a kojeg je potrebno nazvati „TRASA_BR“ provodi se u PRT izborniku

u sekciji Geometry:

Slika 30. Kreiranje novog PRT Geometry Project-a „TRASA_BR“

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - SITUACIJA

Unutar novokreiranog moela geometrije „TRASA_BR“ potrebno je izraditi pod-model ''SITUACIJA“ ukojem de se nalaziti elementi horizontalne geometrije trase (Horizontal Alignment):

1.Desni klik na

Geometry

Projects >

New...

2. Odabrati tip

(Geometry

Project)

4. Potvrđujemo

5. Zatvaramo

3. Upisati naziv

novog projekta

geometrije:

„TRASA_BR“


30/117

28/115

Slika 31. Kreiranje novog PRT Horizontal Alignment-a „SITUACIJA“

Stvaranje horizontalnih elemenata trase

Jean o načina za kreiranje horizontalnih elemenata trase u računalnom programu Power Rail Track je uz

primjenu alata Horizontal Curve Set. Korištenje ovog alata ne opušta iskontinuitete u horizontalnoj osi, a

najbolje ga je koristiti za postavljanje početne trase željezničke pruge ili za one trase koje se ne nalaze u

ograničenom korioru. Alatna paleta Horizontal Curve Set –a poziva se iz PRT izbornika:

Tools > Customize > Horizontal Curve Set

Slika 32. Odabiranje alatne palete Horizontal Curve Set

1.Desni klik

na TRASA_BR

> New...

2. Odabrati tip(Horizontal

Alignment)

4. Potvrđujemo

5. Zatvaramo

3. Upisati naziv

novog projekta

horizontalne

geometrije:

„SITUACIJA“

Označiti kvačicom i zatvoriti


31/117

29/115

Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona horizontalne osi

Proces projektiranja osi pruge nastavljemo upisivanjem tangentnog poligona u prethodno postavljeni nulti

poligon. Tangentni poligon je kontinuirana poligonalna linija čije lomne točke prestavljaju sjecišta

tangenata buudih horizontalnih krivina.

Za postavljanje i uređivanje točaka sjecišta tangenti (engl. PI – point of intersection) tangentnog poligona

koristimo prve četiri narebe alatne palete Horizontal Curve Set. Početak trase efinira se korištenjem

narebe za oavanje točke sjecišta tangenti Add PI. Ukoliko je potrebno postavljene PI točke uređivati,

one se mogu micati (Move PI), umetati (Insert PI) ili brisati (Delete PI).

Slika 33. Alatna paleta Horizontal Curve Set – naredbe za postavljenje tangentnog poligona

Add PI – postavlja novu početnu točku PI u aktivnoj osi. Ako je postojeda os prazna, tj. ne sarži sjecišta

tangenti, prva PI točka de biti postavljena kao početak aktivne osi.

Slika 34. Polaganje tangenata oređivanjem sjecišta (PI – point of intersection)

Move PI

Add PI

Insert PI

Delete PI

1.Odabiremo

naredbu Add PI

2.Odabiremo

položaj početnetočke

3.Oređujemoostale tangente

odabirom PI

točaka


32/117

30/115

Istom narebom mogude je i nastaviti postavljanje PI točaka na ved postojedu horizontalnu os. Nakon

prekida polaganja tangenata, nastavljamo polagati tangente pokretanjem naredbe Add PI i označavanjem

završetka horizontalne osi na koje želimo nastaviti polagati tangente.

Slika 35. Postavljanje PI točke na postojedu horizontalnu os

Insert PI – umetanje PI točke između vije prethono postavljene PI točke na aktivnu os.

Slika 36. Insert PI

1.Odabiremo

naredbu Insert PI

2.Odabiremo tangentu

gje demo umetnuti PItočku

3.Oređujemopoložaj PI točke

Ukoliko želimo nastaviti sapostavljanjem PI točaka napostojedu horizontalnu os,moramo oreiti završetaktrenutne horizontalne osi


33/117

31/115

Move PI – pomiče PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.

Slika 37. Pomicanje sjecišta tangenti narebom Move PI

Delete PI – briše PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.

Slika 38. Brisanje PI točke narebom Delete PI

1.Odabiremo

naredbu Delete PI

2.Odabiremo

sjecište tangenti 3.Potvrđujemo

oabrano rješenje

1.Odabiremo

naredbu Move PI

2.Oređujemoelement koji

pomičemo

3.Oređujemo novipoložaj sjecišta tangenti


34/117

32/115

Spremanje i otvaranje modela geometrije u PRT-u

Nakon postavljanja osi, vrši se uobičajeno premanje grafike u Microstation izborniku:

File > Save As ( w/PIGZ.../BR/BR.dgn ) > Save

(preporuča se korištenje više verzija GN atoteka kako bi imali sigurnosnu kopiju prethonog stanja).

Spremanje projekta geometrije TRASA_BR u PRT izborniku:

File > Save > Geometry Project (u vlastiti folder Alg spremiti kao TRASA_BR.alg) > Save

Spremanje projekta u PRT izborniku:

File > Save > Project > Options > izabrati koje atoteke želimo priružiti u RWK > Save

Slika 39. Priruživanj e DTM_BR zapisu projekta RWK

Nakon spremanja projekta trase potrebno je u BR.RWK file-u u folderu RWK spremiti lokaciju trase

(Geometry – TRASA_BR.alg). BR.RWK otvorimo u Notepad-u i dodamo redak teksta koji definira lokaciju

našeg moela trade (DTM...):

RWK

XIN W:\PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Preferences\GF_vjezbe.xin

DTM W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\DTM\DTM_BR.dtm

ALG W:\ PIGZ\Programi_20XX-XX\BR\PBRT\Alg\TRASA_BR.alg

Pri svakom iudem pokretanju projekta otvaramo grafički BR.dgn file te u PRT izborniku otvaramo projekt

pruge pomodu narebe:

File > Open > BR.rwk (spremljen u folderu RWK)


35/117

33/115

Određivanje horizontalnih krivina

Nakon što smo zaovoljni tangentnim poligonom krede se na umetanje horizontalnih krivina koje se sastoje

od prijelaznih krivina oblika kubne parabole i kružnih lukova.

Pri oabiru veličina polumjera kružnih lukova potrebno je voiti računa o minimalnom ozvoljenom

polumjeru luka Rmin izračunatom u točci 1.1.2. u ovisnosti o maksimalnoj brzini Vmax. Veličinu polumjera

potrebno je prilagoiti pružanju nultog poligona. Za svaki oabrani polumjer vedi o Rmin (R1, R2, ..., Rn)

potrebno je, uz primjenu Tablice 1. i 2., efinirati normalna navišenja hnor (hnor,1, hnor,2, ..., hno,rn) i

minimalne duljine prijelaznih krivina L (L1, L2, ..., Ln).

Pri polaganju osi trase potrebno je:

voiti računa a se između prijelaznih krivina ostave propisane užine međupravaca

minimalna potrebna užina međupravca iznosi m = Vmax/10 [m] (za teške terenske uvjete);

međupravci uljine manje o 10 m se ne izvoe, ved se prouljuju prijelazne krivine (protusmjerne

krivine, S-vožnja) ili se va mala polumjera zamjenjuju jenim vedim (istosmjerne krivine, C-vožnja)

voiti računa o posto jedim naseljima i prometnicama;

vodotoke i cestovne prometnice prelaziti po mogudnosti okomito;

nastojati da odstupanja od nulte linije budu podjednaka na jednu i drugu stranu kako bi se

pravilnim rasporeom usjeka i nasipa omogudilo izjenačavanje zemljanih masa;

ukoliko se ukaže potreba za izvođenjem mostova, vijaukata ili tunela, nastojati a se trasa povuče

tako a oni buu što kradi:

voiti računa o zonama početnog, krajnjeg i sreišnjeg kolovora, na način opisan u nastavku:

Zbog znatnih ograničenja uzužnog nagiba nivelete u zonama kolovora, os trase na tom ijelu poželjno je

postaviti duž iste slojnice.

Kolodvorske platoe krajnjih kolodvora A i B te sreišnjeg kolovora C potrebno je smjestiti na dio trase u

pravcu. Minimalna duljina pravaca na tim je ionicama trase efinirana proračunanom minimalnim

duljinom kolodvorskog platoa Dpmin. Rai sigurnosti, uljinu pravca u zoni kolovora potrebno je uvedati za

barem 100 m.

Ukoliko, zbog teških terenskih uvjeta, kolovor tlocrtno nije mogude smjestiti u pravac, dozvoljeno je dakolodvor jednim svojim dijelom bude u krivini. Polumjeri krivina u zonama kolodvora trebaju biti što vedi

(Rmin = 600 m).

Prema Pravilniku, skretnice na otvorenoj pruzi i glavnim prolaznim kolosijecima u kolovorima ugrađu ju se

na dijelu kolosijeka u pravcu i bez navišenja u ovojnom kolosijeku unutar skretnice. Buudi a u zonama

skretnica nema navišenja, eventualna krivina u zoni kolodvora de se sastojati isključivo o kružnog luka –

bez prijelaznica.

Krivina se ne smije postaviti na krajeve kolodvorskog platoa ved bliže sreini kako bi se omogudilo a ulazni

i izlazni ijelovi kolovora buu u pravcu ovoljne uljine za smještaj skretnica (minimalno 30 m). Treba

izbjegavati kolovore u “S” krivini zbog vrlo slabe preglenosti i opasnosti o iskliznuda vlakova.


36/117

34/115

Za postavljanje i uređivanje krivina koristimo petu i šestu naredbu Horizontal Curve Set-a.

Slika 40. Alatna paleta Horizontal Curve Set - naredbe za postavljenje horizontalnih krivina

Define Curve – def inira prijelazne krivine i kružni luk na oabranom sjecištu tangenti ili uređuje ved

postojedu krivinu aktivne osi. Pritiskom na ikonu Define Curve iz palete Horizontal Curve Set otvara se novi

prozor u kojem se moraju oreiti sljeedi parametri:

jednostavnim oabirom pomodu kontrola First, Previous, Next, Last i Select oabiremo točku

sjecišta tangenti ko koje želimo napraviti horizontalnu krivinu.

Horizontal Curve – najvažniji io prozora u kojem se oređuje:

o vrsta krivine koja može biti jenostavna SCS (prijelazna krivina – kružni luk – prijelazna

krivina, eng. spiral – curve – spiral ) koja de se i koristiti u programu, ili složenija krivina

SCSCS (prijelazna krivina – kružni luk – prijelazna krivina – kružni luk - prijelazna krivina,

eng. spiral – curve – spiral – curve – spiral )

o raijus kružnog luka Radius u [m]

o tip krivulje prijelazne krivine - tijekom izrae projekta mogude je mjenjati vrstu prijalazne

krivine iz paajudeg menija ovisno o potrebi. U ovom slučaju za prijelaznu krivinu koristit de

se kubna parabola

o duljina prijalazne krivine Li [m] (jednaka vrijednost za za prvu ili ulaznu prijelaznu krivinu

Leading Transtion i za drugu ili izlaznu prijelaznu krivinu Trailing Transition.

Slika 41. Izbornik Horizontal Curve Set

Kontrole za

odabiranje

sjecišta tangenti

Define Curve Table Editor

Ulazna prijelaznica – tip i duljina prijelazne krivine Li

Vrijenost polumjera kružnog luka Ri

Izlazna prijelaznica – tip i duljina prijelazne krivine Li


37/117

35/115

Slika 42. Definiranje horizontalne krivine na sjecištu tangenti

Table Editor – omoguduje naknano uređivanje parametara horizontalnih krivina u tablici. Oabirom

oređenog elementa omoguduje se njegovo uređivanje.

Slika 43. Uređivanje horizontalne krivine pomodu korištenjem narebe Table Editor

1.Unosimo duljinu

prijelaznih krivina i

raijus kružnog luka

3.Prikaz

horizontalne

krivine

2. Potvrđujemo

2. Unosimo nove vrijednosti duljina

prijelaznih krivina i raijusa kružnogluka

1. Odabiremo naredbu Table Editor


38/117

36/115

efiniranje stacionaža

Stationing – naredba Horizontal Curve Set-a kojom se efinira početna stacionažu projektirane pruge:

(stacionažu početka prvog kolodvorskog platoa 0+000.0000).

Slika 44. Definiranje početne stacionaže korištenjem alata Stationing

4. Upisujemo vrijednost

početne stacionaže

(0+000.0000)

3. Oređujemohorizontalnu os na koju

efiniramo stacionaže(SITUACIJA)

6. Potvrđujemoradnju

2. Pokretanjem

naredbe Stationing

otvara se novi

prozor

5. Pritiskom na tipku

vradamo se na zaslon ioabiremo točku

početne stacionaže (A)

uz istovremeno ržanjeCTRL+SHIFT

1. Na alatnoj traci

Locks namjestiti

Point Sna Lock


39/117

37/115

Prikaz modela horizontalne geometrije u PRT-u – View Geometry

Iako PRT rai na sučelju Microstation-a, modeli kreirani u svakom programu zasebno mogu se neovisno

stvarati, uređivati i brisati. atoteke koje stvaramo i spremamo u PRT-u ostavljaju grafički zapis na zaslonu.

Samim time što smo spremili datoteke projekta u PRT-u, Microstation kreira grafičke moele tih atoteka

(levele), nazivajudi ih obično oređenim brojem. Na primjer, os pruge tj. moel horizontalne geometrijeSITUACIJA_BR sprema se u Microstationov level 5.

Ukoliko koristedi Microstation uređujemo ili brišemo moele koji su spremljeni u PRT-u to ne znači a su

promjene proveene i na projektu na kojem raimo. Ukoliko koristedi Microstation izbrišemo os pruge sa

zaslona, originalni grafički zapis projektiranog moela možemo ponovno prikazati korištenjem sljeede

naredbe u izborniku PRT-a:

Geometry > View Geometry > Active Horizontal

rugim riječima, projektne ranje u PRT-u ostavljaju promjene u modelima PRT-a, a crtade ranje u

Microstation-u ostavljaju promjene u Microstation-u.

Za prikaz stacionaža u situaciji potrebno je u PRT izborniku odabrati:

Geometry > View Geometry > Stationing > namjestiti ogovarajude preference prikaza [Preferences >

GF_vjezbe > Load > Close] > Apply > Close

Za prikaz ispisa oabranih veličina polumjera, uljina kružnih lukova i prijelaznica u situaciji potrebno je u

PRT izborniku odabrati:

Geometry > View Geometry > Curve Set Annotation > namjestiti ogovarajude preference prikaza

[Preferences > GF_vjezbe > Load > Close] > Apply > Close


40/117

38/115

1.2.2. UZUŽNI PROFIL

Uzužni profil je grafički prilog projekta u kojem je definiran vertikalni tok trase opisan nagibom njegove

nivelete. Niveleta kolosijeka je visinski položen pravac u uzužnoj ravnini položenoj kroz os kolosijeka, na

razini nenavišene tračnice.

Uzužni nagib kolosijeka definira se kao nagib nivelete kolosijeka između viju susjenih prijelomnih točaka

(mjesta promjene uzužnoga nagiba), pri čemu se po niveletom kolosijeka podrazumijeva visinski položen

pravac u uzužnoj ravnini položenoj kroz os kolosijeka, na razini nenavišene tračnice.

Prema Pravilniku, uzužni nagib kolosijeka na otvorenoj pruzi ne smije biti vedi o:

35,0‰ - kod postojedih i novosagrađenih pruga svih razrea za putnički promet,

12,5‰ - kod novosagrađenih pruga ili ijelova pruga o značaja za međunaroni i regionalni

promet za mješoviti i teretni promet,

20,0‰ - ko novosagrađenih pruga ili ijelova pruga o značaja za lokalni promet za mješoviti i

teretni promet.

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) vertikalne geometrije

Unutar moela horizontalne geometrije ''SITUACIJA“ potrebno je izraiti novi po-moel „UZUZNI“ u

kojem de se nalaziti elementi vertikalne geometrije trase (Vertical Alignment):

Slika 45. Kreiranje novog PRT Vertical Alignment-a „UZDUZNI“

Stvaranje uzdužnog profila terena

Prije postavljanja vertikalnih elemenata osi potrebno je stvoriti uzužni profil terena koji se pruža už

horizontalne osi. U uzužnom profilu terena efinirane su visine terena už cijele horizontalne osi teprikazane kao linija terena u uzužnom profilu, tj. to je ijagram stacionaža horizontalne osi na apscisi i

visina terena už te osi na orinati.

1.Desni klik

na SITUACIJA

> New...

2. Odabrati tip

(Vertical

Alignment)

4. Potvrđujemo

5. Zatvaramo

3. Upisati naziv

novog projektavertikalne

geometrije:

„UZDUZNI“


41/117

39/115

Kreiranje uzužnog profila terena vrši se pokretanjem narebe iz PRT izbornika:

Evaluation > Create Profile

Slika 46. Kreiranje uzužnog profila terena

Slika 47. Primjer ijela uzužnog profila terena už postavljene horizontalne osi trase

1. Naziv uzužnog profila

4. Označavamo koju pologu uključujemou iscrtavanje uzužnog profila terena –

DMR_BR

2. Odnos mjerila

apscise i ordinate:

12.5 = 25000/2000

… na kojem lijevim klikom miša oređujemo položaj

iscrtavanja uzužnog profila terena

3. Namještamo Preferences na GF_vjezbe

5. Potvrđujemo narebučime se vradamo na glavni

zaslon….

UZDUZNI

12.5000


42/117

40/115

POLAGANJE OSI TRASE U UZUŽNOM PROFILU

Stvaranje vertikalnih elemenata trase

Elemente vertikalne osi trase tj. niveletu trase čine tangente i krivine (zaobljenja prijeloma tangenata).

Jean o načina kreiranja vertikalnih elemenata trase u računalnom programu Power Rail Track je uz

primjenu alata Vertical Curve Set. Ovaj alat rai vrlo slično kao i alat za postavljanje elemenata horizontalne

osi Horizontal Curve Set.

Alatna paleta Vertical Curve Set –a poziva se iz PRT izbornika:

Tools > Customize > Vertical Curve Set:

Slika 48. Odabir alatne palete Vertical Curve Set

Postavljanje i uređivanje tangentnog poligona vertikalne osi

Za postavljanje i uređivanje točaka sjecišta tangenti (engl. PI – point of intersection) koristimo prve četiri

naredbe alatne palete Vertical Curve Set. Početak trase efinira se korištenjem narebe za oavanje točke

sjecišta tangenti Add PI.

Slika 49. Alatna paleta Vertical Curve Set

Move PI

Add PI

Insert PI

Označiti kvačicom i zatvoriti

Delete PI


43/117

41/115

Postavljanje tangenata vertikalne osi vrši se oređivanjem sjecišta tangenti (eng. PI – point of intersection):

Add PI – koristi se za postavljanje sjecišta tangenti u novu vertikalnu os ili prije početka i na kraj postojede

vertikalne osi.

Insert PI - umetanje PI točke između vije prethono postavljene PI točke vertikalne osi.

Move PI - pomiče PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.

Delete PI - briše PI točku i njegovu pripaajudu krivinu ukoliko postoji.

Korištenje ovih alata je potpuno isto kao i ko postavljanja elemenata horizontalne osi u alatu Horizontal

Curve Set.

Za početak je ovoljno efinirati niveletu pomodu jene tangente koja se proteže o nulte o krajnje

stacionaže profila. Stacionaža, visina i uzužni nagib prikazuju se u ijaloškom okviru, te ih možemo

inamički pratiti prilikom postavljanja PI točaka i tangenti.

Slika 50. Pradenje stacionaže, visine i nagib tokom korištenja Vertical Curve Set

Pradenje stacionaže,visine i nagiba

Pomicanje kursora


44/117

42/115

Definiranje karakterističnih točaka osi trase – početaka i krajeva kolodvorskih platoa

Prema Pravilniku, uzužni nagib kolosijeka u kolodvoru i otpremništvu ne smije biti vedi o 2.,5 ‰, osim na

kolosijecima namijenjenim samo za sastavljanje i rastavljanje vlakova pomodu sile teže.

Za kolovore i otpremništva gje je uzužni nagib 1.0 ‰ > ip,kol ≥ 2.5 ‰, oređuju se posebni uvjeti i mjere

za siguran tijek prometa.

Rai toga de se u zaatku poštovati sljeeda ograničenja nagiba nivelete u zonama kolovora:

nastojati da niveleta u zonama kolodvorskih platoa bude u horizontali (nagib ip,kol = 0 ‰);

nagib nivelete u zonama kolodvorskih platoa mora biti ip,kol ≤ 1.0 ‰;

oatno je potrebno voiti računa da se kolodvorske platoe smjesti u niski nasip, tj. potrebno je izbjegavati

njihovo smještanje u usjeke.

Karakteristične točke osi trase u situaciji u viu početaka i krajeva tri kolodvoska platoa, pomodi de nam pri

postavljanju nivelete trase.

Nakon definiranja nivelete jednom tangentom, u alatnoj traci Vertical Curve Set pokredemo narebu

Vertical Events:

Slika 51. Pokretanje naredbe Vertical Events

2… u kojem je potrebno

kvačicom označiti Add

Horizontal Event Points

kako bi smo uzužnom

profilu priružili točke

početaka i krajeva

kolodvorskih platoa a

koje demo efinirati u

situaciji.

1.Pokretanjem

naredbe

otvara se novi

prozor…

3. Zatvoriti prozor


45/117

43/115

Horizontal Events – naredba Horizontal Curve Set-a koja oaje, briše i aje izvještaj o točkama koje želimo

oreiti kao karakteristične i za aljnje projektiranje bitne točke aktivne horizontalne os: stacionaže

kolovora, stacionaže skretnica i objekata na trasi, cestovnih prijelaza i sl. U ovom slučaju to su točke

početaka i završetaka kolodvorskih platoa, Prilikom njihova efiniranja potrebno je imenovati svaku točku:

početak kolovorskog platoa (PK1, PK2, PK3),

kraj kolodvorskog platoa (KK1, KK2, KK3),

Slika 52. Zadavanje Horizontal Events-a

VAŽNO!!!

Prilikom svakog pokretanja naredbe Horizontal Events potrebno je provjeriti jesu li opcije Add Vertical

Event points i Compute Elevation from… uključene.

Za prikaz karakterističnih točaka na situaciji i u uzužnom profilu potrebno je u PRT izborniku odabrati:

Geometry > View Geometry > Stationing > provjeriti ogovarajude preference prikaza [Preferences >

GF_vjezbe] > Apply > Close

Geometry > View Geometry > Vertical Annotation > provjeriti ogovarajude preference prikaza

[Preferences > GF_vjezbe] > Apply > Close

2. Upisati ime

točke

3. Odabrati

točku na osi

(CTRL+SHIFT)

4. Potvrditi

Nakon potvre, svaka točka de se prikazati na listi.

Korištenjem narebi Eit i elete može se manipulirati oabranim točkama.

2.Uključivanje opcija zapovezivanje karakterističnih točakahorizontalne osi u situaciji s

vertikalnom osi u uzužnom profilu

1.Pokretanje naredbe


46/117

44/115

Pravila pri postavljanju nivelete pruge

Prilikom polaganja nivelete pruge potrebno je uzeti u obzir sljeeda ograničenja:

oabrani uzužni nagib trase ip ne smije biti vedi o maksimalnog nagiba imax (zadan u zadatku);

prijelome nivelete potrebno je postavljati na dijelu trase u pravcu;

prijelome nivelete u krivini treba izbjegavati, ali u težim terenskim uvjetima ozvoljeno je

smještanje prijeloma na ijelu čiste kružne krivine (kružnog luka);

prijelom nivelete ne smije se nalaziti u zonama prijelaznih krivina!

konkavni prijelom nivelete u slučaju promjene smjera nagiba: pa-uspon, ne smije biti u usjeku

(radi odvodnje!);

nastojati a ualjenost između va susjena prijeloma nivelete bue što veda;

nastojati a razlika između va susjena nagiba nivelete bue što manja (Δip = ip1 – ip2 < 5.0 ‰), a

ako to nije mogude postidi, potrebno je između susjenih nagiba umetnuti horizontalan ili blago

nagnuti osječak nivelete (≤ 3 ‰) užine d ≥ 500 m za konkavne krivine ili d ≥ 300 m za konveksne

krivine.

maksimalna visina nasipa odnosno dubina usjeka iznosi 15 m;

na dijelovima trase na kojima je udaljenost nivelete od linije terena ≥15 m, potrebno je predvidjeti

objekte - vijadukte, mostove (ukoliko trasa prolazi iznad vodotoka) i tunele;

nagib nivelete u tunelu ne smije biti manji od 3 ‰ niti je dozvoljeno izvoditi konkavan lom nivelete

(radi odvodnje).

Nakon efiniranja krajnjih točaka kolodvorskih platoa slijedi preciznije uređivanje nivelete pruge uzpoštivanje gore naveenih pravila. Postavljenje nivelete može se razložiti na sljeede korake:

1. Provjera stacionaža početne i krajnje točke nivelete:

Vertical Curve Set > Table Editor > Table Editor – omoguduje naknano uređivanje vertikalnih

elemenata u tablici. Ovje upisujemo točnu stacionažu prve (0000.00) i posljenje točke osi

(stacionažu očitati iz situacije) > Solve > Close.

Slika 53. Uređivanje vertikalnih elemenata u Table Editor-u

1.Naredba Table Editor

2.Odabiremo element

koji želimo ureiti


47/117

45/115

Slika 54. Uređivanje vertikalnih elemenata u Table Editor-u

2. Umetanje novih PI nivelete u presjecima krajeva kolodvorskih platoa prethodno definiranihpomodu Horizontal Events:

Vertical Curve Set > Insert PI.

3. Definiranje zona prijelaznih krivina (u kojima se ne smije polagati prijelom nivelete!) u uzužnom

profilu tj. ispis tablice uzužnog profila vrši se iz PRT izbornika pokretanjem naredbe:

Evaluate > Profile > Annotate Profile (namjestiti Preferences na GF_vjezbe, a krajnju stacionažu

zaokružiti na punih vedih 100 m).

U Microstationovom Level Manager-u kreirati novi level naziva POMOC u kojem de se smjestiti

pomodne linije uzužnog profila a koje de se istrtati korištenjem Microstation narebe:Drawing > Place Line (iscrtati vertikalne pomodne linije u počecima i krajevima prijelaznih krivina).

4. Odstupanje nivelete od linije terena (maksimalno 15 m, u protivnom je potrebno predvidjeti objekt)

pratimo pomodu zajeničkog PRT i Microstationovog alata:

Rail Track Tools > Tracking > Vertical Alignments,

Slika 55. Očitavanje Offseta – odstupanja nivelete od linije terena

ili kopirajudi liniju terena za 15 m po vertikali (onosno 187.5 units‐a buudi a je onos X:Y osi

12.5) u levelu POMOC korištenjem Microstation narebe:

Tasks > Copy.

4.Potvrđujemosa Solve

3.Oređujemo početak elementana stacionažu 0000.000


48/117

46/115

Određivanje vertikalnih krivina

Prema Pravilniku, na otvorenoj pruzi i glavnom prolaznom kolosijeku u kolodvoru mjesto prijeloma nivelete

mora biti zaobljeno (primjenom uspravnoga kružnog luka), ako je razlika između nagiba na tom mjestu veda

od:

2 ‰, za opuštene brzine ≤ 230 km/h,

1 ‰, za opuštene brzine > 230 km/h.

Polumjer uspravnoga kružnog luka oređuje se ovisno o opuštenoj brzini, namjeni željezničke pruge,

položaju uspravnoga kružnog luka i kriterijima udobnosti. Pri tome polumjer zaobljenja ne smije biti manji

od:

2000 m, na otvorenoj pruzi, glavnim prolaznim i prijamno-otpremnim kolosijecima u kolodvorima,

600 m (konveksno zaobljenje) odnosno 900 m (konkavno zaobljenje), na sporednim kolosijecima,

250 m (konveksno zaobljenje) onosno 300 m (konkavno zaobljenje), na spuštalicama u ranžirnim

kolodvorima.

Rai toga de se u zaatku poštovati sljeeda ograničenja zaobljenje prijeloma nivelete:

zaobljenje se izvodi na onim prijelomima nivelete na kojima algebarska razlika nagiba prelazi 2 ‰;

nastojati da zaobljenje prijeloma nivelete ne bude u zoni prijelazne krivine;

primjenjivati iznos minimalnog polumjera vertikalnog zaobljenja nivelete (proračunan u točci 1.1.2.)

Za umetanje vertikalnih krivina na mjestima sjecišta tangenata nivelete koristimo naredbu iz alatne trake

Vertical Curve Set:

Define Curve – efinira vertikalnu krivinu na oabranom sjecištu tangenti ili uređuje ved postojedu krivinu:

Slika 56. Alatna paleta Vertical Curve Set – Define Curve

Oabirom ikone otvara se prozor u kojem je potrebno oabrati sjecište tangenti i unijeti prethodno

proračunani minimalni radijus vertikalnog zaobljenja:


49/117

47/115

Slika 57. Primjer oređivanja vertikalnog zaobljenja nivelete

1.Odabiremo naredbu

Define Curve

2. Kontrole pomodu kojihodabiremo tangente u

čijem sjecištu de sedefinrati polumjer

3.Upisujemo radijus

vertikalne krivine

(paziti da jeodabrano Calculate

By: Radius)

4.Potvrđujemo


50/117

48/115

NAVIŠENJE VANJSKIH TRAČNICA U KRIVINI

Nakon postavljene horizontalne i vertikalne osi, potrebno je zaati navišenje tračnice. Navišenje se

zadaje u horizontalnim krivinama a ostvaruje se izdizanjem vanjske tračnice krivine.

Stvaranje novog pod-projekta (pod-modela) horizontalne geometrije - CANT

Navišenje tračnica (engl. Cant) je io projekta koji se veže na horizontalnu geometriju – to je pod-model

moela „SITUACIJA“ tj. njegov sastavni dio kao i vertikalna geometrija trase spremljena u pod-modelu

„UZUZNI“. Jedan projekt horizontalne geometrije može saržavati više navišenja tračnica.

Unutar moela horizontalne geometrije ''SITUACIJA“ potrebno je izraiti novi po-moel „CANT“ u kojem

de se nalaziti elementi navišenja (Cant):

Slika 58. Stvaranje navišenja kao pod-modela horizontalne geometrije

1. Desnim klikom

miša na„SITUACIJU“ otvarase prozor u kojem

stvaramo novi dio

geometrije trase – navišenje tračnice

Cant

2. Oređujemo vrstu geometrije iupisujemo naziv „CANT“

3. Stvoren je novi dio

geometrije trase – navišenje „CANT“


51/117

49/115

Proračun nadvišenja u Power Rail Track-u

Navišenje tračnica se računa korištenjem alata Cant Alignment Editor-a koji se pokrede na sljeedi način:

Slika 59. Pokretanje alata za uređivanje navišenja tračnica

Cant Alignment Editor vrijenosti potrebne za izračun navišenja (projektna brzina, konstante Equilibrium

Constant, Applie Constant i veličina razmaka između sreišta tračnica) koristi iz početnih postavki projekta

trase (Project Options > Preferences > GF_vjezbe).

Slika 60. Početne postavke projekta potrebne za izračun navišenja tračnica

Projektna brzina,

Equlibrium Constant(konstanta teorijskog

navišenja – 11.8),Applied Constant

(konstanta normalnog

navišenja, ovisi oprojektnoj brzini) i

veličina razmaka izmeđuosi tračnica

Opcija Edit se

nalazi u izborniku

koji se dobije

desnim klikom

miša na Cant


52/117

50/115

Ovaj alat omogućuje dodavanje, uređivanje i brisanje vrijednosti nadvišenja na određenu stacionažu

horizontalne geometrije i stvaranje izvješća o nadvišenjima tračnice. Definiranje nadvišenja vanjske tračnice

u krivini korištenjem ovog alata računalnog programa Power Rail Track je vrlo pristupačno korisniku i ne

zahtijeva računanje vrijednosti nadvišenja, nego se ona mogu automatski proračunati zadavanjem ispravnih

parametara.

Novostvoreni dio geometrije trase, nadvišenje CANT, je prazan te je potrebno pomoću alata Cant

Alignment Editor pridružiti veličinu nadvišenja određenoj stacionaži:

Slika 61. Pridruživanje veli č ine nadvišenja određ enoj stacionaži

2. Pritiskom na naredbu Define All... otvara se

izbornik u kojem je potrebno odrediti metodu

izračuna nadvišenja tračnica

3.Metoda izračuna koja uzima u obzir

projektnu brzinu,

Applied Constant,

Equilibrium Constant

3. Potvrđujemo

4. Nakon potvrđivanja naredbe pritiskom na Apply u Cant Alignment Editoru

prikazuju se izračunate vrijednosti nadvišenja pridružene stacionažama …

1. Odabrati vlastite projekte „SITUACIJA“ i „CANT“

Upisati projektom zadanu max brzinu u km/h

Upisati za V≤120 km/h– 7.1, za V>120 km/h – 6.5


53/117

51/115

Slika 62. Rezultat pridruživanja veli č ine nadvišenja određ enoj stacionaži

Uređivanje nadvišenja tračnica

Slika 63. Alat Cant Alignment Editor

• Type – karakteristika točke koja označava njen položaj u horizontalnoj osi.

o

POB – (eng. Point of Beginning) početna točka osi

o

TS ‐ (eng. Tangent to Spiral ) početak prijelazne krivine

o

SC – (eng. Spiral to Curve) početak kružne krivine

o

CS – (eng. Curve to Spiral ) kraj kružne krivine

o

ST – (eng. Spiral to Tangent ) kraj prijelazne krivine

• Station – stacionaža karakteristične točke osi

• Speed – projektna brzina (km/h)

• Radius – polumjer kružne krivine (m)

Prikaz izvješća

o nadvišenjima

Kontrole za dodavanje, uređivanje

i brisanje nadvišenja tračnica


54/117

52/115

• Length – duljina do sljedeće karakteristične točke (duljina elementa u m)

• Transition – vrsta horizontalnog elementa do sljedeće točke

• Equilibrium Cant – izračunati ravnotežni poprečni nagib (mm)

• Applied Cant – primijenjeno nadvišenje (mm)

• Cant Deficiency – nedostatak vrijednosti nadvišenja (mm)

•

Non‐Compensating Lateral Accelaration – neponišteno bočno ubrzanje (mm/s2)

• Applied Rate – primjenjena brzina promjene nadvišenja do sljedeće točke (mm/s)

• Deficiency Rate – nedostatak brzine promjene nadvišenja (mm/s)

• Applied Gradient – uzdužni nagib tračnice

Naredba Edit iz izbornika alata Cant Alignment Editor omogućuje uređivanje nadvišenja tračnice neovisno

o proračunatom. Ova mogućnost može biti korisna u slučajevima skretničkih lira u kojima nije dozvoljena

izvedba nadvišenja (ako postoji horizontalna krivina u kolodvoru, njezino nadvišenje je h=0).

Slika 64. Uređ ivanje vrijednosti nadvišenja trač nica

Uređivanje

poprečnog nagiba

Označena odabrana

točka početka

kružno luka

Promjena vrijednosti

nadvišenja tračnica

Dinamičko praćenje

promjene nadvišenja

tračnica


55/117

53/115

1.2.3. NORMALNI POPREČNI PROFIL

Normalni poprečni profil pruge prestavlja normalnu projekciju željezničke pruge na vertikalnu ravninu

okomitu na uzužnu os pruge. To je tipski poprečni presjek koji sarži prikaz elemenata poprečnog presjeka

pruge s njihovim imenzijama na temelju kojeg se oblikuju karakteristični poprečni profili.

ELEMENTI POPREČNOG PRESJEKA PRUGE

Željezničku prugu sačinjavaju:

gornji ustroj - kolosijek (tračnice, pragovi, zastor), skretnice, okretnice, prenosnice;

donji ustroj - zemljani trup, umjetne građevine;

signalno sigurnosni uređaji.

Gornja površina zemljanog trupa koja efinira granicu između gornjeg i onjeg ustroja pruge naziva se

ravnik pruge. Širina ravnika uglavnom ovisi o broju, širini i razmaku kolosijeka.

Za potrebe programa previđeni su sljeedi elementi gornjeg ustroja pruge:

tračnice tipa 60 E1

predfabricirani AB pragovi duljine 260 cm i visine 21 cm

zastor od tucanika propisane kvalitete i zbijenosti, minimalne debljine 45 cm

Donji ustroj pruge sastoji se od:

zaštitnog sloja o robljenog kamenog materijala, minimalne ebljine 30 cm

pologe zaštitnog sloja od drobljenog kamenog materijala, minimalne debljine 40 cm

sloja geotekstila

Naveeni slojevi ugrađuju se rai sprječavanja proiranja voe u trup pruge te zaštite trupa o jelovanjamraza. Njihovom ugranjom u slojevima propisane ebljine i zbijenosti povedava se nosivost trupa pruge te

postiže povoljnija raspojela poteredenja, šti bitno utječe na opdu stabilnost zemljanog trupa

trupa nasipa izveenog o materijala obivenog iskopom ili temeljnog tla u slučaju usjeka

Širina ravnika, imenzije zastorne prizme i uljina praga za jenokolosiječnu i vokolosiječne pruge

normalnog kolosijeka u pravcu i horizontalnoj krivini polumjera R dane su na sljeedim slikama.


56/117

54/115

S l i k a 6

5 .

I z g l e d t r u p a p r u g e i š

i r i n a r a v n i k a z a j e d n o k o l o s i j e č n u p r u g u u p r a v c u


57/117

55/115

S l i k a 6

6 .

I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n

a r a v n i k a z a j e d n o k o l o s i j e č n u p r u

g u u k r i v i n i


58/117

56/115

S l i k a 6

7 .

I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n a r a v n i k a z a d v o k o l o s i j e č n u p r u g u

u p r a v c u


59/117

57/115

S l i k a 6

8 .

I z g l e d t r u p a p r u g e i š i r i n

a r a v n i k a z a d v o k o l o s i j e č n u p r u g u u k r i v i n i


60/117

Documents

Projektiranje i građenje željeznica - skripta za vježbe GF Zagreb 2014