Željezni čki prometni sustavi - pfri.uniri.hr · (IZVOR: MARUŠIĆ.D: PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA, SPLIT 1994.) Željeznički prometni sustavi –Predavanje 9

Željeznički prometni sustavi

Željeznički prometni sustavi – Predavanje 9

POVIJEST ŽELJEZNICE

• Prva željeznička pruga na svijetu: Stockton – Darlington (VB) 1825. god.

• Lokomotiva „Rocket”: brzina od 23 km/h – potpuno mehanički pogon

• Ekspanzija željeznice: SAD 1830., Francuska 1832., Njemačka 1835., Austro-Ugraska i Rusija 1838.

• Krajem 19-og st. brzina dolazi do 100 km/h ujedno i naglog širenja željezničke mreže zbog industrijalizacije

• Sredinom 20-og st. stagnacija željeznice zbog razvoja cestovnog prometa

• Suvremene željeznice danas imaju osobitu ulogu u povezivanju industrijskih i potrošačkih zona, urbanih centara, regija, država, itd.

• “Bijela knjiga” – dokument EU reafirmira ulogu željeznice


NEKAD I DANAS


DEFINICIJA ŽELJEZNICE

• Željeznica se smatra temeljnim prometnim podsustavom masovnog prijevoza tereta i putnika na kopnu s posebnim institucionalnim statusom

• Sa stajališta zaštite okoliša najmanje onečišćuje zrak i troši najmanje pogonske energije

• Zauzima tri puta manje zemljišnog prostora u odnosu na cestovni promet uz približno ekvivalentni transportni učinak


• Relativno visoke cijene prijevoza na kratkim relacijama

• Sporo uključivanje u tržišnu konkurenciju

• Nužna integracija s cestovnim prometom → “od vrata do vrata”

• Neovisna o vremenskim i klimatskim prilikama

• Visoki stupanj točnosti i redovitosti

• Prijevoz velikog broja putnika i tereta na velike udaljenosti

• Udobnost putovanja

• Relativno velike brzine

• Veća učinkovitost uz niže specifične troškove prijevoza

KARAKTERISTIKE ŽELJEZNICE

Prednosti Nedostaci


Elementi željeznice

Stabilna sredstva

(objekti prometne infrastrukture):

- pruge s pružnim postrojenjima

- signalno-sigurnosni i telekominakcijski uređaji

- stabilna postrojenja elektrovuče

- službene zgrade

Mobilna sredstva

(pokretna sredstva):

- prijevozna sredstva za prijevoz putnika, klasični vagoni, dizelski, motorni i elektromotorni vlakovi, te šinobusi

- prijevozna sredstva za prijevoz tereta, otvoreni i zatvoreni vagoni određene namjene za prijevoz pojedinih vrsta tereta


TEHNIKA I SIGURNOST• Željeznički promet mora se obavljati sukladno Pravilniku o načinu i uvjetima za

obavljanje sigurnog tijeka željezničkog prometa (NN 1994. 32), općim aktima, provedbenim propisima i dr., koji se odnose na obavljanje željezničkog prometa

• Vlak je na propisani način sastavljeni i spojeni niz željezničkih vozila, s jednim ili više vučnih vozila, ili samo vučno vozilo. Vlak može biti željezničko vozilo, s vlastitim pogonom, za posebne namjene, a u pogonskom smislu može biti i gurani i potiskivani

• Željezničku prugu sačinjavaju donji ustroj, gornji ustroj i signalno sigurnosni uređaji

• Vrši se usijecanje i nasipanje radi izravnavanja terena i formiranje zemljanog trupa


TEHNIKA I SIGURNOST SLIKA UZDUŽNOG PRESJEKA I PROFILA VOZILA(IZVOR: MARUŠIĆ.D: PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA, SPLIT 1994.)


Elementi tlocrta pruge

Primjena i značaj krivina

Ovisnost brzine o polumjeru krivine

Prijelazne krivine

Nadvišenje vanjske tračnice u krivini

Prijelazne rampe

Minimalna vrijednost skretnog puta

Određivanje parametara krivine

Međupravci između susjednih krivina



Trasiranje

Zadaća trasiranja

Položaj kolodvora na

trasi

Utjecaj geografije na

trasiranje

Način vođenja trase

Geološki utjecaji

Podjela trasa u odnosu na

geomorfološke karakteristike

terena

Izbor uspona

Uporaba tunela, vijadukata i

mostova kod vođenja trase


Faze izrade projekta trase

Prethodne studije

Idejni prijekt

Glavni projekt

Izrada eksproprijacijskog elaborata

Investicijski program


KONCEPCIJA ŽELJEZNIČKOG PROMETA U RIJEČKOM ŽELJEZNIČKOM ČVORU


POJEDNOSTAVLJENI UZDUŽNI PROFIL PRUGE BOTOVO – ZAGREB – RIJEKA


NOVA ŽELJEZNIČKA PRUGA TRST – KOPAR – RIJEKA – ZAGREB


UZDUŽNI PROFIL ŽELJEZNIČKE PRUGE BEČ–LJUBLJANA–TRST


UZDUŽNI PROFIL ŽELJEZNIČKE PRUGE BEČ-ZAGREB-RIJEKA-KOPAR-TRST


OSTALI ČIMBENICI PROJEKTIRANJA

• Vrednovanje varijantnih riješenja

• Proračun kapaciteta pruge

• Rekonstrukcijska jednokolosoječnih pruga

• Projektiranje drugog kolosijeka

• Uređaji za elektrifikaciju i signalizaciju pruga

• Projektiranje pruge za velike brzine

• Građenje zemljanog trupa pruge

• Učvršćivanje i osiguravanje trupa pruge

• Zaštita pruge

• Mali objekti – propusti

• Uređenje bujica

• Oštećenja i sanacija zemljanog trupa

• Zaštita okoline od buke


BRZINE VLAKOVA• Prosječna komercijalna ili dionička brzina, kojom se roba i putnici prevoze u

transportnom tržištu, a izražava prosječnu brzinu putovanja vlaka u km/h:

• Tehnička brzina može biti izražena na dva načina:

Čisto tehnička brzina:


BRZINE VLAKOVA(2)

Tehnička brzina:

• Maršrutna brzina:


ŽELJEZNIČKA PROMETNA INFRASTRUKTURA• Željezničku prugu čine građevine i kolosijeci, a određuje se kao:

Sklop donjeg i gornjeg ustroja pruge

signalno-sigurnosnih, telekomunikacijskih i elektrovučnih postrojenja i uređaja

Uređaja za osiguravanja cestovnih i pješačkih prijelaza

Signala i signalnih oznaka

Pružnog pojasa i zračnog prostora iznad pruge

Slika: Poprečna dispozicija željezničke pruge (izvor: Stipetić A. – Infrastruktura željezničkog prometa, Zagreb 1999.)


ŽELJEZNIČKA PROMETNA INFRASTRUKTURA (2)• Kolosijek je konstrukcija koja se sastoji od elemenata željezničkog gornjeg

ustroja po kojoj prometuju željeznička vozila

• Dijele se prema namjeni na osnovne i pomoćne kolosijeke

• Više kolosijeka iste vrste i namjene čini skupinu kolosijeka


Željeznički čvor


HŽ MREŽAŽeljeznički prometni sustavi – Predavanje 9

ODREĐIVANJE TEHNIČKE MOĆI PRUGE• Tehnička moć ili kapacitet pruge očituje se sposobnošću da se na njoj obavi

neki transportni rad u odgovarajućem vremenu

Slika: Slobodan profil željezničke pruge

(izvor: Stipetić A. – Infrastruktura...)


Poboljšanje tehničke moći pruge

Organizacijske mjere:

- povećanje mase teretnih vlakova boljim iskorištavanjem kinetičke energije i pomoću višestruke vuče

- spajanje vlakova

- povećanje tehničke brzine

- skraćivanje staničnih intervala

- promjena tipa grafikona

- centralno reguliranje prometa

- banalizacija jednog kolosijeka dvokolosiječne pruge

- promet vlakova u vremenskom razmaku, karavanski način prometa

Rekonstrukcijske mjere:

- ugradnja signalno-sigurnosnih uređaja

- uvođenje suvremenog upravljačkog-informacijskog sustava

- otvaranje odjavnica

- osposobljavanje postaja za križanja i pretjecanje

- povećanje broja postaja, produženje kolosijeka, djelomična izgradnja dvokolosiječne pruge

- uvođenje suvremenije vuče

- elektrifikacija pruge (istosmj. → izmj.)

- ublažavanje uzdužnog profila (‰)

- povećanje osovinskog opterećenja pruge


OPĆA PRIJEVOZNA MOĆ PRUGE•


PROPUSNA MOĆ PRUGE

• Sposobnost propuštanja vlaka u jedinici vremena može se analitički i grafički iskazati prikazom ciklusa parova vlakova.

• Propusna moć pruge može se razmatratit sa više stajališta, te se razlikuje:

Propusna moć za jednokolosiječne i propusna moć za dvoklosiječne i više kolosiječne pruge

Propusna moć glede vremena eksplotacije pruge, tj. onu koja se dimenzionira pri projektiranju pruge prema pometnoj potražnji i potrebi organizacije prometa vlakova

• Maksimalna prupusna sposbnost jednokolosiječne pruge kod paralelnog grafa gibanja, određuje se prema sljedećoj formuli:

� =1440

�

(��)

(24 ��)

gdje je: n = maksimalan broj pari vlakova u toku 24 sata

T= period grafa (min)



GRAFIČKO PREDOČAVANJE PROMETA VLAKA

• Vozni red je provedbeni plan prometa vlakova ustrojen za prijevoz putnika i stvari, te za željezničke potrebe i ujedno je temelj tehnološkog procesa prijevozne usluge željezničke uprave

• Temeljni elementi za izradu voznog reda jesu:

Kapacitivno stanje pruga i kolodvorskih objekata

Stupanj izgrađenosti signalno-sigurnosnih, telekomunikacijskih uređaja i postrojenja te informacijskog sustava

Raspoloživost i pouzdanost stabilnih elektrovučnih postrojenja

Stanje putničkog i teretnog vagonskog parka

Stanje vučnih vozila



• Podaci o prijevozu stvari raščlanjuju se po prugama, utovarno-istovarnim službenim mjestima i moraju sadržavati:

Brutotonske i netotonske kilometre

Tokove praznih vagona i stvari

Utovar i istovar po vrstama stvari, odnosno smjerovima putovanja

• Podaci o planiranom prijevozu putnika raščlanjuju se po prugama, vrsti prometa, značenju vlaka i vagonskim razredima, te sadrže:

Broj putnika za prijevoz

Vrijeme otpreme putnika iz otpremnih kolodvora

Vrijeme dolaska putnika u odredišni kolodvor

Relaciju putovanja putnika

Ulazak, odnosno izlazak putnika na službenim mjestima izražen u broju putnika



• Smjernice za vozni red u međunarodnom prometu moraju sadržavati:

Istraživanje potreba na međunardonom tržištu za prijevoznim uslugama

Procijenu opsega prijevoza

Promjene u tokovima putnika i stvari

Uporabu prijevoznih kapaciteta

Stanje i promjene u stabilnim kapacitetima koji izravnu utječu na izradu voznog reda

Stanje i promjenu u mobilnim kapacitetima

Stanje kadrovskih resursa

Tarifnu politiku


IZRADA VOZNOG REDA

• Vozni red se izrađuje za razdoblje određeno poslovodnom odlukom državne željezničke uprave, sukladno pravilima Međunarodne željezničke unije (UIC)

• Prije projektiranja voznog reda komercijalna služba ustanovljava sektoru izrade voznog reda, dostavlja podatke:

O najvećoj dopuštenoj i ograničenoj brzini na pružnim dionicama

O ograničenoj brzini preko sketnica

O najvećoj dopuštenoj masi vozila po osovini (npr. 22,5 t/osovina)

• Poslove izrade pretprojekta međunarodnog putničkog voznog reda čine:

Konstrukcija grafikona prometa, međunarodnih putničkih vlakova i vlakova u unutarnjem prometa koji su u izravnoj vezi s vlakovima iz međunarodnog prometa

Prijedlog sastava garnitura za prijevoz putnika

Prijedlog dostave voznog reda za prijevoz putnika

Prijedlog ustrojbe vuče


GRAFIKONSKA MREŽA VOZNOG REDA


ZAKLJUČAK

• Željeznica je danas od iznimne važnosti za prijevoz putnika i tereta kopnom, posebice u integralnom i multimodalnom transportu.

• Na žalost to u Hrvatskoj nije prepoznato, u velikoj većini se koristi cestovni transport, a u željeznicu se već deseteljećima značajno ne ulažu neka značajnija sredstva

• Kombiniranim tehnologijama (Huckepack, bimodal,...) u teretnom, i vlakovima velikih brzina, u putničkom prijevozu, moguće je povećati učinkovitost i atraktivnost željeznice


LITERATURA

• Baričević, H.: Tehnologija kopnenog prometa, Pomorski fakultet, Rijeka 2001.

• Badanjak, D. i dr.: Organizacija željezničkog prometa, FPZ, Zagreb, 2009.

• Marušić, D.: Projektiranje i građenje željezničkih pruga, Građevinski fakultet, Split, 1994.


LITERATURA:

B,,,TKPWEF

To help protect your privacy, PowerPoint has blocked automatic download of this picture.To help protect your privacy, PowerPoint has blocked automatic download of this picture.To help protect your privacy, PowerPoint has blocked automatic download of this picture.

Documents

Željezni čki prometni sustavi - pfri.uniri.hr · (IZVOR: MARUŠIĆ.D: PROJEKTIRANJE I GRAĐENJE ŽELJEZNIČKIH PRUGA, SPLIT 1994.) Željeznički prometni sustavi –Predavanje 9