Glava I.

TEMELJNE ODREDBE I POJMOVI

lanak 1.

Uvodne odredbe 1. Prometni pravilnik sadri odredbe sukladno kojima se obavija promet na Hrvatskim eljeznicama. Upute i naputci kojima se detaljnije regulira obavljanje prometa moraju biti sukladni ovom pravilniku, a donosi ih Uprava Hrvatskih eljeznica. Izmjene, dopune, ispravci i tumaenja objavljuju se u Slubenom vjesniku Hrvatskih eljeznica. 2. Za obavljanje prometa, osim ovog pravilnika, vrijede i drugi pravilnici, upute, poslovni red kolodvora, naputci i zapovijedi kojima se detaljnije propisuju uvjeti i nain obavljanja eljeznikog prometa. 3. S odredbama ovoga i drugih pravilnika, uputa i naputaka koji su u svezi sa sigurnim obavljanjem eljeznikog prometa svi zainteresirani radnici moraju biti dokazno upoznati i pouavani. 4. Svaki radnik mora imati na umu da ni jedan pravilnik ili uputa ne moe predvidjeti sve moebitne sluajeve i za njih propisati odredbe sukladno kojima se postupa. Zato se oekuje osobna inicijativa radnika da u svakom pojedinom sluaju zadri prisebnost, brzo reagira i poduzme sve to je u interesu sigurnosti prometa.

3

lanak 2.

Pruge i kolosijeci

1. eljeznika pruga (u daljnjem tekstu pruga) je sklop donjeg i gornjeg ustroja pruge, signalno-sigurnosnih, telekomunikacijskih i elektrovunih postrojenja i ureaja, ureaja za osiguravanje cestovnih i pjeakih prijelaza i ostalih postrojenja i ureaja na pruzi, signala i signalnih oznaka na pruzi, prunog pojasa i zranog prostora iznad pruge u visini 12 m odnosno 14 m kod dalekovoda napona vie od 220 kV, raunajui iznad gornjeg ruba tranice. 2. Kolodvorsko podruje jest prostor izmeu ulaznog signala s jedne strane do ulaznog signala s druge strane, a gdje tih signala nema, kolodvorsko podruje jest prostor izmeu prvih ulaznih skretnica s obiju strana. Otvorena pruga je dio pruge izmeu dva susjedna kolodvora. Granicu kolodvorskog podruja i otvorene pruge ine ulazni signali odnosno prve ulazne skretnice tamo gdje ulaznih signala nema. 3. Pruni kolosijek jest kolosijek izmeu prvih ulaznih skretnica dvaju susjednih kolodvora. Kolodvorski dio prunog kolosijeka jest dio kolosijeka na podruju kolodvora izmeu prve ulazne skretnice i ulaznog signala. Desni kolosijek kod dvokolosijene pruge jest kolosijek koji se od poetne toke prema krajnjoj toki pruge nalazi s desne strane. 4. Kolodvor i otpremnitvo opremljeni su potrebnim kolosijecima koji se nazivaju kolodvorskim kolosijecima. Glavni kolosijek jest kolosijek namijenjen za prihvat i otpremu vlaka. Glavni prolazni kolosijek jest kolodvorski kolosijek koji ini izravno produljenje prunog kolosijeka.

4

Nepravilan glavni prolazni kolosijek jest glavni prolazni kolosijek na koji vlak zbog njegove konstrukcije ulazi vonjom u pravac, a izlazi vonjom u skretanje ili obrnuto. Vie kolosijeka iste vrste i namjene ini skupinu kolosijeka. Takva skupina kolosijeka moe biti skupina prihvatno-otpremnih kolosijeka, skupina ranirnih kolosijeka, skupina ranirno-otpremnih, skupina utovarno- istovarnih kolosijeka i slino. Sporedni kolosijek jest kolosijek namijenjen za utovar i istovar vagona, za sastavljanje i rastavljanje vlakova, za smjetaj vagona za dezinfekciju i druge namjene. Krnji kolosijek jest kolosijek koji je samo sjedne strane vezan sa susjednim kolosijekom i kojega kraj zavrava prsobranom. Industrijski kolosijek jest kolosijek koji se prikljuuje u kolodvoru ili na pruzi, a rabi se za dopremu vagona za nositelja prava njegove uporabe. 5. Kolosijeci u kolodvoru obiljeavaju se arapskim brojkama tako da prvi kolosijek ispred kolodvorske zgrade nosi brojku 1, a drugi kolosijeci redom brojke 2, 3, 4 itd. Osim toga, ako je neki kolosijek podijeljen na vie dijelova, osim brojke dobiva i slovnu oznaku a, b, c itd. ovisno o tome na koliko dijelova je podijeljen. Kolosijeci se takoer mogu nazivati i prema namjeni ili prema navici kolodvorskog osoblja. lanak 3.

Slubena mjesta na pruzi

1. Za obavljanje prometnih poslova na eljeznikoj pruzi postoje sljedea slubena mjesta: a) Kolodvor je slubeno mjesto na pruzi s najmanje jednom skretnicom iz kojega se izravno ili daljinski regulira promet vlakova i u kojemu vlak otpoinje ili zavrava vonju, ili se zaustavlja, ili koje

5

prolazi bez zaustavljanja. U kolodvoru se moe obavljati ulazak i izlazak putnika te utovar i istovar robe Prema zadai u reguliranju prometa postoje: - rasporedni kolodvor. To je kolodvor u kojemu se, osim poslova propisanih za kolodvor, uvode u promet i otkazuju vlakovi, planira otprema vagona, rastavljaju i sastavljaju vlakovi te skrbi o otpremi putnika i stvari na svojemu rasporednom odsjeku. - ranirni kolodvor. To je kolodvor u kojemu se sastavljaju i rastavljaju teretni vlakovi i koji je opremljen posebnom skupinom kolosijeka i postrojenjem za manevriranje.Ranirni kolodvor istodobno je i rasporedni kolodvor. - meukolodvor. To je kolodvor koji se nalazi izmeu dvaju rasporednih kolodvora. - odvojni kolodvor. To je kolodvor iz kojega se regulira jo i prelazak vlakova s jedne na drugu odvojnu prugu. - kolodvor prelaska s dvokolosijene na jednokolosijenu prugu. To je kolodvor u kojemu dvokolosijena pruga prelazi na jednokolosijenu. - granini kolodvor. To je kolodvor u kojemu se regulira promet izmeu dviju susjednih eljeznikih uprava sukladno posebnom sporazumu i odredbama.

6

b) Odjavnica jest slubeno mjesto na pruzi iz kojega se regulira slijeenje vlakova u odjavnom razmaku. c) Rasputnica jest slubeno mjesto na pruzi u kojemu se na pruzi odvaja druga pruga. d) Otpremnitvo je slubeno mjesto namijenjeno za utovar i istovar robe. e) Stajalite jest slubeno mjesto na pruzi u kojemu se vlakovi za prijevoz putnika zaustavljaju sukladno voznom redu samo radi ulaska i izlaska putnika, a u kojemu vlak za prijevoz putnika moe poeti ili zavriti vonju. Pojedina slubena mjesta mogu imati nekoliko statusa (npr. slubeno mjesto istodobno moe biti i stajalite i otpremniivo). 2. Za slubena mjesta na prugama opremljenima telekomandnim ureajima (u daljnjem tekstu TK-pruga odnosno TK-kolodvor) osim odredaba za kolodvor vrijedi i sljedea podjela: - zaposjednuti TK-kolodvor jest TK-kolodvor stalno zaposjednut prometnikom vlakova - povremeno zaposjednuti TK-kolodvor jest TK-kolodvor zaposjednut prometnikom vlakova u odreenom vremenu - nezaposjednuti TK-kolodvor jest TK-kolodvor koji nije redovno zaposjednut prometnikom vlakova - granini TK-kolodvor jest prvi kolodvor koji nije ukljuen u telekomandni ureaj - privremeni granini TK-kolodvor jest TK-kolodvor koji u sluaju smetnji ili neispravnosti na TK-uredaju na dijelu TK-pruge preuzima zadau graninog TK-kolodvora - granini odvojni TK-kolodvor jest granini kolodvor na TK-pruzi od kojega se odvaja pruga koja nije ukljuena u telekomandu.

7

3. Na peronu ili drugom prikladnom mjestu mora biti istaknut, iz vlaka dobro vidljiv, naziv kolodvora odnosno stajalita.

lanak 4.

eljeznika vozila

1. eljezniko vozilo jest vozilo namijenjeno za kretanje po eljeznikoj pruzi (vuna vozila, putniki i teretni vagoni i eljeznika vozila za posebne namjene) s ureajem i opremom to su ugraeni u to vozilo. eljezniko vozilo moe biti: - vuno vozilo. To je eljezniko vozilo s vlastitim pogonom (lokomotive, motorni vlakovi-motorni vagoni, motorna vozila za posebne namjene). - vueno vozilo. To je eljezniko vozilo bez vlastitog pogona koje moe sluiti za javni prijevoz putnika (putniki vagon), za prijevoz stvari (teretni vagon) i za posebne namjene. - vozilo za posebnu namjenu. To je eljezniko vozilo s vlastitim pogonom ili vozilo vueno drugim vozilom, u koje ubrajamo vagone za mjerenje, provjeru, odravanje i izgradnju pruga, prunih postrojenja, kontaktne mree, provjere i mjerenja znaajki vunih vozila, vagone pomonog vlaka, druge vagone za eljeznike potrebe i pruna vozila.

8

lanak 5.

Prometni odnosno izvrni poslovi

1. Prometni poslovi ine skup poslova prijeko potrebnih za ustrojbu i obavljanje sigurnog, urednog i ekonominog prometa vlakova. Nadzornim i kontrolnim radnicima koji obavljaju poslove u svezi sigurnog i urednog tijeka eljeznikog prometa mora se omoguiti neometano obavljanje njihovih poslova. 2. Prometne poslove ine: a) sastavljanje i objavljivanje voznog reda, ustrojba prometa, upravljanje prometom i reguliranje vonje vlakova na pruzi b) ispostavljanje vuenih vozila za prijevoz putnika i stvari c) uvoenje u promet i sastavljanje vlakova d) otprema vlakova i nadzor nad njihovim prometom e) otklanjanje smetnji u prometu vlakova i f) poslovi kod vlaka na pruzi. 3. Izvrni poslovi jesu poslovi koji izravno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa ili u tehnikom pogledu omoguuju promet vlakova. Izvrne poslove ine: - prometni poslovi odnosno poslovi prijevozne ustrojbe - poslovi za vuu i eljeznika vozila - poslovi za odravanje pruga - poslovi za odravanje signalno-sigurnosnih postrojenja i telekomunikacija - poslovi za odravanje stabilnih postrojenja za elektrinu vuu.

9

Pod izvrnim jedinicama podrazumijevaju se jedinice pobrojenih poslova koje se nalaze na pruzi i koje izravno sudjeluju u osiguranju i obavljanju prometa. Pod izvrnim osobljem podrazumijeva se osoblje izvrnih poslova koje izravno obavlja i osigurava siguran i uredan promet vlakova. 4. Radnici ili skupine radnika koji na odreenim poslovima izravno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa u smislu odredaba ovog Pravilnika nazivaju se: Vlakovni dispeer - radnik koji iz sredinjeg mjesta izravno upravlja, regulira i rukovodi kretanjem vlakova na odreenom dijelu pruge odnosno na odreenim prugama Prometni dispeer - iz sredinjeg mjesta nadzire provedbu voznog reda i obavlja potrebne korekcije u provedbi voznog reda i plana prometa vlakova Vlakovni dispeer na TK-pruzi - radnik koji daljinski upravlja i regulira promet vlakova na TK-pruzi pomou TK-ureaja Prometnik vlakova - radnik koji izravno osigurava sigurno kretanje eljeznikih vozila u kolodvoru i meukolodvorskim prunim odsjecima Prometni telegrafist - radnik, koji prima i otprema brzojavke i fonograme u svezi s reguliranjem prometa vlakova i eljeznikih vozila Odjavniar - radnik koji regulira slijeenje uzastopnih vlakova u odjavnom razmaku Rukovatelj manevrom - radnik koji izravno rukovodi radom jednoga manevarskog odreda

10

Manevrist - radnik koji obavlja manevarske poslove Manevarski odred - zajedniki naziv za rukovatelja manevrom i odreeni broj manevrista Manevarsko osoblje - zajedniki naziv za osoblje vunog vozila i manevarski odred koji sudjeluju kod manevriranja Nadzorni skretniar - radnik koji sudjeluje u osiguranju voznog puta vlaka, manevriranju, obavlja pregled skretnica i uva kljueve zakljuanih skretnica Skretniar - radnik koji izravno ili sa sredinjeg mjesta rukuje skretnicama radi postavljanja voznih putova vlakova, manevarskih sastava i prunih vozila Skretniko osoblje- zajedniki naziv za nadzornog skretniara i skretniara Popisni vlakovoa - radnik koji u kolodvoru obavlja poslove potrebne za urednu i sigurnu otpremu vlaka Kolodvorsko osoblje - zajedniki naziv za prometnika vlakova, manevarski odred, skretniko osoblje, popisnog vlakovodu te drugo osoblje prometnih poslova koje sudjeluje u prometu Vlakovoa - radnik koji sudjeluje u radu vlaka u slubenom mjestu i na pruzi Manevrist na vlaku - radnik koji obavlja usputne manevarske i druge propisane poslove kod vlaka i u slubenom mjestu Kondukter - radnik koji obavlja prometne i transportne poslove kod vlaka za prijevoz putnika Vlakopratno osoblje - zajedniki naziv za vlakovou, manevriste na vlaku odnosno konduktere kod jednog vlaka

11

Strojovoa - radnik koji upravlja vunim vozilom kod vonje vlaka i manevriranja Pomonik strojovoe - radnik koji pomae strojovoi i obavlja druge poslove propisane kod vlaka Osoblje vunog vozila - zajedniki naziv za strojovou i pomonika strojovoe Osoblje vlaka - zajedniki naziv za vlakopratno osoblje i osoblje vunog vozila Pregleda vagona - radnik koji obavlja tehniki pregled vagona i tereta na vagonu odnosno tehniku pripremu vlaka i propisanu provjeru konica Voza vozila za posebne eljeznike namjene - radnik koji upravlja tim vozilom uvar cestovnog prijelaza - radnik koji sudjeluje u osiguranju prometa vlakova preko cestovnih prijelaza uvar pruge - radnik koji obavlja pregled pruge. 5. eljezniki radnici koji na odreenim poslovima izravno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa moraju ispunjavati posebne zdravstvene uvjete i biti struno osposobljeni za te poslove sukladno opim aktima kojima se ureuju ta pitanja.

lanak 6.

Obveze radnika

1. ef izvrne jedinice redovno nadzire rad koji obavljaju radnici te jedinice glede potpune i pravilne primjene propisa vezanih za sigurnost i urednost prometa.

12

2. Osim potivanja i primjene propisa radnici se moraju pridravati odredaba poslovnog reda i tehnolokog procesa rada kolodvora, plana i rasporeda rada. Svaki radnik prije samostalnog rada ili nakon dolaska na novo radno mjesto ili u drugu izvrnu jedinicu, mora upoznati mjesne prilike iz svojega djelokruga te poslovni red jedinice, to potvruje potpisom. 3. Svaki radnik osobno je odgovoran za pravilno obavljanje poslova koji proizlaze iz postupaka propisanih tijekom procesa rada, bez obzira na nazonost nadreene ili druge osobe. 4. ef jedinice odgovara za izdanu zapovijed, a odgovorni radnik za njezinu provedbu. Zapovijed se moe izdati pismeno i usmeno. 5. Ako radnik smatra daje zapovijed koju je izdala nadreena osoba protivna postojeim propisima i da dovodi u pitanje sigurnost prometa, mora na to upozoriti osobu koja je izdala zapovijed. Ako nakon radnikova upozorenja nadreena osoba ponovi usmenu zapovijed, radnik mora zahtijevati tu zapovijed u pismenom obliku. Radnik ni na pismenu zapovijed nadreene osobe ne smije obaviti zapovijedi koje bi dovele u opasnost sigurnost prometa. Takva pismena zapovijed mora se odmah proslijediti nadreenoj osobi osobe koja je izdala tu zapovijed. 6. Radnik mora nadreenoj ili nadzornoj osobi podnijeti prijavak o stanju na radnom mjestu. 7. Radnik na radnom mjestu mora nositi propisanu slubenu odnosno zatitnu odjeu, a prometnik vlakova i slubeni znak - crvena kapa. 8. Svi radnici koji izravno sudjeluju u obavljanju eljeznikog prometa i sva slubena i radna mjesta moraju imati ispravan i toan sat.

13

Ako se sa;ovi radnika ne slau, mjerodavan je slubeni sat odnosno sat prometnika vlakova. 9. Odredbe o rasporedu, predaji i primitku slube propisane su u Prometnoj uputi. 10. Ako se radnik razboli za vrijeme obavljanja rada ili ako zbog bolesti ne moe doi raditi, mora o tome obavijestiti nadreenu osobu. 11. Radnik ne smije napustiti svoje radno mjesto sve dok nije obavio sve radnje vezane uz sigurnost prometa i dok nije dobio smjenu.

lanak 7.

Vlakovi i njihova namjena

1. Vlak. u smislu prometnih propisa, ini vuno vozilo ili vozilo za posebne eljeznike namjene koje vozi samo ili s vozilima u propisanom sastavu i propisno signalizirano. 2. Prema namjeni vlak moe biti: - vlak za prijevoz putnika - vlak za prijevoz stvari (teretni vlakovi) - vlak za eljeznike potrebe i - vlak za posebnu namjenu. 3. Vlak za prijevoz putnika moe biti: - EuroCity (EC) vlak - InterCity (IC) vlak

14

- ekspresni vlak - brzi vlak - ubrzani vlak - putniki vlak - lokalni vlak - pogranini vlak i - prigradski vlak. 4. Vlak za prijevoz stvari moe biti: -ekspresni vlak - brzi vlak - izravni vlak - dioniki vlak - sabirni vlak - kruni vlak - industrijski vlak - marrutni vlak i - vojni vlak - prazni vlak

15

5. Vlak za eljeznike potrebe moe biti: - vlak za prijevoz eljeznikih radnika - lokomotivski vlak - materijalni vlak - pokusni vlak. 6. Vlak za posebne namjene moe biti: - pomoni vlak - pomono vuno vozilo - izvidniki vlak - lokomotiva krstarica i - vozilo za odravanje infrastrukture. 7. Prema potrebama prometa vlak moe biti redovan ili izvanredan. Redovnim vlakom smatra se vlak koji vozi svaki dan ili najmanje 5 dana u tjednu. Izvanrednim vlakom smatra se vlak koji ne vozi svaki dan ili vozi manje od 5 dana u tjednu.

16

Osnovnim vlakom smatra se redovni ili izvanredni vlak kojemu je vozni red unaprijed ustanovljen i objavljen voznim redom. Izvanredni vlak moe biti: - vlak po potrebi. To je vlak za koji u postojeem voznom redu postoji vozni red koji je predvien da vozi samo u sluaju potrebe - podijeljen vlak. To je vlak za koji se rabi vozni red nekoga redovnoga ili prije uvedenoga izvanrednog vlaka u promet - poseban vlak. To je vlak koji vozi od sluaja do sluaja po posebnom voznom redu. Vozni red posebnog vlaka moe biti izraen postojeim voznim redom ili se izrauje posebno - vlak za posebne namjene. To je vlak koji vozi u izvanrednim prigodama, za koji se zbog nepredvienoga i hitnog sluaja te postavljenog zadatka ne moe rabiti vozni red drugog vlaka niti izraditi poseban vozni red. Takvu vlaku pismenim nalogom propisuju se osnovni elementi voznog reda. 8. Prema vanosti tijekom prometa i reguliranja kretanja vlakova, vlakovi imaju sljedei redoslijed u rangiranju i davanju prednosti: - EuroCity (EC) vlak - InterCity (IC) vlak - ekspresni vlak - brzi vlak - ubrzani vlak

17

- putniki vlak - lokalni vlak - pogranini vlak - prigradski vlak - vlak za prijevoz eljeznikih radnika - ekspresni teretni vlak - brzi teretni vlak - vojni vlak - marrutni vlak - izravni teretni vlak - dioniki teretni vlak - vlak za posebne namjene - sabirni vlak - kruni vlak i - industrijski vlak. Vlak iz meunarodnog prometa ima prednost ispred vlaka istog ranga iz unutarnjeg prometa.

18

Pojedinim vlakovima za prijevoz putnika s obzirom na njihovu namjenu, te teretnim vlakovima iz meunarodnog prometa ili teretnim vlakovima komercijalno-poslovne vanosti moe se dati vii rang. Vojnom vlaku moe se odredili i vii rang. Vlak za posebne namjene moe imati prednost ispred svih vlakova kad je uveden u promet radi pruanja pomoi ili uklanjanja smetnji na pruzi. 9. Oznaavanje vlakova propisano je u Prilogu IV. ovog Pravilnika.

lanak 8.

Vozni red

1. Za svaki vlak mora se izraditi vozni red, objaviti i dati na uporabu zainteresiranom osoblju na nain i u obliku kako je to propisano ovim Pravilnikom i propisima Pravilnika voznog reda.

19

Glava II.

PRUNA I KOLODVORSKA POSTROJENJA

lanak 9.

Vrste prunih i kolodvorskih postrojenja

1. Pruga i slubena mjesta opremaju se prunim i kolodvorskim postrojenjima, ureajima i konstrukcijama koje tehniki omoguuju sigurno kretanje vlakova i vozila. 2. Pruna i kolodvorska postrojenja, ureaje i konstrukcije ine signali, signalne oznake i signalno-sigurnosni ureaji, ureaji na cestovnim prijelazima, telekomunikacijski ureaji, oprema i ureaji za upravljanje prometom, kolosijeci, skretnice, iskonice, sputalice i druga manevarska postrojenja u ranirnim kolodvorima, stabilna postrojenja za elektrinu vuu, vagonske vage, kontrolni tovarni profili i tovarne rampe, prsobrani, peroni, razni ureaji za odravanje i ienje vagona i drugo.

lanak 10.

Skretnice - njihov poloaj i oznaavanje

1. Skretnica je konstrukcija gornjeg prunog ustroja koja meusobno povezuje dva ili vie kolosijeka i koja omoguava prelazak vozila odnosno vlaka s jednoga kolosijeka na drugi. Skretnica se moe postavljati iz sredinjeg mjesta pomou odgovarajueg ureaja ili na samom mjestu.

20

2. Kod skretnica razlikujemo redovan i pravilan poloaj. Redovan poloaj jest poloaj u koji skretnica mora biti postavljena kada se preko nje ne obavlja vonja. Pravilan poloaj jest poloaj u koji skretnica mora biti postavljena za namjeravanu vonju. Skretnica bez obzira na poloaj mora biti ispravna, to znai da se jezici moraju priljubljivati uz glavnu tranicu. 3. Skretnice u slubenim mjestima oznaavaju se arapskim brojkama poevi od brojke 1, od poetne prema krajnjoj toki pruge. U veim kolodvorima s vie kolosijenih skupina u vorinim kolodvorima, skretnice u svakoj skupini odnosno kolodvoru mogu se oznaavati poevi od brojke 1 i znakom skupine ispred broja skretnice. Skretnice naknadno ugraene izmeu ve postojeih iznimno se mogu oznaiti i brojkama i slovima.

lanak 11.

Osiguranje skretnica

1. Osiguranim skretnicama smatraju se one skretnice koje se postavljaju i zabravljuju iz sredinjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu a zabravljuju iz sredinjeg mjesta, odnosno postavljaju se i zakljuavaju na samom mjestu. Druge skretnice smatraju se neosiguranim. 2. Vozni put preko skretnica na glavnim kolosijecima u kolodvorima te vozni put preko odvojne skretnice kojom je ostvarena veza tih kolosijeka sa sporednim kolosijecima za vonju po glavnim kolosijecima mora biti osiguran bonom zatitom.

21

Vozni put na otvorenoj pruzi preko skretnice mora biti osiguran bonom zatitom, a skretnica mora biti u tehnikoj ovisnosti s glavnim signalima. 3. Osigurane skretnice dijele se na: a) pouzdano pritvrene, koje se postavljaju i zabravljuju iz sredinjeg mjesta ili se postavljaju na samom mjestu a zabravljuju iz sredinjeg mjesta i u takvoj su tehnikoj ovisnosti s glavnim signalima da se oni mogu postaviti da signaliziraju signalni znak za doputenu vonju samo ako su skretnice postavljene za odreeni vozni put u pravilan poloaj. Te skretnice moraju biti opremljene i mehanikim ili elektrinim kontrolnim zasunom kojemu je zadatak kontroliranje ispravnog priljubljivani a jezika uz glavnu tranicu i odravanje jezika u tome poloaju za sve vrijeme dok signal signalizira signalni znak za doputenu vonju. Sve skretnice ukljuene u signalno-sigurnosni ureaj smatraju se pouzdano pritvrenima bez obzira na to postavljaju li se skupno ili pojedinano te i onda kad se postavljaju na samom mjestu okretanjem ruice ako pokazivai na postavnici signaliziraju da su skretnice u pravilnom poloaju i ako se nakon toga glavni signal moe postaviti u poloaj da signalizira signalni znak za doputenu vonju. b) pouzdano zakljuane, koje se na samom mjestu postavljaju i zakljuavaju skretnikom bravom a u kljuevnoj su ovisnosti s glavnim signalima tako da glavni signali signaliziraju signalni znak za doputenu vonju samo ako su skretnice postavljene u pravilan poloaj i u tome poloaju zakljuane, a klju zakljuane skretnice zabravljen u signalno-sigurnosni ureaj c) pritvrene, sve osigurane skretnice opisane pod a) ako nemaju mehaniki ili elektrini kontrolni zasun odnosno skretnice ukljuene u signalno-sigurnosni ureaj kod kojih se nakon skupnog postavljanja skretnica pojedinanim tasterima ili na samom mjestu glavni signal ne moe postaviti da signalizira signalni znak za doputenu vonju, ili skretnice opisane pod b) ako nisu u kljuevnoj ovisnosti s glavnim signalima.

22

aj da signalizira signalni znak za doputenu vonju, ili skretnice koje se postavljaju i zakljuavaju na samom mjestu a nemaju kljuevnu ovisnost s glavnim signalima. 4. Klju skretnike brave uva nadzorni skretniar dotino gdje I ovoga nema radnik koji rukuje skretnicom.

lanak 12.

Pregled skretnica

1. Radnici prometnih poslova moraju pregledati skretnice u svezi s njihovom uporabom i ispravnou. Nain i vrijeme pregleda skretnica propisan je Prometnom uputom. 2. Redovan tehniki pregled i odravanje skretnica obavljaju radnici graevinskih poslova.

lanak 13.

Neispravnost skretnica

1. Kad na osiguranoj skretnici doe do neispravnosti, skretnica se smatra neosiguranom sve dok se ta neispravnost ne otkloni. Skretnica se smatra neosiguranom i za vrijeme iskljuenja iz signalno-sigurnosnog ureaja zbog izvoenja radova na njemu ili na samoj skretnici. 2. Presijecanje skretnice jest nasilno mijenjanje njezina poloaja vonjom niz jeziak. 3. Preko presijeene skretnice smije se dopustiti vonja vlaka tek poto se prometnik vlakova na samom mjestu uvjeri da su jezici skretnice ispravni i da dobro priljubljuju uz glavnu tranicu. U tome

23

sluaju vozna brzina preko skretnice ne smije biti vea od 20 km/h, a vonja preko skretnice uz jeziak mora biti osigurana skretnikom bravom. Iznimni pregled presijeene skretnice prometnik vlakova mora evidentirati uz naznaku broja vlaka, ulaznoga ili izlaznog kolosijeka, broja presijeene skretnice i tonog vremena kad je pregled obavljen. 4. O svakoj presijeenoj, neispravnoj ili neosiguranoj skretnici prometnik vlakova odnosno TK-dispeer mora odmah na dokazan nain obavijestiti odgovorne radnike graevinskih poslova i poslova za odravanje signalno-sigurnosnih ureaja. Do njihova dolaska prometnik vlakova osigurava ili zabranjuje vonju preko takve skretnice. Navedene mjere provode se sve dok u odgovarajue evidencije odgovorni struni radnik ne upie broj pregledane .skretnice i brzinu kojom se smije voziti preko nje. 5. U nezaposjednutim TK-kolodvorima presijeene ili neosigurane skretnice sukladno zapovijedi TK-dispeera pregledava osoblje vlaka. Blie odredbe propisane su posebnim naputkom.

lanak 14.

Signalno-sigurnosni ureaji na pruzi i slubenom mjestu

1. Sukladno mjestu primjene u uporabi su signalno-sigurnosni ureaji za osiguranje slubenih mjesta, za osiguranje prometa u meukolodvorskom podruju i cestovnih prijelaza, ureaji koji omoguuju sredinje upravljanje prometom, ureaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak te ureaji za automatizaciju ranirnih kolodvora. 2. Glede tehniko-tehnoloskih rjeenja, u uporabi su mehaniki, elektromehaniki, relejni i elektroniki signalno-sigurnosni ureaji, njihove razliite izvedbe glede cjelovitosti te signalno-sigurnosni ureaji

24

sastavljeni kao kombinacija pojedinih dijelova navedenih vrsta ureaja. Mehaniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se osigurava slubeno mjestu kod kojega signali mogu biti u ovisnosti sa skretnicama. Elektromehaniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se rukuje iz sredinjeg mjesta i kojemu signali mogu biti u ovisnosti s poloajem skretnica. Relejni odnosno elektroniki signalno-sigurnosni ureaj jest ureaj kojim se iz sredinjeg mjesta pomou kolodvorske postavnice (u daljnjem tekstu KP) rukuje svim elementima signalno-sigurnosnog ureaja kojemu su signali obvezatno u ovisnosti s poloajem skretnica i kontrolom izoliranih odsjeka. 3. Ureaji za osiguranje prometa u medukolodvorskom podruju jesu automatski pruni blok (u daljnjem tekstu APB) i meukolodvorska ovisnost (u daljnjem tekstu MO), a sukladno tehniko-tehnolokim rjeenjima mogu biti relejni ili elektroniki. APB je signalno-sigurnosni ureaj za osiguranje uzastopnih vonji i onemoguavanje istodobnih vonji vlakova suprotnog smjera po istom kolosijeku izmeu dvaju susjednih kolodvora. MO je signalno-sigurnosni ureaj za ostvarivanje ovisnosti izlaznih signala dvaju susjednih kolodvora te kontrole slobodnosti meukolo-dvorskog prostora. 4. Ureaji za osiguranje cestovnih prijelaza jesu signalno-sigurnosni ureaji za zatvaranje cestovnih prijelaza te davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka. Prema tehniko-tehnolokom rjeenju ureaji za osiguranje cestovnih prijelaza mogu biti mehaniki, relejni i elektroniki.

25

5. Ureaj za sredinje upravljanje prometom (u daljnjem tekstu TK-ureaji) jesu ureaji za daljinsko upravljanje i nadzor nad stanjem signalno-sigurnosnih ureaja na pruzi ili dijelu pruge iz sredinjeg mjesta. 6. Ureaj za prijenos podataka i djelovanje na vlak (u daljnjem tekstu AS-ureaj) jest ureaj koji, ovisno o utjecaju signala na pruzi, brzini vlaka i postupku strojovoe, automatski zaustavlja vlak. 7. Signalno-sigurnosni ureaj na TK-pruzi i nain njegova rada isti su kao na prugama s APB-m ili MO. Vozne putove na TK-prugama osigurava TK-dispeer daljinski iz sredinje postavnice (u daljem tekstu SP). Signalno-sigurnosnim ureajima moe se rukovati i iz kolodvorske postavnice. Takvo rukovanje naziva se mjesno rukovanje. Kolodvorskom postavnicom rukuje prometnik vlakova, i to po zapovijedi odnosno odobrenju TK-dispeera. Lokalno rukovanje skretnicama, iskonicama i ureajima na cestovnim prijelazima na podruju kolodvora uz odobrenje TK-dispeera obavljaju odreeni kolodvorski radnici i osoblje vlaka. Bez zapovijedi ili odobrenja TK-dispeera prometnik vlakova smije rukovati signalno-sigurnosnim ureajem pomou KP samo kad je potrebno otkloniti iznenada nastalu opasnost u svezi sa sigurnou prometa. O uzroku takva preuzimanja mjesnog rukovanja i vremenu prestanka potrebe za njim, prometnik vlakova naknadno mora obavijestiti TK-dispeera. Kad TK-dispeer regulira promet vlakova, kod davanja zapovijedi ili odobrenja za mjesno rukovanje ureajima pomou KP ne smije prometniku vlakova izdati zapovijed ili odobriti otpremu vlaka u meukolodvorski odsjek. Iznimno, TK-dispeer moe izdati zapovijed prometniku vlakova samo kod otpreme vozila za posebne eljeznike namjene do nekog mjesta na pruzi.

26

8. Podrobniji opisi tehniko-tehnoloke opremljenosti svakoga od slubenih mjesta opremljenih signalno-sigurnosnim ureajima na pruzi s TK-ureajem ili bez njega te postupci izvrsnog osoblja vezani za rukovanje tim ureajima propisani su u naputcima za rukovanje signalno-sigurnosnim odnosno TK-ureajima, koji su sastavni dio poslovnog reda kolodvora.

lanak 15.

Sporazumijevanje kod obavljanja prometnih poslova

1. Kod obavljanja prometnih poslova sporazumijevanje se obavlja usmeno ili pomou telefonskih, teleprinterskih, radiofonskih ili informatikih ureaja. 2. Sporazumijevanje sredstvima koja omoguuju pouzdano registriranje priopenja smatra se dokaznim sporazumijevanjem. Dokaznim sporazumijevanjem smatra se i sporazumijevanje uz nazonost svjedoka. Pod svjedokom podrazumijeva se osoba i iz treega slubenog odnosno radnoga mjesta prisutna prijenosu priopenja izmeu dvaju slubenih mjesta. Kada nema treeg slubenog mjesta tada za svjedoka se koristi izvrni radnik slubenog mjesta koje daje odreeni brzojav. Radnik koji je prisutan kao svjedok mora itko supotpisati brzojav, a kolodvor traenja u produetku primljenog brzojava upisuje prezime svjedoka. 3. Priopenja koja se odnose na reguliranje kretanja vlakova daju se za dokazno: 4.Kad su ureaji za registriranje neispravni ili kad pruga nije opremljena takvim ureajima, priopenja u svezi s reguliranjem kretanja vlakova moraju se predavati uz nazonost svjedoka.

27

5. Podaci o vrstama komunikacijskih veza i o nainu na koji se rabe. nain uspostavljanja veza na pojedinim komunikacijskim vodovima i redoslijed uporabe vodova posebno se propisuju.

Glava III.

MANEVRIRANJE

lanak 16.

Ope odredbe o manevriranju

1. Pod manevriranjem podrazumijeva se svako pokretanje vozila koje nije vonja vlaka, a koje se obavlja radi njihova premjetanja s jednoga mjesta na drugo ukljuujui i rad oko zakvaivanja, otkvaivanja, usporavanja i zaustavljanja loga kretanja te osiguranje vozila od samopokretanja i odbjegnua. 2. Svako pokretanje vlaka nakon zaustavljanja u slubenom mjestu, ako nije nastavak vonje vlaka, smatra se manevriranjem. 3. Manevarski postupci podrobno se propisuju Prometnom uputom.

28

Glava IV.

KOENJE VLAKA

lanak 17.

Ope odredbe o koenju

1. Vlak se moe koiti automatskim zranim konicama, elektro-magnetnim, elektrodinamikim, hidrodinamikim i drugim kombinacijama konica. 2. Kod svakog vlaka osigurava se djelovanje najmanje onoliko konica koliko je potrebno da se od ukupne mase vlaka koi onaj dio koji odgovara postotku koenja za propisani zaustavni put. mjerodavni nagib pruge, vrstu konica odnosno koenja i najveu brzinu vlaka. 3. S obzirom na vrstu i brzinu vlaka, vrstu vagona i vrstu zranih konica, kod vlaka moe se primijeniti: - koenje brzog djelovanja - koenje sporog djelovanja. 4. Podrobnije odredbe o konicama i koenju vlakova i pojedinanih vozila ili skupine vozila propisane su Pravilnikom o konicama na eljeznikim vozilima i Uputom o koenju vlakova.

29

Glava V.

PRIPREMA VLAKA

lanak 18.

Sastavljanje vlaka

1. Kod sastavljanja vlaka primjenjuju se sve tehnike i ustrojbene mjere koje omoguuju sigurno kretanje vlaka na pruzi te rad i postupke u svezi sa zadravanjem vlaka u slubenim mjestima. 2. Ispravnost i sposobnost vagona i vozila koja se uvruju u vlak ustanovljuje se temeljem tehnikih propisa Hrvatskih eljeznica i meunarodnih propisa. 3. Ispravnost i sposobnost vagona ustanovljuje pregleda vagona. U kolodvorima gdje nema pregledaa vagona ispravnost i sposobnost vagona za ukljuenje u promet ustanovljuje kolodvorsko i vlakopratno osoblje, a tehniku ispravnost osoblje vunog vozila. 4.Vagoni odnosno vozila ne smiju prekoraiti doputeno optereenje po osovini, optereenje po duljinskom metru i tovarni profil mjerodavan za odreenu prugu. Vagoni odnosno vozila koja ne ispunjavaju uvjete iz prednjeg stavka prevoze se pod uvjetima propisanim za izvanredne poiljke. 5. Visina oni nezbijenih odbojnika iznad gornjega tranikog ruba te njihova meusobna razlika u stanju mirovanja ne smije biti vea od normi propisanih tehnikim propisima.

30

6. Posljednji vagon u vlaku mora imati ispravnu i djelujui automatsku konicu. 7. Uporaba vunih vozila za vuu vlaka s obzirom na vrstu i broj, nain uporabe i njihovo mjesto u vlaku te otprema izvan slube propisani su Uputom o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda. 8. Tehniki neispravno vozilo ili skupina vozila otpremaju se sukladno tehnikim propisima.

lanak 19.

Uvrivanje vagona u vlak za prijevoz putnika

1. U vlak za prijevoz putnika, ukoliko potrebe ne zahtijevaju drugaiji sastav, vagoni se uvruju po sljedeem redoslijedu: potanski vagon, prtljani vagon, putniki vagoni u kojima se prevoze putnici te teretni vagoni. Za uvrivanje putnikih vagona u vlakove za prijevoz putnika vrijede odredbe Prometno-transportne upute uz vozni red i odredbe Upute o koenju vlakova. U vlakove za prijevoz putnika mogu se uvrstiti i teretni odnosno drugi vagoni sukladno njihovim tehnikim znaajkama glede najvee doputene brzine i s obzirom na konstrukcijske osobine vagona, posljednji periodini popravak ili pregled i mjesto uvrivanja u vlak, propisanim odredbama tehniko-vagonskih propisa te temeljem odredaba Prometno-transportne upute uz vozni red. 2. U vlak za prijevoz putnika vagoni se moraju uvrivati po sljedeem redoslijedu: potanski vagon, prtljani vagon, putniki vagoni u kojima se prevoze putnici te teretni vagoni. Redovan sastav vlaka mora biti objavljen u Prometno-transportnoj uputi uz vozni red.

31

Energetski vagon uvruje se u vlak za prijevoz putnika sukladno tehnikim znaajkama i odredbama Prometno transportne upute uz vozni red. 3.Garniture vlakova za prijevoz putnika ine putniki vagoni s okretnim postoljem ili samo dvoosovinski putniki vagoni odnosno vagoni istih tehnikih znaajaka, 4.Ako garnitura u svom sastavu ima putnike vagone s okretnim postoljem i pulnike dvoosovinske vagone, vagoni s okretnim postoljem kao tea vozila uvruju se ispred dvoosovinski li vagona. Jedan putniki vagon s okretnim postoljem iznimno moe se uvrstiti iza dvoosovinskih putnikih vagona. 5. U nedostatku prtljanog vagona s okretnim postoljem, ispred putnikih vagona s okretnim postoljima moe se do lokomotive uvrstiti jedan dvoosovinski prtljani vagon pod uvjetom da se vlaku ne smanjuje brzina propisana voznim redom. 6. Mjerni vagoni u vlakove za prijevoz putnika uvruju se sukladno s konkretnim zahtjevom odgovarajuih poslova s obzirom na znaajke vagona i njegovu namjenu tijekom prometa vlaka. 7. Vagoni utovareni automobilima u vlak za prijevoz putnika uvruju se sukladno s Prometno-transportnom uputom uz vozni red. 8. Za uvrivanje vagona u vlakove za prijevoz putnika glede brzine vlaka mjerodavna je najvea brzina vlaka propisana voznim redom. 9. Vlakovi za prijevoz putnika ne smiju se dodavati utovareni ili prazni vagoni za prijevoz plina, vagoni utovareni stvarima koje se prevoze po odredbama Pravilnika RID te vagoni s posudama, osim vagona za prijevoz mlijeka. 10. Putniki vagoni koji nisu namijenjeni za prijevoz putnika iznimno mogu se uvrstiti na kraju vlaka uz prethodno odobrenje podrune

32

operative. Zbog uvrivanja takvih vagona ne smije se smanjivati brzina vlaka propisana voznim redom.

lanak 20.

Uvrivanje vagona i drugih vozila u teretni vlak

1. U teretni vlak mogu se uvrstiti vagoni za prijevoz stvari, prazni vagoni za prijevoz putnika odnosno putniki vagoni s pratiteljima poiljaka, slubeni vagon, potanski vagon, prtljani vagon, energetski vagon, mjerni vagon, vagoni za prijevoz automobila te vozila za posebne namjene koja ispunjavaju uvjete da se mogu uvrivati u vlak. Za uvrivanje vagona u teretne vlakove vrijede odredbe Prometno transportne upute uz vozni red. 2. Kod sastavljanja teretnih vlakova tea vozila uvruju se u vlak ispred lakih. Teka vozila, sama ili sa svojim meuvagonima, uvruju se u prednji dio vlaka ispred drugih vagona. Kod vlakova sastavljenih od praznih vagona, laki vagoni izdvajaju se samo onda kad se moraju uvrivati iza praznih vagona koji se smatraju tekim vozilima. Uputa o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda propisuje koja se vozila smatraju tekima a koja lakima. 3. Kod sabirnih i krunih teretnih vlakova vagoni se uvruju po redoslijedu usputnih kolodvora. Ako se tim vlakovima otpremaju i teka vozila, ona se uvruju u prednji dio vlaka ispred drugih vagona. 4. Uvjeti za uvrivanje vagona i vozila u teretne vlakove glede optereenja po osovini i optereenja po dunom metru, razmak osovina, brzina, vrsta konica i periodini popravak odnosno pregled propisani su tehnikim propisima.

33

5. Vie vagona utovarenih predmetima duljima od 36 m uvruje se na kraju vlaka. 6. Uvrivanje i prijevoz izvanrednih poiljaka obavlja se po posebnim propisima.

lanak 21.

Uvrivanje vagona utovarenih opasnim stvarima

1. Odredbama RID-a i propisima o manipulaciji kod prijevoza poiljaka stvari propisano je koje se stvari smatraju opasnima i pod kojim uvjetima se primaju na prijevoz odnosno pod kojim uvjetima se prevoze. Poiljke opasnih stvari koje se uvjetno primaju na prijevoz obiljeavaju se listicama za opasnost sukladno RID oznakama. 2. Vagoni utovareni opasnim stvarima prevoze se teretnim vlakovima sukladno odredbama Prometno transportne upute uz vozni red. 3. Vagoni koji su oznaeni RID listicama razreda 1 do 1.5 (opasnost od eksplozije) najmanje jednim etveroosovinskim ili dvama dvoosovinskim titnim vagonima odvajaju se od vagona oznaenih RJD - listicama razreda 3 i 4.1 ( opasnost od poara ), 4.2 (samozapaljivo), 4.3 (opasnost od pojave zapaljivog plina kod dodira s vodom) ili 5. (stvari koje izazivaju paljenje ili organski peroksidi). Vagoni s RID-listicama razreda 1 do 1.5 uvruju se ispred vagona oznaenih RID-listicama razreda 3,4.1, 4.2, 4.3 ili 5.

34

4. U jednom vlaku moe se prevoziti najvie 10 vagona s RID-!isti-com razreda od 1 do 1.5 u jednoj skupini. Ako se u vlak uvruje vie takvih skupina, izmeu njih moraju se uvrstiti etiri titna vagona kojima se ne prevoze opasne stvari. 5. Vagoni utovareni eksplozivnim stvarima s RID-listicama razreda od 1 do 1.5 moraju se odvojiti od vunog vozila najmanje jednim titnim vagonom. 6. titni vagoni mogu biti prazni vagoni ili vagoni koji nisu utovareni opasnim stvarima.

lanak 22.

Kvaenje vozila

1. Kvaenje eljeznikih vozila obuhvaa postupke zakvaivanja i otkvaivanja vozila odnosno spajanje vozila radi njihova zajednikog povezivanja kod manevarskih kretanja ili u vonji vlaka te razdvajanje vozila neposredno prije manevarskih kretanja. 2. Podrobnije odredbe o zakvaenju i otkvaivanju vozila propisane su Prometnom uputom, a kvaenje vozila automatskim sredinjim kvailom i njihovo otkvaivanje propisano je posebnom tehnikom uputom.

lanak 23.

Duljina i masa vlaka

1. Najvea duljina vlaka u metrima ovisi o korisnoj duljini glavnih kolosijeka, a najvei broj osovina o vrsti i brzini vlaka i vrsti koenja.

35

Odredbe o duljini vlaka u metrima i osovinama posebno su propisane u Uputi o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda. 2. Prekoraenje duljine vlaka glede korisne duljine glavnih kolodvorskih kolosijeka doputeno je jedino ako se vlakovi s prekoraenom duljinom meusobno ne sastaju u takvim kolodvorima. Vlak za prijevoz putnika s prekoraenom duljinom kod krianja sa suprotnim vlakovima odnosno kod sustizanja i pretjecanja smije ui u kolodvor ili proi kroz kolodvor samo kao drugi vlak. 3. Vlak bez vlakopratnog osoblja ne smije imati prekoraenu duljinu na prugama na kojima se kod sastajanja vlakova ne moe pomou signalno-sigurnosnog ureaja odnosno preko skretniara ustanoviti da je vlak cijel i potpuno uao u kolodvor. 4. Vlakovi s prekoraenom duljinom na TK-prugama mogu voziti samo iznimno uz prethodno odobrenje TK-dispeera. Kad vlak s prekoraenom duljinom prelazi preko vie dispeerskih podruja, odobrenje izdaje dispeer prometne operative. 5. Kod prekoraene duljine vlaka osoblje vlaka obavjeuje se pismenim nalogom o tome za koje kolodvore taj vlak ima prekoraenu duljinu. Od kolodvora za koje vlak ima prekoraenu duljinu obvezatno mora se traiti doputenje s naznakom duljine vlaka u metrima. 6. Masa vlaka moe bili planirana, stvarna i ukupna. Planirana masa vlaka jest masa odreena voznim redom sukladno vunoj sili lokomotive, tehnikim znaajkama pruge i planiranom sastavu vlaka

36

Stvarna masa vlaka jest masa svih vozila uvrtenih u vlak bez mase radnih lokomotiva. Kod teretnih vlakova stvarna masa ne smije biti vea od planirane. Ukupna masa vlaka jest masa koja se rabi za ustanovljivanje potrebne kone mase, a obuhvaa stvarnu masu svih vozila u vlaku: masu vunih vozila, vlastitu masu vagona, neto masu putnika, masu stvari i masu drugih vuenih vozila. 7. Podrobnije odredbe o masi vlaka i koenju propisane su u Uputi o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda i Uputi o koenju vlakova.

lanak 24.

Priprema vlaka u polaznom kolodvoru

1. U polaznom kolodvoru vlak se mora sastaviti u vrijeme propisano poslovnim redom kolodvora odnosno tehnolokim procesom rada kolodvora, tako da osoblje tehnikog pregleda vagona, vlakopratno odnosno kolodvorsko osoblje ima dosta vremena da ga pregleda, propisno primi i opremi do njegova redovitog ili predvienog polaska. Nain primopredaje putnikih garnitura propisan je tehniko-va-gonskim propisima. 2. Kad se vlak za prijevoz putnika mora osvijetliti ve u polaznom kolodvoru, to se mora obaviti odmah nakon postavljanja garniture vlaka za ulazak putnika. 3. U razdoblju grijanja vlak za prijevoz putnika prije ulaska putnika mora biti propisno zagrijan.

37

4. Podrobnije odredbe o rasvjeti, klimatizaciji i rukovanju tim ureajima propisane su tehniko-vagonskim propisima.

lanak 25.

Oprema vlaka

1. Svaki vlak mora biti opremljen signalnim sredstvima propisanima Signalnim pravilnikom. 2. Vlak za prijevoz putnika mora biti oznaen putokaznim ploama odnosno kursnim brojevima.

lanak 26.

Osoblje vlaka

1. Osoblje vlaka odreuje se prema vrsti vlaka i vunog vozila, sastavu i radnjama kod vlaka. Broj osoblja vunog vozila za zaposjedanje vunih vozila svih vrsta odreuje se propisima poslova vue, s ime mora biti upoznato kolodvorsko i vlakopratno osoblje. 2. Promet vlakova samo sa strojovoom na vunom vozilu, bez vlakopratnog osoblja, doputen je na prugama koje ispunjavaju uvjete propisane Prilogom II ovog Pravilnika. 3. Kad vlaku nije odreen vlakopratitelj, takav vlak naziva se vlak bez vlakopratnog osoblja. 4. Bez vlakopratnog osoblja mogu voziti sljedei vlakovi: - vlakovi za prijevoz putnika ako je otvaranje i zatvaranje vrata usklaeno s izmjenom putnika i ako strojovoa vodeeg vozila.

38

moe prije polaska vlaka putem odgovarajuih pokazivaa utvrditi da su vrata za ulazak odnosno izlazak putnika zatvorena. - vlakovi koji prevoze prazne putnike garniture - teretni vlakovi, osim sabirnih i vojnih vlakova - vlakovi za posebne eljeznike namjene. 5. Osoblje vlaka obavjetava se o smanjenom broju vlakopratnog osoblja, i to osoblje vunog vozila da vlak vozi bez vlakopratnog osoblja, a vlakopratno osoblje da je vuno vozilo zaposjednuto samo strojovoom. Ovo obavjetavanje obavlja se upisivanjem odgovarajuih kratica u Knjiici voznog reda. Ako se voznim redom odreena vrsta pratnje odnosno zaposjedanje mijenja, obavjetavanje se obavlja pismenim nalogom u polaznom kolodvoru odnosno u kolodvoru smjene osoblja vlaka. 6. Vlakovi za prijevoz putnika koji zavravaju odnosno zapoinju vonju u nezaposjednutom slubenom mjestu moraju imati najmanje jednog radnika vlakopratnje radi obavljanja prometnih poslova. Izuzetak od odredbe ovog stavka su motorni vlakovi kod kojih se ne ispostavljaju nove popratne isprave pri promjeni smjera vonje koji osim toga zadovoljavaju i uvjete iz toke 4. ovog lanka . 7. Kod vlaka bez vlakovoe, strojovoa odnosno voza vozila za posebne eljeznike namjene vodi podatke o kretanju vlaka. 8. Sabirni vlak prati vlakovoa i najmanje jedan manevrist na vlaku. 9. O svim promjenama kod osoblja vlaka, rasporedni odnosno polazni kolodvor vlaka obavjetava meukolodvore svog rasporednog odsjeka na prijevoznom putu vlaka te sljedei rasporedni kolodvor. 10. Kod vlaka za prijevoz putnika vlakovoa zauzima mjesto u prtljanom vagonu. Ako u vlaku nema prtljanog vagona odnosno odjeljka za vlakovou, vlakovoa zauzima prvi odjeljak u putnikom vagonu do lokomotive.

39

Kod teretnih vlakova kod kojih nema slubenog vagona vlakopratno osoblje zauzima mjesto u upravljanici vunog vozila u kojoj se nalazi strojovoa. 11. Vlakopratno osoblje kod sabirnog vlaka zaposjeda slubeni vagon. 12. Kod guranih vlakova vagon na elu vlaka mora imati ispravnu i djelatnu automatsku konicu koju zaposjeda vlakopratitelj. 13. Nain i javljanje osoblja vlaka, preuzimanje dunosti i provjera sposobnosti za obavljanje slube propisani su poslovnikom jedinice vue odnosno poslovnim redom kolodvora. 14. Kod vlaka bez vlakopratnog osoblja i u slubenim mjestima gdje nema prometnika vlakova, mjere za sigurno i uredno kretanje vlaka poduzima strojovoa.

lanak 27.

Pravo putovanja u upravljanici vunog vozila

1 .U upravljanici vunog vozila osim strojovoe i pomonika strojovoe smiju putovati samo eljezniki radnici i osobe koje imaju pismeno doputenje. Pod putovanjem u upravljanici vunog vozila podrazumijeva se putovanje u upravljanici zaposjednutoj strojovoom. Putovanje u nezaposjednutoj upravljanici je zabranjeno.

40

2. Pravo putovanja u upravljanici vunog vozila bez pismenog doputenja ima vlakopratno osoblje teretnog vlaka kad u vlaku nema slubenog vagona, vlakopratno osoblje za preuzimanje vlaka vunim vozilom poslanim za taj vlak odnosno vlakopratno osoblje nakon predaje vlaka kad se vuno vozilo vraa u domovni kolodvor, ako nema odgovarajueg vlaka za prijevoz putnika, te osobe predviene Pravilnikom za vuu, kojim su propisani uvjeti za vonju u upravljanici vunog vozila. 3. Osobe koje se voze u upravljanici vunog vozila upisuju se u putni list vlaka.

lanak 28.

Otprema osoba teretnim vlakom

1. Teretnim vlakom zabranjeno je prevoziti osobe koje nisu u slubi kod vlaka. 2. Iznimno, teretnim vlakom mogu se prevoziti: a) pratitelji poiljaka kojih je praenje propisano Zakonom o prijevozu eljeznicom i propisima CIM-a b) radnici javne sigurnosti u slubi - temeljem putnog naloga c) carinski radnici kad prate vlak - temeljem zapovijedi mjerodavne carinarnice d) potansko osoblje putujuih pota uvrtenih u teretne vlakove koje ima pravo putovanja s putujuim potama - temeljem putne isprave HPT te temeljem besplatne eljeznike karte koja im daje pravo putovanja teretnim vlakovima sukladno ugovoru o prijevozu pote eljeznicom

41

e) eljezniki radnici kod izvanrednih dogaaja odnosno otklanjanja smetnji na prunim postrojenjima - temeljem putnog naloga ili zapovijedi. 3. Sve osobe koje rabe teretni vlak za putovanje moraju imati odgovarajue prijevozne isprave. 4. Osobe koje se prevoze teretnim vlakom smjetaju se: - pratitelji poiljaka, kojih je praenje propisano Zakonom o prijevozu eljeznicom i propisima CIM-a, u putniki, slubeni ili zatvoreni teretni vagon sukladno zapovijedi o instradaciji - pratitelji poiljaka u vagone s poiljkama. Ako se u njih ne mogu smjestiti, smjetaju se u slubeni vagon ili u prazan zatvoreni vagon - radnici javne sigurnosti, carinski radnici, struni radnici Hrvatskih eljeznica u slubeni vagon, a osoblje HPT u vagon s putujuom potom. 5. U polaznom kolodvoru osobe koje se prevoze teretnim vlakom javljaju se prometniku vlakova koji njihove podatke upisuje u putni list i to: ime, relaciju putovanja i u kojem vagonu su smjeteni.

lanak 29.

Promet i pratnja vlaka

1. Pratnja vlaka koji u svom sastavu ima salonski vagon propisana je Pravilnikom prometne operative, a pratnja vojnog vlaka propisuje se za svaki po_,edini sluaj posebno. 2. Za pratitelja vlaka moe se odrediti radnik prometnih poslova koji ima poloen struni ispit za zanimanje prometnika vlakova.

42

3. Za vonju na nepoznatoj pruzi strojovoi vozne odnosno zaprene lokomotive i vozau vozila za posebne eljeznike namjene mora se odrediti radnik najmanje istoga zanimanja koji dobro poznaje dolinu prugu. Strojovoa potiskivalice mora poznavati znaajke pruge i ne moe se odrediti za vonju na pruzi koju ne poznaje.

lanak 30.

Popratne isprave vlaka

1. Za svaki vlak moraju se voditi podaci o njegovu kretanju i radu, o vunim vozilima, osoblju vlaka te o svim mjerama poduzetima radi sigurnoga i urednog prometa vlaka. 2. Oblik, uporaba i nain voenja popratnih isprava vlaka propisani su Uputom o prometnim evidencijama.

43

Glava VI.

BRZINE VLAKOVA

lanak 31.

Brzina vonje vlaka

1. Brzina vonje vlaka ovisi o vrsti vunoga i vuenog vozila te najveoj doputenoj brzini na pruzi. Temeljem tih uvjeta svakom vlaku mora se odrediti odnosno propisati kojom se najveom brzinom smije kretati. Takva propisana odnosno odreena brzina naziva se najvea brzina vlaka, koja se oznaava s Vmax. U voznom redu svakog vlaka mora se propisati njegova najvea brzina po dijelovima pruge. 2. Vlakovima kojima se mora odrediti najvea brzina i vlakovima kojima se najvea brzina ve propisana u voznom redu iz bilo kojeg razloga mora smanjiti, brzina vlaka se propisuje pismenim nalogom. 3. Pod najveom doputenom brzinom podrazumijeva se brzina koju, s obzirom na tehnike uvjete, doputaju pruga sa svojim postrojenjima, znaajke vozila, vrsta koenja, mjesto i poloaj lokomotive u vlaku te sastav vlaka. 4. Najvea doputena brzina vlaka ne smije se prekoraiti, a ne smije se prekoraiti ni najvea doputena brzina glede tehnikih znaajaka pruge, osim kod pokusnih vonji sukladno iznimnom odobrenju mjerodavnih poslova. 5. Najvea doputena brzina prema vrsti koenja i vrsti vlaka propisana je u Uputi o koenju vlakova.

44

6. Najvea brzina vlaka u posebnim sluajevima smije biti: a) kad vlak ulazi na glavni krnji kolosijek ili na prvi odsjek glavnog kolosijeka podijeljenoga na ograniene odsjeke voznog puta - 30 km/h b) kad teretni vlak ulazi na kolosijek koji na izlaznoj strani nema stalno osiguran put proklizavanja - 20 km/h c) kad vlak ulazi na kolosijek zauzet drugim vlakom ili vozilima - 20 km/h d) kad se vlak gura - 30 km/h, a na cestovnim ili pjeakim prijelazima koji nisu osigurani ureajima za osiguravanje prijelaza - 10 km/h e) kad vlak iznimno mora ui u kolodvor s opreznou - 20 km/h f) kad se materijalni vlak kree prugom zatvorenom za promet drugih vlakova ili se vraa u kolodvor te kad se iz kolodvora ponovo vraa na prugu - 30 km/h g) kad vlak iznimno vozi za vrijeme prekida rada slubenog mjesta, preko skretnikog podruja slubenog mjesta - 30 km/h h) kad vlak vozi izvanrednu poiljku - jednaka propisanoj brzini prijevoza izvanredne poiljke i i) kad je u v!ak uvrten neispravan vagon -jednaka propisanoj brzini neispravnog vagona. 7. Smanjivanje brzine vlaka ovisno o vrsti i broju vunih vozila i nainu njihove uporabe, propisano je u Uputi o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda i Uputi o koenju vlakova.

45

lanak 32.

Vozna brzina preko skretnica

1. Vozna brzina preko skretnica ovisi o tehnikim znaajkama i stariju skretnica te vrsti njihova osiguranja. Najvee doputene brzine preko skretnica propisuju se u Uputi o tehnikim normativima i podacima za izradbu i provedbu voznog reda. 2. Vozna brzina preko pritvrdenih skretnica za vonju u pravac jednaka je doputenoj brzini za vonju u skretanje i ne smije biti vea od 50 km/h. 3. Brzina kod vonje u pravac preko pouzdano zakljuanih i pouzdano pritvrdenih skretnica jednaka je najveoj doputenoj brzini na pruzi, ako nije ograniena konstrukcijskim znaajkama skretnice. 4. Ako kod pouzdano zakljuanih i pouzdano pritvrdenih skretnica skretnice na sredinjem ili izlaznom kolodvorskom podruju nisu u ovisnosti s ulaznim i izlaznim signalima a preko njih predstoji vonja uz jeziak, vozna brzina vlaka na itavom podruju ne smije biti vea od 50 km/h. 5. Brzine preko skretnica vonjom u skretanje kod pouzdano zakljuanih i pouzdano pritvrenih skretnica smatraju se ogranienim brzinama i redovno su manje od brzina propisanih kod vonji u pravac, ovisno o polumjeru i konstrukcijskih znaajaka skretnice. 6. U slubenim mjestima koja nisu opremljena izlaznim signalima vozna brzina preko skretnica ne smije biti vea od 100 km/h. 7. Vonja ogranienom brzinom vrijedi za podruje u slubenom mjestu za koje je signalizirana.

46

Ograniene brzine preko skretnica oznaavaju se u Knjiici voznog reda. U slubenim mjestima u kojima se prometni poslovi obavljaju s prekidom a koja su osigurana ulaznim signalima koji iznimno ne vrijede, brzina vlaka za vrijeme prekida ne smije biti vea od 50 km/h. 8. Kod odreivanja brzine preko skretnikog podruja odnosno kolodvorskog podruja mjerodavna je ona skretnica preko koje se mora voziti najmanjom brzinom. 9. Ako je glavni signal koji titi skretniko podruje neispravan a postoji kontrola da su skretnice u pravilnom poloaju, skretnice se smatraju pritvrenima i brzina preko njih ne smije biti vea od 50 km/ h. Ako nema kontrole da su skretnice u pravilnom poloaju, za vonju uz jeziak skretnice moraju biti osigurane skretnikim bravama i u tom sluaju brzina ne smije biti vea od 50 km/h. Ako se preko skretnica mora voziti brzinom manjom od brzine oznaene u Knjiici voznog reda, o brzini doputenoj preko skretnica osoblje vlaka mora se obavijestiti pismenim nalogom u kolodvoru u kojemu vlak po voznom redu posljednji puta staje odnosno u prethodnom kolodvoru. Kad osoblje vlaka nije obavijeteno pismenim nalogom, vlak se mora zaustaviti ispred ulaznog signala odnosno na udaljenosti zaustavnog puta od prve ulazne skretnice ako slubeno mjesto nije zatieno ulaznim signalima i usmeno ili preko sredstava za sporazumijevanje obavijestiti o vonji smanjenom brzinom. 10. Kad vonja vlaka ogranienom brzinom nije predviena Knjiicom voznog reda, osoblje vlaka obavjetava se pismenim nalogom o vonji ogranienom brzinom kad signalni znak glavnog signala za vonju ogranienom brzinom nije predsignaliziran. Ako osoblje vlaka nije obavijeteno, glavnim signalom smije se dopustiti vonja ograni-

47

enom brzinom tek nakon to se vlak ispred dotinog signala zaustavio.

48

Glava VII.

USTROJBA PROMETA

lanak 33.

Uvoenje vlakova u promet

1. Redovni vlakovi uvode se u promet za itavo vrijeme trajanja voznog reda, i to njegovim stupanjem na snagu ili kod njegove izmjene. 2. Kad se oekuje vea frekvencija putnika te se pojaanim redovnim vlakovima ne moe udovoljiti potrebama, u promet uvode se izvanredni vlakovi. 3. Izvanredne teretne vlakove u promet uvode podrune operative ili rasporedni kolodvori uz suglasnost mjerodavne podrune operative. 4. Vlakovi za posebne eljeznike namjene u promet se uvode po prikladnim trasama. 5. Posebni vlakovi uvode se u promet sukladno zapovijedi ovlatene osobe. 6. Podijeljeni vlakovi po voznom redu posebnih vlakova kojih se vozni red nalazi u Knjiici voznog reda uvode se iznimno kad ne postoje druge mogunosti za uvoenje izvanrednog vlaka u promet. 7. Za podijeljene vlakove rabi se vozni red osnovnog vlaka. Odstupanja od voznog reda odreuju se za svaki podijeljeni vlak posebno. 8. Redoslijed prometa osnovnog i podijeljenih vlakova moe se mijenjati kod kanjenja bilo kojeg vlaka. Pri tome brojevi vlakova ne smiju se mijenjati.

49

9. Redovni teretni vlak za koji nema dosta vagona mora se otkazati, osim ako neki drugi razlozi ili posebne zapovijedi ne zahtijevaju da vozi. Nain i vrijeme otkazivanja propisani su Prometnom uputom. 10. Za redovnu i pomonu vuu vlakova o kojoj je jedinica za vuu obavijetena stupanjem na snagu voznog reda vuna vozila se ne naruuju. U svakom drugom sluaju te kad je za vlak potrebna druga vrsta vunog vozila od vrste propisane u Knjiici voznog reda, vuno vozilo mora se naruili sukladno Prometnoj uputi. 11. Ako je vuno vozilo koje jedinica za vuu redovno ispostavlja ili koje je posebno narueno nepotrebno, mora se otkazati sukladno Prometnoj uputi. 12. Podrobnije odredbe o prijavljivanju vagona za otpremu, planiranju njihove otpreme, uvoenju u promet izvanrednih vlakova, voenju evidencija o vagonima propisane su Pravilnikom prometne operative i Uputom o operativnim i vagonskim evidencijama.

lanak 34.

Objavljivanje prometa vlakova

1. Promet vlakova odnosno popis redovnih i izvanrednih vlakova objavljuje se stupanjem na snagu voznog reda odnosno pri izmjenama voznog reda tijekom njegova trajanja. 2. O prometu vlakova materijalima voznog reda moraju se obavijestiti svi zainteresirani radnici slubenih mjesta i jedinica. 3. O promjenama u prometu vlakova svaki dan obavijetavaju podrune operative ili rasporedni kolodvori uz prethodnu suglasnost podrune operative jednom ili vie puta na dan, u odreeno vrijeme, svaki na svom podruju odnosno rasporednom odsjeku, ovisno od gustoi prometa, vanosti pruge, ogranienome radnom vremenu i slino.

50

Obavjetavanje o prometu vlakova izvan odreenog vremena doputeno je samo u iznimnim i hitnim sluajevima. Rasporedni kolodvor kojega rasporedni odsjek obuhvaa TK-prugu i polazne kolodvore vlakova koji se nalaze na TK-pruzi o promjenama u prometu mora se prethodno sporazumjeti s TK-dispeerom. 4. Promjena u prometu odnosno izvjee u odreeno vrijeme da nema promjena u prometu, predaje se propisanim sadrajem ili pismenim izvjeem kolodvorima, radnim mjestima i radnicima izvrne slube sukladno Prometnoj uputi. 5. Ako neki kolodvor ili slubeno mjesto na pruzi nije bilo nazono kod davanja redovnog izvjea o promjenama u prometu, naknadno e zatraiti izvjee o tim promjenama. Kod davanja izvanrednog izvjea o promjenama u prometu, slubeno mjesto koje nije nazono mora se naknadno pozvati i obavijestiti o promjenama u prometu. Kad se slubeno mjesto ni naknadno nije uspjelo izvijestiti o promjenama u prometu, polazni kolodvori obavjeuju osoblje vlaka pismenim nalogom o tome koja slubena mjesta na pruzi nisu obavijetena o prometu njihova vlaka. Kad se vlak uvodi u promet ili otkazuje samo do nekog meukolodvora ili od njega, o tome se izvjeuju i susjedni rasporedni kolodvor, zainteresirani polazni i krajnji kolodvor te meukolodvori vlaka. 6. Kad na sredstvima za sporazumijevanje nastanu potpune smetnje, a SS ureaji su ispravni, promjene u prometu vlakova priopuju se pismenim putem. Pismeno izvjee o promjenama u prometu vlakova za kolodvore alje rasporedni kolodvor koji uvodi vlak u promet, i to prethodnim vlakom koji se zadrava u svim kolodvorima i koji u krajnji kolodvor stie prije vlaka koji treba uvesti u promet. Priopavanje se moe obaviti i vlakom suprotnoga smjera odnosno

51

odnosno djelomino vlakom istoga a djelomino vlakom suprotnoga smjera. 7. Prometu posebnih vlakova kojih se vozni red ne nalazi u voznom redu, a koji nije priopen posebnom brzojavkom, priopava se pismenim izvjeem i kad je sporazumijevanje mogue. Pismenom izvjeu za svaki kolodvor prilae se vozni red posebnog vlaka. O otpremi pismenog izvjea s voznim redom posebnog vlaka kolodvori se pravodobno obavjeuju. 8. Kad se zbog neispravnosti sredstava za sporazumijevanje promet posebnog vlaka ne moe priopiti, poseban vlak ne smije voziti. 9. Promet vlakova za posebne namjene priopava se kao i promet drugih vlakova, s time to se mora naznaiti i razlog putovanja vlaka. U izvjeu o prometu vlaka za posebne namjene naznaava se najvea brzina vlaka, vrijeme polaska vlaka iz polaznog kolodvora, kolodvori u kojima vlak ima zadravanje te krajnji kolodvor ili mjesto na pruzi. 10. Prometnik vlakova izvjeuje zainteresirano kolodvorsko i pruno osoblje o svim promjenama u prometu vlakova, o kanjenjima te o prometu vlakova prije vremena. 11. Promjene u prometu osoblju pruge priopava svaki kolodvor do prvoga sljedeega, raunajui od poetne prema krajnjoj toki pruge, i to za vlakove iz oba smjera. Osoblje pruge obavjeuje se raspisom o izvanrednim poiljkama, odstupanjima od voznog reda i drugome stoje u svezi sa sigurnou prometa vlakova. Ta priopenja obavlja prethodni kolodvor u smjeru kretanja dotinog vlaka. 12. Kod priopavanja prometa posebnih vlakova kojih se vozni red ne nalazi u Knjiici voznog reda te pomonih vlakova kod izvanrednih dogaaja priopava se i vrijeme polaska iz prethodnoga i vrijeme dolaska u sljedei kolodvor.

52

13. Podrobnije odredbe o priopavanju promjena u prometu vlakova propisane su Pravilnikom prometne operative i Prometnom uputom.

lanak 35.

Izvjetavanje osoblja vlaka o prometu vlakova i sigurnosnim mjerama

1. O prometu vlakova osoblje vlaka izvjetava se voznim redom i rasporedom rada. 2. O svim promjenama u svezi sa sigurnou i urednou prometa koje su ovim pravilnikom propisane, strojovoa i vlakovoa izvjetavaju se pismenim nalogom. Pismeni nalog mora se ispisati itko. 3. Sve zapovijedi i izvjea koja se mogu pravodobno predvidjeti, mogu se za odreeno vremensko razdoblje posebnim pismenim zapovijedima unaprijed priopavati osoblju vlaka. 4. Zapovijedi ili izvjea o mjerama stalnog znaenja daju se osoblju vlaka pismenim nalogom samo do roka koji je u zapovijedi propisan, ali ne manje od 10 dana. 5. Podrobnije odredbe o pismenom nalogu propisane su Uputom o prometnim evidencijama. 6. Pismeni nalog vlakovoi odnosno strojovoi osobno uruuje prometnik vlakova, a iznimno i drugi kolodvorski radnik, to se propisuje poslovnim redom kolodvora. Kod predaje pismenog naloga prometnik vlakova ili drugi kolodvorski radnik koji predaje pismeni nalog vlakovoi odnosno strojovoi usmeno mora priopiti njegov sadraj. Primatelj pismenog naloga njegov sadraj mora priopiti podreenim radnicima odnosno drugome osoblju vlaka.

53

Na TK-prugama zapovijedi strojovoi odnosno vlakovoi daje TK-dispeer. TK-dispcer strojovou odnosno vlakovou moe obavijestiti takoer preko prometnika vlakova. O danom priopenju strojovoi odnosno vlakovoi prometnik vlakova mora obavijestiti TK-dispeera. 7. Ako vlak vozi sa zapregom strojovoi vozne i strojovoi zaprene lokomotive predaje se po jedan primjerak pismenih naloga ispostavljenih za dionicu pruge na kojoj vlak vozi sa zapregom. 8. U kolodvoru u kojemu se zaprega izvrtava iz vlaka, strojovoa zaprene lokomotive predaje strojovoi vozne lokomotive sve naloge primljene do toga kolodvora. 9. Strojovoi potiskivalice uruuje se poseban nalog. Pismeni nalog za potiskivalicu koja se vraa s pruge ispostavlja prometnik vlakova u kolodvoru u koji se potiskivalica vraa, i to za odlazak i povratak. 10. U pismenom nalogu kojim se strojovoa odnosno vlakovoa izvjetavaju da glavni signal ne vrijedi, da je neuporabljiv ili da se njime na rukuje, navodi se vrsta i broj signala uz primjedbu o kakvoj smetnji se radi. 11. Polazni odnosno rasporedni kolodvor obavezan je ispostaviti pismeni nalog s obavijestima za svoj rasporedni odsjek o smanjenoj brzini vlaka (zbog lagane vonje, nedovoljne kone mase i dr.), prekoraenoj duljini vlaka, izuzetnom zaustavljanju vlaka u slubenim mjestima i promjeni sastava osoblja vlaka. 12. Ako vlak vozi preko vie rasporednih odsjeka, rasporedni kolodvor u kojem vlak nema zadravanje treba brzojavkom obavijestiti polazni odnosno najblii prethodni rasporedni kolodvor u kojem vlak ima zadravanje po voznom redu o potrebi obavjetavanja vlaka pismenim nalogom.

54

13. Kolodvor koji po zahtjevu drugog kolodvora obavjetava osoblje vlaka, odmah po uruenju pismenog naloga mora o tome dati povratnu obavijest. Ako povratna obavijest o uruenju naloga ne stigne prije dolaska vlaka u kolodvor koji je traio obavjetavanje pismenim nalogom, u tom kolodvoru vlak mora biti zaustavljen i osoblju vlaka se mora uruiti pismeni nalog. 14. Pismenim nalogom obvezatno se obavjetava i izdaju zapovijedi: a) o nevaenju stalnih signala, iznimnom nevaenju glavnih signala, neuporabljivosti glavnih signala zbog neispravnosti b) o iznimnom ulasku, izlasku, ulasku i izlasku u skretanje i iznimnom zaustavljanju u slubenom mjestu c) o vonji nepravilnim kolosijekom i voznoj brzini vlaka po njemu d) o vonji pri ulasku ili izlasku iz kolodvora s opreznou i laganoj vonji e) o najveoj brzini vlaka za posebne namjene f) o smanjenoj propisanoj brzini vlaka g) o prekoraenoj duljini vlaka h) 0 promjeni naina potiskivanja vlaka te dijelu pruge na kojemu se obavlja potiskivanje i) da je u slubenim mjestima s ogranienim radnim vremenom nastao prekid slube ili da je sluba zapoela u sluaju kanjenja vlaka odnosno da sluba jo traje u sluaju otpreme vlaka prije vremena, ako to za dotini vlak u voznom redu nije predvieno

55

j) o manevriranju pokraj signala "Granica manevriranja" i manevarskoj vonji pokraj ulaznog signala k) o promijenjenoj pratnji vlaka i vrsti vunog vozila 1) o neispravnom ureaju na cestovnom prijelazu i o iznimno nezaposjednutom cestovnom prijelazu; sadraj pismenog naloga u tome sluaju glasi: Izmeu kolodvora ____ i kolodvora _____ cestovni prijelaz u kilometru____je neosiguran.; sadraj naloga je takav i u sluaju kada se ne moe dati pred najava odnosno kada pred najava nije potvrena. m) o uvrivanju izvanredne poiljke u vlak s propisivanjem potrebnih mjera sigurnosti n) osoblju podijeljenog vlaka o odstupanjima glede zadravanja u pojedinim slubenim mjestima u odnosu na osnovni vlak o) o privremeno postavljenim prijenosnim signalima za elektrinu vuu p) o vonji vlaka sa sputenim strujnim oduzimaem kad to nije signalizirano r) o zaustavljanju vlaka ispred prilaznog signala zbog ekanja na zapovijed za ulazak u kolodvor s) o izvjeivanju pomonog vlaka o mjestu gdje se nalazi vlak kojemu se prua pomo ) o smetnjama na prunim i lokomotivskim AS-ureajima i odreivanju brzine viaka ako je potrebno t) o neispravnosti ureaja TK, APB i MO, o nevaenju prostornih signala i uvoenju kolodvorskog razmaka u) o vonji vlaka preko nezaposjednutih rasputnica i pregledu skretnica

56

v) o prometu vlakova preko nezaposjednutih kolodvora na TK i ostalim prugama. z) o brzini vlaka s neispravnom odnosno nedjelatnom nagibnom tehnikom, na temelju obavijesti dobivene od strojovoe; takvom vlaku mora se odrediti brzina u skladu s brzinom pogodnoga vlaka bez nagibne tehnike iz tablice 2 knjiice voznog reda; sadraj pismenog naloga u takvom sluaju glasi: Zbog neispravnosti nagibne tehnike vozile brzinom odreenom u knjiici voznog reda za vlak ___. Zadravanja imate u sljedeim kolodvorima:_______________. Eventualna zadravanja u drugim kolodvorima imate iz prometnih razloga.; ako postoji jo neka razlika u odnosu na podatke iz vlastitoga voznog reda i to se mora upisali u pismenom nalogu. 15. Ako strojovoa odnosno voza vozila za posebne eljeznike namjene primijeti signalni znak 66: "Lagano", a pismenim nalogom nije obavijeten o laganoj vonji, brzinu vonje mora prilagoditi tako da vlak odnosno eljezniko vozilo moe stati ispred signalnog znaka 60: "Stoj" ili nastaviti vonju smanjenom brzinom od mjesta na kojem je eventualno postavljen signalni znak 67: "Poetak lagane vonje". 16. Pismeni nalozi istog sadraja ispostavljaju se u onoliko primjeraka koliko je radnika potrebno obavijestiti tim nalogom.

57

Glava VIII.

UPRAVLJANJE PROMETOM I REGULIRANJE PROMETA VLAKOVA

lanak 36.

Temeljni uvjeti za kretanje vlakova

1. Promet suprotnih i uzastopnih vlakova regulira se traenjem i davanjem doputenja odnosno privole i davanjem odjave. 2. Doputenja, najave i odjave daje i prima osobno prometnik vlakova, a najave prima te odjave daje i prima i odjavniar. 3. Iznimno po zapovijedi prometnika vlakova doputenja, najave i odjave daje prometni telegrafista. U takvom sluaju doputenje i odjava moraju se upisati u odreenu evidenciju propisanu Uputom o prometnim evidencijama, a prometnik vlakova mora ovu potpisati prije otpreme. 4. Uzastopni vlakovi smiju slijediti samo u propisanome prostornom razmaku. 5. Za reguliranje slijeenja vlakova u prostornom razmaku pruge mogu biti podijeljene na: - kolodvorske prostome odsjeke kad dva susjedna kolodvora reguliraju slijeenje vlakova u kolodvorskom razmaku - odjavne prostorne odsjeke u kojima dvije susjedne odjavnice, ili kolodvor i susjedna odjavnica reguliraju slijeenje vlakova u odjavnom razmaku - blokovne prostorne odsjeke kod kojih se promet uzastopnih vlakova regulira automatskim postavljanjem prostornih signala u poloaje

58

poloaje koji signaliziraju signalne znakove za zabranjenu dotino doputenu vonju od strane vlaka. Automatsko signaliziranje signalnog znaka "Stoj" prolaskom ela vlaka pokraj glavnog signala obavit e se na prugama osiguranima relejnima i elektronikim signalno-sigurnosnim ureajima nakon 50 m od mjesta ugradnje dotinog glavnog signala. Osim prostornog razmaka, kod slijeenja vlakova u odjavnom i blokovnom razmaku mora se osigurati i razmak u vremenu slijeenja vlakova kako bi se izbjeglo njihovo zaustavljanje ispred prostornih signala zbog nejednakog vremena vonje vlakova kroz prostorne odsjeke. 6. U jednome prostornom odsjeku, na istom kolosijeku i u isto vrijeme smije se nalaziti samo jedan vlak. 7. Traenje i davanje doputenja odnosno privole obvezatno je na jednokolosijenim prugama i na dvokolosijenim prugama kod jed-nokolosijenog i obostranog prometa. Na dvokolosijenim prugama kod dvokolosijenog prometa moe se iznimno propisati obveza traenja i davanja doputenja. Najave i davanje odjave obvezatno je na svim prugama. Na APB i MO prugama pod odjavom podrazumijeva se oslobaanje prostornog odsjeka odnosno prostornog signala po prethodnom vlaku. 8. U odredbama ovog Pravilnika treba podrazumijevati pod: - krianjem - sastajanje dvaju vlakova iz suprotnih smjerova u kolodvorima kod jednokolosijenog prometa - pretjecanjem - sastajanje dvaju ili vie vlakova istog smjera u kolodvoru jednokolosijene ili dvokolosijene pruge iz kojega se uzastopni vlak otprema ispred prethodnog vlaka

59

- mimoilaenjem - sastajanje dvaju vlakova suprotnih smjerova na dvokolosijenim odnosno usporednim prugama u kolodvoru ili na pruzi, kad jedan i drugi voze svojim odreenim kolosijekom, prije i poslije takva sastajanja - sustizanjem - sastajanje dvaju ili vie vlakova istog smjera u kolodvoru jednokolosijene ili dvokolosijene pruge kad se vlak koji je stigao prije otprema ispred vlaka koji je stigao poslije, odnosno na usporednim prugama sastajanje dvaju vlakova istog smjera na pruzi ili u kolodvoru kad ijedan i drugi vlak voze svojom odreenom prugom. Krianja, pretjecanja, mimoilaenja i sustizanja zajedniki nazivaju se sastajanja.

lanak 37.

Rezerviran

60

lanak 38.

Reguliranje prometa vlakova na prugama koje nisu opremljene ureajima APB, MO ili TK

1. Na jednokolosijenim i na dvokolosijenim prugama kod jedno-kolosijenog prometa obvezatno je traenje doputenja. 2. 2a vlak za posebne namjene doputenje se trai i daje na svim prugama. Traenje doputenja na dvokolosijenim i usporednim prugama za vlak s izvanrednom poiljkom s prekoraenim tovarnim profilom je obvezatno. 3. Doputenje se trai najranije 10 minuta prije polaska vlaka. 4. Davanje doputenja jest potvrda sljedeeg kolodvora da nije otpremio i da nee otpremiti suprotni vlak ili pruno vozilo u smjeru kolodvora koji trai doputenje te da ponueni vlak moe primiti u kolodvor. 5. Doputenje se trai fonogramom:

61

"Primate li vlak hr......(prezime prometnika vlakova)". Doputenje se daje fonogramom: "Vlak br. .....primam (prezimeprometnika vlakova)". 6. Ako se predvidi da vlak nakon dobivanja doputenja nee krenuti u roku od 10 minuta, o tome se fonogramom mora obavijestiti kolodvor koji ie dao doputenje: "Ponitava se doputenje za vlak hr....... (prezime prometnika vlakova) ". 7. Kad nezakvaena potiskivalica potiskuje vlak samo do odreenog mjesta na pruzi, odakle se vraa natrag u kolodvor, doputenje se trai fonogramom: "Primale li vlak br...... s nezakvaenom potiskivalicom koja se vraa (prezimeprometnika vlakova)". Upitani kolodvor tada daje doputenje fonogramom: "Vlak br......s nezakvaenom potiskivalicom koja se vraa primam (prezime prometnika vlakova)". 8. Kod traenja i davanja doputenja za vlak kojim se prevozi izvanredna poiljka s prekoraenim tovarnim profilom, u fonogramu doputenja iza broja vlaka mora se navesti "s izvanrednom poiljkom". Prije otp'eme vlaka s izvanrednom poiljkom s prekoraenim tovarnim profilom za koji je zabranjeno mimoilaenje sa svim vlakovima na pruzi, kolodvori na dvokolosijenim i usporednim prugama susjednom kolodvoru moraju dati upozorenje: "Vlak br......s izvanrednom poiljkom poi e iz kolodvora...... u .... h .... min. Do dolaska u kolodvor.....drugi kolosijek (usporedna

62

pruga) od.... h .... min. do ....h.... min. neprohodan je za sve vlakove i pruna vozila (prezime prometnika vlakova). Kolodvor kojemu se daje to upozorenje potvruje primitak rijeju razumio. Ako pruge idu usporedno samo jednim dijelom, kolodvor koji je zajedniki za obje pruge daje upozorenje susjednom kolodvoru jedne i druge pruge kad on otprema vlak s izvanrednom poiljkom. Kad kolodvor primi upozorenje od susjednog kolodvora jedne pruge, to upozorenje odmah mora proslijedili susjednom kolodvoru druge pru- 9. Kad vlak vozi s prekoraenom duljinom te kad se otprema nepravilnim kolosijekom, kod (raenja i davanja doputenja ono se dopunjuje odgovarajuim priopenjem. 10. Kod krianja, odjava se daje i doputenje trai istodobno fonogramom: Vlak br......ovdje, primale li vlak br......(prezime prometnika vlakova). Kad se vlak otprema neposredno nakon dolaska vlaka iz suprotnog smjera, doputenje se moe traiti uvjetno i prije davanja odjave: Kad prispije vlak br. ....., primate li vlak br...... (prezime prometnika vlakova). Fonogram uvjetnog doputenja glasi: Kad vlak br......prispije onamo, primam vlak br...... (prezime prometnika vlakova). Zabranjeno je traenje i davanje uvjetnog doputenja prije dolaska potiskivalice koja se s pruge vraa u kolodvor.

63

11. Kod otpreme uzastopnih vlakova u kolodvorskom razmaku, doputenje se trai tek nakon primitka odjave. Kod prometa uzastopnih vlakova doputenje za uzastopni vlak moe se traiti nakon najavljivanja vlaka sljedeem kolodvoru istodobno fonogramom: Vlak br,.....ode u.....(sali minuta) i kad prispije onamo, primate li uzastopni vlak br,.....(prezime prometnika vlakova). Tada se doputenje za uzastopni vlak daje zajedno s odjavom za prethodni vlak fonogramom: Vlak br......ovdje.primam vlak br,.....(prezime prometnika vlakova). 12. Kod otpreme uzastopnih vlakova u odjavnom razmaku, doputenje se trai nakon primitka odjave za prethodni vlak od prve sljedee odjavnice odnosno kolodvora. 13. Doputenje za uzastopni vlak koji vozi iza vlaka s nezakvaenom potiskivalicom trai se i daje nakon povratka potiskivalice s pruge u kolodvor koji trai doputenje. Svaki povratak potiskivalice s pruge u kolodvor nakon potiskivanja javlja se susjednom kolodvoru, odnosno mora se dati odjava. 14. Doputenje za otpremu vlaka prije vremena trai se od susjednog kolodvora fonogramom: Primate li vlak br......prije vremena (prezime prometnika vlakova). Ako susjedni kolodvor moe primiti vlak prije vremena, daje pristanak fonogramom: Vlak br......prije vremena primam (prezime prometnika vlakova).

64

Ako kolodvor iz prometnih ili drugih opravdanih razloga ponueni vlak ne moe primiti prije vremena, daje fonogram: "Ne, vlak br. ..... ne primam prije vremena (prezime prometnika vlakova)". 15. Ako upitani kolodvor iz nekog razloga ne moe dati dopuStenje, daje fonogram: "Neka eka vlak br......(prezimeprometnika vlakova)". Kad prestane razlog zbog kojega je primitak vlaka odbijen, kolodvor koji je odbio primitak vlaka sam daje doputenje za prethodno ponueni vlak. 16. 0 svakom odbijanju primitka vlaka prometnik vlakova koji je dobio zabranu mora obavijestiti vlakovnog odnosno prometnog dispeera. 17. Odlazak vlaka iz kolodvora mora se prijaviti susjednom kolodvoru i svim slubenim i radnim mjestima izmeu njih koja sudjeluju u reguliranju prometa. Prijavljivanje odlaska vlaka naziva se najava, koja se daje odmah nakon odlaska odnosno prolaska vlaka. Najava glasi: " Vlak br......ode (proao) R ili u.... (sat i minuta) ili prije vremena u .... (sat i minuta)". Ako je vozno vrijeme izmeu dvaju slubenih mjesta manje od 5 minuta, onda kolodvor daje izvjee o odlasku vlaka najkasnije 5 minuta prije njegova vjerojatnog odlaska. To izvjee naziva se prednajava. uvarima cestovnih prijelaza koji nisu zatieni glavnim signalima vonja vlaka ili vozila mora se prednajaviti najkasnije 7 minuta prije vjerojatnog odlaska vlaka iz kolodvora. uvari cestovnih prijelaza primljenu prednajavu moraju potvrditi. Na prugama koje nisu opremljene ureajima za registriranje prednajava se daje u prisutnosti svjedoka.

65

Prednajava glasi; "Vlak br. .....poi e iz..... (naziv slubenog mjesta) u .... (sat i minuta) - (prezime prometnika vlakova)". 18. Najave i prednajave koje se daju rasputnicama ili se primaju od njih ne evidentiraju se u susjednim kolodvorima, osim prednajave kada radnik koji zaposjeda rasputnicu osigurava promet na cestovnom prijelazu. 19. Glavni signali za izlazak odnosno prolazak vlaka ne smiju se postaviti tako da signaliziraju signalni znak za doputenu vonju ako od uvara cestovnog prijelaza nije primljena potvrda prednajave. Osiguranje voznog puta i signaliziranje glavnih signala u kolodvoru koji daje prednajavu ne ovisi o prednajavljivanju slubenim i radnim mjestima koja jesu zatiena glavnim signalima. 20. Potvrdu prednajavljivanja daju samo uvari cestovnih prijelaza i slubena mjesta koja nisu zatiena glavnim signalima. Potvrda se daje pod brojem s nazivom cestovnog prijelaza odnosno slubenog mjesta i prezimenom radnika. 21. Ako je sporazumijevanje s uvarom cestovnog prijelaza nemogue, kolodvor postupa kao daje cestovni prijelaz nezatien. 22. Kolodvori i odjavnice odjavom prethodnom slubenom mjestu potvruju daje prethodni prostorni odsjek slobodan. Odjava se uvijek daje samo od jednoga do drugoga slubenog mjesta posebno za svaki vlak, odmah nakon njegova dolaska odnosno prolaska. Kad je vlak potpuno i cijel uao u kolodvor signaliziran signalnim znakom "Kraj vlaka" i kad je za njim ulazni signal postavljen u poloaj

66

poloaj koji signalizira signalni znak Stoj, prometnik vlakova obavjeuje prethodni kolodvor fonogramom: Vlak br......ovdje (prezime prometnika vlakova). Ako pruge idu usporedno samo jednim djelom pruge izmeu dvaju kolodvora, kolodvor koji je otpremio vlak u koji je uvrtena izvanredna poiljka s prekoraenim tovarnim profilom, nakon primitka odjave od sljedeeg kolodvora mora o tome obavijestiti sljedei kolodvor na usporednoj pruzi fonogramom: Vlak br......s izvanrednom poiljkom stigao u kolodvor.....(prezime prometnika vlakova). Kad je vlak proao pokraj prostornog signala najmanje 50 m, odnosno preko skretnice na rasputnici koja je ujedno i odjavnica, odjavniar nakon to se uvjerio daje zavrni signal na vlaku, postavlja signal u redovan'poloaj, poziva prethodni kolodvor odnosno odjav-nicu i predaje fonogram: Vlak br......ovdje (prezime odjavniara). Ako je prema prijavi odlaska vlaka odnosno najavi prethodnog kolodvora prolo 5 minuta od vremena vjerojatnog dolaska odnosno prolaska vlaka u kolodvor odnosno prolaska vlaka pokraj odjavnice a vlak nije prispio, slubeno mjesto koje oekuje dolazak odnosno prolazak vlaka mora odmah obavijestiti prethodni kolodvor odnosno odjavnicu da vlak jo nije prispio i to ne ekajui da prethodno slubeno mjesto pouri odjavu. Rasputnica u svakom sluaju mora odmah o tome obavijestiti jo i prethodnu odjavnicu te prvi sljedei kolodvor. Isti je postupak kad kolodvor predvia da e pred ulaznim signalom vlak zadrati dulje od 5 minuta.

67

lanak 39.

Reguliranje prometa vlakova na prugama opremljenima APB,

MO i TK

1. Promet regulira prometnik vlakova pomou kolodvorskoga signalno-sigurnosnog ureaja, a na TK-pruzi TK-dispeer pomou sredinje postavnice. 2. Prije otpreme vlaka iz kolodvora na jednokolosijenoj pruzi i na dvokolosijenoj pruzi s obostranim prometom, mora se traiti privola od susjednog kolodvora. Privola se trai i daje uporabom odgovarajuih tastera na kolodvorskoj postavnici. Davanjem privole svi prostorni signali za odnosni smjer postavljaju se da signaliziraju signalni znak za doputenu vonju. Istodobno onemoguuje se da izlazni signali kolodvora koji je dao privolu signaliziraju signalni znak za doputenu vonju u smjeru kolodvora kojem je dana privola, Privola se trai samo za prvi vlak radi otpreme kojega mora se izmijenili postojei smjer vonje za koji je postojala privola. Privola dana za odreeni smjer vrijedi do njegove promjene. Kolodvor koji trai privolu na zahtjev kolodvora od kojega se trai mora ga obavijestiti za koji je vlak trai. Na dvokolosijenoj pruzi kod vonje po pravilnom kolosijeku privola se ne trai niti daje. Za vlakove za posebne namjene obvezatno je traenje i davanje doputenja. 3. Uzastopni vlak moe se otpremiti iz kolodvora nakon to prethodni vlak oslobodi prvi prostorni odsjek, imajui u vidu i propisane intervale slijeenja.

68

4. Za vlakove koji voze prije vremena mora se traili doputenje od sljedeeg kolodvora. Na TK-prugama o prijevremenoj vonji vlaka odluuje TK-dispeer. Prometnici vlakova graninih TK-kolodvora za prijevremenu otpremu vlaka koji se otprema na TK-prugu moraju traili pristanak TK-dispeera, a za vlak koji se otprema prije vremena s TK-pruge TK-dispeer trai pristanak prometnika vlakova graninog TK-kolodvora odnosno vlakovnog dispeera. 5. Vlak kojim se prevozi izvanredna poiljka mora se posebno najaviti sljedeem kolodvoru. Na TK-prugama vlak kojim se prevozi izvanredna poiljka TK-dispeer posebno najavljuje graninom TK-kolodvoru odnosno granini TK.-kolodvor TK-dispeeru. Traenje doputenja na dvokolosijenim prugama i na usporednim prugama obvezatno je za vlak kojim se prevozi izvanredna poiljka s tovarnim profilom prekoraenim u irinu. Ako pruge idu usporedno samo jednim djelom izmeu dvaju kolodvora, kolodvor koji je otpremio vlak u koji je uvrtena izvanredna poiljka s prekoraenim tovarnim profilom, nakon primitka odjave od sljedeeg kolodvora o tome mora obavijestiti sljedei kolodvor na usporednoj pruzi fonogramom: Vlak br......s izvanrednom poiljkom stigao u kolodvor.....(prezime prometnika vlakova). Kad su sredstva za sporazumijevanje neispravna, vlak s izvanrednom poiljkom koja prekorauje tovarni profil u irinu ne smije se otpremati.

69

6. Prometnik vlakova u sljedeem kolodvoru temeljem praenja kretanja svih vlakova procjenjuje moe li primiti sve uzastopne vlakove. Za uzastopni vlak za koji se ne trai privola a koji se iz opravdanih razloga ne moe primiti u kolodvor, prometnik vlakova na vrijeme mora obavijestiti prethodni kolodvor fonogramom: Neka eka vlak br......(prezime prometnika vlakova). Odmah im se steknu uvjeti za primitak dotinog vlaka, prometnik vlakova bez traenja daje doputenje fonogramom: Vlak br......primam (prezimeprometnika vlakova). Na dvokolosijenim prugama na kojima nije propisano traenje i davanje doputenja, obvezatna je prijava dolaska uzastopnog vlaka fonogramom: Vlak br......dolazi (piezime prometnika vlakova). 7. Za vlakove koji naputaju TK-prugu TK-dispcer trai doputenje od prometnika vlakova u graninom TK-kolodvoru. Prometnik vlakova u graninom TK-kolodvoru od TK.-dispeera trai doputenje za otpremu vlaka na TK-prugu. Osim doputenja u sluajevima iz prethodnih dvaju stavaka trai se i privola, Kad su ureaji za traenje i davanje privole odnosno ureaji APB ili MO ispravni, granini kolodvor ne daje odjavu TK-dispeeru i obrnuto. Nain reguliranja prometa, traenje i davanje privole i odjave izmeu TK-dispeera i graninoga odvojnog TK-kolodvora kad se od TK-pruge odvaja pruga koja nije opremljena telekomandom propisan je naputkom za rukovanje signalno-sigurnosnim ureajem i ureajem TK za dotinu prugu.

70

8. Doputenje, odjave i najave za vlakove na TK-prugama TK.--kolodvori ne daju jedni drugima za vrijeme dok TK-dispeer preko telekomande regulira li promet vlakova. O vlakovima koji e u kolodvoru obavljali rad, TK-dispeer pravodobno obavjeuje prometnika vlakova. 9. Sve odredbe ovog lanka koje se odnose na TK-kolodvor vrijede i za granine odvojne TK-kolodvore kad otpremaju i primaju vlakove na TK-pruge i s njih. 10. Promet izmeu podruja dvaju TK-dispeera regulira se dogovorno. 11. Na prugama opremljenim ureajima APB, MO i TK, /a cestovne prijelaze koji nisu zatieni glavnim signalima vrijede odredbe koje se odnose na davanje najave i prednajave kao i za cestovne prijelaze koji se nalaze na prugama koje nisu opremljene ureajima APB, MO i TK.

71

Glava IX.

PRIMITAK I OTPREMA VLAKA

lanak 40.

Osiguranje voznog puta

1. Svakomu redovnomu i izvanrednom vlaku voznim redom unaprijed se odreuje i propisuje redovan ulazni odnosno izlazni kolosijek. 2. Za podijeljene vlakove kao ulazni odnosno izlazni kolosijek vrijedi kolosijek koji je propisan za osnovni vlak. 3. Redovni ulazni kolosijeci za vlakove objavljene voznim redom kolodvorskom osoblju odreuju se poslovnim redom kolodvora, a objavljuju se u izvatku iz voznog reda. 4. Kad u kolodvor dolazi vie vlakova, pojedinim vlakovima odreuje se kolosijek tako da vlakovi koji nemaju zadravanje prolaze kroz glavni prolazni kolosijek. Kada se radi o vlakovima za prijevoz putnika, mora se voditi rauna da vlak koji ulazi ili izlazi ne ugroava sigurnost putnika. 5. Za ulazak, izlazak i prolazak vlaka osigurava se vozni put. 6. Osiguranje voznog puta