PROJEKTIRANJE, GRAĐENJE I NADZOR - novigrad.hr · toplinskoj zaštiti u zgradama NN, br. 79/05, Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama s invalidit etom i smanjene

PROJEKTIRANJE, GRAĐENJE I NADZOR

Kandlerova 6 Poreč, Hrvatska tel & fax : 052 /452–515; 452-802 gsm: 098/219-899; 098/608-425 e-mail: [email protected] Račun: 2484008-1100214484 (kod Raiffeisen Bank) Račun: 2380006-1110009425 (kod IKB Umag) OIB 83583220764

KNJIGA V

GLAVNI PROJEKT

Projekt instalacija vodovoda i kanalizacije

PROJEKTANT: mr.sc. Dino Ružić, dipl.ing.građ.

SURADNIK: mr.sc. Danijel Simonetti, dipl.ing.građ.

GLAVNI

PROJEKTANT:

dr.sc. Idis Turato, dipl.ing.arh.

DIREKTOR: mr.sc. Dino Ružić, dipl.ing.građ. BROJ PROJEKTA: G-33/2012

ZAJEDNIČKA

OZNAKA PROJEKTA: GP/GD 519/11

DATUM: 05/2013

NARUČITELJ: GRAD NOVIGRAD Veli Trg 1

Novigrad

LOKACIJA: k.č. 289,

sve K.O. Novigrad

GRAĐEVINA: REKONSTRUKCIJA KINO DVORANE U NOVIGRADU

Elaborat broj:G-33/2012

Poreč, svibanj 2013. Strana:2.

SADRŽAJ:

I / OPĆA DIO

1. Popis svih knjiga

2. Imenovanje Glavnog projektanta

3. Registracija djelatnosti tvrtke

4. Imenovanje projektanta

5. Rješenje o upisu u imenik HKAIG

6. Izjava o usklađenosti projekta s odredbama posebnih zakona i propisa

7. Posebni uvjeti

8. Primjenjeni zakoni i propisi

9. Program konstrole i osiguranja kvalitete

II / TEHNIČKI DIO

1. Tehnički opis

2. Tehnički uvjeti

3. Hidraulički proračun

3.1. Instalacije kanalizacije

3.2. Oborinska odvodnja

3.3. Vodovodne instalacije

4. Shematski prikaz instalacija



NARUČITELJ: GRAD NOVIGRAD


LOKACIJA: k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290,

sve K.O. Novigrad

SADRŽAJ: I/ OPĆI DIO

BROJ PROJEKTA: G-33/2012

DATUM: 05/2013



POPIS MAPA



IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA



REGISTRACIJA



Poreč, svibanj 2013.

Temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11),

trgovačko društvo ISTRA INŽENJERING d.o.o. Poreč, P. Kandlera br.6. donosi:

RJEŠENJE

o imenovanju projektanta

mr.sc. Dino Ružić, dipl.ing.građ., imenuje se na dužnost projektanta, glavnog projekta –

projekta instalacija vodovoda i kanalizacije, za:



LOKACIJA: k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290,

sve K.O. Novigrad

FAZA: Glavni projekt – projekt instalacija vodovoda i

kanalizacije

BR. PROJEKTA: G-33/2013

ZAJ. OZNAKA PROJEKTA GP/GD 519/11

DATUM: 05/2013

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11),

trgovačko društvo ISTRA INŽENJERING d.o.o. Poreč, Kandlerova br.6., imenuje projektanta

koji je odgovoran za ispravnost i potpunost projekta u smislu ispravnosti tehničkih rješenja,

računsku točnost te međusobnu usklađenost pojedinih dijelova projekta. Imenovani djelatnik

upisan je pod brojem 1104 u imenik ovlaštenih građevinskih inženjera Hrvatske komore

arhitekata i inženjera u graditeljstvu.

Direktor:

mr.sc. Dino Ružić, dipl.ing.građ.



KOMORA



Poreč, svibanj 2013.



LOKACIJA: k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290,

sve K.O. Novigrad

FAZA: Glavni projekt – projekt instalacija vodovoda i

kanalizacije

BR. PROJEKTA: G-33/2013

ZAJ. OZNAKA PROJEKTA GP/GD 519/11

DATUM: 05/2013

Na temelju Zakona o prostornom uređenju (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11) i Pravilnika o

sadržaju izjave projektanta o usklađenosti glavnog odnosno idejnog projekta s odredbama

posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99) , dajemo sljedeću:

IZJAVU

da je ovaj projekt usklađen sa:

- Zakonom o prostornom urteđenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11)

- Zakonom o vodama (NN br. 153/09)

- Ostalim zakonima, propisima, pravilnicima i normama obvezno primjenjivim pri

projektiranju, a čiji je popis dan u pripadajućim dijelovima ovog projekta

- Projektnim zadatkom dobivenim od strane Investitora

- Elaboratom zaštite od požara, izrađenom od strane poduzeća ZAŠTITA INŽENJERING

KONZALTING d.o.o. Rovinj, po projektantu, mr.sc. Milan Marić, dipl.ing.el.

- Lokacijskom dozvolom za predmetni zahvat u prostoru, sa pratećim posebnim uvjetima

Projektant:


Direktor:


Ovlašteni inženjer građevinarstva

br. 1104

S danom upisa 15. rujna 1999.

Klasa: UP/I-360-01/99-01/1104

Urbroj: 314-01-99-1



POSEBNI UVJETI

















PRIMJENJENI ZAKONI I PROPISI

Kod izrade ovog elaborata primijenjena su načela građevinske regulative.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji NN, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11, Pravilnik o

kontroli projekata, NN, br. 89/00, Pravilnik o nostrifikaciji projekata NN, br. 98/99 i

29/03, Pravilnik o tehničkom pregledu građevine NN, br. 108/04, Pravilnik o načinu

zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta NN, br. 2/05, Uredba o određivanju

građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku NN, br. 6/2000, Zakon o komunalnom

gospodarstvu NN, br. 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04 i 178/04, Pravilnik o načinu

utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa NN, br. 23/00, Zakon

o normizaciji NN, br. 163/03, Zakon o obveznim odnosima NN, br. 35/05 Zakon o

Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu NN, br. 47/98, Zakon o općem

upravnom postupku NN, br. 53/91, 103/96, Uputstvo za izvršenje uredbe o uredskom

poslovanju NN, br. 49/87, 38/88, 75/93, Zakon o upravnim pristojbama NN, br. 8/96,

77/96, 131/97, 68/98, 88/99, 145/99, 30/00, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04,

150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/07), Zakon o akreditaciji NN, br. 158/03, Zakon o

mjeriteljstvu NN, br. 163/03, Zakon o općoj sigurnosti proizvoda NN, br. 158/03, Zakon

o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti NN, br. 158/03, HRN EN ISO

9001 Sustavi upravljanja kakvoćom, Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama

o ocjenjivanju sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda NN, br. 1/05, Pravilnik o

izgledu i upotrebi potvrdbenog znaka NN, br. 88/98, 165/98 i 08/99 – ispravak,

Naredba o obaveznom atestiranju cementa Službeni list, br. 34/85, 67/86 i 01/01,

Naredba o obaveznom atestiranju dodataka betonu Službeni list, br. 34/85, Naredba o

obaveznom atestiranju frakcioniranog kamenog agregata za beton i asfalt Službeni

list, br. 41/87, Naredba o obaveznom atestiranju prefabriciranih elemenata od

ćelijastog betona Službeni list, br. 34/85, Naredba o obaveznom atestiranju

hidroizolacijskih materijala impregniranih bitumenom i bitumenskih traka Službeni

list, br. 46/87, Naredba o obaveznom atestiranju betonskih kanalizacija cijevi duljih

od 1 m Službeni list, br. 34/85, Naredba o obaveznom atestiranju vijaka, matica i

podložaka za spojeve nosivih čeličnih konstrukcija Službeni list, br. 61/85,

Tehnički propis za betonske konstrukcije NN, br. 101/05, Tehnički propis za cement za

betonske konstrukcije NN, br. 64/05, Tehnički propis o uštedi toplinske energije i

toplinskoj zaštiti u zgradama NN, br. 79/05, Pravilnik o osiguranju pristupačnosti

građevinama osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN, br. 151/05,

Pravilnik o tehničkim normativima za djelovanja nosivih građevinskih konstrukcija

Službeni list, br. 26/88, Pravilnik o tehničkim normativima za temeljenje građevinskih

objekata Službeni list, br. 15/90, Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju

objekata visokogradnje u seizmičkim područjima Službeni list, br. 31/81, 49/82, 29/83,

20/88 i 52/90, Pravilnik o tehničkim normativima za nosive čelične konstrukcije

Službeni list, br. 61/86, Pravilnik o tehničkim mjerama i uvjetima za zaštitu čeličnih

konstrukcija od korozije Službeni list, br. 32/70, Pravilnik o tehničkim normativima za

projektiranje i izvođenje završnih radova u građevinarstvu Službeni list, br. 21/90, HRN

U.J6.201/82 - Akustika u građevinarstvu tehnički uvjeti za projektiranje i građenje

zgrada, Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN, br. 59/96, Zakon o javnim

cestama NN, br. 100/96, 76/98, 27/01, 114/01 i 65/02, Zakon o vodama, NN, br. 153/09,

Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta NN, br. 55/02, Uredba o

klasifikaciji vode NN, br. 77/98, Uredba o opasnim tvarima u vodama NN, br. 78/98,

Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata NN, br. 28/96, Državni plan za zaštitu voda

NN, br. 8/99, Državni plan obrane od poplava NN, br. 08/97, Zakon o zaštiti od požara

NN, br. 92/10, Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara, NN 08/06,



HRN U.C5.020/80 - Projektiranje nasutih brana i hidrotehničkih nasipa, HRN U.C5.100/87 -

Azbestcementi cjevovodi. Izračunavanje brzina toka u azbestcementnim cjevovodima, HRN

U.N1.050/61 - Betonske cijevi za kanalizaciju, HRN U.N1.051/82 - Betonske cijevi za

kanalizaciju dužine iznad 1 m. Vibropresane, HRN B.C4.020/80 - Azbestcementni proizvodi.

Cijevi za kućnu kanalizaciju. Definicije, dimenzije, kvaliteta, metode ispitivanja i uvjeti

proizvodnje, HRN B.C4.061/83 - Azbestcementni proizvodi. Cijevi, spojnice i dopunski

dijelovi za kanalizaciju i drenažu, HRN B.C4.081/87- Azbestcementni proizvodi. Tlačne cijevi

i spojnice. Klasifikacija, karakteristike, provjera, pregled i preuzimanje, HRN U.G1.510/88-

Keramičke kanalizacijske cijevi, fazonski komadi, priključci i ploče. Uvjeti kvalitete, HRN

C.J1.030/61- Cijevi i fazonski komadi od lijevanog željeza za vodove pod pritiskom. Cijevi s

naglavkom. Oblik i mjere, HRN C.J1.033/61- Cijevi i fazonski komadi od lijevanog željeza za

vodove pod pritiskom. Cijevi s prirubnicama. Oblik i dimenzije, HRN C.J1.421/87- Cijevi i

fazonski komadi od lijevanog željeza za kanalizaciju. Tehnički uvjeti za izradu i isporuku.

Projektant:




PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1. ZEMLJANI RADOVI

Iskop kanala

Obuhvaća iskop terena točno prema nacrtima iz projekta sa svim potrebnim razupiranjima,

privremenim deponiranjem iskopanog materijala, te razastiranje ili odvoz viška materijala

nakon zatrpavanja kanala u koje su položene instalacije ili izvedene građevine. Rad također

obuhvaća i razastiranje materijala nakon odvoza u nasip ili stalnu deponiju.

2. VODOVODNI I KANALIZACIJSKI MATERIJALI I OPREMA

Prikupljane atesta o osnovnom materijalu pri isporuci. Ukoliko izvođač nije pribavio atest,

dužan je dati ispitati materijal ustanovi ovlaštenoj za ispitivanje materijala. Sav materijal treba

nabaviti prema važećim standardima.

Vodovodna instalacija ( dovod vode ):

PVC vodovodne cijevi U.M 1.050.

Čelične pocinčane cijevi C.B5.225.

Čelične bešavne cijevi C.B5.124.

Lijevano željezne cijevi C.J1.030.

Vodovodna instalacija ( odvod vode ):

PVC cijevi G.C6.501.

G.C6.502.

G.C6.503.

Olovne cijevi C.E4.041.

Cijevi i fazonski komadi od lijevanog željeza

za vodove pod pritiskom C.J1.021.

Pregled standardiziranih tipova fitinga

od temperovanog liva M.B6.500.

Zasuni:

Zasun od opće svrhe M.C5.600.

Zasun sa prirubnicom M.C5.031.

Obični zasun M.C5.021.

Obične slavine M.C5.400.

Miješalice:

Stojeća miješalica sa pokretnom lulom M.C5.804.

Zidna miješalica sa pokretnom lulom M.C5.803.

Sanitarni uređaji:

Umivaonik U.N5.100.

WC školjka U.N5.121.

Sudoper_jednodjelni U.N5.300.

Sudoper_dvodjelni U.N5.306.

Razni dijelovi:

Sigurnosni ventil DN 15 i DN 20 M.C5.310.

Sigurnosni ventil DN 25 M.C5.311.

WC ispirač M.C5.821.

Sifon za umivaonik M.C5.810.

Razno:

Poklopci za okna M.J6.210.

Stupaljke M.J6.285.

Zaštita od korozije prevlakama C.T7.105.



Zaštita od korozije premazivanjem C.T7.300.

2.1. KONTROLA KVALITETE IZVEDBE

Ispitivanje kompletne instalacije dovoda i odvoda vode, izrada protokola i zapisnika o

ispitivanju i pregledu te predaji investitoru svu potrebnu dokumentaciju.

2.2. PRETHODNE MJERE

Prije početka radova na izvođenju instalacija odnosno prije dobivanja građevinske dozvole

mora se komunalnom poduzeću predati projekt instalacija na odobrenje. Odobreni primjerak

služi izvođaču kao dozvola za izvođenje i mora biti na gradilištu. Izvođač je dužan da se u

svemu pridržava odobrenog projekta. Prije svake eventualne izmjene izvođač je dužan

obavijestiti nadzornog inženjera i komunalno poduzeće.

2.3. POSTAVLJANJE VODOVA

Izvođač je dužan na terenu provjeriti sve visinske kote u projektu sa stvarnim visinama na

gradilištu. Pri izvedbi kanalizacijske mreže trebao bi se prvo izvesti priključak, zatim temeljna

mreža, a na kraju vertikalne vodove. Svi horizontalni vodovi postavljaju se sa padom prema

najnižem ispusnom mjestu ili prema ispusnom ventilu. Promjena pravca vodovodnih cijevi

izvodi se lukovima, a ne koljenima. Kroz zidove se cijevi ne smiju voditi koso nego uspravno

na površinu zida.

CIJEVI U ZEMLJI

Cijevi se polažu u sloj pijeska sa svih strna oko cijevi 5.0 cm. U nasutom zemljištu se na dno

rova ima postaviti dovoljno debeli sloj pijeska (ili mršavog betona na pijesak) i nabiti.

Postavljane cijevi u rov može početi tek pošto nadzorni inženjer ustanovi da je rov pravilan,

odnosno prije nego je instalacija ispitana.

CIJEV U KONSTRUKCIJI

Čvrsto uzidavanje cijevi u zidove i druge konstrukcije nije dozvoljeno. Prostor između cijevi i

konstrukcije treba biti ispunjen plastičnim materijalom da bi se spriječilo oštećenje cijevi.

Vodovodne cijevi će se pri prolazu kroz konstruktivne zidove zaštititi zaštitnom cijevi čiji je

promjer za 40 mm veći od vanjskog promjera vodovodne cijevi. a međuprostor će se ispuniti

stalno elastičnim kitom, odnosno kudeljom ili asfaltom, ako postoji opasnost od prodora vode.

2.4. ZAŠTITA CIJEVI

Vodovodne cijevi ne smiju prolaziti tamo gdje mogu biti izložene zagađenju, zamrzavanju,

zagrijavanju i koroziji. Pri križanju odvodnim vodovodne cijevi trebaju biti min. 30 cm više. Pri

paralelnom odvođenju razmak između cijevi treba biti min. 50 cm. Na mjestima gdje

postoji opasnost od zamrzavanja cijevi, se moraju privremeno začepiti da se ne bi zagadile,

ispunile materijalom ili oštetile.

2.5. SPOJEVI

Pri spajanju cijevi unutarnji promjer cijevi ne smije biti sužen okrajcima, dijelovima armature,

kudjeljom ili na drugi način deformiran savijanjem cijevi. Zaptivanje spojeva lijevanih cijevi

vrši se zalijevanjem rastopljenog olova ili gumenim prstenovima. Spojevi pocinčanih cijevi

zaptivaju se kudeljom ili kitom. Zaptivanje keramičkih i azbestocementnih cijevi vrši se

kudeljom i asfaltnim kitom ili gumenim prstenovima. Olovne cijevi se spajaju lemljenjem, a

cijevi od plastike gumenim prstenima

3. MONTERSKI RADOVI

tlačna proba vodovodnih PE cijevi G.C6.502

Pri izvođenju radova držati se važećih propisa, standarda, uputa proizvođača



PRIČVRŠČIVANJE CIJEVI: Vodovi se smiju pričvrstiti za zidove obujmicama. Olovne cijevi u

toplim prostorijama trebaju biti po cijeloj dužini na čvrstoj podlozi.

ARMATURA: Prije ugradnje treba ih pregledati. Ugrađivanje treba biti precizno, vodeći računa o

dobrom rukovanju i estetskom izgledu.

4. UNUTARNJI VODOVOD I KANALIZACIJA

Instalacija dovoda pitke vode i odvoda upotrijebljenih voda – kanalizacija, projektirani su i

opremljeni u skladu s važećim standardima. Na temelju odredbi ovih standarda i normi moraju

se izvesti sve projektirane instalacije, te ugraditi materijal i oprema u skladu s njima.

vodovodna instalacija C.G5.223

kanalizacijska instalacija G.C6.512 i N.N5.110

proračun vodovodne instalacije DVGW – richtlinien W 208

kanalizacija sveukupno DIN 1986

5. TLAČNO ISPITIVANJE VODOVODNE INSTALACIJE

Najprije se dionica instalacije kompletno zatvori. Zatim se polako ispunjava vodom, u najnižoj

točki tako da se zrak ispušta u najvišoj točki ispitne dionice. Mora se paziti da negdje ne

zaostane zraka. Potpuno ispunjene dionica oprema se baždarenim tlakomjerom, točnosti 0.1

bar. Za podizanje tlaka u dionici koristiti odgovarajuće uređaje za polagano i kontrolirano

podizanje tlaka.

Tlačno ispitivanje može se smatrati uspješnim ukoliko se tlačni pritisak od 12 bara, u trajanju

od ½ sata, nema propuštanja vode, niti pada pritiska nigdje u ispitivanoj dionici, odnosno

instalaciji.

6. ISPITIVANJE KANALIZACIJSKIH INSTALACIJA I OBJEKATA NA

VODONEPROPUSNOST

Unutarnja kanalizacija otpadnih voda

Prije zatvaranja kanalizacijske instalacije u zidove i podove potrebno je obaviti ispitivanje

čitave instalacije na vodonepropusnost, te izvršiti neophodne popravke.

Pogodno odabrani dio instalacije mora se zatvoriti u krajnjem odvodnom presjeku kanala

gumenim balonom za ispitivanje kanalizacije. Zatim se polako ispunjava vodom, tako da se

zrak nesmetano evakuira iz kanala. Mora se paziti da negdje ne zaostane zraka. Ispunjena

instalacija mora biti tako 6 sati da se betonski dijelovi zasite vodom.

Ispitivanje je uspješno ako nema nikakvih propuštanja iz instalacije nakon 2 sata. Razina vode

u revizijskim oknima za to vrijeme ne smije opasti niti 1min.

Vanjska sanitarno – fekalna kanalizacija

Prije zatrpavanja položiti kanala zemljom potrebno je obaviti ispitivanje na vodonepropusnost,

te izvršiti neophodne popravke. Pogodno odabrani dio kanalizacije mora se zatvoriti u krajnjim

presjecima kanala gumenim balonima za ispitivanje kanalizacije. Zatim se polako ispunjava

vodom, tako da se zrak nesmetano evakuira iz kanala. Mora se paziti da negdje ne zaostane

zraka. Ispunjena instalacija mora tako biti 6 sati da se betonski dijelovi zasite vodom. Sva

revizijska okna se otvaraju radi kontrole razine vode. Voda se dopuni do maksimalne razine

moguće u ispitivanom dijelu instalacije. Zatim se sprovede glavno ispitivanje. Ispitivanje je

uspješno ako nema nikakvih propuštanja iz instalacije nakon dva sata. Razina vode u

revizijskim oknima za to vrijeme ne smije opasti niti 1 mm. Ispitivanje se vrši u prisustvu

izvođača, nadzornog inženjera i predstavnika komunalnog poduzeća o čemu se sastavlja

zapisnik.

7. POTREBNE MJERE ZA SPRIJEČAVANJE OPASNOSTI



Prema zakonu o zaštiti na radu RH u projektu su predviđena tehnička rješenja kako bi bila

poštivana osnovna pravila o zaštiti na radu, te izbjegnute sve opasnosti koji bi u ovom slučaju

mogle nastupiti:

opasnost od urušavanja

opasnost od požara

opasnost od buke

opasnost od nečistoća

opasnost od izlijevanja vode iz cijevi

Opasnost od urušavanja ne može nastupiti nakon dovršene izvedbe u instalaciji vodovoda i

kanalizacije, jer su predviđena rješenja i primijenjeni odgovarajući materijali koji zadovoljavaju

izvedbi instalacija

Opasnost od požara je izbjegnuta samim odabirom ugrađenog materijala za instalacije i

predviđenim protupožarnim mjerama zaštite korisnika. Predviđena je zaštita građevine

postavom aparata za gašenje požara S – 9 4 kom suhi prah. Zaštita građevine predviđena je i

vanjskom hidrantskom mrežom u uličnom vodoopskrbnom cjevovodu.

Opasnost od buke ne postoji jer postoje izolacije oko cijevi i ugradnjom istih u podove i zidove

prolaz vode kroz cijevi ostvaruje minimalnu buku.

Opasnost od nečistoća uklonjena je primjenom odgovarajućih rješenja i materijala za

instalaciju kanalizacije. Instalacije vodovoda se nakon dovršene montaže i kompletne izvedbe

dezinficira. Fekalne i otpadne vode objekta odvode se preko revizijskih okana u

vodonepropusnu sabirnu jamu.

Opasnost od izlijevanja vode iz cijevi eliminirana je izvedbom podnih sifona za odvod vode kao

i obaveznom tlačnom probom vodovodom koja se mora izvršiti nakon montaže cjevovoda.

8. HIDRANTSKE INSTALACIJE

Sve sastavnice i sklopovi hidrantskih instalacija moraju biti izvedeni i pokriveni dokaznicama

izvedbe sukladno zahtjevima Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara, normama HRN

EN 671-2 i HRN DIN 3222.

9. OBAVEZE IZVOĐAČA

Izvođač ostaje u obvezi da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu u ugovorenom

roku. Nadzorni inženjer može priznati samo ugrađene količine materijala. Sav materijal koji

nadzorni inženjer ne primi ( neispravan i nepropisan ) mora se ukloniti sa gradilišta.

Izvođač je dužan izraditi kompletnu instalaciju u skladu i suradnji sa ostalim izvođačima na

objektu.

Zakonom o gradnji NN 175/03 određuju se materijali od kojih će se projektirane

instalacije izvoditi, za koje je potrebno izvršiti ispitivanje materijala prije, u toku i poslije

ugradnje.

Prije ugradnje instalacija, izvoditelj ima obvezu da izvrši tlačnu probu izvedene

instalacije prije zatvaranja šliceva i završne obrade zidova. Tlačna proba vrši se uređajem s

manometrom na dvostruki radni tlak u trajanju od 24 h. Nakon izvedene tlačne probe, o tome

se sačinjava zapisnik kojeg potpisuju odgovorne osobe na gradilištu.

Protočnost kanalizacijskog sustava ispitati do upoja u završni šaht i o tome sačiniti zapisnik.

Kontrolu vrši nadzorna služba u skladu sa Zakonom o gradnji NN 175/03 a za slijedeće vrste

materijala:

1.Vodovodne bešavne čelične pocinčane cijevi moraju biti atestirane u skladu s ispitivanjem na

unutrašnji hidraulički tlak u dvostrukoj vrijednosti radnog tlaka, prema hrvatskim standardima

M.C5.250.

2.Poniklovana armatura sanitarnih uređaja mora imati ateste prema M.05.011 ili hrvatskim

standardima. Ateste je dužan dobavljač ili izvoditelj vodoinstalacija.

3. Materijalu za izolaciju pocinčanih cijevi podliježu standardima G.C7.201 i U.M3.248.

4. Vodovodna armatura (ventili) podliježe standardima M.C5.250 do M.C5.800.

Projektant:






LOKACIJA: k.č. 285, 286, 287, 288, 289 i dio 290,

sve K.O. Novigrad

SADRŽAJ: II/ TEHNIČKI DIO

BROJ PROJEKTA: G-33/2012

DATUM: 05/2013



1. TEHNIČKI OPIS

A/ OPĆENITO

Ovim Glavnim projektom predlaže se rekonstrukcija kino dvorane u Novigradu na k.č. 285,

286, 287, 288, 289 i dio 290, sve K.O.Novigrad za investitora Grad Novigrad, Veli trg 1, 52466

Novigrad.

Novigradska kino dvorana nalazi se izvan stare jezgre, a unutar gradskog tkiva, duž južne

obale Novigrada. Objekti su smješteni na parceli koja je omeđena sa sjeverne i južne strane

parkovnim površinama, sa zapadne strane ulicom i pristupnim trgom, a s istočne ulicom Juraja

Dobrile. Pristup je sa jugozapadne strane sa šetališta Rivarela uz samu obalu.

Novigradska kino dvorana je cjelina koja se sastoji od tri izgrađena dijela i prostora ljetnog

kina omeđenog zidom. Objekti su sagrađeni pedesetih godina i objedinjuju razne javne

funkcije; kino dvoranu sa pozornicom, ljetno kino, omladinski klub (danas knjižnicu) i caffe

bar. U najvećem prizemnom objektu smještena je kino dvorana s pozornicom, sanitarijama i

garderobama. Sjeverni, dvoetažni objekt preuređen je te je u njemu smještena gradska

knjižnica. Dvije glavne zgrade povezuje građevina distributivnog karaktera s barom i pratećim

sadržajima. Ulazni hall je centralna točka iz kojeg se ditribuira promet korisnika prema ostalim

sadržajima.

Sadržajno, razlika između postojećeg stanja građevine upisanog u katastar i izvedenog stanja

građevine je u proširenju spremišta caffe bara na jugozapadnom uglu građevine i u ulaznom

dijelu, gdje je u postojećem stanju građevine postojao vjetroban za ulaz u omladinski klub, a u

izvedenom stanju je ukinut i pretvoren u dio knjižnice.

Predviđa se zadržavanje i rekonstrukcija svih zgrada kompleksa osim knjižnice uz intervencije

u interijeru, ljetnom kinu i dogradnjom sa zapadne strane.

Broj etaža najviše građevine je P+1 (današnja knjižnica, servisni prostori za glumce uz

pozornicu), od čega su sve etaže nadzemne osim spremišta ispod pozornice koje je podzemna

etaža.

Caffe bar se u potpunosti reorganizira, te se staklenom stijenom sa printanim staklom koje

omogućuje privatnost gostiju, povezuje sa ulaznim hall-om. Caffe bar dobiva novo spremište -

nekadašnji prostor projekcije. Šank mijenja poziciju, te se u dio sa nižim stropom organizira

nisko sjedenje. A u prostalom dijelu visoko sjedenje za dugačkim visokim stolovima. Vanjska

ostakljena terasa nešto je veća od postojeće. Prostor za pripremu hrane otvara se prema

moru, omogućujući rad i u trenucima kada je ostatak caffe bara zatvoren. Sanitarije caffe bara

se neznatno reorganiziraju, jer je wc za invalide prebačen u blok sanitarija u predprostoru

budućih multifunkcionalnih dvorana. U samom dnu prostora, prema caffe bar-u su sanitarije za posjetitelje i invalide koje na taj način rasterećuju sanitarije caffe bara.

Potrebno je napomenuti da su prostorije knjižnice rekonstruirane novijeg datuma, te su

izvedene instalacije vodovoda i kanalizacije, te isti dio nije predmetom ovog projekta, osim u

segmentu izvedbe hidrantske mreže.



Glavnim projektom obuhvaćena je rekonstrukcija spomenute građevine, a sve prema

projektnom zadatku Investitora te izdanoj Lokacijskoj dozvoli sa pratećim posebnim uvjetima.

Ovim Glavnim projektom daje se tehnička razrada sa potrebnim dokazima i proračunima,

obzirom na instalacije vodovoda i kanalizacije, te daju smjernice za izradu detaljnog

Izvedbenog projekta. Nakon ishodovanja Potvrde glavnog projekta a prije gradnje, pristupiti će

se izradi detaljnog Izvedbenog projekta sa pratećim troškovnikom radova.

B/ SANITARNA I PROTUPOŽARNA VODA

B1/ Priključak na vodovodnu mrežu zone

Planirana građevina predviđa se spojiti na javnu vodovodnu mrežu u potpunosti u skladu sa

uvjetima i detaljima priključenja koje će izdati komunalno poduzeće ISTARSKI VODOVOD

d.o.o..

Spoj na glavni dovod razdvaja se na sanitarni vod DN 50 (6/4") za kino i knjižnicu te DN 40

(5/4") za caffe bar. Isto tako planira se i hidrantski priključak DN 125 za prstenasti hidrantski

vod. Mjerenje utroška vode predviđa se zasebnim (odvojenim) vodomjerima za sanitarnu vodu

te hidrantsku vodu.

U postupku ishodovanja Lokacijske dozvole zatraženo je od nadležnog komunalnog poduzeća,

ISTARSKOG VODOVODA d.o.o., očitovanje o raspoloživoj količini vode i tlaku u javnoj

vodovodnoj mreži na mjesu priključka predmetne građevine, no nadležno komunalno poduzeće

u izdanim Posebnim uvjetima nije navelo tražene podatke.

U proračun će su ući sa sljedećim ulaznim podacima: raspoloživi protok q= 15 l/s, raspoloživi

pritisak p= 4 bara. Navedene podatke je potrebno uzeti u obzir prilikom izrade novog

snabdjevnog voda za priključenje objekta.

B2/ Sanitarna voda

Unutarnja mreža sanitarne vode dimenzionirana je u nastavku projekta, u skladu sa

potrebama korisnika i hidrauličkim proračunom. Objekt se oprema sanitarijama, bez naročito

zahtjevnih sanitarnih uređaja (umivaonici, pisoari, WC-i i sl; priprema hrane - sudoper,

kavomat, ledomat i sl.).

Predviđa se izvedba instalacije tople vode (+45 °C), čije se zagrijavanje predviđa pomoću

lokalno putem električnih protočnih bojlera. Instalacija tople sanitarne vode ugrađuje se

paralelno s hladnom instalacijom.

Za izvedbu vodovodne instalacije predviđaju se plastične PPR cijevi PN10, odnosno cijevi i

spojni elementi od polipropilena. Predviđaju se koristiti cijevi proizvođača kao Aquaterm,

Wawin ili sličnih proizvođača. Navedene cijevi su u potpunosti u skladu sa standardima o

korištenju plastičnih cijevi za prijenos pitke vode.

B3/ Hidrantska voda

Hidrantska mreža (vanjska prstenasta sa granama za unutarnju mrežu) dimenzionirana je u

nastavku projekta, u skladu sa Elaboratom zaštite od požara i hidrauličkim proračunom.

Potrebno je napomenuti da je kao ulazni podatak o izdašnosti vodovodne mreže u zoni uzet

raspoloživi protok od q= 15 l/s te raspoloživi pritisak q= 4 bara. Ukoliko se prilikom ispitivanja

hidrantske mreže ustanovi da ista ne zadovoljava u pogledu protoka ili pritiska uvjete

propisane Elaboratom zaštite od požara, naknadno će se projektirati i izvesti hidroforsko

postrojenje.



B3.1/ Vanjska hidrantska mreža

Prema Elaboratu zaštite od požara, izrađenom od strane poduzeća ZAŠTITA INŽENJERING

KONZALTING d.o.o. Rovinj, predviđena je vanjska hidrantska mreža na parceli, sa ukupno 2

vanjska nadzemna hidranata. Vanjski hidranti na parceli se spajaju na hidrantski prstenasti

vod DN 125 (PE-HD 125), koji se spaja na javnu vodovodnu mrežu u vodomjernom oknu,

putem zasebnog vodomjera. Vanjski hidranti se postavljaju na udaljenost ne veću od od 80 m,

niti bliži od 5 m od vanjskih gabarita objekta. Mreža mora zadovoljiti minimalni tlak vode od

2,5 bara, pri minimalnom protoku vode od 10 l/s, u trajanju od 120 minuta.

B3.2/ Unutarnja hidrantska mreža

Unutarnji hidrantski vod se grana od vanjskog prstenastog hidrantskog voda iz okoliša, na

način da se na spoju svake grane unutarnje hidrantske mreže predviđa izvedba vanjskog okna

sa ventilom, radi mogućnost zatvaranja pojedine unutarnje grane, na način da se ne remeti

funkcioniranje vanjske prestenaste hidrantske mreže. Mreža se izvodi pocinčanim cijevima,

kojima se dovodi voda do objekta te temeljnim razvodom i uzvodnicama sprovodi do pojedinih

unutarnjih hidranata u objektu, a sve u skladu sa Elaboratom zaštite od požara.

Razvod unutarnje hidrantske mreže planira se izvesti pocinčanim cijevima i fazonskim

komadima. Elaboratom zaštite od požara predviđeno je ukupno 9 unutarnjih hidranata, 6 u

prizemlju te 3 na katu građevine. U hidrantske ormare se postavlja vatrogasna cijev promjera

52 mm, s mlaznicom promjera 12 mm. Ventil u hidrantskom ormaru se postavljana na visinu

1,50 m od poda. Ormar se označava oznakom sukladno ISO 6309. Mreža mora zadovoljiti

minimalni tlak vode od 2,5 bara, pri minimalnom protoku vode od 5,0 l/s, u trajanju od 60

minuta.

C/ FEKALNA KANALIZACIJA

C1/ Priključak na fekalnu odvodnju zone

Planirana građevina predviđa se spojiti na javnu fekalnu odvodnju naselja u potpunosti u

skladu sa uvjetima priključenja koje je izdalo komunalno poduzeće 6. MAJ d.o.o. Umag, u

postupku ishodovanja Lokacijske dozvole.

Priključak se ostvaruje putem postojećih revizonih priključnih okana, utvrđenim na terenu uz

nazočnost predstavnika grada i komunalnog poduzeća. Za priključenje objekta na priključno

okno predviđaju se cijevi profila DN 160 i DN 200. Cjelokupni sistem odvodnje mora biti

izveden vodonepropusno.

C2/ Fekalna otpadna voda

Fekalne otpadne vode iz sanitarnih prostora se kanaliziraju zasebnim odvodnim sustavom,

odvojenim od otpadnih voda iz pripremnice brze hrane, koje moraju biti prethodno sprovedene

kroz separator ulja i masnoća. Naknadno se spajaju u spojnom revizionom oknu te dalje

zajedno upuštaju u sustav javne fekalne kanalizacije.

Sanitarije se opremaju WC školjkama sa niskomontažnim vodokotlićem, umivaonicima te

pisoarima. U sanitarnim prostorima radi mogućnosti pranja predviđa se izvedba podnih sifona,

proizvod ACO EASYFLOW, sukladan normi HRN EN 1253. Odvodnja sanitarnih fekalnih voda

planira se od upojnih mjesta temeljnim razvodom po objektu te vertikalama spojiti na temeljnu

kanalizaciju u okolišu te putem priključnog okna na javnu kanalizacijsku mrežu zone.

Za izvedbu kanalizacijske instalacije predviđaju se unutrašnje i vanjske kanalizacijske cijevi od

plastike, PVC cijevi i PE-HD cijevi, u propisnom padu od 1,5% do 2%. Predviđaju se koristiti

cijevi proizvođača kao WAVIN, GEBERIT ili sličnih proizvođača. Navedene cijevi su od plastike

ojačane mineralima na polipropilenskoj osnovi koji daju robusnost i prigušuju buku.



Hidraulički proračun protoka fekalne kanalizacije sa svim nacrtima i detaljima dat će se u

nastavku Glavnog projekta.

D/ OBORINSKA KANALIZACIJA

D1/ Oborinske vode sa parkirnih površina

Parkirne površine su postojeće sa odvodnjom u sustav javne oborinske odvodnje.

D2/ Krovne oborinske vode

Oborinske vode sa krovnih površina djelomično se upuštaju direktno u teren na mjestu

vertikale (od toga djelomično postojeća odvodnja koja se zadržava) a djelomično se sabiru u

oborinsku kanalizaciju i upuštaju u teren putem površinske drenaže u zelenoj površini –

drenažno polje.

Sustav odvodnje dimenzionirat će se i detaljno prikazati u nastavku projekta.

Projektant:




2. TEHNIČKI UVJETI

Radi osiguranja kanalizacije prema projektu, njena dobra funkcioniranja i pravilna održavanja,

izvođač radova mora se pridržavati propisanih tehničkih uvjeta koji su sastavni dio projekta.

Dio radova prilikom izvedbe kanalizacije odnosi se na vanjsku kanalizaciju, od zadnjeg

kontrolnog okna do priključka, te pripadni dio u okolišu objekta. Za ovaj dio radova (obično ga

izvodi građevinsko poduzeće) primjenjuje se Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN

76/07.). Radovi se izvode jednako kao i na gradskoj (javnoj) kanalizaciji. Kako u Hrvatskoj

uvjeti izvedbe radova na montaži kanalizacije, nisu definirani zakonskim odredbama, pa se

izvođaču radova moraju dati osnovne upute kako bi se izbjegla razilaženja između projekta i

izvedbe, a time i naknadni radovi, odnosno dodatne troškovi.

Tehnički uvjeti za izvođenje instalacije kanalizacije

o na gradilištu valja raditi samo prema odobrenom projektu, a mora postojati i dozvola za

izvođenje;

o u svemu se treba pridržavati odobrenog projekta. Prije početka postavljanja instalacije

projekt valja usporediti sa stvarnim stanjem na gradilištu i s tim upoznati nadzornog

inženjera. O eventualnim izmjenama i dopunama također se mora dogovoriti sa

službom nadzora;

o provjeriti sve visinske kote u projektu i usporediti ih sa stvarnim visinama na gradilištu.

Kanalizaciju treba polagati od priključka na ulični kanal, zatim temeljnu mrežu, a na

kraju vertikale i grane;

o svi prolazi cijevi kroz nosive zidove moraju se voditi okomito na zid. Cijevi se ne smiju

čvrsto ugrađivati u konstruktivne dijelove zgrade. Otvori za prolaz cijevi kroz zid moraju

biti dovoljno veliki, a međuprostori oko kanalizacijskih vodova ispunjavaju se vlažnom

glinom, kudeljom, asfaltnim ili trajno elastičnim kitom;

o cijevi se u zemlji polažu u sloju pijeska koji obuhvaća cijevi u debljini od najmanje 5

cm;

o za zatrpavanje rovova ne smiju se upotrebljavati humus, otpaci građevinskog

materijala, zgura ili kamenje;

o cijevi se mogu polagati u rov tek kad je ispitivanjem utvrđena ispravnost instalacije;

o izbjeći sve spojeve cijevi u zidovima, stropovima i drugim konstruktivnim elementima

zgrade;

o cijevi na zidove i stropove pričvrstiti obujmicama, odnosno ovješene na razmacima,

ovisno o vrsti i promjeru cijevi;

o plastične cijevi u toplim prostorijama treba po cijeloj duljini osloniti na čvrstu podlogu;

o sanitarne i uređaje predmete ugraditi uredno i precizno, vodeći računa o estetskom

izgledu prostora;

o sanitarne predmete pričvrstiti na zid tako da mogu na najnepovoljnijem mjestu

konzolno izdržati silu od 1000 N. Visine postavljanja sanitarnih predmeta određuju se u

opisu troškovnika.

Uobičajene visine ugradnje (od gotovog poda):

- umivaonik (prednji rub) ………………….. 80 cm

- polica nad umivaonikom ………………….. 125 cm



- ogledalo do sredine ………………….. 155 cm

- držač ručnika ………………….. 75 cm

- zidna slavina ………………….. 110 cm

- kuhinjski sudoper ………………….. 85 ili 90 cm

- visoki vodokotlić ………………….. 200 cm

- kutija za toaletni papir ………………….. 80 cm

- pisoar (prednji rub) ………………….. 65 cm

Tehnički uvjeti za izvođenje vodovodne instalacije

Prilikom izvedbe vodovodne instalacije izvođač je dužan na terenu provjeriti sve visinske kote

u projektu sa stvarnim visinama na gradilištu. Prilikom promjena pravca vodovodnih cijevi

izvodi se lukovima, a ne koljenima. Kroz zidove se cijevi ne smiju voditi koso nego uspravno

na površinu zida.

Vodovodne cijevi će se pri prolazu kroz konstruktivne zidove zaštititi zaštitnom cijevi čiji je

promjer za 40 mm veći od vanjskog promjera vodovodne cijevi. a međuprostor će se ispuniti

stalno elastičnim kitom, odnosno kudeljom ili asfaltom, ako postoji opasnost od prodora vode.

Vodovodne cijevi ne smiju prolaziti tamo gdje mogu biti izložene zagađenju, zamrzavanju,

zagrijavanju i koroziji. Pri križanju odvodnim vodovodne cijevi trebaju biti min. 30 cm više. Pri

paralelnom odvođenju razmak između cijevi treba biti min. 50 cm. Na mjestima gdje postoji

opasnost od zamrzavanja cijevi, se moraju privremeno začepiti da se ne bi zagadile, ispunile

materijalom ili oštetile.

Obaveze izvođača instalacije

o da o svom trošku otkloni sve nedostatke koji se pokažu u ugovorenom roku;

o da s gradilište odmah makne sav neispravan materijal, a otpad nakon završetka

radova;

o da pri izradi instalacije surađuje s ostalim izvođačima u zgradi;

o da izradi nacrt izvedene instalacije i preda ga službi koja će održavati instalaciju

(dopune i izmjene projekta)

o ispitati vodonepropusnost instalacije, i to zapisnički uz nazočnost izvođača radova,

nadzorne službe i predstavnika komunalnog poduzeća. Ispitivanje je uvijek na trošak

izvođača

Separator masti

Upute za pogon i održavanje

Pogon: Uredna kontrola, pražnjenje i čišćenje taložnika i separatora, kao i uklanjanje

sadržaja prema važećim odredbama i propisima.

Nije dopušteno samostalno čišćenje bioloških čestica (bakterija, enzima) iz

separatora.

Održavanje: Potrebno je tako odrediti intervale čišćenja da separator i taložnik ne prekorače

svoju sposobnost rada.

Taložnik i separator potrebno je u potpunosti prazniti i čistiti te ponovno puniti

vodom i to po mogućnosti svakih 14 dana ili pak najmanje jednom mjesečno.

Ne smije se prekoračiti maximalna debljina masnog sloja od 160 mm u

separatoru.

Utvrditi zahtijevane intervale čišćenja na temelju kontrole debljine masnog

sloja tijekom rada separatora.

Voditi dnevnik održavanja i rada pogona.



Poklopci: Očistiti brtve na poklopcu i unutrašnju stranu okvira, položiti poklopac, vijčane

spojeve čvrsto zategnuti rukom.

Ugovor o

održavanju: Kako bi osigurali nesmetani rad uređaja za separaciju, preporučamo Vam

sklapanje ugovora o održavanju sa stručnom firmom.

PAŽNJA: Upute sa ove stranice držite u blizini ili jasno vidljivo pričvrstite na uređaj.

Upute za ugradnju

Priprema građevinske jame: Izraditi tanku betonsku podlogu, odnosno dovoljno zbijeno

pješčano ili šljunčano dno.

Montaža: - oprema i osovina cjevovoda

- zatvoriti dovod i odvod, paziti na smjer toka

- izraditi spojeve za cijevi

- ukoliko je potrebno skratiti gornji dio okna na

željenu visinu (s kružnom ili ubodnom pilom)

- prsten za centriranje od lijevanog željeza položiti na

gornji dio okna

- ukoliko je potrebno predvidjeti prsten za

izjednačavanje između poklopca i nastavnog dijela

- položiti okvir poklopca okna

- kod radova na komprimiranju zemlje napuniti okno

s vodom.

- kontrolirati gustoću.

Osiguranje uzgona: Ukoliko je potrebno vrši se od strane građevinara.

Zatrpavanje

građevinske jame: Uređaj se mora napuniti vodom!

slojevito i ravnomjerno okolo naokolo

- šljunak s neznatnim udjelom pijeska i gustim

ležištem

Gustoća po Proctoru Dpr>95% =37,50 sa svestranom

čvrstoćom od 1,0 m

- ili ovoj sa ca. 20 cm jakim slojem nabijenog betona od B

10 s konzistencijom K1.

Poklopac razreda B: Položiti prsten za centriranje od lijevanog željeza s

poklopcem u nosivu betonsku podlogu ili podlogu od morta.

(prenosi teret prometa na područje tla, a ne na tijelo

separatora)

Očistiti brtve poklopca i unutrašnji dio okvira, položiti

poklopac, vijčane spojeve čvrsto ručno zategnuti.

U svemu se držati konkretnih uputa proizvođača!

Tehnički uvjeti za izvođenje prodora na granicama požarnih sektora

Na granicama požarnih sektora za brtvljenje prodora instalacija predviđa se sljedeće: PiroFix

PK EXPAN protupožarni kit - kod neiozoliranih metalnih cijevi; PiroFix PM ELAST-o-INT

ekspandirajući komplet manšeta + fugirno brtvilo PFT ili protupožarni kit PK EXPAN - kod

izoliranih cijevi; PiroFix PM-C unutarnja protupožarna manšeta - kod gorivih termoplastičnih

cijevi, jednake otpornosti na požar konstrukcije ili za jedan stupanj manje, ali ne manje od

E30. Brtvljenja izvoditi sukladno Pravilniku o otpornosti na požar i drugim zahtijevima koje

građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, NN 29/13.



Projektant:


3. HIDRAULIČKI PRORAČUN

5.1. INSTALACIJE KANALIZACIJE

5.1.1. Fekalna kanalizacija

5.1.1.1. Priključne vrijednosti sanitarnih elemenata

Dimenzioniranje grana i vertikala zasniva se na dimenzioniranju s obzirom na količine

otpadne vode koja otječe iz sanitarnih i uređajnih predmeta, a prema priključnim

vrijednostima. Priključne vrijednosti prikazane su za prisutne sanitarne elemente u tablici br.1.

Tablica br. 1. Priključne vrijednosti (Aws) sanitarnih elemenata i promjeri priključnih cijevi

Sanitarni predmeti Presjek priključka (mm) Priključna vrijednost Aws

Zahod – wc školjka 100 2,5

Tuš 50 1,0

Kada sa slivnikom 50 1,0

Umivaonik 50 0,5

Bide 50 0,5

Perilica rublja 50 1,0

Sudoper kuhinjski 50 1,0

Perilica posuđa, kućanska 50 1,0

5.1.1.2. Dimenzioniranje grana i vertikala

Raspored grana i pojedinih vertikala vidljiv je iz grafičkih priloga priloženih u nastavku

ovog projekta. Dimenzioniranje vertikala i grana izvodi se prema količinama otpadnih voda,

odnosno prema priključnim vrijednostima sanitarnih elemenata navedenih u tablici br.1.

Dimenzioniranje grana

Prilikom dimenzioniranja grana odabrana je horizontalna odvodna grana na koju je

priključeno najviše sanitarnih elemenata. Dimenzioniranje je izvršeno prema količinama

otpadnih voda. Najopterećenija grana je grana sanitarija garderoba na katu građevine, te je

ista grana u nastavku i proračunata.

Tablica br. 2. Dimenzioniranje horizontalne katne mreže

Promjer grane Ø (mm) 50 70 100

SUMA Ws doz. bez ventilacije 1 3 15

s ventilacijom 15 45 -

Pritom se vertikalni dijelovi grana (ogranci) ø50 i ø70 mm odabiru s promjerom većim

za jednu veličinu ili ih treba dodatno ventilirati. Grane dulje od 10 m ili opterećene više od 15

Aws treba obavezno ventilirati.

Grana – sanitarije



- umivaonik x 2 1,00 Ø50

- pisoar x 3 2,00 Ø50

- WC x 2 5,00 Ø110

Aws= 8,00

Dimenzioniranje horizontalnih odvoda Tablica br.4. Sanitarni horizontalni vodovi

Promjer Ø (mm)

NAGIB KANALA

2% 1,5% 1% 1:0,5% 1:

qs (l/s) Aws qs (l/s) Aws qs (l/s) Aws qs (l/s) qs (l/s)

70 1,5 9 - - - - - -

100 4 64 3,4 46 2,8 31 - -

125 7,2 207 6,1 149 5 100 - 4,5

150 11,7 548 10,1 408 8,2 269 - 6,7

200 25 2500 21,7 1884 17,7 1253 - 12,45

250 45,4 - 39,3 - 32 - 28,6 20,15

300 73,5 - 63,7 - 52 - 42,3 29,8

400 157 - 136,3 - 111 - 78,5 55,0

500 283 - 245,3 - 200 - 126,0 89,0

Vrijednosti iznad podebljane crte ne važe za vodove u objektu, nego se odnose na

vanjske vodove. Sve navedene tablice izrađene su prema Prandtl-Colebrookovim jednadžbama

za punjenje cijevi h/d=0,5 i koeficijent hrapavosti k=1 mm.

5.1.1.3. Ukupna količina sanitarne otpadne vode iz građevine

Proračun fekalne kanalizacije nužno je potrebno dimenzionirati prema podacima o

ukupnoj količini otpadne vode iz objekta (l/s). Za proračun otpadne sanitarne vode iz objekta

primjenjuje se Samingova jednadžba, prema kojoj se, ovisno o broju sanitarnih predmeta,

odnosno uređaja, količini izljeva iz pojedinog sanitarnog uređaja i postotku istovremenog rada

sanitarnih objekata izračunava količina otpadne vode u protoku.

Predmetni izračun se vrši prema sljedećoj Samingovoj jednadžbi:

Q=(NxPxq)/100 (l/s)

gdje je: Q – količina otpadne vode (l/s) N – broj sanitarnih uređaja iste vrste P – postotak istovremenog izljeva iz sanitarnih uređaja iste vrste (%) q – količina izljeva iz pojedinih sanitarnih uređaja (l/s)

Da bi se mogao predmetni proračun provesti nužno je poznavati q i P, koji se mogu iskoristiti

iz sljedećih tablica:

Tablica br 5.

Vrsta sabirnog Ekvivalent Količina izljeva q

predmeta K u l/s u l/min

Izljev 1,0 0,33 20

Zahod s visokim ispiračem 3,6 1,20 -

Zahod s niskim ispiračem 6,0 2,00 -

Umivaonik 0,5 0,17 10



Sudoper 2,0 0,67 40

Kada 2,0 0,67 40

Tuš 0,7 0,22 14

Bide 0,5 0,15 10

Mali izljev 0,25 0,08 5

Postotak istovremenog rada (P) sanitarnih uređaja iste vrste izračuna se tako da se broj

sanitarnih uređaja iste vrste (N) pomnoži s ekvivalentom (K) iz Tablice br.5.

Tablica br 6.

Stambene zgrade Stambene zgrade

NK P NK P NK P NK P

do 10 19,8 do 50 8,9 do 160 5,0 do 500 2,8

15 16,20 60 8,1 180 4,7 600 2,6

20 14,0 70 7,5 200 4,4 700 2,4

25 12,6 80 7,1 250 4,0 800 2,2

30 11,5 90 6,6 300 3,6 900 2,1

35 10,6 100 6,3 350 3,4 1000 2,0

40 9,9 120 5,7 400 3,1 1500 1,6

45 9,4 140 5,3 450 3,0 2000 1,4

Prema vrijednosti umnoška broja sanitarnih uređaja i ekvivalenta K (NK) očitaju se vrijednosti

postotka istovremenog rada izljeva jednakih sanitarnih uređaja za stambene zgrade. U

nastavku, u tablici br.7 priložen je proračun predmetne obiteljske kuće prema broju i vrsti

ugrađenih sanitarnih uređaja.

Tablica br.7.1. - Odvodni vod DN 160

Vrsta sanitarnog uređaja

Ukupni broj

N

Ekvivalent K

N*K P q Ukupna količina Q(l/s)

WC školjka 6 3,6 21,60 14,00 2,00 1,68

Pisoar 2 0,5 1,00 19,80 0,17 0,07

Umivaonik 6 0,5 3,00 19,80 0,17 0,20

Sudoper i sl. 2 2,0 4,00 19,80 0,67 0,27

Ukupno otpadne vode Q: 2,22

Tablica br.7.1. - Odvodni vod DN 200

Vrsta sanitarnog uređaja

Ukupni broj

N

Ekvivalent K

N*K P q Ukupna količina Q(l/s)

WC školjka 11 3,6 39,60 10,60 2,00 2,33

Pisoar 5 0,5 2,50 19,80 0,17 0,17

Umivaonik 9 0,5 4,50 19,80 0,17 0,30

Ukupno otpadne vode Q: 2,80

Vrijednosti P izračunavaju se linearnom interpolacijom prema tablici br.6.



5.1.1.4. Dimenzioniranje temeljne fekalne odvodnje

Dimenzioniranje temeljne fekalne odvodnje izvedeno je prema slijedećem dijagramu

prema Prandtl-Colebrookovim jednadžbama za punjenje cijevi h/d=0,5 i za koeficijent

hrapavosti k=1 mm.

1. Odvodni vod DN 160

Na osnovi utvrđenog protoka Q=2,22 l/s dimenzionira se temeljni vod fekalne otpadne

vode. Pri padu cijevi od 1 % i punjenju cijevi od 0,5 D, zadovoljava cijev 160 koja može

propustiti Q = 10,00 lit/s čime je višestruko zadovoljena protočna mogućnost kolektora.

2. Odvodni vod DN 200

Na osnovi utvrđenog protoka Q=2,80 l/s dimenzionira se temeljni vod fekalne otpadne

vode. Pri padu cijevi od 1 % i punjenju cijevi od 0,5 D, zadovoljava cijev 200 koja može

propustiti Q = 17,50 lit/s čime je višestruko zadovoljena protočna mogućnost kolektora.



5.1.1.5. Dimenzioniranje separatora masnoća

Proračunom u nastavku dimenzionira se potreban separator masti i ulja.

Dimenzioniranje separatora masti i ulja izvodi se prema DINV4040-2/99, metodom

određivanje veličine separatora prema instaliranoj opremi, podaci po Naručitelju.

RADNI LIST: DIMENZIONIRANJE SEPARATORA MASTI PREMA INSTALIRANOJ KUHINJSKOJ OPREMI za "KOMERCIJALNE KUHINJE" a prema HRN EN 1825-2:2002

VRSTA UREĐAJA

kol.

jedinični protok

proračunski koeficjent istovremenosti PROTOK

qi

1 kom

2 kom

3 kom

4 kom

5 i više QS

TIPSKA PROFESIONALNA KUHINJSKA OPREMA (za nestandardne izvedbe probaviti točne podatke)

kotao sa ispustom 25 mm 1 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 kotao sa ispustom 50 mm 2 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 kotao sa nagibnim izljevom 70 mm

1 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00

kotao sa nagibnim izljevom 100 mm

3 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00

sudoper sa sifonom 40 mm 1 0,8 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,36 sudoper sa sifonom 50 mm 1,5 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 sudoper bez sifona 40 mm 2,5 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 sudoper bez sifona 50 mm 4 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 stroj za pranje suđa 1 2 0,60 0,45 0,40 0,34 0,30 1,20 grill ploča sa nagibnim izljevom 1 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 grill ploča 1 0,1 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,05 visokotlačni ili parni uređaj za čišćenje

2 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00

stroj za guljenje (ne za krumpir)

1,5 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00

stroj za pranje povrća 2 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 OSTALA IZLJEVNA MJESTA (uljevne slavine - prema vodovodnom priključku)



DN15 (R 1/2") 1 0,5 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,23 DN20 (R 3/4") 1 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00 DN25 (R 1") 1,7 0,45 0,31 0,25 0,21 0,20 0,00

Q = 1,83

VRIJEDNOSTI FAKTORA OMETANJA ODABIR

GUSTOĆA OTPADNE VODE [ fd ] GUSTOĆA OTPADNE VODE [g/cm3]

f

1,0

< 0,94 1,00

> 0,94 1,50

UKOLIKO JE PRECIZNO POZNATA GUSTOĆA

0,87 = 0,50 0,92 = 0,75

0,9 = 0,63 0,93 = 0,87

0,91 = 0,68

TEMP. OTPADNE VODE [ ft ] ulazna temperatura otpadne vode do 60°C 1,00 1,3

ulazna temperatura otpadne vode preko 60°C 1,30

SREDSTVO ZA ČIŠĆENJE [ fr ] sredstvo za čiščenje se NE koristi 1,00 1,3

sredstvo za čiščenje se koristi (DA) 1,30 bolnice 1,50

NG = QS × fd × ft × fr = NG = 3,09

potreban unos podataka u zeleno obojena polja (u ostala polja zabranjen/onemogućen unos)

Zaključak

Dimenzioniranje provedeno prema instaliranoj kuhinjskoj opremi za pripremu brze

hrane te je dobivena potreba za separatorom ulja i masti:

ACO ECO Max NG3



5.2. OBORINSKA VODA (KROVNA OBORINSKA VODA)

5.2.1. Općenito

Planirana građevina ima ukupnu površinu razvedenog krovišta od cca P=1420 m2, te je

potrebno kvalitetno odvesti oborinsku vodu u kišno vrijeme. Krovište se predviđa izvesti kosim

površinama djelomično pokriveno crijepom a djelomično hidroizolacijskom folijom. Padovi se

kreću od 5° kod folija do 17° kod pokrova crijepom.

Oborinska voda planira se odvesti sa krovišta horizontalnim olucima te vertikalama O,

kojima bi se spuštala na nivo tla te dalje djelomično direktno u teren na licu mjesta a

djelomično se vode kanaliziraju te u teren upuštaju površinskom drenažom u zelenoj površini.

U grafičkom prikazu je detaljno prikazan planirani zahvat vezan za odvodnju oborinske

vode sa krovišta.

5.2.2. Dimenzioniranje oborinskih žljebova i vertikala (krovne oborinske vode)

Prilikom dimenzioniranja prvo je potrebno odrediti dimenzije žljebova i vertikala, ovisno

o tome jesu li vertikale vanjske ili su unutra objekta.

Tablica br.8. Dimenzioniranje krovnih žljebova i vertikala

Površina krova (horizontalna

projekcija) do m²

Promjer krovnog žlijeba u mm

Promjer vertikala u objektu u mm

Promjer vertikala izvan zgrade (limeni) u

mm

30 100 50 60

60 125 70 75

120 160 100 100

200 200 125 120

300 240 150 150

600 - 200 200

Predviđa se krovište podijeliti na ukupno 13 odvodnih vertikala (uz postojeće vertikale

koje se zadržavaju) u skladu sa podacima iz tablice br.8., smještenih izvan objekta.

Planiraju se limene vertikale profila DN 160, što znači da priključna površina krova ne

može prelaziti 120 m2. Horizontalni vodovi dimenzionirani su sukladno slivnoj površini, a

dimenzije su prikazane u grafičkom dijelu projekta.

5.2.3. Dimenzioniranje oborinske odvodnje sa krovnih površina Tablica br.9. Određivanje koeficijenta otjecanja prema vrsti plohe i konfiguracije terena

Br. Vrsta plohe

Konfiguracija terena

ravan do 1% nagiba

nagib 1 – 5 %

nagib > 5%

1. Krovovi objekta 0,90 0,90 0,90

2. Asfaltni i betonski kolnici 0,70 0,80 0,90

3. Betonski šupljikavi kolnici 0,30 0,40 0,50



4. Parkovne ceste 0,20 0,25 0,30

5. Zeleni pojas 0,10 0,15 0,20

Proračunski intenzitet oborine uzet je sa vrijednošću i = 300 l/s x ha.

Dimenzioniranje horizontalnih vodova (temeljna odvodnja do upojne građevine) krovnih

oborinskih voda izvedeno je prema slijedećem dijagramu:

Na osnovi utvrđene količine (protoka) krovnih oborinskih voda dimenzionira se temeljna

oborinska odvodnja.

5.2.4. Protok krovne oborinske vode (dimenzioniranje temeljne odvodnje)

Količina oborinske vode sa krova na najopterećenijoj vertikali (vertikala – ROK):

Qoborinske= P krova x x i

Qoborinske= 0,012 x 0,9 x 300

Qoborinske= 3,24 l/s

Usvaja se cijev DN 160.

Količina oborinske vode sa krova od OR1 – račva:







Količina oborinske vode sa krova od račva – OR2:





Količina oborinske vode sa krova od OR2 – OR3:





Količina oborinske vode sa krova od OR3 – OR4 (ukupna količina vode na kolektoru):







5.3. INSTALACIJE VODOVODA (SANITARNA I HIDRANTSKA VODA)

5.3.1. Općenito

Planira se rekonstrukcija kuno dvorane u Novigradu. Planirana građevina predviđa se

spojiti na javnu vodovodnu mrežu u potpunosti u skladu sa Posebnim uvjetima koje je izdalo

komunalno poduzeće ISTARSKI VODOVOD d.o.o., u postupku ishodovanja Lokacijske dozvole.

Položaj i način priključka bit će definirani uvjetima i detaljima priključenja komunalnog

poduzeća koje vrši uslugu opskrbe pitkom vodom.

Od vodovodnog okna predviđa se dva voda sanitarne vode, prvi vod PE-HD 50 (Ø 6/4")

za snabdijevanje kina i knjižnice te drugi vod PE-HD 40 (Ø 5/4") za ugostiteljski lokal. U

grafičkom prilogu su sve vodovodne instalacije shematski prikazane. Izvođač je prije početka

radova dužan detaljno pregledati projektnu dokumentaciju te eventualne nejasnosti riješiti sa

nadzornim inženjerom i projektantom projekta instalacija.

Prema Elaboratu zaštite od požara, izrađenom od strane poduzeća ZAŠTITA

INŽENJERING KONZALTING d.o.o. Rovinj, predviđena je vanjska hidrantska mreža na parceli,

sa ukupno 2 vanjska nadzemna hidranata. Vanjski hidranti na parceli se spajaju na hidrantski

prstenasti vod DN 125 (PE-HD 125), koji se spaja na javnu vodovodnu mrežu u vodomjernom

oknu, putem zasebnog vodomjera. Vanjski hidranti se postavljaju na udaljenost ne veću od od

80 m, niti bliži od 5 m od vanjskih gabarita objekta. Mreža mora zadovoljiti minimalni tlak

vode od 2,5 bara, pri minimalnom protoku vode od 10 l/s, u trajanju od 120 minuta.

Unutarnji hidrantski vod se grana od vanjskog prstenastog hidrantskog voda iz okoliša,

na način da se na spoju svake grane unutarnje hidrantske mreže predviđa izvedba vanjskog

okna sa ventilom, radi mogućnost zatvaranja pojedine unutarnje grane, na način da se ne

remeti funkcioniranje vanjske prestenaste hidrantske mreže. Mreža se izvodi pocinčanim

cijevima, kojima se dovodi voda do objekta te temeljnim razvodom i uzvodnicama sprovodi do

pojedinih unutarnjih hidranata u objektu, a sve u skladu sa Elaboratom zaštite od požara.

Mreža mora zadovoljiti minimalni tlak vode od 2,5 bara, pri minimalnom protoku vode od 5,0

l/s, u trajanju od 60 minuta.

Osnovni cilj proračuna vodovodne instalacije planirane građevine je da se postigne na

svakom izljevnom mjestu u svako doba dovoljna količina vode. Dimenzioniranje vodovodne

mreže građevine vrši se prema izljevnim mjestima, odnosno sanitarnim elementima. Prilikom

određivanja dimenzija presjeka cijevi uzimaju se u obzir slijedeći faktori: količina vode na

izljevnom mjestu, pritisak vode u mreži kao i brzina vode u cijevima.

Količina vode na izljevnom mjestu

Planirana količina vode zavisit će od broja korisnika kao i vrste i broja izljevnih mjesta.

Ista se ustanovljava prema namjeni i upotrebi, a ovisi i od godišnjeg doba, navika i drugih

čimbenika. Količina vode se mijenja, odnosno ima tendenciju stalnog rasta. Izljevna količina je

ona količina vode koja isječe na izljevu u jedinici vremena, pri određenom pritisku.

Protok q je količina vode u litrama (l) koja u sekundi (s) protječe kroz cijev, odnosno

izljevna količina jednaka je protoku koji se izražava u l/s.



Tablica br.10 – Izljevna mjestima i proračunski podaci

Vrsta izljeva Promjer

Protok

l/s

Izljevne jedinice

(IJ)

Izljevni pritisak

mVS/bar

Maksimalni statički tlak

bar

1 Izljevni ventil 1" 1,0 16 5/0,5 10

2 Slavina 1/2" 0,125 0,25 5/0,5 10

3 Tuš 1/2" 0,18 0,50 5/0,5 10

4 Sudoper 1/2" 0,30 1,5 5/0,5 10

5 Unutarnji hidrant 2" 2,5 100 25/2,5 12

Izljevi se u vodovodnoj mreži uključuju u nepravilnim razmacima. Kako se pojedina

mjesta ne uključuju istovremeno, sabiranjem svih ovih mjesta dobile bi se u proračunu

nerealno velike količine vode i preveliki presjeci cijevi. Zbog toga se uzima u obzir postotak

vjerojatne istovremene upotrebe izljevnim mjesta, a to se čini uvođenjem faktora

istovremenosti koji se može proračunati, no obično se usvaja na osnovu iskustva i izvršenih

mjerenja. Faktor istovremenosti ovisi u prvom redu od broja izljevnih mjesta, a zatim i od

vrste, namjene i načina njihove upotrebe. Povećanjem broja izljevnim mjesta smanjuje se

vjerojatnost njihove upotrebe, pa je i faktor istovremenosti manji.

Protok q pomnoži s faktorom i dobije vjerojatno realna količina vode: Q=q

Izljevne jedinice IJ ili jedinice opterećenja uvode se u proračun radi ubrzanja istog.

Izljevnom jedinicom se ovdje smatra količina vode na potrošnom mjestu koju daje spust

promjera 10 mm pri punom mlazu, a pri izljevnom pritisku od 5 mVS, odnosno 1 IJ=0,25 l/s.

Tablica br.11 – Faktor istovremenosti upotrebe sanitarnih predmeta

Sanitarni element

Broj sanitarnih elemenata

1 2 5 10 15 20 25 30 35 40

1 Umivaonik 1 1 0,75 0,70 0,65 0,60 0,50 0,50 0,50 0,50

2 WC školj. 1 1 0,75 0,65 0,60 0,55 0,52 0,50 0,50 0,50

3 Tuš 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

4 Pisoar 1 1 0,80 0,70 0,60 0,60 0,50 0,50 0,50 0,50

5 Sudoper 1 0,85 0,65 0,50 0,45 0,40 0,35 0,33 0,30 0,30

Odnos između protoka i izljevnih jedinica prikazan je u izrazu:

Q=0,25√IJ (l/s)

IJ – broj izljevnih jedinica

Q – protok u l/s

Pritisak u vodovodnoj mreži zgrade

Da bi se moglo osigurati potrebna količina vode na svakom potrošnom mjestu potrebno

je voditi računa o pritiscima u vodovodnoj mreži. Minimalni pritisak prilikom priključka na

gradsku vodovodnu mrežu osigurava komunalni vodovod. Stvarni pritisak u uličnoj cijevi se

mijenja prema potrošnji vode. Izljevni pritisak je pritisak neposredno pred izljevom. Izljevni

pritisci navedeni su za pojedine elemente u Tablici br.10.

Brzina vode u cijevima

Brzina vode u cijevima važan je čimbenik u proračunu cijevi jer bitno utječe na gubitak

pritiska (raste sa kvadratom brzine). Suviše mala brzina (ispod 0,5 m/s) ubrzava taloženje i

sužavanje cijevi, dok suviše velika brzina (iznad 3 m/s) izaziva šumove i buku u vodovodnoj

mreži. Poželjno je da se brzina u cijevima kreće od 1-2 m/s. Brzinu vode u cijevi možemo

izračunati na slijedeći način:

q=Av → v=q/A



q – protok (l/s) v – brzina protoka vode (dm/s ili m/s) A – površina presjeka cijevi (dm2 ili m2)

Gubitak pritiska

Kako bi se osigurali potrebni presjeci cijevi treba se ispuniti uvjet da ni u jednom vodu

gubitak pritiska ne bude veći od raspoloživog te se zbog toga gubici pritiska moraju utvrditi. U

vodovodnoj mreži razlikujemo linijske i lokalne gubitke.

ht=l/dv2/2g - Linijski gubici - koeficijent trenja (plastične cijevi 0,0015)

l – dužina cijevi (m) d – presjek cijevi (m) v – srednja brzina protoka vode (m/s) g – gravitacija 9,81 (m/s2) - specifična težina vode (1000kg/m3)

hm=v2/2g - Lokalni gubici - koef. lokalnog otpora

v – srednja brzina protoka vode (m/s) g – gravitacija 9,81 (m/s2) - specifična težina vode (1000kg/m3)

5.3.2. Dimenzioniranje vodovodne mreže

A1/ SANITARNA VODA - kino i kjižnica

Dimenzioniranje vodovodne mreže predmetne građevine izvršiti će se prema ukupnim

gubicima. Pomoću tablice gubitaka, koja zbog svoje veličine nije priložena ovom proračunu,

može se za poznat protok (izražen u IJ ili l/s) i poznat promjer cijevi očitati brzina protoka

vode v i gubitak pritiska ht.

- najmanji pritisak u javnoj gradskoj vodovodnoj mreži na priključku Hu 4,0 bara

40,0 mVS

- visina najvišeg izljevnog mjesta iznad uličnog voda (kat objekta) hg 6,50 m

- izljevni pritisak u mVS hi 5,00

- gubitak u vodomjeru u mVS hv 5,00

- raspoloživ pritisak u mVS - ht = Hu- hg- hi- hv ht 23,50

DIMENZIONIRANJE VODA:

Prilikom dimenzioniranja vodova dimenzioniranje je sprovedeno s obzirom na najviše a

ujedno i najudaljenije izlijevno mjesto.

Vod Dionica Dužina Izljevne

vanjski /

unutarnji promjer

Gubitak pritiska Raspoloživi

pritisak

od do m jedinice mm / F po m ukupno mVS

VO 1 4,00 13,00 50 / 6/4˝ 0,03 0,12

1 2 13,00 7,50 32 / 1˝ 0,21 2,73

2 3 5,00 6,50 25 / 3/4˝ 0,61 3,05

3 4 3,00 4,00 25 / 3/4˝ 0,35 1,05

4 5 35,50 0,50 25 / 3/4˝ 0,04 1,42

8,37 < 23,50



A2/ SANITARNA VODA - ugostiteljski objekt


40,0 mVS

- visina najvišeg izljevnog mjesta iznad uličnog voda (kat objekta) hg 2,50 m

- izljevni pritisak u mVS hi 5,00

- gubitak u vodomjeru u mVS hv 5,00

- raspoloživ pritisak u mVS - ht = Hu- hg- hi- hv ht 27,50


Prilikom dimenzioniranja vodova dimenzioniranje je sprovedeno s obzirom na najviše a

ujedno i najudaljenije izlijevno mjesto.


vanjski / unutarnji promjer


pritisak


VO 1` 41,50 10,50 40 / 5/4˝ 0,12 4,98

1` 2` 21,50 4,00 32 / 1˝ 0,11 2,37

2` 3` 2,50 1,50 25 / 3/4˝ 0,22 0,55

3` 4` 3,00 0,50 25 / 3/4˝ 0,04 0,12

8,02 < 27,50

U prethodnim tablicama izvršeno je dimenzioniranje sanitarnog voda i izračunati su

hidraulički gubici. Za dimenzionirani vod gubici su manji od dozvoljenih. Izvršeno

dimenzioniranje izrađeno je prema ukupnim gubicima, a predviđeni vod sanitarne vode u

potpunosti zadovoljava.



B/ HIDRANTSKA VODA

Dimenzioniranje hidrantske mreže predmetne građevine izvršiti će se prema ukupnim

gubicima. Pomoću tablice gubitaka, koja zbog svoje veličine nije priložena ovom proračunu,

može se za poznat protok (izražen u IJ ili l/s) i poznat promjer cijevi očitati brzina protoka

vode v i gubitak pritiska ht.


40,0 mVS

- visina najvišeg izljevnog mjesta iznad uličnog voda - kota naudaljenijeg vanjskog hidranta - kota najvišeg unutarnjeg hidranta

hg

2,50 m 6,50 m

- izljevni pritisak u mVS (prema Elaboratu zaštite od požara 2,5 bara) hi 25,00

- gubitak na priključku na hidrofor u mVS hv 5,00

- raspoloživ pritisak u mVS - ht = Hu- hg- hi- hv (vanjska/unutrašnja) ht 7,50 (v) 3,50 (u)


1. NAJVIŠI (NAJDALJI) UNUTARNJI HIDRANT




pritisak


VO 1 37,00 1600 125 / 4˝ 0,01 0,37

1 2 47,00 300 125 / 4˝ 0,004 0,19

2 3 19,00 200 125 / 4˝ 0,004 0,08

3 4 17,50 200 2 1/2˝ 0,04 0,70

4 5 6,50 100 2˝ 0,08 0,52

5 6 2,50 100 2˝ 0,08 0,20

2,06 < 3,50

2. NAJVIŠI (NAJOPTEREĆENIJI) UNUTARNJI HIDRANT




pritisak


VO 1` 14,50 1600 125 / 4˝ 0,01 0,15

1` 2` 7,00 500 3˝ 0,04 0,28

2` 3` 6,50 400 2 1/2˝ 0,08 0,52

3` 4` 4,50 400 2 1/2˝ 0,08 0,36

1,31 < 3,50

2. NAJUDALJENIJI VANJSKI HIDRANT




pritisak


VO 1`` 126,00 1600 125 / 4˝ 0,01 1,26

1`` VH2 7,00 1600 110 / 3 1/2˝ 0,031 0,22

1,48 < 7,50



U prethodnim tablicama izvršeno je dimenzioniranje hidrantskog voda i izračunati su

hidraulički gubici. Za dimenzionirani vod gubici su manji od dozvoljenih. Izvršeno

dimenzioniranje izrađeno je prema ukupnim gubicima, a predviđeni hidrantski vod u potpunosti

zadovoljava za pretpostavljeni raspoloživi pritisak na mjestu priključka na javnu vodovodnu

mrežu, koji je uzet p= 4,00 bara.

POTREBNA KOLIČINE HIDRANTSKE VODE:

Prema Elaboratu zaštite od požara, za kompleks je potrebno osigurati količinu

protupožarne vode od 10,0 l/s.

ZAKLJUČAK:

Ukoliko se prilikom ispitivanja hidrantske mreže ustanovi da ista ne zadovoljava u

pogledu protoka ili pritiska, naknadno će se projektirati i izvesti hidroforsko postrojenje.

Vanjska hidrantska mreža

Prema Elaboratu zaštite od požara, izrađenom od strane poduzeća ZAŠTITA

INŽENJERING KONZALTING d.o.o. Rovinj, predviđena je vanjska hidrantska mreža na parceli,

sa ukupno 2 vanjska nadzemna hidranata. Vanjski hidranti na parceli se spajaju na hidrantski

prstenasti vod DN 125 (PE-HD 125), koji se spaja na javnu vodovodnu mrežu u vodomjernom

oknu, putem zasebnog vodomjera. Vanjski hidranti se postavljaju na udaljenost ne veću od od

80 m, niti bliži od 5 m od vanjskih gabarita objekta. Mreža mora zadovoljiti minimalni tlak

vode od 2,5 bara, pri minimalnom protoku vode od 10 l/s, u trajanju od 120 minuta.

Na udaljenosti ne većoj od 10 m od pojedinog vanjskog hidranta postavlja se ormarić sa

vatrogasnim cijevima potrebne dužine, mlaznicama i ostalim potrebnim vatrogasnim

armaturama.

Sve sastavnice i sklopovi hidrantskih instalacija moraju biti izvedeni i pokriveni

dokaznicama izvedbe sukladno zahtjevima Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara te

normama HRN EN 671-2 i HRN DIN 3222.

Unutarnja hidrantska mreža

Unutarnji hidrantski vod se grana od vanjskog prstenastog hidrantskog voda iz okoliša,

na način da se na spoju svake grane unutarnje hidrantske mreže predviđa izvedba vanjskog

okna sa ventilom, radi mogućnost zatvaranja pojedine unutarnje grane, na način da se ne

remeti funkcioniranje vanjske prestenaste hidrantske mreže.

Mreža se izvodi pocinčanim cijevima, kojima se dovodi voda do objekta te temeljnim

razvodom i uzvodnicama sprovodi do pojedinih unutarnjih hidranata u objektu, a sve u skladu

sa Elaboratom zaštite od požara.

Elaboratom zaštite od požara predviđeno je ukupno 9 unutarnjih hidranata, 6 u

prizemlju te 3 na katu građevine. Mreža mora zadovoljiti minimalni tlak vode od 2,5 bara, pri

minimalnom protoku vode od 5,0 l/s, u trajanju od 60 minuta.

U hidrantske ormare se postavlja vatrogasna cijev promjera 52 mm, s mlaznicom

promjera 12 mm. Ventil u hidrantskom ormaru se postavljana na visinu 1,50 m od poda.

Ormar se označava oznakom za hidrant sukladno ISO 6309.

Projektant:




4. SHEMATSKI PRIKAZ INSTALACIJA



Documents

PROJEKTIRANJE, GRAĐENJE I NADZOR - novigrad.hr · toplinskoj zaštiti u zgradama NN, br. 79/05, Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinama osobama s invalidit etom i smanjene