JasminkoBalenović

Branko Lučić24. srpnja 2018.

FURBAĆONA 2PREMIJERA

2017/18

Branko Lučić

FURBAĆONA 2

ISTAR

SKO

NA

RO

DN

O K

AZ

ALIŠT

EG

radsko kazalište Pula

redatelj

Jasminko Balenović

Nakladnik ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE Gradsko kazalište Pula

Za nakladnika Gordana JEROMELA KAIĆ

Urednik Miodrag KALČIĆ

Fotografije Tanja DRAŠKIĆ SAVIĆ

Oblikovanje plakata i naslovnice Mauricio FERLIN

Prilagodba plakata prema knjizi standarda Staša IGRUTINOVIĆ

Grafičko oblikovanje i tisak MPS, Pula

Tiskano u Hrvatskoj / Printed in Croatia

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE Gradsko kazalište Pula Matka Laginje 5, 52.100 Pula URL: www.ink.hr e-mail: ink@ink.hr

Informacije i rezervacije: tel.: (052) 212 677 e-mail: prodaja@ink.hr

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA

Kazališna sezona 2017/2018.Ambijentalna premijera: 24. srpnja 2018.

Branko LUČIĆ

furbaćona 2

storeno po komedije Angela Beolca Ruzzantea LA MOSCHETA (MUŠICA)

Redatelj: Jasminko BALENOVIĆ

Scenograf: Robert PAULETTAKostimografija i izrada kostima: Marinela JEROMELASkladatelj: Bruno KRAJCAROblikovatelj svjetla: Marko BOLKOVIĆ Elvis BUTKOVIĆSuradnica za scenski pokret: Andrea GOTOVINA

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE GRADSKO KAZALIŠTE PULA

ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE Gradsko kazalište Pula

BIBLIOTEKA INK, sv. 25

Jean GENET

SLUŠKINJE

Nakladnik ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE Gradsko kazalište Pula

Za nakladnika Gordana JEROMELA KAIĆ

Urednik Miodrag KALČIĆ

Prevoditelj Vjenceslav KAPURAL

Fotografije Tanja DRAŠKIĆ SAVIĆ

Grafičko oblikovanje MPS, Pula

Tisak MPS, Pula

Tiskano u Hrvatskoj / Printed in Croatia Istarsko narodno kazalište © Jean Genet, 2018.

ISBN 978-953-7788-17-9

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice u Puli pod brojem 141103086.

Pula, ožujak 2018.

8

9

10

11

peršone od komediji

ŽVANE – kum Luka MIHOVILOVIĆMARJUČA – Pepićeva žena Lara ŽIVOLIĆMARINAJO (TRIEŠTIN) Rade RADOLOVIĆPEPIĆ Valter ROŠA

organizator-inspicijent: Manuel KAUČIĆ

izrada scenografije: Ivan DOBRAN Silvio ŽIVKOVIĆdorada kostima i rekvizite: Desanka JANKOVIĆvoditelj pozornice: Goran ŠAPONJA voditelj svjetla: Dario DRUŽETA voditelj tona: Miodrag FLEGO voditeljica krojačke radionice i fundusa, garderobijerka, rekviziterka: Desanka JANKOVIĆ tehničar rasvjete i tona: Elvis BUTKOVIĆ pozornički radnik: Giordano SIROTIĆ

12

“FURBAĆONA” ILI KI ĆE GA KEMU PRVI FIKATILa Moscheta (u našim kazalištima najpoznatija kao Mušica), prva renesansna komedija, talijanskog autora Angela Beolca Ruzzantea nastala negdje između 1528. i 1529., ime dobiva po frazi “parlar moscheto” ili govoriti gradskim padovanskim govorom koji stoji nasuprot većeg dijela teksta pisanoga seoskim dijalektom padovanskog zaleđa. Želi li se razumjeti duh vremena nastanka komedije valja osobito naglasiti da je u isto vrijeme napisano i Kopernikovo revolucionarno djelo De revolutionibus orbium coelestium.

Svi likovi komedije i svi njihovi odnosi postavljeni su u okružje ljubavne strasti, žudnje i putenosti. Stoga je moju istarsku interpretaciju (Furbaćona) vodila slutnja: Beolco daje naturi prednost pred kulturom – njegovi su likovi prije svega krv i meso, koji moralnim kategorijama zacijelo ne pridaju najveću vrijednost. Biti, za njih znači živjeti na način use, nase i podase. Umjesto ideala velike, viteške, jedinstvene i nadasve čiste, bolne, bezuvjetne i neponovljive, ljubavi, zapravo ljubavi prema ljubavi, temeljno pitanje Beolcova ljubavnog četverokuta glasi: ki će ga kemu prvi fikati (tko će ga komu prvi uvaliti)?.

Želi li se pak steći pravi uvid u narav likova komedije, njihove zaslijepljenosti i njihova munjesanja (mahnitanja) uputno je postaviti ih pred zrcala nekih drugih likova na koje je jednako tako utjecala spomenuta zaslijepljenost. Primjerice zaslijepljenost Homerove Helene, žene božanskog podrijetla, donijela je nesreću i patnju dvama narodima. Za razumijevanje Helenina čina bitna je činjenica da zaslijepljenost, ograničenost slobodne volje ili čak ne-sloboda volje (govorimo li o volji u današnjem smislu, jer Grci nisu poznavali posebnu riječ za volju), dolazi izvana (Afroditin pojas ima moć koja i razboritom oduzima razum; nitko se ne može othrvati njezinoj moći). Njena zaslijepljenost djelo je božanstva, razlog zbog kojeg je i Grci i Trojanci razumiju i tješe. Ona mora snositi odgovornost za svoje djelo ali ne mora se mučiti. Naime, njezin “grijeh” podliježe višem zakonu negoli je to sud javne sablazni i moralnog zgražanja.

13

14

Ogledavanja u zrcalima drugih likova upućuju na misao da mahnitanja “velikih” likova imaju velike i dalekosežne posljedice. Na kraju priče Helena se vraća kući, ali svijet više nije isti. Na vidjelo izlazi sva tragičnost čovjeka-smrtnika. Pali su Ahil i Hektor, Eneja je pobjegao osnivati Rim, Odisej će postati simbolom lutanja, Agamemnona je ubio Egist, Orest je osvetio oca i ubio majku… Koliko smrti i patnje zbog toga što je Paris morao birati. Povratak razuma vratit će Orlanda obrani svijeta kršćanstva i njegovih vrijednosti. Helenin i Orlandov “život” prije i poslije zaslijepljenosti posve su različiti. Njihovo se danas (makar po rezultatima) radikalno razlikuje od njihova sutra.

Beolcov se svijet vrti drukčije. Zaslijepljenost i matačenje njegovih junaka ostaju na psovkama, prijetnjama, pokojoj masnici i rogovima. Ku budete videli da se peršone grdo gledaju i karaju, puštite ih na miru… Će se ben umirit. To je samo komedija i kako komedija će i finit. Bez obzira na zgode i nezgode sutrašnji će dan biti jednak današnjem. Pun prizemnih briga, želja, dovitljivosti, dopuštenih laži i putenih zadovoljstava. Beolco je uspostavio ravnotežu u svijetu svojih likova. U igri ljubavi svi su nešto dobili i nešto izgubili. I na kraju štorije prči su ostali cili a koza sita.

Branko LUČIĆ

15

16

17

18

19

SVATKO SA SVAKIMSama struktura komedije prati izvornik. Glavni (renesansni) zapleti ostaju sačuvani – prevareni prevaranti, muž mlakonja i pohotna žena koja sreću traži u velikom gradu, igra zamijenjenih uloga te mnogostruki trenuci pokušaja bračne nevjere koji tek trenutak prije samoga čina bivaju spriječeni.

“Vječni sukob” muškoga i ženskoga, urbanoga i ruralnoga, poštenoga i nepoštenoga (moralnoga i nemoralnoga), dobra i zla, ishodišta su dramskih situacija (sukoba) koji u rasteru svatko sa svakim stvaraju vrtlog/vir komičnih efekata koji tri potencijalna ljubavnika (od toga jedan legalan, ali s najmanje prilika) sve više ubrzava u sve manjem radijusu prema željenom objektu/cilju – ženi. Vođeni nagonom čine niz podmuklih smicalica svojim suparnicima kako bi profitirali na tuđoj nesreći i prikazali se (u očima ženke) u boljem svjetlu, ili jednostavno eliminirali protivnika.

Na samom kraju priča dobiva samo pomirljiv ton, nema tu niti happy enda niti moralne pouke – nastupa svojevrsni time out do nekoga novog kruga bitaka oko ženke koja maše svojim atributima (smirenije), dok neki drugi (kojima Eros još nije spržio krila) ili ovi isti (oporavljeni) ne krenu u novu rundu.

Jasminko BALENOVIĆ

20

branko lučić “Rođen sam 6. srpnja 1954. godine u Puli, na Palacinima pokraj Mornaričkog parka, kao mlađi sin Nade Lučić rođene Klenovar i Antuna Lučića. U rodnoj sam Puli završio osmoljetku i gimnaziju pa nastavio školovanje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nezaboravne studentske godine zaključio sam diplomom na Katedri za filozofiju i komparativnu književnost. Godine 1990. magistrirao sam na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Zagrebu u klasi profesora Vanje Sutlića. Od 1980. godine živim u Ljubljani. Uz svakodnevni posao i sitne brige, objavio sam nekoliko tekstova i priloga u različitim časopisima (Nova revija, Sodobna pedagogika, Moderna vremena) i preveo brojne stručne članke sa slovenskog na hrvatski. Premda već zamalo četrdeset godina živim u Sloveniji, ne zaboravljam Istru, Pulu, Lindar. U Novoj sam Istri objavljivao kratke priče, a niz sam godina s guštom surađivao s ‘legendom istarskog rocka’, Francijem Blaškovićem. U Lindaru sam kod nuone Franice-Lanke i nuoneta Ivana-Cirila Klenovara Bartonovog, te sa svojim vršnjacima i prijateljima naučio “govorit po lindarski”. Mislim i vjerujem, upravo je Lindar, sa svim ‘mojim’ živim i pokojnim dragim ljudima, odigrao jednu od važnijih uloga u oblikovanju Branka Lučića. Da nije bilo lindarskega zaika i moga velikodušnog brata D. L. Luceta ne bi bilo mog udjela u stvaranju Katine Gvardijanke. Da nije bilo Katine ne bi bilo ni Mirakula od lonca, napisanog za MILK, a da nije bilo suradnje s Milkom i šjor Balenovićem vjerojatno ne bi bilo ni ove Furbaćone ni suradnje s INK-om.”

jasminko balenović diplomirao je kazališnu režiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je osnivačem i voditeljem Lapsus teatra iz Zagreba od 1994. do 2000. te umjetnički voditelj Amaterskog kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca od 1998. do 2002. godine. U Puli 2000. osniva i umjetnički vodi “Malo istarsko lutkarsko kazalište” – MILK u kojemu i režira. Boravio je na stručnim stipendijama u SAD-u i Poljskoj. Do sada je ostvario četrdesetak predstava uglavnom komediografskog karaktera: Moliere, Feydeau, Ionesco, Brecht, Anouilh, Nestroy, Boccaccio, Begović, Bajsić, Gavran, braća Lučić, Načinović, Prodan… Komedije Branka Lučića Furbaćona, Dragutina Lučića Luce Lindarski kaban i Američka patrola u Mornaričkom parku, Carla Goldonija Oštarica Mirandolina (u puležansko čakavskoj adaptaciji Daniela Načinovića) i Gorana Prodana Rinimo ga naprid režirao je u Istarskom narodnom kazalištu.

21

22

23

luka mihovilović završio je glumu na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Tijekom studija dodatno se usavršavao u plesu (klasičan balet, jazz balet, suvremeni ples) i solo pjevanju te je postao članom baleta Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu, gdje je ostvario niz solističkih uloga (Don Quixote, Labuđe jezero, Giselle, Dama s kamelijama, Romeo i Julija…). U Narodnom pozorištu/kazalištu Subotica bio je angažiran dvije sezone (Komedija zabune, Julije Cezar, Zapis, Čudo u Poskokovoj Dragi, Little shop of horrors, Žene u Narodnoj skupštini, Brak Bettie i Boo-a…), a potom u Bitef Dance Company pri Bitef teatru u Beogradu gdje igra u dramskom i plesnom programu (Yesterday – remember to forget, Želeće mašine, Don Juan, Priča o vojniku, Janje/Kokoš/Orao, Gozba, Peti park…). U šest proteklih godina ostvario je više od četrdeset produkcija kao glumac, plesač ili redatelj. Dobitnik je nagrada za najboljeg mladog glumca na Festivalu profesionalnih pozorišta i za najboljeg glumca po glasovima publike Narodnog kazališta Subotica. U produkciji Istarskoga narodnog kazališta režirao je Shakespearov San Ivanjske noći, a autor je i redatelj predstava (Ne)prilagođen i Razredni neprijatelj (predstava je nagrađena Nagradom za najbolju predstavu u cjelini na 19. Susretu profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade Hrvatskog centra ASSITEJ u Bjelovaru i Grand Prixom na 5. Međunarodnom festivalu srednjoškolskog teatarskog stvaralaštva Juventafest u Sarajevu), a glumi u predstavama Eni, Američka patrola u Mornaričkom parku i Djevojačka večer.

lara živolić diplomirala je glumu na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Tijekom i poslije Akademije ostvarila je uloge u HNK Split: Romeo i Julija, Djevojčice ne bi trebale igrati nogomet, To dijete u režiji Nenni Delmestre, Peer Gynt Gorana Golovka, Učene žene Jagoša Markovića, Nevidljivi grad Olje Lozice. U GKL Split: Čudnovate zgode šegrta Hlapića Roberta Waltla, Did i repa Anice Tomić, Jaje Zlatka Krilića, Moj prijatelj mačkodlak Ivana Plazibata, Bajka o divu Mrazu Hrvoja Seršića. U Teatru Naranča Pula: Tri praščića Majkla Mikolića, Bambi Marijane Matoković, Heidi Marija Kovača. U INK Pula: Mali princ Renate Carole Gatica, Djevojačka večer Violete Tomić, Američka patrola u Mornaričkom parku Jasminka Balenovića, Eni Andreje Gotovine, San Ivanjske noći Luke Mihovilovića. Glumila je i u televizijskim serijama. Na festivalu Mali Marulić 2016. nagrađena je za najbolju žensku ulogu u predstavi Moj prijatelj mačkodlak.

rade radolović glumu je započeo studirati na FDU Cetinje, a dovršio i diplomirao u Zagrebu na Akademiji dramske umjetnosti kao stipendist Istarskog narodnoga kazališta. Vodio je glumačke radionice za Udrugu FERR, Istraanimation club i Dramski studio INK. Osnivač je udruge Pozornica & Govornica Pula gdje vodi aktivnosti Osnove glume i Vještine javnog nastupa za srednjoškolce, studente i odrasle osobe. Surađuje i s pulskim Ted-X-om i Studentskim centrom Pula. Glumio je i igrao u HNK Ivan pl. Zajc Rijeka, Teatar &TD Zagreb, Dječje kazalište Dubrava Zagreb i Tvornica lutaka Zagreb. Glumio je u brojnim predstavama INK-a: Lindarski kaban, Furbaćona i Rinimo ga naprid Jasminka Balenovića, Saloma Damira Zlatara Freya, Kako je Dunda spasila domovinu Snježane Banović, Tramvaj zvan Žudnja Dražena Ferenčine, Thelma & Louise Dalibora Matanića, Blak Ines Pletikos… S Dorom Lipovčan preveo je, adaptirao i glumio u drami Miloša Radovića Čorba od kanarinca u produkciji INK i režiji Marija Kovača.

valter roša završio je dodiplomski studij na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli. Kazalištem se počinje baviti tijekom studija uključivši se u Dramski studio INK. U Umbriji pohađa kazališnu radionicu Darija Foa i France Rame, a na Siciliji kao glumac i asistent režije sudjeluje u realizaciji predstave Passio Luce Ruberta po motivima filma Evanđelje po Mateju Pier Paola Pasolinija. U Talijanskoj drami HNK Rijeka glumio je u predstavi Rappresentazione dell’Amleto nel villaggio di Merduscia di sotto redatelja Luce Cortine. U produkciji Istarskog narodnog kazališta nastupio je u predstavama Putovima glagoljaša u režiji Samante Milotić Bančić, Petar Pan Andreje Gotovine, Rinimo ga naprid Jasminka Belanovića, Priče koje valja pripovijedati Aleksandra Bančića, Palčica Mirjane Peršić, Djevojačka večer Violete Tomić te Razredni neprijatelj i San Ivanjske noći Luke Mihovilovića, a u suradnji s Aleksandrom Bančićem preveo je s talijanskoga i adaptirao na istarsku čakavicu predstavu Mistero buffo Darija Foa koju sam izvodi.

24

25

26

27

pokrovitelji

sponzori

medijski pokrovitelji

medijski partner

32