arhetip21 - novigrad.hr½ENJE.pdfElektronička komunikacijska mreža područja je dio pristupne mreže komutacijskog čvoraNovigrad. Na području obuhvata Plana izgrađena je elektronička

arhetip21d.o.o. GRAD NOVIGRADIII. IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODRUČJA VIDAL

III. IZMJENE I DOPUNEDETALJNOG PLANA UREĐENJAPODRUČJA VIDALPRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

III. OBRAZLOŽENJE

Naručitelj: GRAD NOVIGRAD

Stručni izrađivač: ARHETIP 21 d.o.o. POREČ, VUKOVARSKA 7

Koordinatori plana: SANDRA RUGANI KUKULJAN, dipl.ing.arh.ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj: ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

Planeri suradnici: KRISTINA VELENIK, dipl.ing.arh.DAMIR KARABAŠIĆ, mag.ing.aedif.MATEO SIROTICH, univ.bacc.ing.aedif.

Član uprave: ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

POREČ, rujan 2020.


Županija/Grad Zagreb: ISTARSKA ŽUPANIJAOpćina/Grad: GRAD NOVIGRADNaziv prostornog plana:III. IZMJENE I DOPUNE DETALJNOG PLANA UREĐENJA PODRUČJA VIDALOdluka o izradi plana (službeno glasilo):Službene novine Grada Novigrada, br. 6/19

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana(službeno glasilo):Službene novine Grada Novigrada, br.

Javna rasprava (datum objave):

.

Javni uvid održan:od: .do: .

Pečat tijela odgovornog za provođenje javnerasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:

_________________________________Sandra Rugani Kukuljan, dipl.ing.arh.

Suglasnost na plan:Klasa:Ur.broj:Datum:Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:ARHETIP 21 d.o.o.Poreč, Vukovarska 7

arhetip21d.o.o. za arhitektonske djelatnosti, inženjerstvo i poslovanje nekretninama

HR-52440 POREČ, Vukovarska 7, tel: +385 52 429 460, fax: +385 52 429 469e-mail: [email protected] www.arhetip21.hr

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradiloplan:

Odgovorna osoba:

_________________________________Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Koordinatori plana:Sandra Rugani Kukuljan, dipl.ing.arh. i Robert Rabac, dipl.ing.arh.Stručni tim u izradi plana:Robert Rabac,dipl.ing.arh.Kristina Velenik, dipl.ing.arh.Damir Karabašić, mag,ing.aedif.Mateo Sirotich, univ.bacc.ing.aedif.Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

__________________________________Vladimir Torbica

Istovjetnost ovog prostornog plana sizvornikom ovjerava:

_________________________________(ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:


III. IZMJENE I DOPUNEDETALJNOG PLANA UREĐENJAPODRUČJA VIDALPRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

III. OBRAZLOŽENJE


SADRŽAJ

III. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

III.1. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJAPOVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNAMREŽA

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I

AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ


1. POLAZIŠTA

Detaljni plan uređenja područja Vidal u Novigradu donijet je na sjednici Gradskogvijeća Grada Novigrada održanoj dana 29. lipnja 2000. godine i objavljen u Službenimnovinama Grada Novigrada br. 3/00 od 10. srpnja 2000. godine. Zbog uočene tehničkepogreške, objavljen je Ispravak dijela teksta (tablica) u Službenim novinama GradaNovigrada, br. 1/01 od 15. siječnja 2001. Godine.

Temeljem odredbi članaka 60. i 78. Zakona o prostornom uređenju i gradnji,Gradsko vijeće Grada Novigrada donijelo je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Detaljnogplana uređenja područja Vidal u Novigradu, koja je objavljena u Službenim novinamaGrada Novigrada, br. 1/11, te Odluku o izmjeni i dopuni odluke o izradi Izmjena i dopunaDetaljnog plana uređenja područja Vidal u Novigradu, koja je objavljena u Službenimnovinama Grada Novigrada, br. 5/11. Odluka o donošenju Izmjena i dopuna Detaljnogplana uređenja područja Vidal u Novigradu donijeta je na sjednici Gradskog vijeća GradaNovigrada održanoj dana 9. travnja 2013. godine i objavljena u Službenim novinama GradaNovigrada br. 3/13 od 12. travnja 2013. godine.

Temeljem odredbi članaka 86. i 87. Zakona o prostornom uređenju Gradsko vijećeGrada Novigrada donijelo je Odluku o izradi II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenjapodručja Vidal u Novigradu, koja je objavljena u Službenim novinama Grada Novigrada, br.1/15. Odluka o donošenju II. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Vidal uNovigradu donijeta je na sjednici Gradskog vijeća Grada Novigrada održanoj dana 13.listopada 2015. godine i objavljena u Službenim novinama Grada Novigrada br. 6/15 od 20.listopada 2015. godine.

Temeljem odredbi članaka 86. i 87. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine,br. 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19) Gradsko vijeće Grada Novigrada donijelo jeOdluku o izradi III. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Vidal u Novigradu(u nastavku teksta: Plan), koja je objavljena u Službenim novinama Grada Novigrada, br.6/19.

Plan se izrađuje u skladu s odredbama Pravilnika o sadržaju, mjerilimakartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornihplanova (Narodne novine, br. 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04).

Obuhvat Plana istovjetan je obuhvatu osnovnog Detaljnog plana uređenja područjaVidal u Novigradu. Površina obuhvata Plana iznosi cca 14 ha.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar građevinskog područja naselja Novigrad,koje je danas većim dijelom izgrađeno, na oko 75% površine, uključujući i prometnu,elektroničku komunikacijsku i komunalnu infrastrukturu.

Polazište za izradu Plana je Prostorni plan uređenja Grada Novigrada (Službenenovine Grada Novigrada, br. 1/08, 4/11, 4/11 - pročišćeni tekst, 6/11 - ispravak, 4/12,1/14, 7/14 i 9/14 - pročišćeni tekst, 8/15, 10/20), kao prostorni plan šireg područja skojim ovaj Plan treba biti usklađen.

Za potrebe izrade Plana koristi se postojeća geodetska podloga izrađena temeljemkatastarskog plana i ortofoto karata u mjerilu 1: 1000.


1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOST PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

Područje obuhvata Plana dio je građevinskog područja naselja Novigrad, koje je, kao igranica obuhvata Plana, utvrđeno Prostornim planom uređenja Grada Novigrada. Plan sedonosi za područje obuhvata koje je omeđeno državnom cestom D-301 Novigrad - PontePortone na istoku, koridorom postojeće javne prometnice na jugu, koridorom postojećejavne prometnice na zapadu, te koridorom postojeće javne prometnice i granicamagrađevnih čestica na sjeveru. Danas je područje obuhvata Plana pretežito izgrađeno, apretežita izgradnja odnosi se na obiteljske kuće, višeobiteljske građevine i višestambenezgrade s pratećim sadržajima.

Područje obuhvata Plana gotovo u cjelosti je smješteno unutar zaštićenog obalnogpodručja mora (ZOP) kao prostora ograničenja prema zakonu, područja od posebnog interesaza Republiku Hrvatsku.

Predviđenim Planom osnovna se koncepcija prostornog uređenja osnovnog Detaljnogplana uređenja područja Vidal u Novigradu uglavnom ne mijenja, obzirom da sustavprometne i komunalne infrastrukture u najvećoj mjeri ostaje nepromijenjen. NamjeraPlana je da određenim transformacijama neizgrađenog dijela područja obuhvata Planaomogući kvalitetni završetak izgradnje područja obuhvata Plana.

Temeljem iznesenog može se ocijeniti da ovaj prostor na području naselja Novigradnema naglašenih osjetljivosti ili posebnosti koje bi valjalo zaštititi ili istaknuti, te da senastavak gradnje temeljem izmijenjenog i dopunjenog planskog rješenja može skladnonadovezati na postojeći izgrađeni dio područja obuhvata Plana uz uvjete podizanja kvaliteteoblikovanja i gradnje, te ujednačenosti kriterija izgradnje svih građevina.

1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Pretežita izgradnja unutar obuhvata Plana odnosi se na obiteljske kuće,višeobiteljske građevine i višestambene zgrade s pratećim sadržajima, uglavnom ujednačenihtlocrtnih i visinskih gabarita, koje čine gradsku četvrt s naglašenim urbanim obilježjima.

Veći dio navedenih elemenata daju čvrstu konturu i jasnu postojeću organizacijupodručja obuhvata Plana.

Drugih značajnijih ambijentalnih vrijednosti, kao ni evidentiranih spomeničkih niarheoloških vrijednosti unutar područja obuhvata Plana nema.

1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

Na čitavom je području obuhvata Plana uglavnom na primjeren način izvedenajavna i interna prometna infrastruktura – kolne i pješačke prometne površine, te one zapromet u mirovanju, ali i javne i zaštitne zelene površine, kao i telekomunikacijska ikomunalna infrastruktura. Dio prometnica u neizgrađenom dijelu područja obuhvata Planaizveden je kao makadamski put, bez završnog sloja asfalta i drugih propisanih cestovnihelemenata.

Postojeća infrastrukturna opremljenost uglavnom zadovoljava potrebe izgrađenogdijela područja obuhvata Plana.


Promet

Obzirom da se područje razvijalo planski, u izgrađenom dijelu područja obuhvataPlana prometno je rješenje realizirano asfaltiranim prometnicama koje u potpunostizadovljavaju namjenu područja.

Glavnom gradskom ulicom smatra se državna cesta D-301 Novigrad - Ponte Portone,na građevnoj čestici planske oznake 131, duž istočnog ruba područja obuhvata Plana.

Sabirnim ulicama smatraju se javne prometne površine na građevnim česticamaplanskih oznaka 134 i 135.

Ostalim ulicama u funkciji pristupa građevnim česticama pojedinih namjena smatrajuse javne prometne površine na građevnim česticama planskih oznaka 1, 38, 70, 73, 75, 90, 97,98, 114, 115 i 133.

Kolno pješačkim površinama u funkciji pristupa građevnim česticama pojedinihnamjena smatraju se javne prometne površine na građevnim česticama planskih oznaka 5, 64i 109.

Isključivo pješačke javne prometne površine planirane su na građevnim česticamaplanskih oznaka 29, 30, 65, 81, 91 i 112.

Elektroničke komunikacije

Elektronička komunikacijska mreža područja je dio pristupne mreže komutacijskogčvora Novigrad.

Na području obuhvata Plana izgrađena je elektronička komunikacijska kabelskakanalizacija. U kabelsku kanalizaciju uvučeni su odgovarajući kabeli elektroničkekomunikacijske pristupne mreže. Priključne točke su u najvećem omjeru izgrađene uormarićima unutar postojećih zgrada.

Kapacitet elektroničkih komunikacijskih kabela za sadašnju izgrađenost naselja isadašnje potrebe za elektroničkim komunikacijskim uslugama uslugama je zadovoljavajući,te ne predstavlja ograničenje u razvoju obuhvata Plana.

Elektroopskrba

Područje obuhvata napajano je električnom energijom iz TS 35/10kV Novigradpreko DV 10(20) kV kabelskog voda iz TS 35/10 kV Novigrad, te iz postojećih trafostanica10(20)/0,4kV unutar i izvan obuhvata Plana. U naselju je izvedena niskonaponska mrežakojom se sve postojeće građevine unutar obuhvata Plana električnom energijom napajajuna zadovoljavajući način.

Vodoopskrba

Grad Novigrad, pa tako i promatrano područje opskrbljuje se iz vodospreme Bužinijavolumena 1300 m3 + 650 m3 sa kotom preljeva 76,55 m.n.m. i kotom dna rezervoara 72,75m.n.m. putem vodoopskrbnog sustava.


Postojeća vodovodna mreža naselja osigurava potrošačima dobru opskrbu vodom.Područje obuhvata Plana visinski je smješteno tako da minimalna kota vode u vodospremiBužinija osigurava dovoljan tlak u mreži.

Glavna vodovodna mreža prolazi istočnim rubom obuhvata Plana, duž državne ceste D-301 Novigrad - Ponte Portone. Postojeći vodoopskrbni cjevovodi uklopit će se u planskorješenje vodoopskrbe, a probijanjem novih prometnica stvoriti će se uvjeti za izgradnjuprstenastih spojeva cjevovoda vodovodne mreže što će povećati sigurnost u opskrbi vodomovog područja.

Komunalna odvodnja

Postojeći izgrađeni dio područja obuhvata Plana ima izgrađen javni sustav komunalneodvodnje otpadnih voda na koji su priključene sve postojeće građevine. Postojeći ograncikomunalne kanalizacije gravitacijski odvode komunalne otpadne vode do glavnogkanalizacijskog kolektora, kojeg treba zadržati kao okosnicu javnog sustava komunalneodvodnje područja obuhvata Plana.

Sve građevine unutar obuhvata Plana imaju gravitacijski priključak na javni sustavkomunalne odvodnje koji zadovoljava trenutne i koji će moći primiti nove priključkeplaniranih građevina.

Oborinska odvodnja

Položaj područja obuhvata Plana I postojeće reljefne karakteristike terenaomogućavaju gravitacijsku odvodnju cijelog područja.

Postojeće građevine unutar obuhvata Plana disponiraju oborinske vode u upojnebunare na samim česticama, a oborinska odvodnja javnih prometnih površina za kolni ipješački promet, te onih za promet u mirovanju, obavlja se u cjevovod oborinske odvodnjekoji je izveden u profilu postojećih prometnica.

1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

U vrijeme izrade Izmjena i dopuna Plana obvezujući dokument prostornog uređenjaza područje obuhvata Plana je Prostorni plan uređenja Grada Novigrada. Navedenimplanom utvrđeno je, među ostalim, da je Detaljni plan uređenja područja Vidal na snazi,te da je moguće pokrenuti postupak njegovih izmjena ili dopuna.

Područje Vidal Prostornim je planom uređenja Grada Novigrada utvrđeno kao diograđevinskog područja naselja Novigrad. U građevinskim područjima naselja prostor jenamijenjen prvenstveno gradnji građevina stambene namjene, a zatim i svim drugimgrađevinama i sadržajima koji služe za zadovoljavanje potreba stanovnika zaodgovarajućim standardom života, te za radom, kulturom, rekreacijom i drugih potreba.

Obuhvat Plana gotovo u cijelosti je smješten unutar zaštićenog obalnog područjamora (ZOP) kao prostora ograničenja prema zakonu.

Unutar područja obuhvata Plana ne nalaze se građevine od važnosti za RepublikuHrvatsku niti za Istarsku županiju.


1.1.4. OCJENA MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Ranije postavljeno plansko rješenje Planom se usklađuje s novonastalim odnosima izahtjevima. Uz preuzimanje koncepcijskih postavki osnovnog Plana, te obveza iz prostornogplana šireg područja, zadovoljavanje postavljenih ciljeva glede mogućnosti daljnjeg uređenjapodručja obuhvata Plana ne čini se upitnim.

Dispozicijski i visinski riješena situacija unutar područja obuhvata Plana omogućujerelativno jednostavnu interpolaciju potrebnih sadržaja.

Osim ograničenja iz prostornih planova šireg područja, posebnu pažnju potrebno jeobratiti na pravilno niveliranje planiranih platoa za zahvate u prostoru, posebiceprometnih i infrastrukturnih građevina, te površinske oborinske odvodnje.

Područje obuhvata Plana nalazi se čitavom svojom površinom unutar zaštićenogobalnog područja mora (ZOP), pa se na područje obuhvata Plana primjenjuju odgovarajućeodredbe zakona i drugih propisa.

Zahvatima gradnje novih i rekonstrukcije postojećih infrastrukturnih objekata iuređaja potrebno je prilagoditi područje obuhvata Plana novim potrebama i zahtjevima,kako bi se novoplanirane građevine mogle priključiti na prometnu, telekomunikacijsku ikomunalnu infrastrukturnu mrežu.

Zaključak se zasniva na nekoliko temeljnih postavki:- Ocjeni da je planske ciljeve i zadatke utvrđene Prostornim planom uređenja Grada

Novigrada moguće ostvariti nadogradnjom dosadašnjeg urbanističkog rješenja, čime jeisto većim dijelom zadržano kao planska osnova,

- Ocjeni da nema postojeće izgradnje i/ili vlasničkih odnosa koje mogu biti preprekomili uvjetom provedbe novih planskih rješenja.


2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Program gradnje i uređenja područja obuhvata Plana proizašao je kao rezultat:- Zahtjeva vlasnika građevinskog zemljišta za omogućavanjem gradnje na vlastitom

zemljištu, pri čemu je pretežit zahtjev za osiguranjem određenog broja manjihgrađevnih čestica radi prodaje ili gradnje građevina sa stambenim i/ili poslovnimfunkcionalnim jedinicama namijenjenih slobodnom tržištu,

- Zahtjeva Grada Novigrada za realizacijom i razvojem određenih javnih sadržaja unutarobuhvata Plana kao što su javna parkirališta i javne zelene površine, te ostalihsadržaja primjerenih potrebama ovog dijela grada Novigrada, ali i gospodarskih –poslovnih i ugostiteljsko turističkih sadržaja koji će pridonijeti gospodarskom razvojuužeg i šireg područja Grada Novigrada,

- Primjene uvjeta i smjernica iz prostornih planova šireg područja, vezanih za prometnu,telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturu i lokacijskih uvjeta veličine i površinegrađevnih čestica, najveće dopuštene izgrađenosti i iskorištenosti građevnih čestica,veličine i površine građevina i najvećeg dopuštenog broja funkcionalnih jedinica ugrađevinama,

- Zahtjeva i uvjeta pravnih osoba s javnim ovlastima i nadležnih tijela za izgradnjomprometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, sukladno planiranojizgradnji i konkretnim potrebama korisnika područja obuhvata Plana.

Plansko rješenje temeljeno je na slijedećim programskim postavkama:- Područje obuhvata Plana riješiti na način da se osigura pristup svakoj građevnoj

čestici, a stvaranjem alternativnih prometnih smjerova u smjeru istok-zapad i sjever-jug omogućiti brzo rasterećenje internih ulica i pristup na rubne glavne gradskeprometnice većim brojem priključaka, te istovremeno osigurati pješačke površine ipovršine za promet u mirovanju, uz omogućavanje fazne izgradnje i proširenja mrežejavnih prometnih površina.

- Odgovarajućim zoniranjem formirati grupe i/ili urbane poteze istovrsnih građevina ipovršina, sa sličnostima u režimima korištenja.

- Pri planiranju poštivati vlasničke odnose nad ukupnim zemljištem, a zahvate uprivatno vlasništvo izvršiti ako postoji potreba osiguranja pristupa na planiranegrađevne čestice, odnosno radi osiguranja zajedničkih interesa korisnika ili javnoginteresa prema prostornim planovima šireg područja.

- Osigurati sadržaje javne namjene u obimu primjerenom užem i širem područjuunutar i izvan obuhvata Plana.

2.2. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Planom se detaljno razrađuju uvjeti realizacije pojedinih zahvata u prostoru,osobito u odnosu na namjenu, smještaj, veličinu i oblikovanje građevina, načinpriključivanja građevnih čestica i građevina na infrastrukturnu mrežu, te određuju mjerezaštite okoliša, prirodnih, krajobraznih, spomeničkih i drugih vrijednosti na područjuobuhvata Plana.

Namjena površina unutar obuhvata Plana temeljena je na namjeni površinaodređenoj prostornim planom šireg područja. Planom su određene površine sljedećihnamjena:

- Površine stambene namjene S,


- Površine mješovite, pretežito stambene namjene M1,- Zaštitne zelene površine Z,- Javne zelene površine Z1,- Javne prometne površine za kolni i pješački promet,- Javne prometne površine za promet u mirovanju u sklopu koridora javnih cesta –

otvorena parkirališta P,- Površine za trafostanice TS.

Planom određene namjene utvrđuju se kao osnovne ili pretežite, što znači da je porednjih moguće razvijati i druge namjene prema važećim propisima, odnosno ostale kompatibilnedjelatnosti, ukoliko to nije Planom precizno određeno ili zabranjeno.

Stambena namjena S podrazumijeva gradnju obiteljskih i višeobiteljskih građevinaodređenih prostornim planom šireg područja. Pod obiteljskom građevinom smatra segrađevina stambene namjene s najviše dvije funkcionalne jedinice, pri čemu više od 50%građevinske (bruto) površine građevine mora biti stambene namjene, a obiteljska građevina sjednom funkcionalnom jedinicom može sadržavati funkcionalnu jedinicu isključivo stambenenamjene. Pod višeobiteljskom građevinom smatra se građevina stambene namjene s najvišečetiri funkcionalne jedinice od kojih veći broj funkcionalnih jedinica građevine i više od 50%građevinske (bruto) površine građevine moraju biti stambene namjene. U sklopu građevina nagrađevnim česticama stambene namjene dozvoljena je gradnja funkcionalnih jedinicastambene, poslovne, javne i društvene i drugih kompatibilnih namjena, a dozvoljena je igradnja jednonamjenskih stambenih građevina.

Mješovita - pretežito stambena namjena M1 podrazumijeva gradnju obiteljskih,višeobiteljskih i višestambenih građevina određenih prostornim planom šireg područja. Podobiteljskom građevinom smatra se građevina stambene namjene s najviše dvije funkcionalnejedinice, pri čemu više od 50% građevinske (bruto) površine građevine mora biti stambenenamjene, a obiteljska građevina s jednom funkcionalnom jedinicom može sadržavatifunkcionalnu jedinicu isključivo stambene namjene. Pod višeobiteljskom građevinom smatrase građevina stambene namjene s najviše četiri funkcionalne jedinice, pri čemu veći brojfunkcionalnih jedinica građevine i više od 50% građevinske (bruto) površine građevine morajubiti stambene namjene. Pod višestambenom građevinom smatra se građevina stambenenamjene sa zajedničkim komunikacijskim prostorom za pristup funkcionalnim jedinicama, te snajmanje pet i najviše osam funkcionalnih jedinica, pri čemu veći broj funkcionalnih jedinicagrađevine i više od 50% građevinske (bruto) površine građevine moraju biti stambene namjene.U sklopu građevina na građevnim česticama mješovite - pretežito stambene namjenedozvoljena je gradnja funkcionalnih jedinica stambene, poslovne, javne i društvene i drugihkompatibilnih namjena, a dozvoljena je i gradnja jednonamjenskih stambenih građevina.

S ciljem postizanja što kvalitetnije slike ovog dijela grada Novigrada, preporučujese planirati garažne, odnosno parkirne i druge servisne prostore u građevinama svihnamjena unutar obuhvata Plana u prizemnim i podzemnim etažama unutar građevina,prema mogućnostima pojedine građevne čestice.

Zaštitne zelene površine Z podrazumijevaju površine ozelenjene zaštitnim visokimzelenilom određene kao međuprostor između površina različitih namjena i javnih prometnih iinfrastrukturnih površina.

Javne zelene površine Z1 podrazumijevaju površine ozelenjene niskim i visokimparkovnim zelenilom, te predstavljaju javni park i/ili dječje igralište. Javni park je otvoreniprostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških


obilježja, namijenjen šetnji i odmoru stanovništva i posjetitelja, čije funkcionalnooblikovanje određuju prirodne karakteristike prostora, namjena susjednih površina i potrebaza formiranjem ekoloških, edukativnih, estetskih i rekreacijskih površina. Dječje igralište jejavna zelena površina opremljena odgovarajućim spravama za igru djece, te drugimelementima urbane opreme.

Unutar površina svih namjena unutar obuhvata Plana moguća je gradnja irekonstrukcija objekata, uređaja i vodova telekomunikacijske, energetske i vodnogospodarskekomunalne infrastrukture.

Na građevnim česticama zaštitnih zelenih površina i javnih zelenih površina i nagrađevnim česticama javnih prometnih površina za kolni promet, pješački promet i prometu mirovanju mogu se graditi, rekonstruirati i uređivati površine zelenila u potezu (drvoredi),te vatrogasni pristupi i površine za operativni rad vatrogasnih vozila i vatrogasne tehnikeprema propisima, u funkciji građevina na građevnim česticama drugih namjena.

Zahvati uređenja površina, gradnje i rekonstrukcije građevina na površini, odnosnoiznad ili ispod površine zemlje unutar obuhvata Plana kojima se mijenja stanje u prostorumoraju biti u skladu s ovim Planom, prostornim planovima šireg područja, te posebnimuvjetima utvrđenim na temelju zakona i drugih propisa.

Unutar obuhvata Plana ne mogu se graditi građevine koje narušavaju vrijednostiokoliša, te pogoršavaju uvjete života i rada u susjednim zonama i lokacijama.

Uvjeti uređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovimPlanom predstavljaju okvir za pribavljanje akata za provedbu prostornih planova igrađevinskih dozvola.

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJAPOVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA


PLANSKAOZNAKA

GRAĐEVNEČESTICE

PLANSKAPOVRŠINAGRAĐEVNEČESTICE

m2

PLANSKANAMJENAGRAĐEVNEČESTICE,ODNOSNOGRAĐEVINE

IZGRAĐENOSTGRAĐEVNEČESTICE

kig

NAJVEĆI DOPUŠTENIBROJ ETAŽA,

DOPUŠTENE ETAŽEGRAĐEVINE -

E

NAJVEĆADOPUŠTENA

VISINAGRAĐEVINE

m

NAJVEĆA DOPUŠTENAISKORIŠTENOST

GRAĐEVNE ČESTICE,UKUPNO NADZEMNO

kis

NAJVEĆI DOPUŠTENIBROJ FUNKC.

JEDINICA, ODNOSNOKAPACITET HOTELA

POSEBNE ODREDBE

1 3320 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE2 1006 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -3 934 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -4 911 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -5 279 CESTA, KP - - - - - OZELENJIVANJE6 1106 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -7 1889 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -8 432 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE9 72 TS 0,60 1 P 3,5 0,60 - -10 1360 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -11 1015 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -12 846 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -13 883 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -14 840 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -15 774 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -16 1288 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -17 1376 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -18 1355 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -19 1557 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -

20 1109 KM1

0,400,30

3 Po+P+14 Po+P+2

89

1,20 – 0,801,20 – 0,90

-8 -

21 1419 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -22 1580 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -23 1074 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -24 1310 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -25 1048 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -26 1669 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -27 830 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -28 1275 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -29 226 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE30 150 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE31 938 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -32 1425 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -33 1513 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -34 1376 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -35 1403 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -36 1236 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -37 839 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -38 1648 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE39 1420 M1 0,30 3 Po+P+1 7,5 0,90 – 0,60 8 -40 904 M1 0,30 3 Po+P+1 7,5 0,90 – 0,60 8 -41 2645 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE42 896 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -43 955 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -44 1392 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -45 1006 M1 0,30 3 Po+P+1 7,5 0,90 – 0,60 8 -46 1012 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -47 649 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -48 770 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -49 781 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -50 887 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -51 1066 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -52 1079 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -53 1176 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -54 1221 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -55 1127 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -56 1193 Z - - - - - OZELENJIVANJE57 1544 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -58 127 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE59 1609 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -60 1696 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -61 1033 Z - - - - - OZELENJIVANJE62 1367 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -63 1455 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -64 282 CESTA, KP - - - - - OZELENJIVANJE65 194 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE66 1167 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -67 1046 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -68 1004 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -


69 952 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -70 1261 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE71 1388 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -72 616 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -73 2216 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE74 1099 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -75 1017 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE76 1037 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -77 735 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 – 0,50 4 -

78 21661137

T1M1

0,400,30

5 Po+P+24 Po+P+2

109

2,00 - 1,201,20 – 0,90

80 KREVETA8 -

79 1869 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -80 1159 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -81 237 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE82 743 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -83 829 M1 0,30 4 Po+P+2 10 9 1,20 – 0,90 8 -84 899 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -85 914 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -86 1199 1082 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -87 601 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -88 601 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -89 601 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -90 456 573 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE91 96 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE92 950 627 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -93 768 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -94 675 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -95 903 602 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -96 624 S 0,25 4 Po+P+1 7,5 0,75 – 0,50 497 552 CESTA, P - - - - - OZELENJIVANJE98 2505 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE99 793 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -100 609 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -101 601 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -102 790 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -103 768 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -104 834 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 - 0,90 8 -105 970 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 - 0,90 8 -106 1396 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -107 1029 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8108 603 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -109 74 CESTA, KP - - - - - OZELENJIVANJE110 767 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -111 644 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -112 51 CESTA, PJ - - - - - OZELENJIVANJE113 50 TS 0,60 1 P 3,5 0,60 - -114 752 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE115 852 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE116 665 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -117 1044 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -118 804 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -119 645 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -120 653 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -121 1161 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -122 886 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -123 1145 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -124 1021 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -125 965 M1 0,30 4 Po+P+2 9 1,20 – 0,90 8 -126 818 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -127 635 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -128 601 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -129 466 S 0,30 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -130 822 S 0,25 3 Po+P+1 7,5 0,75 - 0,50 4 -131 3891 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE132 249 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE133 2529 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE134 990 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE135 3801 CESTA - - - - - OZELENJIVANJE136 454 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE137 187 Z1 - - - - - OZELENJIVANJE

OBUHVATDPU-a 140044 - - - - - - -


2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNAMREŽA

Mjesta i način priključivanja građevina na infrastrukturnu mrežu prikazani sushematski na kartografskim prikazima br. 2A, 2B, 2C, 2D i 2E zajedničkog naziva PROMETNA,TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA, a stvarna mjesta i načinpriključivanja građevina na infrastrukturnu mrežu građevine, odredit će se primjenomodgovarajućih propisa i pravila graditeljske struke prema posebnim uvjetima koje ćeodrediti nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima i projektnoj dokumentaciji upostupcima ishođenja akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola.

Promet

Ulice koje čine uličnu mrežu unutar obuhvata Plana razvrstane su na glavne gradskeulice, sabirne ulice i ostale ulice.

Glavnom gradskom ulicom smatra se državna cesta D-301 Novigrad - Ponte Portone,na građevnoj čestici planske oznake 131, duž istočnog ruba područja obuhvata Plana.Sabirnim ulicama smatraju se javne prometne površine na građevnim česticama planskihoznaka 134 i 135. Ostalim ulicama u funkciji pristupa građevnim česticama pojedinihnamjena smatraju se javne prometne površine na građevnim česticama planskih oznaka 1, 38,70, 73, 75, 90, 97, 98, 114, 115 i 133. Kolno pješačkim površinama u funkciji pristupagrađevnim česticama pojedinih namjena smatraju se javne prometne površine na građevnimčesticama planskih oznaka 5, 64 i 109.

Javna prometnica na građevnoj čestici planske oznake 75 jest zatečena prometnicakoja je formirana prema važećem detaljnom planu uređenja prije donošenja ovih Izmjena idopuna Plana, te se ovim Izmjenama i dopunama Plana najvećim dijelom zadržava upostojećem obliku i veličini građevne čestice. Navedena prometnica planirana je u skladu svažećim normama.

Priključci prometnica manjeg značaja na glavne gradske ulice izvode se u skladu svažećim propisom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu,važećim normama za projektiranje i građenje čvorova u razini, te drugim propisima inormama.

Svaka građevna čestica pojedine namjene ima osiguran pristup na javnu prometnupovršinu, a mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu u pravilu sesmješta duž granice građevne čestice i te javne prometne površine, kako je prikazano nakartografskom prikazu br. 4 UVJETI GRADNJE.

Javna parkirališta i garaže

Javna parkirališta predviđena su u sklopu profila javnih prometnica na građevnimčesticama planskih oznaka 75, 97 i 114.

Na parkiralištima će se osigurati određeni broj mjesta za vozila osoba sinvaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti, koja moraju biti propisno označena, najbližai najpristupačnija osobi s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, prema odredbamaPravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (Narodne novine, br. 151/05, 61/07), odnosno važećeg propisa.


Prometne površine za promet u mirovanju dimenzioniraju se za odgovarajuća vozilaprema pravilima struke, a mogu se oblagati asfaltom, travnim pločama, betonskimprefabrikatima i sličnim materijalima, te uređajima obnovljivih izvora energije –fotonaponskim pločama i sl. Nad površinama za parkiranje moguća je gradnja zaštitnihnadstrešnica od laganih, prozračnih materijala. Najmanje dopuštene dimenzije parkirnihmjesta su:

- 2,5 x 5,0 m za poprečno parkiranje,- 2,0 x 6,0 m za uzdužno parkiranje.

Biciklističke staze

Biciklističke staze mogu se odgovarajućom projektnom dokumentacijom predvidjetiu sklopu koridora svih javnih prometnica unutar obuhvata Plana, ako to njihove širinedopuštaju, s ciljem razvoja mreže biciklističkih staza na području Grada Novigrada.

Trgovi i druge veće pješačke površine

Unutar obuhvata Plana ne planiraju se površine s izrazitim karakteristikama trga.Isključivo pješačke javne prometne površine planirane su na građevnim česticama planskihoznaka 29, 30, 65, 81, 91 i 112.

Elektroničke komunikacije

Elektronička komunikacijska mreža u pravilu se izvodi kao podzemna distribucijskaelektronička komunikacijska kanalizacija, osim u slučajevima kada to nije moguće iztehničkih razloga, sve u skladu s propisima, a treba težiti njezinoj realizaciji u fazama, uzistovremenu izvedbu drugih segmenata infrastrukturne mreže zbog racionalnosti iekonomičnosti realizacije. Rekonstrukcija postojeće kabelske kanalizacije i elektroničkekomunikacijske mreže, kao i izgradnja nove omogućuje se unutar površina, pojaseva ikoridora svih javnih prometnih (kolnih, kolno pješačkih i pješačkih, te onih za promet umirovanju) površina unutar obuhvata Plana. Za sve planirane građevine i površine unutarobuhvata Plana potrebno je izgraditi kabelsku kanalizaciju do najbliže točke konekcije spostojećom, a sve prema važećem zakonu o elektroničkim komunikacijama i drugimpropisima koji se donose temeljem zakona.

Građevine unutar obuhvata Plana priključuju se na nepokretnu elektroničkukomunikacijsku mrežu gradnjom cijevi do priključnog mjesta, te opremaju elektroničkomkomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni,u skladu s propisima. Elektroničke komunikacijske instalacije unutar građevina trebagraditi tehnologijom strukturnog kabliranja. Koncentracija instalacije mora biti upriključnoj kutiji ili izvodnom ormaru, koji se obvezno uzemljuje na temeljni uzemljivačgrađevine. Kućne elektroničke komunikacijske instalacije unutar građevina trebaprojektirati i izvoditi prema važećem pravilniku o tehničkim uvjetima za elektroničkukomunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada.) Preporuča se izrada optičkihinstalacija ili ostavljanje koridora za prodor optičkih instalacija. Poklopce i vratapriključnih revizijskih okana ili mjerna mjesta treba locirati na lako dostupnim mjestima,ali ne na pročeljima zgrada prema ulici.

U cilju razvoja postojećeg infrastrukturnog sustava pokretnih komunikacija planirase daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga itehnologija. U skladu s navedenim planovima, na području obuhvata ovog Plana moguća jeizgradnja i postavljanje osnovnih postaja (baznih stanica) pokretnih elektroničkih


komunikacijskih mreža smještanjem na antenske prihvate na građevinama, uz suglasnostvlasnika građevine, uz uvjet da ne ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi i okolnih građevina.Osnovne postaje moraju se postavljati sukladno zakonima i posebnim propisima kojeuređuju njihovo postavljanje u Republici Hrvatskoj. Planom se dopušta postavljanje baznihstanica više operatora na isti prihvat na građevini samo ukoliko to dozvoljavaju tehničkiuvjeti i imovinsko pravni odnosi. Nosači antenskih sustava mogu biti do visine od najviše5,0 m, uz uvjet da visina stupa i oblik ne smije narušiti vizure naselja, te da je udaljenoststupa od postojeće ili planirane građevine dvostruko veća od njegove visine.

Vodoopskrba

Gradnja i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže izvodit će se za sanitarne i/ilitehnološke potrebe vodoopskrbe potrošača i korisnika prostora, za hidrantske protupožarnepotrebe, prema tehničkim uvjetima koje će odrediti nadležna pravna osoba s javnimovlastima. Za protupožarne potrebe predviđena je ugradnja nadzemnih hidranatanajmanjeg promjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti definiranoj propisima.

Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju sustava vodoopskrbe su: prosječna dubinapolaganja vodoopskrbnih cjevovoda je 1,0 m, vodoopskrbni cjevovod izvodi se u praviluTRM – Ductile ili PVC cijevima, sa zračnicima i muljnicima, uz međusobno spajanjelijevano-željeznim fazonskim komadima i armaturom, te gdje god je to moguće, vodi pojavnim površinama, odnosno smješta u profil javnih prometnih površina.

Sukladno odluci Grada Novigrada o uvjetima priključenja na sustav opskrbe pitkomvodom, priključenje treba izvesti na način da svaki posebni dio zgrade, odnosno svakipotrošač, ima zasebni vodomjer. Priključenje građevine na sustav opskrbe pitkom vodomizvodi se prema slijedećim tehničkim uvjetima:

- Vodovodni priključak mora imati svoje vlastito posebno ili zajedničko revizionookno za ugradnju vodomjera, prema uvjetima nadležne pravne osobe s javnimovlastima,

- Vodovodni priključak polaže se na lako pristupačno mjesto prema utvrđenimuvjetima nadležne pravne osobe s javnim ovlastima,

- Vodovodne priključke u pravilu treba izvoditi okomito na os cjevovoda,- Kućne spojnice – ogrlice ne smiju slabiti poprečni presjek cijevi, niti se smiju

postavljati na međusobnom razmaku manjem od 5,0 m,- Ispred i iza vodomjera obavezno predvidjeti usmjerivač ulaza – ravnu dionicu

cjevovoda (ulaznu i izlaznu) prema naputku proizvođača vodomjera,- minimalni presjek vodovodnog priključka određuje se temeljem hidrauličkog

proračuna i u pravilu ne može biti manji od profila 25 mm,- Najmanja dubina vodovodnog priključka je 0,6 m i ovisi o mjestu i presjeku

priključka, a dubinu vodovodnog priključka određuje nadležna pravna osoba sjavnim ovlastima,

- Križanje priključka s drugim instalacijama gradi se u pravilu pod pravim kutom, pričemu se vodovodni priključak mora položiti iznad kanalizacije, a najmanjameđusobna udaljenost na mjestu križanja iznosi od 30 do 50 cm, ovisno o instalacijiinfrastrukture (mjereno vertikalno na mjestu križanja),

- Ukoliko se, osim korištenja vode za sanitarne potrebe, zahtjeva i korištenja vode zaprotupožarnu zaštitu, u vodomjernom se oknu ugrađuju zasebni vodomjeri ili jedankombinirani vodomjer,

- Vodomjer se u pravilu ugrađuje uz regulacijski pravac, na zemljištu koje pripadagrađevini,


- Ako se regulacijski pravac poklapa s građevnim pravcem, vodomjer se u praviluugrađuje na javnoj površini, a iznimno, ako postoje tehničke mogućnosti, može seodobriti ugradnja vodomjera u građevini,

- Vodomjer s ventilima ugrađuje se u vodomjerno okno, koje okno održava potrošač osvom trošku i brine se da uvijek bude ispravno, čisto i pristupačno,

- Nadležna pravna osoba s javnim ovlastima dužna je voditi bazu podataka opriključcima iz koje je vidljiv položaj, presjeci, dužine, tip i presjek vodomjera,dan ugradnje, vrijednost priključka i drugi podaci,

- Nadležno pravna osoba s javnim ovlastima održava vodomjere po kojima ispostavljaračune za potrošnju vode, kontrolira, popravlja, baždari vodomjere u zakonskomroku i zamjenjuje ih u slučaju istrošenosti ili kvara.

Vodoopskrbna mreža prikazana kartografskim prikazom usmjeravajućeg je značenjai detaljno će se razrađivati odgovarajućom stručnom dokumentacijom. Prilikom izradestručne dokumentacije dozvoljene su odgovarajuće prostorne prilagodbe (trase i lokacijeodređene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima,obilježjima prostora, imovinsko pravnim odnosima i slično), a promjene ne mogu biti takveda narušavaju opću koncepciju Plana. Ukoliko se unutar obuhvata Plana pojave većepotrebe za vodom iz javnog sustava vodoopskrbe, svaki od takvih zahtjeva potrebno jerazmatrati zasebno.

Za izgradnju novih cjevovoda predvidjeti kvalitetne materijale, te profil premahidrauličkom proračunu i prema posebnim uvjetima nadležnog javnopravnog tijela. Trasecjevovoda smjestiti unutar zelenih površina između rubnjaka kolnika i regulacijskog pravca,odnosno u nogostup, a samo iznimno u trup kolnika. U svrhu zaštite cjevovoda propisuju sezaštitni koridori najmanje širine 10 m za magistralne cjevovode, a najmanje širine 6 m zaostale cjevovode. Unutar ovih koridora nije dozvoljena gradnja građevina visokogradnje. Upostupku ishođenja akta za provedbu prostornog plana i/ili građevinske dozvole zagrađevinu visokogradnje na građevnoj čestici na koju se proteže opisani zaštitni koridor ilineposredno graniči s njim, potrebno je zatražiti posebne uvjete nadležnog javnopravnogtijela.

Priključak građevne čestice na mrežu vodoopskrbe izvodi se putem tipskogvodomjernog okna ili vodomjerne niše uz rub građevne čestice, te priključivanjem nanajbliži cjevovod, sukladno posebnim propisima i posebnim uvjetima nadležnogjavnopravnog tijela.

Odvodnja otpadnih voda

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta vode zapiće prema važećoj odluci Istarske županije. Na području obuhvata Plana nemaevidentiranih vodenih tokova, ali je evidentiran izvor koji se ne koristi u vodoopskrbi.

Na području obuhvata Plana postoji izgrađeni razdjelni javni sustav komunalne ioborinske odvodnje, kojeg je potrebno djelomično rekonstruirati te dograđivati. Tehničko-tehnološki uvjeti za izgradnju javnog sustava odvodnje otpadnih voda su:

- Minimalna dubina polaganja cjevovoda komunalne odvodnje je 1,2 m,- Minimalna dubina polaganja cjevovoda oborinske odvodnje određena je promjerom

cijevi tako da nadsloj iznad tjemena cijevi ne bude manji od 1,0 m,- Dubina polaganja kolektora javnog sustava odvodnje otpadnih voda određena je

najvećom dubinom kućnih priključaka od 0,8 m koji će se spojiti gravitacijski nakanalizacijske kolektore prema posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća,


a odvodnja nižih etaža rješavat će se tlačnim cjevovodom uz odabir i ugradbuodgovarajućih uređaja u sklopu kućne instalacije komunalne odvodnje.

- Cjevovod komunalne odvodnje načelno treba smjestiti u os prometnog traka ili uzeleni pojas u sklopu profila javne prometne površine, a oborinsku kanalizaciju u osjavne prometne površine, te predvidjeti mogućnost izvedbe u zajedničkom rovu,

- Cjevovod odvodnje otpadnih voda predvidjeti i izvesti vodotijesno.

Komunalna odvodnja

Odvodnja komunalnih (sanitarnih i tehnoloških) otpadnih voda iz građevina nagrađevnim česticama unutar obuhvata Plana izvodi se u javni sustav komunalne odvodnje usklopu javnog sustava komunalne odvodnje naselja Novigrad. Sve građevine unutar obuhvataPlana moraju biti priključene na javni sustav odvodnje komunalnih (sanitarnih i tehnoloških)voda. Javni sustav komunalne odvodnje potrebno je dimenzionirati na temelju odgovarajućeghidrauličkog proračuna.

Položaj cjevovoda komunalne odvodnje treba projektirati i izvoditi tako da buduvisinski smješteni ispod vodoopskrbnih cjevovoda. Iznad gabarita cjevovoda komunalneodvodnje ne dopušta se izgradnja konstrukcijskih elemenata građevina određenih namjenani pomoćnih građevina (temelja, stupova, nosivih zidova i drugih elemenata).

U okviru cjevovoda komunalne odvodnje izvode se revizijska (kontrolna) i priključnaokna (šahtovi) na propisanim udaljenostima, na svim lomovima trase cjevovoda i namjestima priključaka pojedinih građevina na građevnim česticama unutar obuhvata Plana.Poklopci revizijskih okana moraju ostati dostupni i vidljivi na svim površinama unutarobuhvata Plana. Vlasnici građevnih čestica unutar obuhvata Plana omogućit će trajnonesmetani pristup revizijskim oknima cjevovoda komunalne odvodnje, kako bi se sustavmogao kontrolirati i održavati.

Treba voditi računa da kakvoća otpadnih voda mora udovoljavati graničnimvrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodnenovine, br. 26/20), odnosno važećim propisom za ispuštanje otpadnih voda u sustav javneodvodnje i drugim propisima donesenim temeljem Zakona o vodama (Narodne novine, br.66/19).

Za odvodnju otpadnih voda s građevnih čestica unutar obuhvata Plana potrebno je,ovisno o tehnološkom procesu, predvidjeti predtretmane otpadnih voda prije upuštanja ujavni sustav komunalne odvodnje, u skladu s propisima za pojedinu vrstu djelatnosti ipropisima o zaštiti okoliša. Otpadne vode iz kuhinja (prostora za pripremu hrane) uprostorijama gospodarske – ugostiteljsko turističke namjene potrebno je odgovarajućepročistiti i upustiti u sustav javne komunalne odvodnje. Ispred priključka na sustav odvodnjepotrebno je predvidjeti kontrolno okno za uzimanje uzoraka vode.

U javni sustav komunalne odvodnje ne smiju se upuštati vode koje sadržekoncentracije opasnih tvari veće od dozvoljenih, vode koje sadrže matrijale koji razvijajuopasne ili zapaljive plinove, te voode onečišćene većom količinom krutih tvari koje bimogle oštetiti kanal i ugroziti javni sustav odvodnje otpadnih voda.

Oborinska odvodnja


Unutar obuhvata Plana izvodi se javni sustav oborinske odvodnje na građevnimčesticama javnih prometnih površina unutar obuhvata Plana. Cjevovod sustava javneoborinske odvodnje postavlja se unutar profila javnih prometnica, gdje se putem slivnika uokviru kolnih površina prikupljaju oborinske vode s javnih prometnih površina unutarobuhvata Plana. Oborinska kanalizacija izvodi se u propisanom padu, cijevima kojeosiguravaju trajnost i nepropusnost oborinske kanalizacije. Nije dozvoljeno ispuštanje vodas građevnih čestica na susjedne i druge čestice. Potrebno je obratiti pozornost da sezahvatima u prostoru ne izazovu erozivni procesi.

Oborinske vode s javnih prometnih površina – kolnih i kolno pješačkih površina, tepovršina za promet u mirovanju, treba prije ispuštanja pročistiti na odgovarajućimuređajima za pročišćavanje i separatorima za masti i ulja, smještenim unutar i izvanobuhvata Plana. Iznimno, s javnih parkirališta, manipulativnih i drugih površina veličine do300 m2 moguće je oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren. Oborinske vode sgrađevnih čestica drugih namjena unutar obuhvata Plana ne smiju se upustiti u sustavjavne oborinske odvodnje, već se njihovo zbrinjavanje izvodi putem individualnih upojnihbunara smještenim na tim građevnim česticama u skladu s propisima i uvjetima nadležnepravne osobe. Oborinsku vodu s parkirnih i manipulacijskih površina većih od 300 m2 nagrađevnim česticama potrebno je pročistiti odgovarajućim uređajima i separatorima zamasti i ulja prije upuštanja u individualne upojne bunare smještene na tim građevnimčesticama. Čiste oborinske vode s krovnih površina građevina na građevnim česticamamogu se upustiti izravno u individualne upojne bunare na tim građevnim česticama.Oborinske krovne vode građevina trafostanica kao uvjetno čiste prihvatiti putem oluka iolučnih vertikala i upustiti u teren.

Za gradnju cisterni, bazena ili fontana potrebno je izraditi tehničko rješenje odvodnjes hidrauličkim proračunom i koncepcijom njihovog rada i čišćenja, te prikazom mogućnostinjihovog pražnjenja i zbrinjavanja voda od ispiranja filtra.

Građevine oborinske odvodnje poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovivlasnici, a građevine oborinske odvodnje javnih površina i građevina koje se na njihpriključuju u građevinskom području gradi i održava jedinica lokalne samouprave.

Zbog hidrološko klimatskih promjena preporuča se rješavanje oborinskih voda nanačin da se oborinske vode zadrže u slivu, izgradnjom kišnih vrtova, bioretencija u sklopuzelenih površina u koridorima javnih prometnih površina, upojnih jaraka i sl. vodeći računada je upojnost tla upitna.

Elektroopskrba

Područje obuhvata napajano je električnom energijom iz TS 35/10kV Novigradpreko DV 10(20) kV kabelskog voda iz TS 35/10 kV Novigrad, te iz postojećih i planiranihtrafostanica 10(20)/0,4kV unutar i izvan obuhvata Plana.

Elektroenergetska kabelska infrastruktura polaže se u cijevima u trup javneprometnice, zajedno s ostalim infrastrukturnim vodovima, u rasporedu prema pravilimastruke. Propisane dubine polaganja kabela su načelno od 0,8 do 1,2 m.

Srednjenaponsku i niskonaponsku mrežu potrebni je graditi kabelski, tipiziranimdistribucijskim kabelima 10 (20)kV, odnosno 0,4 kV.


Građevine se u načelu priključuju na mrežu elektroopskrbe podzemnim kabelima.Priključno mjesto građevine je na granici građevne čestice, gdje se postavlja KPO ili KPMO,ovisno o broju funkcionalnih jedinica u građevini. Niskonaponski kabeli i priključni kabeli unačelu se postavljaju u PEHD cijevi promjera 125 mm.

Javna rasvjeta treba biti usklađena sa elementima postojeće rasvjete područja.

Na području obuhvata Plana dozvoljena je na građevnim česticama postava uređajaobnovljivih izvora električne energije – fotonaponskih ploča i sl.

Plinoopskrba

Realizacija sustava plinoopskrbe područja obuhvata Plana podrazumijeva izgradnjuplinske distributivne mreže namijenjene opskrbi prirodnim plinom. Sustav plinoopskrbe činiplinoopskrbna mreža do potrošača i priključak na građevinu. Unutar područja obuhvataPlana nema redukcijskih stanica. Navedeno područje opskrbljivat će se plinom iz MRS Kovri,smještene na području Općine Brtonigla.

Do donošenja potrebnih hrvatskih normi, pri projektiranju i gradnji lokalnih idistributivnih plinovoda koristit DIN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda DIN i DVGWnorme, a za kućne instalacije DIN norme.

Tehnički uvjeti za izgradnju infrastrukturnih sustava plinoopskrbe su slijedeći:- Dubina polaganja lokalnih plinovoda iznosi 0,8 m do 1,5 m ovisno radi li se o

srednjetlačnom ili niskotlačnom plinovodu,- Plinovod je potrebno smjestiti u prometnicu odnosno u zeleni pojas prometnice,- Pri gradnji plinovoda, plinovodnih mreža i kućnih instalacija, ovisno o uvjetima

eksploatacije, koriste se cijevi od čelika i polietilena (PE-HD), a za plinovodesrednjeg i niskog tlaka koriste se PE-HD cijevi,

- Sakupljače kondenzata na najnižim točkama plinovoda potrebno je predvidjetiovisno o tome je li plin dehidriran ili nije, te ovisno pod kojim tlakom se plintransportira,

- U blizini uličnog plinovoda nije dopuštena gradnja građevina, prema propisanimkoridorima,

- Kada trase plinovoda prate prometnice, minimalna udaljenost za županijske,lokalne i ostale ceste iznosi 5,0 m od vanjskog ruba cestovnog pojasa,

- Instalacije kanalizacije polagati ispod nivoa plinovoda zemnog plina,- Pri polaganju ostalih instalacija komunalne infrastrukture uz plinovod, pridržavati

se minimalnih propisanih udaljenosti koje propisuje lokalna plinara,- Glavne napojne plinovodne vodove potrebno je spajati u prstenove,- Plinovod je potrebno projektirati do kraja ulica ili odvojaka ukoliko je u njima

moguća izgradnja novih građevina,- Zaporne organe na plinovodima odrediti na mjestima koje isti zahtijeva u cjelini.

Profile priključaka pojedinih građevina na plinovodnu mrežu kao i zaporne ventilekućnih prikjučaka, mjesto priključenja na ulični plinovod, smještaj fasadnih ormarića, tesmještaj regulacijskog seta, ukoliko se priključak vrši na srednjetlačni plinovod, odredit ćelokalna plinara zadužena za predmetno područje, obzirom na količinu potrošnje. Priključketreba po mogućnosti predvidjeti okomito na ulični plinovod, s padom prema njemu.


2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

Uređenje, korištenje i zaštita površina i građevina unutar obuhvata Plana provodi seprema ovom Planu i prema kartografskim prikazima 1, 2A, 2B, 2C, 2D, 2E, 3 i 4. Uvjetiuređenja, gradnje, korištenja i zaštite površina i građevina određeni ovim Planompredstavljaju okvir za pribavljanje akata za provedbu prostornih planova i građevinskihdozvola.

Posebne uvjete gradnje i uređenja prostora, koji nisu navedeni u Planu, iz područjazdravstva, zaštite od požara, zaštite na radu, zaštite prirode, zaštite voda i drugihpodručja utvrdit će nadležna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima u postupkupribavljanja akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola, u skladu sazakonima i drugim propisima.

Kako bi se izgradnja unutar obuhvata Plana mogla ostvariti, potrebno je izvršitiparcelaciju u skladu s Planom.

Da bi se moglo pristupiti gradnji građevina osnovne namjene, preduvjet je izgradnjaodgovarajućih komunalnih objekata i uređaja. Minimalna razina infrastrukturneopremljenosti sadrži izgradnju planiranih prometnih površina, izgradnju mreže javnihelektroničkih komunikacija, izgradnju mreže vodoopskrbe i odvodnje otpadnih i oborinskihvoda, te izgradnju mreže elektroopskrbe. Kriteriji i načini provedbe Plana u smislurješavanja imovinsko-pravnih pitanja u vezi s komunalnom infrastrukturom i prometomodredit će se posebnom odlukom Grada Novigrada.

Djelatnosti zastupljene u građevinama unutar obuhvata Plana moraju biti u skladu spropisima, ne smiju narušavati ambijentalne vrijednosti i okoliš, ni utjecati na pogoršanjeuvjeta života i rada u građevinama gospodarske namjene zagađivanjem zraka, bukom ivibracijama, otpadom, otpadnim vodama ni drugim štetnim utjecajima. Unutar obuhvataPlana ne mogu se graditi građevine koje pogoršavaju uvjete života i rada u susjednimzonama i lokacijama.

Na građevnim česticama svih namjena mogu se graditi i uređivati infrastrukturnegrađevine, vodovi i uređaji, prema potrebama konkretne namjene pojedine građevnečestice, te uređivati zelene površine.

2.4.1. UVJETI I NAČIN GRADNJE

Uvjeti za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina dani su tablicom učlanku 9. Odredbi za provedbu, pojedinačno za svaku građevnu česticu, a prikazani su nakartografskom prikazu br. 4 UVJETI GRADNJE. Veličina građevina unutar obuhvata Planaodređena je koeficijentima izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice, najvećomdopuštenom visinom građevine, te najvećim dopuštenim brojem etaža, a njihov međuodnospobliže je određen ukupnim odredbama Plana.

Kod utvrđivanja uvjeta rekonstrukcije postojećih građevina odgovarajuće seprimjenjuju odredbe za gradnju novih građevina utvrđene ovim odredbama. Postojećegrađevine čiji su tlocrtni i/ili visinski, odnosno koeficijent izgrađenosti, koeficijentiskorištenosti, broj funkcionalnih jedinica i drugi parametri veći od najvećih dopuštenihparametara utvrđenih tablicom u članku 9. Odredbi za provedbu zadržavaju se, te ih je


moguće rekonstruirati u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Zamjenske građevinegrade se u skladu s ovim odredbama.

Pri odobravanju obavljanja poslovnih djelatnosti u građevinama koje sadržeprostore namijenjene stanovanju potrebni je, osim usklađivanja s posebnim propisima zapojedinu vrstu djelatnosti voditi računa i o kompatibilnosti tih djelatnosti sa stanovanjemunutar same građevine i ovog dijela naselja. Sve poslovne djelatnosti moraju biti u skladu spozitivnim propisima, normama i pravilima struka, ne smiju narušavati ambijentalnevrijednosti i okoliš, ni utjecati na pogoršanje uvjeta života i rada u složenoj građevini nionima u susjednim zonama: zagađivanjem zraka, bukom i vibracijama, otpadom, otpadnimvodama ni drugim štetnim utjecajima.

Izgradnja i uređenje građevnih čestica pojedinih namjena, osim izgradnje građevinaosnovne namjene, pomoćnih građevina i potrebnih infrastrukturnih građevina, vodova iuređaja, obuhvaća i uređenje internih kolnih i pješačkih prometnih površina, površina zapromet u mirovanju, uređenje rekreacijskih površina, hortikulturno uređenje građevnečestice - zelenih površina i ugradbu urbane opreme. Rekreacijskim površinama unutargrađevnih čestica smatraju se otvorene površine za rekreaciju u funkciji osnovne namjenegrađevne čestice. Zelene površine unutar građevnih čestica hortikulturno se uređujusaniranjem postojećeg i sadnjom novog parkovnog bilja, te niskog i visokog zelenila, kaoparkovne površine s navodnjavanjem, pješačkim stazama, potrebnom urbanom opremom ivanjskom rasvjetom.

Unutar obuhvata Plana dozvoljena je fazna realizacija svih zahvata u prostoru, štomora biti određeno odgovarajućim projektima u postupcima ishođenja akata za provedbuprostornih planova i građevinskih dozvola.

Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice,namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, izgrađenosti susjednih čestica, te građevnompravcu i prirodnim uvjetima, pri čemu se ne smiju pogoršati uvjeti boravka na susjednimgrađevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.). Gradivi dio građevne čestice je diograđevne čestice u koji se moraju smjestiti ortogonalne projekcije svih izgradnji na građevnojčestici i to osnovne građevine i pomoćnih građevina, ako odredbama za provedbu nijedrugačije određeno. Gradivi dijelovi građevnih čestica unutar obuhvata Plana definirani suna kartografskom prikazu br. 4 UVJETI GRADNJE.

Sve etaže građevina (podzemne i nadzemne etaže) moraju biti unutar gradivog dijelagrađevne čestice. U gradivi dio građevne čestice ne mora se smjestiti izgradnja kojapredstavlja uređenje okućnice (građevne čestice), kao što su nenatkrivene terase koje nisukonstruktivni dio podzemne etaže, igrališta i sl., cisterne, spremnici za vodu, podzemni inadzemni spremnici goriva, a svi niži od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakompojedinom mjestu neposredno uz građevinu, uređene prometne površine na građevnojčestici, kamini, roštilji, pergole, potporni zidovi i nasipi prema konfiguraciji terena, teelementi na višim etažama građevine kao što su vijenci, oluci, strehe krovova i sl.Udaljenost cisterni, spremnika za vodu, te podzemnih ili nadzemnih spremnika goriva,nižih od 1 m iznad konačno zaravnatog terena na svakom pojedinom mjestu neposredno uzgrađevinu od granica građevne čestice, ne može biti manja od 2 m.

U slučajevima gradnje na regulacijskom pravcu mogu se izvan gradivog dijelačestice osim elemenata navedenih u prethodnom stavku ovog članka izvoditi balkoni ierkeri, te postavljati elementi vizualnih komunikacija, elementi zaštite od sunca, elementirasvjete i slični elementi urbane opreme.


Elementi urbane opreme i vizualnih komunikacija ne mogu se postavljati iznadkolnika, a svojim postavljanjem ne smiju ometati prolaz vozila, pješaka, odnosno ne smijuugrožavati sigurnost prometa. Uz pješačke prometne površine elementi urbane opreme ivizualnih komunikacija mogu biti istaknuti s obje strane do granice koridora koji osiguravanesmetan prolaz interventnih i dostavnih vozila, odnosno koji ne ugrožava sigurnostprometa.

Na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE prikazani su uvjeti smještajagrađevina na građevnoj čestici iskazivanjem minimalnih udaljenosti građevina od granicegrađevne čestice. Iznimno, za postojeće građevine zadržavaju se postojeće minimalneudaljenosti od granice čestice prema javnoj prometnoj površini i prema drugim granicamagrađevne čestice.

Građevni pravac jest obvezni pravac kojim se određuje položaj građevine nagrađevnoj čestici na način da se na njega naslanjaju najmanje dvije najistaknutije točkepročelja. Udaljenost građevina, odnosno građevnog pravca od regulacijskog pravca građevnečestice određena je na kartografskom prikazu br. 4. UVJETI GRADNJE. Gradivi dio građevnečestice ne mora biti u cjelosti izgrađen, već omogućuje da se građevina smjesti premanajpovoljnijim smještajnim uvjetima u odnosu na vizure, osunčanje i sl., ako je to moguće uodnosu na najveću dopuštenu izgrađenost građevne čestice. Najveća dopuštena izgrađenostgrađevne čestice ne može biti veća od utvrđenog gradivog dijela građevne čestice. Ukoliko jeutvrđena najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice veća od utvrđenog gradivog dijelagrađevne čestice, tada je mjerodavan utvrđeni gradivi dio građevne čestice. U slučajevimagdje je postojeća, odnosno legalna izgrađenost građevne čestice veća od planirane, ista će sesmatrati najvećom dopuštenom, ako Planom nije uvjetovano uklanjanje postojeće građevine.U slučaju kad je udaljenost postojeće građevine od granica susjedne građevne česticemanja od 3,0 m, tada se prema toj susjednoj građevnoj čestici namijenjenoj gradnjigrađevine visokogradnje ne smiju izvoditi otvori.

Svaki zahvat u prostoru mora biti izveden uz uvjet poštivanja postojeće strukture uarhitektonskom i urbanističkom smislu, odnosno mora uspostaviti prostornu ravnotežu. Prioblikovanju građevina moraju se uvažavati i pravilno interpretirati značajke tradicionalnegradnje na području Novigrada i Istre, te značajke suvremenog arhitektonskog izričaja, uzupotrebu kvalitetnih i postojanih materijala, primjerenih kontekstu i podneblju. Gabaritinovih građevina moraju se oblikovati u pravilnom odnosu prema pripadajućoj građevnojčestici, te prema susjednim postojećim građevinama građevnim česticama sprevladavajućom kvalitetnom organizacijom otvorenih površina.

Moguća je primjena elemenata za zaštitu od sunca, kao što su škure, grilje,brisoleji, rolete, pergole i tende, kao i natkrivanje ulaza građevina. Lokalni građevinskimaterijali i tradicionalne tehnologije uvjetuju izbor oblikovanja ograda i ogradnih zidova,te otvorenih površina. Elementi vizualnih komunikacija (reklame, natpisi i izlozi) moraju bitiprilagođeni građevini odnosno prostoru oblikovanjem, materijalima i bojom.

Krovovi svih građevina mogu biti kosi, izvedeni od jednostrešnih, dvostrešnih,višestrešnih ili zavojitih ploha. Krovovi mogu biti i ravni, odnosno mogu biti kombinacijaravnog i kosog ili zavojitog krova. Krovovi građevina u pravilu se izvode pokrovom odopečnog crijepa (kupa kanalica, mediteran crijep i dr.) ili drugog tradicionalnog materijala(kamenih ploča, bakra, lima i dr.) uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkimpropisima i pravilima struke, ali ne veći od 40 %, odnosno 22 stupnja. Za osvjetljavanjepotkrovnih prostorija dozvoljena je ugradnja krovnih prozora uz uvjet da sljemena krovnih


prozora ne smiju biti viša od sljemena krova na kojem se prozori nalaze. Na svimkrovovima je moguća izvedba konstrukcija za postavu uređaja obnovljivih izvora energije(fotonaponskih ploča, solarnih kolektora i drugih uređaja), bez obzira na njihov nagib, sveu okviru površine unutar koje se može razviti tlocrt građevine osnovne namjene. Krovovipomoćnih građevina koje se grade na građevnim česticama uz osnovne građevine, mogubiti kosi, s pokrovom od opečnog crijepa (kupa kanalica, mediteran crijep) ili sličnogmaterijala, uz nagib krovnih ploha prema važećim tehničkim propisima i pravilima struke,odnosno mogu biti ravni, zavojiti ili kombinirani – ravni i kosi ili zavojiti.

Ravni krovovi mogu biti prohodni i neprohodni. U slučaju prohodnih ravnih krovova,površine se mogu urediti kao sunčališta, odmorišta i sl. uz uvjet poštivanja propisanihvisina građevine, osim kod višestambenih građevina, na kojima nije dozvoljeno uređenjeravnih prohodnih krovova. Korisna površina prohodnog ravnog krova s uređenim pristupomobračunava se sukladno propisima. Kod višestambenih građevina nisu dozvoljena ravnaprohodna krovišta s pristupom iz pojedine funkcionalne jedinice stana koja se nalazi ispodsamog krova, već je pristup moguć samo ovlaštenim osobama radi održavanja krova,dimnjaka, klimatizacijskih, antenskih i drugih uređaja na ravnom krovu. Na krovnojpovršini nije dozvoljena izvedba nadstrešnica ili pomoćnih prostora bilo kakve namjene.

Sve planirane građevine mogu se oblikovati u duhu suvremene arhitekture, pri čemutreba uvažavati karakterističan izgled naselja u širem prostoru, koji je rezultat povijesnograzvoja i koji se mora uvažavati bojama, oblicima i teksturama. Oblikovanjem pročeljagrađevina potrebno je izbjeći učinak masivnosti pročelja ritmom i kompozicijom otvora idrugih elemenata na pročeljima, upotrebom raznovrsnih materijala (žbukani zid, metal,staklo, kamen), nadstrešnicama na pročelju građevine, te drugim arhitektonskimelementima i konstrukcijama. Oblikovanjem, uređenjem i održavanjem pročelja svihgrađevina kao i ugradnjom elemenata vizualnih komunikacija na građevinama, potrebno jeostvariti što kvalitetniju sliku ovog dijela urbanog prostora.

Građevne čestice za gradnju građevina mogu biti ograđene, a parterno moraju bitiuređene i ozelenjene. Najmanje 20 % površine građevnih čestica svih namjena na područjuobuhvata Plana mora biti hortikulturno uređeno travnjacima, prirodnim, odnosnozatečenim kvalitetnim zelenilom, parkovnim nasadima autohtonog i drugog bilja, ukrasnimgrmljem, voćkama i drugim stablašicama, cvijetnjacima i sl.

Parkirna, odnosno garažna mjesta za potrebe građevina na građevnim česticamasvih namjena na području obuhvata Plana potrebno je osigurati na vlastitim građevnimčesticama građevina. Najmanji broj parkirnih, odnosno garažnih mjesta određen jetablicom:

NAMJENA - DJELATNOST BROJ PARKIRALIŠNIH, ODNOSNO GARAŽNIH MJESTA

Stambena - obiteljske, višeobiteljske, višestambene izgrade kolektivnog stanovanja

1,5 PM na stambenu jedinicu (stan, apartman, studio)

Poslovna - uredi, trgovina, pošta i sl. 1 PM na 30 m2 brutto površine građevine

Poslovna – veletrgovina, proizvodnja, zanatstvo i sl. 1 PM na 100 m2 brutto površine građevine

Ugostiteljsko turistička - smještajne građevine 1 PM po smještajnoj jedinici (soba, apartman i dr.)

Ugostiteljska - restorani, zdravljak, slastičarnica i sl. 1 PM na 8 sjedećih mjesta

Ugostiteljska - osim restorana, zdravljaka,slastičarnica i sl.

1 PM na 10 m2 građevinske bruto površine građevine

Javna i društvena - zdravstvena i socijalna 1 PM na 100 m2 građevinske bruto površine građevine


Kod građevnih čestica uz raskrižja ulica, kolni pristup građevnim česticama morabiti udaljen od početka raskrižja najmanje 5 metara. Kolni pristup građevnoj čestici morazadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu s važećim propisima. Nagrađevnim česticama pojedinih namjena unutar obuhvata Plana nije dozvoljenaorganizacija parkirnih mjesta na način da se pojedinom parkirnom mjestu pristupa izravnos pristupne javne prometne površine, već je parkirnim mjestima unutar građevne česticepotrebno pristupiti putem interne kolne površine koja se nadovezuje na jedinstveni kolnipristup građevne čestice na javnu prometnu površinu - kolni ulaz duljine do 6 metara dužgranice građevne čestice prema javnoj prometnoj površini.

Na području obuhvata Plana može se na površinama stambene i mješovite -pretežito stambene namjene izgraditi ukupno 728 funkcionalnih jedinica svih namjena, odkojih će cca 50% biti gospodarske namjene za poslovne djelatnosti i pružanje uslugesmještaja prema važećim propisima o ugostiteljskoj djelatnosti, odnosno povremenostanovanje, a 50% ukupnog broja funkcionalnih jedinica bit će namijenjen stanovanju, štoiznosi ukupno 364 funkcionalne jedinice stambene namjene. Planirani broj stanovnika napodručju obuhvata Plana, shodno tome, iznosi najviše 1456 stanovnika.

Gustoća izgrađenosti građevnih čestica unutar obuhvata Plana iznosi Gig=0,2939.Zbirni koeficijent iskorištenosti građevnih čestica unutar obuhvata Plana iznosi 1,0698.Gustoća stanovanja na području obuhvata Plana iznosi Gst=137,2213 st/ha (neto),Gust=110,9418 st/ha (ukupno neto), Gbst=103,9673 (bruto). Gustoća stanovništva napodručju obuhvata Plana iznosi Gnst=103,9673 st/ha.

2.4.2. ZAŠTITA PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA IAMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Unutar obuhvata Plana nema registriranih kulturnih dobara upisanih u Registarkulturnih dobara Republike Hrvatske, već je prostornim planom šireg područja evidentiranarheološki lokalitet crkve Sv. Vidala na građevnoj čestici planske oznake 39, za koji seodređuju sljedeće mjere zaštite:

- Svi zahvati u arheološkim nalazištima uvjetovani su prethodnim istraživanjima, aeventualno i drugim potrebnim radnjama: arheološki nadzor zemljanih radova,zabrana novogradnje do arheoloških istraživanja, obavezna prezentacija i sl.Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranomintervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvihgrađevinskih radova,

- Na području arheološkog nalazišta nisu dozvoljeni radovi koji bi mogli narušitiintegritet kulturnog dobra bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela državneuprave,

Istraživanje arheološkog nalazišta i iskapanje nalaza dopušteno je samo uz prethodnoodobrenje nadležnog tijela državne uprave.

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju napovršini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ilinalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanjaobavijestiti nadležno tijelo - Konzervatorski odjel u Puli, te postupiti po propisima o zaštitii očuvanju kulturnih dobara.

Čitavo područje obuhvata Plana nalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora(ZOP), za koje je obvezno provođenje mjera zaštite prema propisima.


2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Postupanje s otpadom

Obrada komunalnog otpada obavljat će se prema Planu gospodarenja otpadomGrada Novigrada, prema važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (Narodnenovine br. 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), Pravilniku o gospodarenju otpadom (Narodnenovine br. 117/17), te prema važećim odlukama o komunalnom redu na području GradaNovigrada. Pri postupanju s otpadom potrebno je slijediti osnovna načela gospodarenjaotpadom (IVO - izbjegavanje, vrednovanje, uporaba/obrada): izbjegavati nastajanje otpada,smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhusmanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganjesvih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, tekstil, krupni, odnosnoglomazni komunalni otpad i dr.), a odvojeno sakupljati neopasni industrijski, ambalažni,građevni, električni i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te opasni(problematični) otpad. Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni supridržavati se odredbi važećeg propisa o otpadu i drugih propisa.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Novigrad, askuplja ga ovlaštena pravna osoba. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, Uokviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, obrada komunalnog otpada vršit će se uŽupanijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Svaka građevina na području obuhvata Plana mora imati osigurano mjesto zaodlaganje otpada u odgovarajući spremnik. Unutar vlastite građevne čestice potrebno jeosigurati prostor za smještaj posuda ili spremnika, kanti, kontejnera ili sl. za skupljanjemiješanog i biorazgradivog komunalnog otpada po vrstama prema propisima do konačnogzbrinjavanja. Spremnici za odvojeno prikupljanje kućnog otpada moraju biti dostupnivozilima za čišćenje i odvoz komunalnog otpada. Investitor ima obvezu osiguratiprimjereno mjesto u okviru okućnice za smještaj spremnika za odvojeno odlaganje kućnogotpada (suha frakcija) s otvorom u ogradnom zidu ili granici parcele prema javnoj površiniradi pristupa i odvoza na odlagalište vozilom koje takav otpad prikuplja.

Na području obuhvata Plana određena su mjesta za smještaj različtih spremnika zaodvojeno prikupljanje otpada (tzv. eko otoci).

Čuvanje i poboljšanje kvalitete voda

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan područja zona sanitarne zaštite premavažećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Pri izdavanju akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola za uređenjegrađevina i zemljišta, te pri uporabi postojećih građevina i neizgrađenih površina potrebno jepridržavati se propisa kojima se osigurava propisana kategorizacija voda. Mjere zaštite vodakoje je potrebno primjeniti na području Grada Novigrada su:

- Kakvoću svih površinskih vodotoka dovesti na razinu kategorije ili vrste planiraneProstornim planom uređenja Grada Novigrada,

- Cisterne i spremnike za vodu, septičke, odnosno sabirne jame te nadzemne ipodzemne spremnike goriva može se realizirati isključivo ukoliko je to omogućenovažećom odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.


Spremnici goriva za naftu (lož ulje) moraju biti dvostjenski s pokazivačem nivoatekućine ili jednostjenski smješteni u vodotijesnoj tankvani volumena dostatnog daprihvati cjelokupni sadržaj spremnika u slučaju havarije. Plašt spremnika goriva i cijevnirazvod goriva potrebno je antikorozivno zaštititi. U slučaju da se cijevni razvod goriva odspremnika do kotlovnice ukapa, potrebno ga je položiti u vodotijesne energetske kanale iliunutar zaštitne cijevi s mogućnošću kontrole propuštanja goriva. Smještaj kotlovnica trebapredvidjeti na nepropusnoj podlozi s predviđenom tankvanom volumena dovoljnog za prihvatsve količine ulja u slučaju istjecanja iz kotla.

Na području obuhvata Plana nema evidentiranih površinskih vodotoka u nadležnostiHrvatskih voda.

Unutar obuhvata Plana provodit će se posebne mjere zaštite tla od erozijeuređenjem i korištenjem površina podložnih plavljenju, sukladno odrednicama ismjernicama Hrvatskih voda nadziranom odvodnjom oborinskih voda, sprječavanjemiskapanja tla koja mogu uzrokovati njegovu eroziju, te sadnjom biljnih vrsta kojekonsolidiraju zemljište. Kod građevina kod kojih će prilikom izgradnje nastati veći zemljaniradovi treba sprovesti biotehničke mjere sanacije i uređenje usjeka i nasipaodgovarajućom travnom smjesom, busenovanjem, perenama, zimzelenim i listopadnimgrmljem. Na lokacijama s velikim nagibom predvidjeti terasiranje terena, te sprovestiintrodukciju različitim autohtonim vrstama kako bi se spriječila pojava erozije.

Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka

Osnovna cilj zaštite i poboljšanja kakvoće zraka jest očuvanje zdravlja ljudi, biljnog iživotinjskog svijeta, te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za područje obuhvata Planaodređuje se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka. Mjere za zaštitu zrakapodrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjem plina kao energenta i drugihobnovljivih izvora energije, a ložišta na kruta i tekuća goriva potrebno je koristiti racionalno iupotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (manje od 0,55 g/MJ). Stacionarniizvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrakonečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da neispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema odgovarajućem posebnompropisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Zaštita od prekomjerne buke

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema važećem zakonu o zaštiti od buke idrugim propisima koji se donose temeljem zakona. Primjenom mjera zaštite od buke, priprojektiranju, građenju i odabiru tehnologije, potrebno je za nove građevine osigurati štomanju emisiju zvuka.

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća

Zahtjevi sustava civilne zaštite na području obuhvata Plana trebaju biti sukladniZakonu o sustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15 i 118/18), Pravilniku omjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju iuredivanju prostora (“Narodne novine” broj 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupkuuzbunjivanja stanovništva (“Narodne novine” broj 69/16). Temeljem važećih propisa izpodručja zaštite i spašavanja, na području obuhvata Plana predviđena je obvezauspostavljanja odgovarajućeg sustava javnog uzbunjivanja i obavješćivanja građana, te


povezivanja istog u jedinstveni sustav (Županijskog centra 112 Pazin). U skladu s propisima,obvezuju se vlasnici građevina u kojima se okuplja veći broj ljudi i u kojima se zbog bukeili akustične izolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava zauzbunjivanje, da uspostave i održavaju odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanjanjihovih korisnika i zaposlenika (razglas, display i sl.), te da osiguraju prijem priopćenjaŽupanijskog centra 112 Pazin o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.

Zaštita od opasnosti štetnog djelovanja olujnog ili orkanskog nevremena i jakihvjetrova postiže se prvenstveno gradnjom građevina koje svojom konstrukcijom, oblicima iprimijenjenim elementima moraju zadovoljiti uvjete otpornosti na olujne vjetrove.Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti i građevne materijale potrebno je prilagoditiaspektima mogućeg utjecaja olujnog vremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i slično).Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, potrebno jeprilagoditi jačini vjetra, poštujući proračune ali i iskustva povijesne arhitekture na ovimprostorima. Kod hortikulturnog uređenja prostora i objekata treba birati autohtono biljedubljeg korijena i otpornog na vjetar. Zaštita od opasnosti štetnog djelovanja vjetrapostiže se čuvanjem postojećih i formiranjem novih tampona zaštitnog zelenila. Grupegrađevina, a osobito javnih građevina, potrebno je štititi zonama zaštitnog zelenila, kojegpretežno čine visoka autohtona krošnjasta stabla.

Zaštita od ekstremno visokih temperatura (suše i toplinskog vala) u otvorenomprostoru postiže se sprječavanjem uklanjanja šumskih površina i šumskog zemljišta, a kodgrađevina primjenom konstrukcija i materijala koji pružaju učinkovitu toplinsku zaštitu.Kod razvoja javne vodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) nastaviti sa započetompraksom izgradnje hidrantske mreže. Obvezati investitore da kod izgradnje objekata voderačuna o obaveznom priključenju građevina na sustav javne vodovodne mreže. Prilikomgradnje objekata u kojima će boraviti ranjive skupine ili veći broj ljudi voditi računa oizboru građevnog i drugog materijala, te planirati izradu odgovarajućih sjenila u ciljuzaštite od izravnog utjecaja sunčeva zračenja i štetnog djelovanja toplinskog vala. Mjereza zaštitu od šteta, koje mogu biti posljedica suša, usmjerene su na zabranu uklanjanjahumusnog sloja s negradivog zemljišta te očuvanje i odražavanje šumskih površina išumskog zemljišta, a gdje god postoje preduvjeti omogućuje se navodnjavanjepoljoprivrednih površina. Zaštita od ekstremno niskih temepratura postiže se izboromprotukliznih materijala (razni betonski opločnici, kocke i ploče od grubo klesanog kamena),kako bi se spriječilo klizanje.

Gradnja skloništa i drugih zahvata za zaštitu stanovništva, materijalnih i drugihdobara predviđa se u skladu sa zonama ugroženosti Grada Novigrada, koje su određenesukladno važećim propisima. Zaštita ljudi od ratnih opasnosti i elementarnih nepogodaprovodit će se gradnjom, odnosno uređivanjem zahvata za zaštitu, čija će se vrsta,otpornost i kapacitet određivati temeljem odgovarajućeg propisa Grada Novigrada.Sklanjanje stanovništva u slučaju potrebe osigurati izgradnjom zaklona, teprilagođavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanjastanovništva. Potrebno je voditi računa o širini i prohodnosti, te održavanju evakuacijskihputeva, kako bi se u slučaju potrebe evakuacija stanovništva mogla neometano i učinkovitoprovoditi.

Pri projektiranju i gradnji građevina potrebno je pridržavati se važećih zakona,drugih propisa i normi iz područja zaštite i spašavanja.

Mjere zaštite od požara


Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećem zakonu o zaštiti od požara idrugim propisima. Projektiranje zaštite od požara građevina i površina provodi se premavažećim propisima i s njima usklađenim i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara,te pravilima struke. U cilju zaštite od požara potrebno je:

- Osigurati vatrogasne pristupe i površine za operativni rad vatrogasnih vozila itehnike u skladu s propisima, odnosno odgovarajuće povećati udaljenost građevineod granica građevne čestice propisanu ovim odrebama, ukoliko je na građevnojčestici potrebno osigurati vatrogasni pristup i odgovarajuće unutarnje i vanjskeradijuse zaokretanja vatrogasnih vozila ovisno o širini vatrogasnog pristupa, sveprema važećem pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe, pri čemu najmanjaširina površine za operativni rad vatrogasnog vozila iznosi 5,5 m, a sam vatrogasnipristup planiran tako da omogućava kretanje vatrogasnog vozila vožnjom naprijed,te da, ukoliko se radi o vatrogasnom pristupu dužem od 100 metara, ima na svomkraju okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila,

- Osigurati evakuacijske puteve iz građevina i drugih površina u skladu s propisima,- Osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s propisima, na način

da se prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže planira vanjskahidrantska mreža sukladno važećem pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenjepožara, a u sklopu građevnih čestica i građevina odgovarajuća propisana vanjska iunutarnja hidrantska mreža, pri čemu su nadzemni vanjski hidranti najmanjegpromjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti određenoj propisima,

- U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora bitiudaljena od susjednih građevina prema uvjetima ovog plana, ukoliko nije drukčijepropisano odgovarajućim pravilnikom o vatrogasnim pristupima i drugim propisima,

- Svaka građevina mora na plinskom kućnom priključku imati glavni zapor putemkojeg se zatvara plin, a na plinovodima se moraju instalirati sekcijski zaporikojima se obustavlja dotok plina za potrebno područje u slučaju požara većihrazmjera.

Pri projektiranju, gradnji, uređenju, korištenju i zaštiti građevina i površina napodručju obuhvata Plana potrebno je pridržavati se važećeg zakona o zaštiti od požara idrugih propisa, a osobito važećih zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, zakona oeksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, važećih pravilnika o otpornosti napožar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara, pravilnika orazvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara, pravilnika ouvjetima za vatrogasne pristupe, pravilnika o zapaljivim tekućinama, pravilnika oukapljenom naftnom plinu, pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara, pravilnika ozaštiti od požara ugostiteljskih objekata, pravilnika o zaštiti od požara u skladištima,pravilnika o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja ekspolzivnihtvari, pravilnika o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskihpostrojenja i uređaja, pravilnika o zaštiti šuma od požara, pravilnika o zahvatima uprostorima u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne sudjeluje u postupku izdavanjaakata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola i ostalim važećim pravilnicima iusvojenim pravilima tehničke prakse kojima su propisane mjere zaštite od požara, tevažeće procjene ugroženosti i plana zaštite od požara Grada Novigrada.

Mjere zaštite od potresa

Područje obuhvata Plana nalazi se u prostoru intenziteta potresa do 7 stupnjevaMCS (MSK 64) ljestvice. Stoga je pri gradnji građevina potrebno posebno voditi računa oizboru materijala i mehaničkoj otpornosti i stabilnosti građevina. U svrhu učinkovite zaštiteod potresa potrebno je konstrukcije svih građevina uskladiti s posebnim propisima za


predmetnu seizmičku zonu na način da se kod projektiranja građevina mora koristiti tzv.projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MKS ljestvicinjihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Istarske županije, odnosno seizmološkojkarti Hrvatske za povratni period 500 godina. Protupotresno projektiranje građevina, kao igrađenje, potrebno je provoditi sukladno važećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcijestarijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresnoprojektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjemkonstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijskih - protupožarnih) radi nesmetanogpristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osiguratipropisani razmak između građevina kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija svih građevina mora se provesti tako dagrađevine budu otporne na potres prema važećim propisima. Pri projektiranju građevinapotrebno je posebno voditi računa o njihovoj međusobnoj udaljenosti, o njihovojudaljenosti od ruba javne površine i od kolnika prometnica svih značaja, te o udaljenostineizgrađenih površina za sklanjanje i evakuaciju od drugih građevina, kako bi se štete odmogućeg rušenja svele na najmanju moguću mjeru i osigurao nesmetan prolaz žurnimslužbama. Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti na potres i druge prirodne utjecajemora uvažiti sve eventualne utjecaje koji bi mogli ugroziti temeljne zahtjeve za građevine.

Documents

arhetip21 - novigrad.hr½ENJE.pdfElektronička komunikacijska mreža područja je dio pristupne mreže komutacijskog čvoraNovigrad. Na području obuhvata Plana izgrađena je elektronička