LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 790/ rujan 2011. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /6 /12 /18

Zlatko RogožarRestrukturiranje vodi do bolje budućnosti

Obilježen Dan HŽ-aSvečano na kolodvorima

HŽ Putnički prijevozNovi vlak, karte na kioscima

Branimir JerneićKolektivni pregovori u tijeku

Čestitamo Dan Hrvatskih željeznica!

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 3/

Svim željezničarima čestitam Dan Hrvatskih željeznica! Hvala vam što ste u proteklu 21 godinu otkako postoje Hrvatske željeznice trudili da one opstanu te što ste u njih ulagali svoje znanje i rad. Upravo to predstoji nam i u narednome razdoblju.Da bi bili što uspješniji u poslovanju, provest ćemo restrukturiranje svih društava i uložiti maksimalan napor u to da naša tvrtka postane regionalni lider u teretnom i putničkom prijevozu. To nije jednostavna zadaća, no nije neizvediva. Iz dana u dan pokazujemo i dokazujemo da možemo puno. Tako smo u promet pustili još jedan novi elektromotorni vlak, a uveli smo i nove načine plaćanja karata. Iza nas je i uspješna turistička sezona u putničkome prijevozu. U teretnome prijevozu ostvarili smo projekt na kojemu smo dugo radili, a bitan je za afirmaciju V.b koridora: na relaciji Rijeka – Bu-dimpešta prevezen je prvi tovareni blok-vlak dugačak 491 metar. Takvi vlakovi trebali bi postati praksa. A praksa bi trebala biti i velika ulaganja u infrastrukturu, jer bez toga nema govora o konkurentnosti. Boljim i bržim pružnim remontima doprinijet će i rekonstruirani teretni vagoni koje je RŽV Čakovec isporučio HŽ Infrastrukturi. Osuvre-menjivanjem starih vagona skratit će se vrijeme izvedbe pružnih remonata. Uz modernizaciju pruga i vozila, vrlo bitno jest ulagati u stručne kadrove. HŽ Cargo donio je plan zapošljavanja pripravnika prema kojem će u ovoj godini zaposliti ukupno 49 novih, mladih radnika koji će sljedećih godinu dana obavljati poslove u različitim područjima.Novi vid uspješnijeg poslovanja jest i intermodalni prijevoz. Individualnost je stvar prošlosti. Opstati može jedino onaj koji se može prilagoditi zahtjevima suvremenog tržišta. Nakon što se dugogodišnja podinvestiranost u željeznice pretvori u intenzivni investicijski ciklus, i taj vid prometa će u željezničkome smislu dobiti na važnosti. To je prijevoz budućnosti i moramo poduzeti sve da bi u što većem opsegu bio uključen u naše poslovanje.No, mi ne brinemo samo o tome kako zaraditi novac. Činimo sve što je u našoj moći da sudionike u prometu upozorimo na opasnosti koje vrebaju prigodom nesmotrenog prelaženja pruge. Jedanaestu godinu zaredom pokrenuli smo akciju Vlak je uvijek brži. Cilj nam je broj poginulih i ozlijeđenih na željezničko-cestovnim prijelazima svesti na najmanju moguću mjeru. Podizanje razine svijesti naša je zadaća i odgovornost, ali jednako tako i vozači i biciklisti i pješaci moraju poštivati prometne znakove i zaustaviti se ispred pružnog prijelaza. Samo zajedničkim djelovanjem možemo postići maksimal-nu razinu sigurnosti.I na kraju, ali ne manje važno, osvrnut ću se na medijske napise koji proteklih tjedana poslovanje HŽ-ova holdinga pokazuju u lošem svjetlu. Tendenciozni i neistiniti tekstovi dio su predizbornog folklora, jer mi smo ipak državna tvrtka, pa time i pod povećalom i na udaru. No, ni neistiniti natpisi neće nas omesti na našem putu, a on je zacrtan već godinama. Želimo transparentno poslovanje, želimo uspješna i produktivna društva i radimo radi bolje budućnosti svih željezničara. Onima koji to žele sabotirati i koji pod-meću klipove mogu samo poručiti da su im pokušaji uzaludni.

/ UVODNIK

/ 4 Zlatko Rogožar: Restrukturiranje vodi do bolje

budućnosti

/ 6 Branimir Jerneić: Kolektivni pregovori u tijeku

/ 12 HŽ Putnički prijevoz: Novi vlak, karte na kioscima

/ 18 Obilježen Dan HŽ-a: Svečano u kolodvorima

/ 23 Europski tjedan

mobilnosti: Uspješna prezentacija HŽ

Putničkog prijevoza

/ 27 OVV d.o.o.: Zbrinjavanje radnika obavljeno

kvalitetno

/ 28 RPV d.o.o.: Popunjeni kapaciteti

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

predsjednik Uprave

HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Zlatko Rogožar, dipl. ing.

Ulaganje u sadašnjost, planovi za budućnost

predsjednik Uprave HŽ HoldingaZlatko Rogožar, dipl. ing.

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: Zlatko Rogožar

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Ovaj broj uredile: Ivana Čubelić Mihaela Tomurad Sušac

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Biserka Kelković

Fotografija na naslovnici: Mihaela Tomurad Sušac

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: zeljeznicar@hznet.hr

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara, d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

broj 790 / rujan 2011.4/

/ INTERVJU / Razgovarala: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ Prošla je 21 godina otka-ko su osnovane Hrvatske željeznice. Vi ste na čelu HŽ-ova holdinga gotovo go dinu dana. Recite nam vaš osvrt na sve dosad uči-njeno? / Dvadeset i jedna godina dugo je razdoblje. Mnogo toga se odvijalo, mnogo toga se napravilo, no mno-go stvari tek treba napravi-ti. Na željeznici sam tri go-dine. Počeo sam u AGIT-u,

nastavio u HŽ Cargu, a potom u HŽ Holdingu. Pokrenuti su mno-gi procesi. Krenulo je s borbom protiv korupcije u tvrtki AGIT, no mnogo truda uloženo je u bolje poslovanje svih društava. Sada mogu reći da su stvoreni preduvjeti za to da se Hrvatske željeznice u konačnici i kroz restrukturiranje pozicioniraju na do-maćem, ali i međunarodnom tržištu. Pokrenuti su projekti obno-ve infrastrukture, nabave novih mobilnih kapaciteta i izgradnje logističkih centara. Sve to dobra je podloga za uspjeh, ako se nastavi tim tempom.

/ Kakva je budućnost željeznice?/ Na budućnost željeznice gledam kroz prizmu Bijele knjige Eu-ropske unije. Prema planovima iznesenima u toj knjizi, ona je svijetla. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju očekujem da će i Hrvatske željeznice stvoriti dobre pretpostavke za buduće po-slovanje. No važan je jedan preduvjet – da Hrvatske željeznice provedu svoj vlastiti preustroj. Dakle, restrukturiranje je buduć-nost jer društva se neće moći održati u ovakvome obliku.

/ Spomenuli ste restrukturiranje. Natječaj je završen, bira se konzultant. Što zapravo očekujete od tog procesa? / Očekujemo odgovore na pitanja koja nas muče već godina-ma. Želim naglasiti da se željeznici dogodila podinvestiranost te da u cijelosti treba promijeniti investicijske planove. Bilo koja sljedeća Vlada će, prije svega, morati napraviti zaokret u inve-sticijama, osobito u onima vezanima uz infrastrukturu. Obnova i izgradnja pruga su prioriteti. Sredstva iz pretpristupnih fondova Europske unije počela su se dobro iskorištavati te se s time mo-rati nastaviti. U plan restrukturiranja bit će uključeni i mobilni kapaciteti, i to nabava vlakova i vagona za putnički i teretni prijevoz, no važno je istaknuti i nabavu vučnih vozila. U tome smislu govorimo o dizel-motornim lokomotivama i višesustavnim lokomotivama koje se moraju nabaviti da bi mogli biti konkurentni nakon li-beralizacije tržišta. Isto tako, društva HŽ-ova holdinga očekuje novi organizacijski oblik. Ovaj postojeći, izrađen 2007. godine, nakon podjele Hr-vatskih željeznica, nije donio odgovarajuće rezultate.

Restrukturiranje vodi do bolje budućnostiHrvatske željeznice osnovane su 1990. godine. Od tada se promijenilo mnogo stvari i mnogo toga se napravilo, no pravi izazovi tek su pred HŽ-ovim društvima. Što nam nosi budućnost, hoće li se mije-njati način poslovanja, hoćemo li opstati na libera-liziranome tržištu – o svemu tome razgovarali smo sa Zlatkom Rogožarom, predsjednikom Uprave HŽ Holdinga.

/ Ističete infrastrukturu kao temelj daljnjeg razvoja. Zašto?/ S infrastrukturom sve počinje i sve završava. Bez dobre infra-strukture sigurno ne možemo nastaviti i ne možemo biti konku-rentni u odnosu na željezničke tvrtke u Europi. Konkurencija je pred vratima i toga moramo biti svjesni.

/ Glavni nositelj prihoda jest teretni prijevoz. Razvoj logističkih centara te obnova i izgradnja industrijskih kolosijeka trebaju po-većati količinu prevezenog tereta. Kako napreduje provođenje tih planova? / Teretni prijevoz jest okosnica Hrvatskih željeznica, i u likvid-nome smislu i u ukupnim prihodima. Strategija HŽ Carga jest izgraditi logističke centre te obnoviti industrijske kolosijeke. Po-novno naglašavam da se HŽ Cargo iz stereotipnog vozara mora pretvoriti u logističara. U tome segmentu prodaja HŽ Carga mora odigrati važnu ulogu. U novoj organizaciji, odnosno siste-matizaciji radnih mjesta predvidjeli smo nova radna mjesta koja su nam važna da bi pokrenuli proaktivnost prodaje u punome smislu te riječi jer gubimo monopol. Mi smo ti koji moramo pre-uzeti kupca, a ne čekati da kupci zovu nas. Nova sistematizacija koja je već na snazi odgovorit će na ta pitanja, no nakon cjeloku-pnog restrukturiranja i prodaje, društvo HŽ Cargo dobit će novu dimenziju te se nadamo da će postati vrlo uspješan operator teretnog prijevoza.

/ Kako napreduju izgradnja i obnova industrijskih kolosijeka? / Svi industrijski kolosijeci su od iznimne važnosti. Roba koja stiže s industrijskih kolosijeka posebice je bitna jer na taj način robu zadržavamo u željezničkome prometu i ne trebamo se bo-jati konkurencije. Dakle, na svojevrsni način zadržavamo čelnu poziciju. Također sufinanciramo obnovu i izgradnju industrijskih kolosijeka, a time smo isposlovali dugogodišnje pravo njihova korištenja. Radimo i na dobivanju koncesija u lukama te ćemo i na taj način osigurati sigurnost u prihodima luka. Već sam naglasio da su nam svi industrijski kolosijeci važni, no ako moram neki izdvojiti, onda bi to bio Đergaj, jedan od najvažnijih projekata. Tamo se nalazi nekoliko poslovnih subjekata. Važni su i Calcit, Petroke-mija, luke Šibenik, Zadar… Iz dana u dan trudimo se razmišljati i raditi komercijalno. Ra-zvijamo intenzivnu suradnju s poslovnim partnerima, sklapamo dugogodišnje sporazume i ugovore za prijevoz tereta, radimo na planu zajedničkog sufinanciranja, i to sve sa svrhom povećanja opsega tereta i osiguranja dugogodišnjih poslova.

/ Radi se i na pridobivanju što većeg broja putnika. Što se podu-zima na tome planu? / Naravno, to nam je također jedan o prioriteta. Maksimalne na-pore uložili smo u modernizaciju postojećih mobilnih kapacite-ta i u nabavu novih. Dva elektromotorna vlaka već krase naše pruge, a krajem studenoga na svjetlo dana izaći će još jedan prototip. Ovaj put riječ je o dizel-motornome vlaku. Taj vlak vozit će na relaciji Osijek - Vinkovci - Županja te će putnicima na toj relaciji pružiti u cijelosti novu dimenziju putovanja. Intenzivno se radi na projektima prodaje prijevoznih karata. Put-nicima smo ponudili opciju kupnje karata na kioscima. No treba napraviti još jedan iskorak. Prema sadašnjim procjenama, više od 30% ukupnog prihoda od prijevoza putnika nije naplaćeno. Novi model prodaje i naplate karata treba donijeti poboljšanja u tome segmentu. Raspravlja se o nekoliko modela, a na Upra-vi HŽ Putničkog prijevoza jest da izabere optimalnu opciju. To nije jednostavan posao, ali je postavljen kao prioritetan jer će pridonijeti ukupnoj racionalizaciji poslovanja HŽ Putničkog pri-jevoza.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 5/

/ INTERVJU

/ Koliko su dva nova vlaka doprinijela privlačenju putnika?/ Novi vlakovi pokazali su se izvrsnim izborom. Vrlo dobro pri-hvaćeni su među putnicima, a o čemu svjedoče brojni e-mailo-vi, poruke, pisma. Oni su funkcionalni, lijepi, klimatizirani… Sve to poticaj nam je da nastavimo s provođenjem plana nabave novoga voznog parka. Prema našim planovima, nabavit ćemo 41 vlak, i to, nadam se, u srednjoročnome razdoblju do 2018. godine. Za nove vlakove nema alternative.

/ U javnosti su se pojavile informacije da će HŽ ukinuti 164 linije. O čemu je zapravo riječ? / Medijski napisi su jedno, a stvarnost je nešto sasvim drugo. Svake godine izrađujemo novi vozni red. Ovaj važeći se do kraja ove godine sigurno neće mijenjati. S novim voznim redom za 2011/2012. godinu, koji stupa na snagu u prosincu, pristupit će se reviziji postojećih linija. To se prije svega odnosi na male, apsolutno neprofitabilne linije, a nikako na linije prema Osijeku ili Rijeci. Sve linije vlakova na kojima postoji interes putnika, sve one koje povezuju veće gradove, sve one kojima ljudi putuju na posao ili u školu, sve one će i dalje biti u voznome redu. O linijama koje nisu ekonomične, koje nisu isplative, a nisu niti posebno bit-ne za stanovništvo razgovarati ćemo s predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Razgovarat ćemo o njihovu sufinancira-nju, no još jednom naglašavam da neće biti nikakvog masovnog ukidanja linija.

/ Bilo je i medijskih napada povezanih s eventualnim preselje-njem nekih HŽ-ovih društava u nove prostorije. Što je zapravo istina? / Proteklih tjedana bilo je dosta negativnih medijskih napisa koji se odnose na poslovanje HŽ-ovih društava. Nama je jasno da je u tijeku predizborna kampanja, da je borba za birače nemilo-srdna i da se ne biraju sredstva. Samim time takvim napadima izložene su državne tvrtke, pa i Hrvatske željeznice. Takvi napadi su neutemeljeni, ova uprava posluje transparentno i sve odluke nakon rasprave o njima donose se jednoglasno. Stoga su mnogi

natpisi, kao i onaj o preseljenu u nove poslovne prostore, neisti-niti. Odluku o preseljenju i zakupu poslovnog prostora trebaju doni-jeti društva, i to svako za sebe. Do sada smo prihvatili ponudu koja je ekonomski isplativa, no ponavljam, svako društvo tre-ba donijeti odluku o preseljenju. Smatram da je taj posao za HŽ-ova društva nužan i neophodan. Sada radimo na nekoliko lokacija u gradu Zagrebu, što znatno smanjuje produktivnost, i to je neodrživo. Preseljenje bi na mnogo načina poboljšalo po-slovanje i povećalo produktivnost rada. Nećemo dopustiti da želje pojedinaca koji su primali velike plaće za nikakav rad utječu na donošenje odluka i poslovnu politiku. Napisi u novinama ap-solutna su neistina i svi koji žele mogu se uvjeriti u relevantnost dokumentacije i odluka koje donosi ova uprava. Mi ostajemo pri svojim odlukama.

/ Spominju se i razne konstrukcije oko kredita o kojem pregova-rate s EBRD-om. U koju svrhu i u kojem iznosu će biti podignut taj kredit? / Razgovori s Europskom bankom za obnovu i razvoj još uvijek su u tijeku. Realizacija kredita dogovara se na najvišoj razini, a iznos još uvijek nije definiran. Pregovara se i o načinu provedbe kredita, odnosno o proceduri u vremenu koje dolazi, a u kojem postojeća Vlada više neće moći donositi neke odluke. Imamo naznake od EBRD-a da će kredit biti odobren, a cjelokupni iznos bit će namijenjen obnovi mobilnih kapaciteta.

/ Pokrenuli ste mnoge procese od svojeg dolaska na željeznicu. Jeste li zadovoljni učinjenim i što je vaš sljedeći veliki cilj? / Ne mogu biti u cijelosti zadovoljan učinjenim. Smatram da ne-dostaje kritična masa ljudi koji žele promjene. Većina želi zadr-žati i održati postojeće stanje. Ova uprava ustraje na promjena-ma kojima će cjelokupno poslovanje biti uspješnije. Moj sljedeći veliki cilj jest izraditi plan restrukturiranja i implementirati ga do polovine sljedeće godine. Mislim da je to preduvjet za Hrvatske željeznice da postanu regionalni lider u teretnom i putničkom prijevozu.

/ NOVOSTI

broj 790 / rujan 2011.6/

/ Razgovarala: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac Dragutin Staničić

/ INTERVJU

/ Kako to da osam mjeseci nakon početka pregovo-ra taj proces još uvijek nije okončan? / Uprava HŽ Infrastrukture proces pregovaranja pokre-nula je 1. ožujka 2011. go-dine. Na samome početku nastali su problemi u imeno-vanju pregovaračkog odbora sindikata. Naime, Gospodar-sko-socijalno vijeće (GSV) odredilo je broj i sastav pregovaračkog odbora sin-dikata, no dio sindikata nije se složio s tim prijedlogom.

Nekoliko puta zamolili smo sindikate da počnemo s pregovorima, no pozivu se odazvao samo jedan sindikat. Budući da smo lega-listi, poštujemo sve odluke te želimo pregovarati sa svima koji na to imaju pravo. Sindikati su pristali na kolektivno pregovaranje tek kada su uvidjeli da se odluka GSV-a neće mijenjati. U skladu s time, čitav proces pokrenut je tek krajem srpnja. Uslijedili su dogovori, oko 20. kolovoza definiran je protokol, odnosno pravila po kojima će se pregovarati, a 1. rujna počeli su pregovori, dakle šest mjeseci nakon što smo kao poslodavac pokrenuli kolektivne pregovore. Pregovarački timovi sastavljeni su od po pet osoba koje su imenovali poslodavac i sindikati. U pregovore uključeni su Sindikat infrastrukture HŽ-a, Sindikat prometnika vlakova Hrvat-ske i Sindikat željezničara Hrvatske.

/ S obzirom na kratak rok do isteka produljenoga kolektivnog ugo-vora, što ste poduzeli da bi se pregovori ubrzali? / Ključne ljude ove tvrtke koji su u pregovaračkome timu poslo-davca rasteretili smo radnih obaveza i uveli smo kolektivno pre-govaranje dva puta tjedno po osam sati s ciljem da kolektivne pregovore završimo do 30. studenoga. Ako pregovori ne budu završeni do tog datuma, kao Uprava ćemo, a o tome smo prije dvadesetak dana obavijestili i pregovarački odbor sindikata, po-duzeti sve da se prava radnika iz kolektivnog ugovora u cijelosti poštuju te ćemo voditi računa i o sindikalnim pravima.

/ Kako taj dugotrajni proces utječe na radnike?/ Među radnicima na terenu vladaju nezadovoljstvo i nemir. Šire se priče da Uprava ne želi pregovarati, da odugovlači… To je daleko od istine. Naš cilj jest zaštititi svakog radnika i sva njegova prava iz ugovora o radu po važećem kolektivnom ugovoru. Uprava HŽ Infrastrukture savjetovala se s pravnim stručnjacima, dobili smo neke potvrde, a ako dobijemo sve koje su nam potrebne, radni-cima ćemo od sredine do kraja listopada, ako ne sklopimo kolek-tivni ugovor, pisanim putem zajamčiti da će sačuvati sva prava iz ugovora o radu. Dok se ne ispregovara kolektivni ugovor želimo

Branimir Jerneić

Kolektivni pregovori u tijekuKolektivni ugovor HŽ Infrastrukture istekao je 30. svibnja ove godine. Njegova primjena produljena je na još šest mjeseci, odnosno do 30. studenoga 2011. godine. Otkako je Uprava pokrenula proces kolektivnog pregovaranja prošlo je osam mjeseci, no pregovori još nisu ni blizu kraja. O svemu tome razgovarali smo s Branimirom Jerneićem, predsjed-nikom Uprave HŽ Infrastrukture.

voditi socijalni dijalog i zaštititi svakog radnika. Od te namjere nećemo odstupiti. Želimo ispraviti neke anomalije iz postojećega kolektivnog ugovora poput one da je isti radnik u građevinskim i u prometnim poslovima plaćen različito, odnosno želimo riješiti nerazmjere koji su dosad postojali unutar tvrtke. Još jednom na-glašavam i poručujem radnicima da se ne moraju brinuti oko toga što se događa tijekom kolektivnih pregovora jer njihova prava neće biti izgubljena. Trenutačno nešto mogu izgubiti samo sindi-kati jer prava koja nisu u ugovoru o radu, a definirana su kolektiv-nim ugovorom i odnose se na sindikalne dužnosnike i povjerenike, mogla bi biti ponovno vraćena na osnovni ugovor o radu koji su imali prije nego što su postali dužnosnicima ili povjerenicima u sindikatima. Osobno sam im poručio da ćemo voditi računa i o nji-hovim pravima, no potpuno definiranje načina oduzelo bi previše vremena u ovome intervjuu. Vrijeme izgubljeno zbog sindikanog nadjačavanja neće se odraziti na radnike ni u kojem segmentu.

/ Što zapravo vodstvo HŽ Infrastrukture želi postići kolektivnim ugovorom te zašto toliko naglašavate prava radnika? / Naglašavamo prava radnika jer smo dolaskom u ovu tvrtku prije dvije godine zatekli poprilično nemaran odnos prema radnicima nekih službi. Posebice bih istaknuo područje zaštitne odjeće i obuće. Na tome području imali smo velikih poteškoća jer su nas službe krivo izvijestile o tome da će obveze biti izvršene, ali to nisu bile. U skladu s time uslijedilo je nekoliko kadrovskih promjena u Službi nabave i u Službi zaštite na radu. Nakon kašnjenja duljeg od dvije godine uspjeli smo nabaviti zimsku zaštitnu odjeću, a sada smo, doduše na kraju ljeta, također uz veliko kašnjenje, nakon provedenoga javnog natječaja, dobili ponude za ljetni program. Očekujem da ćemo do sljedećeg ljeta nabaviti ljetnu zaštitnu odjeću. Ujedno koristim priliku da zahvalim radnicima koji su ljeto izdržali bez ljetne zaštitne odjeće. Neki su nas tužili te smo platili kazne sudu i inspektoratu, no to smo smatrali svojom obvezom jer tvrtka nije ispunila obveze prema radnicima. Nakon što smo uložili veliki napor u rješavanje provela te proveli kadrovske promjene, vjerujem da će uskoro sve biti riješeno. No to nije jedan od razloga zašto inzistiramo na socijalnome dijalogu unutar tvrtke. Još puno toga treba napraviti na području radnih uvjeta. U skladu s time ponudili smo kolektivni ugovor za koji smatramo da je pravedniji i da rješava otvorena pitanja i nerazmjere koji su bili prisutni do sada.

/ Kako se danas odnosite prema radnicima?/ Izmijenili smo propise i postavili bolje procedure nabave. Rad-nicima HŽ Infrastrukture ali i radnicima naših tvrtki kćeri osigurali smo stabilnost i redovitu isplatu plaće. Naše tvrtke kćeri imale su velike poteškoće u svojem poslovanju, a prigodom našeg dolaska u Upravu neke od njih bile su financijski uništene i bez budućnosti. Promijenili smo način poslovanja i sada novim kolektivnim ugo-vorom želimo regulirati naknade za božićnicu, regres, uskrsnicu i poklon djeci na isti način kao što je to regulirano u drugim druš-tvima HŽ-ova holdinga. Regres ćemo isplatiti s plaćom za rujan, dakle 15. listopada. Zagovaramo tezu da u ukupnoj masi novca koja se isplati za radnike pratimo sve trendove oko nas, a unutar toga potrudili smo se kroz kolektivni ugovor ponuditi kvalitetniju raspodjelu prava iz postojećega kolektivnog ugovora.

/ Na koji način namjeravate bolje raspodijeliti prava? / Uprava HŽ Infrastrukture ponudila je kolektivni ugovor koji je isti kao i ovaj važeći, osim što smo regulirali pojedine dijelove i de-talje u kojima je postojeći kolektivni ugovor u velikome raskoraku ili u suprotnosti s novim Zakonom o radu, točnije sa 11 članaka.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 7/

/ INTERVJU

Predložili smo i brisanje članaka koji su vremenski istekli te smo kroz šest članaka predložili uštede, ali smo i predložili da one budu ugrađene u korigirane cijene sata rada. Upravi se stalno spočita-va da usporava kolektivno pregovaranje i da radnicima želi ukinuti nekakva prava. To nije točno. Da bi se i radnici mogli uvjeriti u to, prijedlog kolektivnog ugovora objavit ćemo na internome portalu. Spremni smo objaviti i prijedlog sindikata, ali za to ih prvo moram pitati za dopuštenje. Oko svakog predloženog prava koje je novo ili drugačije spremni smo pregovarati za dobro radnika i tvrtke. Pritom sigurno nećemo dopustiti da nekontrolirano rastu prava i iznosi namijenjeni različitim udrugama koje bi ova tvrtka financi-rala nauštrb radnika i njihova standarda. Takvi zahtjevi umanjuju bruto masu plaća koja se isplaćuje zaposlenicima HŽ Infrastruk-ture. Kroz prijedlog kolektivnog ugovora, ali i kroz dosadašnji rad na Pravilniku o organizaciji, napravili smo nekoliko iskoraka. Na primjer, smanjili smo broj naziva radnih mjesta unutar tvrtke, a kroz kolektivni ugovor želimo promijeniti i praksu da se ista radna mjesta u različitim poslovima ne tretiraju jednako. Primjerice, u građevinskim poslovima održavanja, elektrotehničkim poslovima održavanja, prometnim poslovima, odnosno financijama, nekret-ninama i nabavi za isti rad nije isplaćivana jednaka plaća. U svo-jem prijedlogu financijski smo ih postavili na isto mjesto.

/ Zašto ste odlučili izjednačiti plaće?/ Napravili smo to jer su nam se pri obilasku sekcija izvršni radnici i inženjeri često žalili na neusklađenost plaća u odnosu na kolege iz istoga poslovnog područja. Ponosni smo na odluku da to želimo promijeniti i to je nešto što ova tvrtka želi ponuditi kroz kolektivno pregovaranje, bez obzira na to odgovarali li to nekome ili ne. Uz to, teško je naći pravdu i u isplaćivanju naknada. Danas radni-ci iz različitih poslova i grupacija u jednome poslovnom području ostvaruju velike naknade koje se ne mogu usporediti s onima koje se isplaćuju u nekim drugim poslovnim područjem. Primjerice, te-renski dodatak plaći radnika građevinskih poslova održavanja ili onaj koji se radi pripreme i raspreme posla isplaćuje prometniku nisu usporedive kategorije. Takva prava odnosno naknade želimo pravedno raspodijeliti, a ne da se ona dodjeljuju po principu »tko je kome drag«, pa onda netko u jednom mjesecu na teren ide deset puta, a netko dva puta. Sve takve naknade želimo uključiti u cijenu sata rada tako da one postanu sastavni dio ugovora o radu tog radnika i to je pravo koje mu kasnije nitko više ne može oduzeti, povećati ili smanjiti.

/ Naglasili ste da želite izjednačiti plaće za iste poslove po različi-tim službama, no namjeravate li i smanjivati plaće? / Važno je naglasiti da smo u kolektivnome ugovoru, uz usuglaša-vanje istih ili usporedivih radnih mjesta, željeli ponuditi cijenu sata rada koja ni jednom radniku neće umanjiti plaću. Ako smanjimo neke rashode koje imamo po kolektivnome ugovoru, možemo po-stići takav pravedni kolektivni ugovor.

/ Kako teče pregovarački proces i kojom dinamikom se usuglaša-vaju točke? / Do sada smo od 215 članaka prošli većinu, a usuglasili smo se samo oko njih 49. Neki sindikati izvanredno su prihvatili kolektivni ugovor, no uvijek postoji netko kome to odgovara manje. Kada smo krenuli u kolektivno pregovaranje ja i ostali članovi Uprave zabrinuli smo se jer članci 1, 2, 3, 4, 5, 6. …, dakle oni općenitoga tipa, zapravo nisu bili usuglašeni. Tada smo uvidjeli da će prego-varanje biti složeno. Pokušavamo razumjeti interese svakog sindi-kata, ali moramo se uklopiti u postojeće okvire bruto mase plaća, vodeći računa o tome da naši radnici u mogućem rastu bruto plaća ne smiju zaostajati za drugim trgovačkim društvima unutar željeznice. Na naš prijedlog kolektivnog ugovora došao je čitav niz zahtjeva sindikata za povećanjem prava, od toplog oboka do zahtjeva za povećanjem naknade za sportske susrete sindikata, a govorimo o milijunskim iznosima. Uprava takve zahtjeve ne može

prihvatiti, bez obzira na to hoće li to biti razlog za produljivanje pregovora. Kolektivni pregovori se produljuju i zato što sindikati zahtijevaju da se autonomne odluke Uprave donose uz isključivu, prethodnu suglasnost sindikata. Na to ne pristajemo, jer nas to u budućnosti možda može dovesti u raskorak sa Zakonom o trgovačkim druš-tvima.

/ Stječe se dojam da se sindikati više brinu o svojim pravima, a manje o pravima radnika? / Kroz kolektivne pregovore iskazuje se interes da se zaštite pra-va samo onih radnika čiji sindikati sudjeluju u pregovorima. Kao Uprava ne možemo pristati na to jer je to u suprotnosti s pozitiv-nim propisima u Republici Hrvatskoj. Sve to potaknulo nas je da zauzmemo stav da ovi kolektivni pregovori budu otvoreni za jav-nost, i na tome ćemo početi inzistirati. No, želim reći i nešto vrlo bitno. Od sindikata smo čuli i kvalitetne i pozitivne ideje koje smo i sami predvidjeli kolektivnim ugovorom. Zahvaljujem što su nas upozorili na to da su neke ponuđene cijene sata rada za pojedina radna mjesta možda krivo procijenjene. Kvalitetni prijedlozi dopri-nose boljem kolektivnom ugovoru i na tome uistinu zahvaljujem pregovaračkome odboru sindikata.

/ Što na kraju poručujete radnicima HŽ Infrastrukture? / Vjerujem da ćemo s pregovorima završiti do 30. listopada te da nećemo dostići 30. studeni kao zadnji rok. Ako ne dođe do dogo-vora, Uprava HŽ Infrastrukture poduzet će sve da zaštiti sva prava radnika. U tome smislu Uprava HŽ Infrastrukture spremna je spo-razumno produljiti valjanost postojećega kolektivnog ugovora i na daljnja tri mjeseca. Svim radnicima preporučamo da posjete naš portal na kojemu će biti objavljen prijedlog kolektivnog ugovora. Otvoreni smo za kritike i prijedloge s terena, ako ih bude.

broj 790 / rujan 2011.8/

/ Piše: Mihaela Tomurad Sušac/ Foto: Oskar Pigac Dragutin Staničić

/ AKCIJE

Jedanaestu godinu zaredom HŽ Hrvatske željeznice holding po-krenule su preventivno-izobrazbenu akciju Vlak je uvijek brži koja će ove godine trajati od rujna do prosinca. Njezina svrha jest dje-lovati preventivno i upozoriti sve sudionike u prometu na opasno-sti koje prijete pri neopreznome prelasku željezničko-cestovnih prijelaza. Pokrovitelji akcije jesu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvo unutarnjih poslova. Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, tom je prigodom istaknuo:/ Cilj nam je upozoriti sudionike u prometu da je vlak uvijek brži, da uvijek ima prednost i da sve pogreške mogu biti kobne. Apeli-ramo na sve vozače cestovnih vozila da paze kada se približavaju željezničko-cestovnome prijelazu jer ni najviša razina osiguranja nije jamstvo da neće doći do nesreće. U Hrvatskoj je 30% pri-jelaza osigurano branicima i svjetlosno-zvučnom signalizacijom, a primjerice u 2009. od 15 smrtno stradalih osoba, devet ih je

Vlak je uvijek brži

Ponovno počela akcijaOve godine akcija se počela provoditi 20. rujna na željezničko-cestovnome prijelazu u Vodovodnoj uli-ci u Zagrebu gdje su zaposlenici HŽ Hrvatskih že-ljeznica holdinga, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture upo-zoravali sudionike u prometu na neophodan oprez i poštivanje prometnih znakova pri prelasku preko pruge.

stradalo na takvim prijelazima. Takva statistika ponavlja se i u 2011. kada je od osam smrtno stradalih u prvih sedam mjeseci, njih pet poginulo na prijelazima osiguranima branicima i svjetlo-sno-zvučnom signalizacijom. U očima javnosti uvijek su krive Hr-vatske željeznice, no mi ne možemo utjecati na pogreške koje čine sudionici u prometu. U ovu preventivnu akciju, baš kao i proteklih 11 godina, intenzivno je uključena i policija./ Ovakve akcije doprinose smanjenju broja nesreća na željeznič-ko-cestovnim prijelazima. Ove godine na području PU zagrebačke ni jedna osoba nije poginula u nesrećama na pružnim prijelazima. Ipak, moram istaknuti to da su pješaci i biciklisti najnestrpljiviji te se provlače ispod ili pored branika jer smatraju da je spušten pre-dugo. Za takvo ponašanje propisane su sankcije u obliku novčane kazne od 500 kuna, a za nepropisan prelazak vozačima motornih vozila zakonom je propisana novčana kazna od 2000 do 5000 kuna i dva negativna boda, a može im biti i izrečena mjera za-brane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog do 24 mjeseca. Osnovna pogreška jest ta što se vozači ne zaustavljaju pred pružnim prijelazima, a najradikalniji primjeri jesu oni kada se vozači vozilom zalete u spuštene polubranike. To se, nažalost, događa vrlo često – zaključio je Viktor Forjan, načelnik Odjela si-gurnosti cestovnog prometa PU zagrebačke.To da su lomovi polubranika i branika česti potvrđuju i statistike. U prvih sedam mjeseci 2011. slomljena su 332 polubranika/bra-nika, pri čemu je počinjena velika materijalna šteta te je dodatno ugrožena prometna sigurnost.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 9/

/ AKCIJE

Akciju podržava i mjerodavno ministarstvo. Danijel Mileta, državni tajnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, istaknuo je: / Vlak ima zaustavni put od 500 do 1500 metara. Nesreće se do-gađaju i događat će se, a mi ćemo provoditi izobrazbene akcije. Moram naglasiti to da sigurnost na Hrvatskim željeznicama nikad nije bila upitna. Svaki od 1515 željezničko-cestovnih prijelaza osi-guran je na jedan od zakonom predviđenih načina, ili prometnim znakovima, ili branicima, ili svjetlosno-zvučnom signalizacijom.HŽ Infrastruktura razinu osiguranja na željezničko-cestovnim prijelazima podiže u skladu s Programom rješavanja željezničko-cestovnih prijelaza koji je dio Nacionalnog programa željezničke infrastrukture./ I dalje ćemo u sustav osiguranja na željezničko-cestovnim pri-jelazima ulagati 20-ak milijuna kuna godišnje, a u sklopu kapital-nih projekata pružnoga remonta u pravilu prijelaze osiguravamo signalnim uređajima najvišeg stupnja sigurnosti. Sve češće sa županijskim upravama za ceste, Hrvatskim cestama i lokalnom samoupravom surađujemo na tome da frekventna mjesta denive-liramo jer su nesreće očito posljedica nedostatka prometne kul-ture kojoj mi tehnikom često ne možemo doskočiti. Stoga još jed-nom apeliramo - ne žurite kada stignete na križanje željezničkog i cestovnog prometa jer vlak je uvijek brži - zaključio je Branimir Jerneić.

Ivana Bulimbašić Paulin

Zdenka Dokaza i Sanja Paić

Zdenka Dokaza, Sanja Paić i Mihaela Tomurad Sušac na akciji

Marijan Klarić i Zdenka Francetić

Unatoč akciji neoprezan prelazak preko pruge

Ove godine akcija Vlak je uvijek brži dobila je novi vizualni identi-tet, nabavljat će se novi promidžbeni materijali te će se nastaviti s akcijama na željezničko-cestovnim prijelazima i predavanjima u osnovnim školama. Na jumbo-plakatu u povodu akcije korište-na je fotografija koju je donirao Vladimir Kos, fotograf agencije Cropix koji je u 2010. osvojio i nagradu za najbolju novinsku foto-grafiju. Uz to, akcija Vlak je uvijek brži imat će svoju stranicu na Facebooku.

broj 790 / rujan 2011.10/

/ POSLOVANJE / Piše: Snježana Malinović/ Foto: Dragutin Staničić

HŽ Putnički prijevoz kvalitetno je preko Zagreba povezao veća mjesta iz unutrašnjosti Hrvatske s morem pa je tako svakodnevni kapacitet vlakova na relacijama iz unutrašnjosti prema moru nu-dio mogućnost prijevoza više od 5000 putnika.

U noćnim vlakovima na relaciji Zagreb – Split – Zagreb, uz moguć-nost smještaja u vagonima za sjedenje i vagonima za spavanje, putnici su prepoznali ponudu Autom na more vlakom u sklopu koje im je bio odobren besplatan prijevoz automobila i motocikla u jednome ili oba smjera. Vagoni za spavanje nude uslugu kojoj ostali oblici prijevoza ne mogu konkurirati jer putnik na odredište stiže odmoran pa su tako ti prijevozni kapaciteti veliki potencijal prijevozne ponude.

U sastav noćnog vlaka na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Split i natrag i ovoga je ljeta bio uvršten disko-vagon koji je putnicima pružio zabavu tijekom noćnog putovanja, a osmišljen je zbog pro-mocije jednodnevnih izleta. Projekt je ocijenjen turistički prepo-znatljivim te je pridonio razvoju turizma grada Splita. Uz to, danju su prema moru vozili ICN-vlakovi koji su osim udobnosti i brzine putovanja nudili i dodatne usluge što je kvalitetu putovanja posta-vilo na visoku razinu.

Od 1. lipnja do 31. kolovoza 2011. u noćnim vlakovima na relaciji Zagreb – Split – Zagreb bilo je otpremljeno oko 7% putnika više, tj. 77 245 putnika više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok ih je u dnevnim ICN-vlakovima otpremljeno 2% više, tj. 35 293 putnika, iako su na toj relaciji vozila dva dnevna ICN-vlaka manje.

HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Uspješna sezona Iza HŽ Putničkog prijevoza uspješna je turistič-ka sezona. Na svim relacijama statistike su bolje nego lani. Putnici su uz kvalitetan i siguran prijevoz bili privučeni različitim akcijama i povoljnim po-nudama.

U spomenutome razdoblju na relaciji Zagreb – Split – Zagreb broj otpremljenih putnika ukupno je bio veći za 5%, tj. bilo je otpre-mljeno oko 112 538 putnika. Redoviti vlakovi preko Zagreba povezali su i europske metropole s morem. Tako je ostvarena dobra povezanost Slovenije, Srbije, Mađarske, Češke, Slovačke, Italije, Švicarske, Austrije i Njemačke s Jadranom, pri čemu su pojedine linije bile povezane izravnim vagonima, a pojedine presjedanjem i vezama u Zagrebu. S obzirom na dosadašnje rezultate, procjenjuje se da će od 1. lipnja do 31. kolovoza 2011. na prodajnim terminalima sustava EPA za prodaju međunarodnih karata i rezervacija u odnosu na isto razdoblje prošle godine prihodi u međunarodnome prijevozu biti veći za 8 posto. Ove su godine posebni vlakovi HŽ Putničkog prijevoza dali veliki poticaj razvoju kontinentalnog turizma i organiziranoga turistič-kog prijevoza vlakom. Od 1. lipnja do 31. kolovoza 2011. u HŽ Putničkom prijevozu vozilo je osam posebnih vlakova. Za potrebe agencije Euroexpress bila su organizirana dva posebna vlaka, a uz njih vozili su Karlek, BahnTouristikExpress, Čigoč-express, posebni vlak koji je putnike vozio na koncert grupe Bon Jovi te Potepuh, koji je u dvije vožnje vozio na manifestaciju Kaj su jeli naši stari. Tim vlakovima bilo je prevezeno 1728 putnika. Posebni sezonski vlakovi vozili su i na međunarodnim relacijama, pa je tako Jadran-express vozio na relaciji Beograd – Split i na-trag, a u organizaciji Optima toursa kroz Hrvatsku je vozio i agen-cijski vlak na relaciji Willach – Erdine. Niz godina HŽ Putnički prijevoz u suradnji s organizatorima glazbe-nih događanja nastoji potencijalnim putnicima približiti putovanja željeznicom. Tako je i ove godine u lipnju odobrena komercijalna povlastica za prijevoz posjetitelja T-Mobile INmusic festivala i 2. rock festa u Kamanju. U srpnju su odobrene povlastice za festi-vale Idemo Otok u Ludbregu, Urban fest u Osijeku, XII. Dirty old festival u Velikoj, MUNfest na Mrežnici i Skaville festival u Rijeci, a u kolovozu za Feragosto u Orahovici, Discotheque Riva 2011 u Splitu i Festival Terraneo u Šibeniku. Uz navedeno, HŽ Putnički prijevoz nastoji promovirati kontinen-talni turizam i putovanje željeznicom pa je putnicima ponudio po-sebne komercijalne povlastice kao što su Cugom vu Stubake za putnike koji su u srpnju i kolovozu posjećivali bazene u Stubičkim toplicama, kao i za putnike koji su iz Osijeka i Našica posjećivali bazene u Bizovačkim toplicama.

Izlazak putnika u kolodvoru Split

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 11/

/ Piše: Ivana Čubelić / POSLOVANJE

HŽ Cargo u prvih osam mjeseci 2011.

U unutarnjem prijevozu povećan opsegOpseg teretnog prijevoza željeznicom u tonama za prvih osam mjeseci 2011. u padu je za 0,6% ili za 49 tisuća tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na to smanjenje utjecalo je smanje-nje opsega međunarodnog prijevoza, i to u uvozu, suhozemnom provozu (tranzitu) za 11,1% i u kombiniranome provozu granica - luka za 31,1%, a unutarnji prijevoz zabilježio je povećanje opsega od 6,8%, izvoz povećanje od 10,5%, a kombinirani provoz luka - granica povećanje od 21,3% u odnosu na prošlu godinu. U tonskim kilometrima zabilježeno je smanjenje opsega prijevoza za 5,8% ili za 101 milijun tonskih kilometara zbog smanjenja op-sega provoza, i to kombiniranog provoza granica - luka za 52,9%

i uvoza za 7,1%. Povećanje opsega prijevoza zabilježeno je u izvo-zu za 5,9%, u kombiniranome provozu luka - granica za 15,8%, a opseg unutarnjeg prijevoza i suhozemnog provoza na razini je prošle godine. Zabilježeno je znatno povećanje opsega utovara, i to za 12,1% ili za 529 tisuća tona, dok je opseg istovara manji za 3,7% ili za 131 tisuća tona u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prihodi od prijevoza povećani su za 3,4% ili za 13,4 milijuna kuna. Znatno je povećanje prihoda u unutarnjem prijevozu, i to za 6,5% ili 5,4 milijuna kuna, a prihod od međunarodnog prijevoza pove-ćan je za 2,6% ili za 8 milijuna kuna.

U 2010. Grupa HŽ Holding, koja se sastoji od četiri povezana društva i 15 tvrtki kćeri, smanjila je gubitak u odnosu na 2009. za čak 29 milijuna kuna, odnosno za 37%, tako da je ostvareni gubitak iznosio 49,4 milijuna kuna.Ukupni konsolidirani prihodi Grupe iznose 5.048 milijuna kuna i u odnosu na ostvarenje iz 2009. veći su za 605,7 milijuna kuna ili za 13,6 posto. Konsolidirani prihodi sastoje se od prihoda

Grupa HŽ Holding

U 2010. gubitak smanjen za 37 postoNa sjednici Nadzornog odbora održanoj 28. rujna 2011. prihvaćena su konsolidirana godišnja finan-cijska izvješća društva Grupa HŽ Holding.

od prijevoza putnika i robe koji iznosi 1.194,2 milijuna kuna. Tu su i prihodi iz državnog proračuna u iznosu od 1.988,2 miliju-na kuna, i u odnosu na 2009. manji su za 70,2 milijuna kuna. Prihodi od temeljne djelatnosti iznose 856,4 milijuna kuna, a ostali prihodi iznose 1.009,2 milijuna kuna (poslovni i financij-ski prihodi). Ukupni konsolidirani rashodi Grupe iznose 5.097,4 milijuna kuna. Za 36,5 milijuna kuna smanjeni su materijalni troškovi, a za 80,7 milijuna kuna smanjeni su troškovi osoblja. Na dan 31. prosinca 2010. u Grupi HŽ Holding bilo je zaposleno 17 736 radnika. U odnosu na 2009. kada je bio zaposlen 18 601 radnik, to predstavlja smanjenje od 865 radnika.

PRIJEVOZ ROBEOstvarenje

2010.g.I-VIII

Indeks5/4

PREVEZENE TONE ROBE

Unutarnji promet

Međunarodni promet

UVOZ

IZVOZ

PROVOZ

UVOZ

IZVOZ

PROVOZ

TONSKI KILOMETRI

Unutarnji promet

Međunarodni promet

UVOZ

IZVOZ

PROVOZ

UTOVAR

ISTOVAR

Unutarnji promet

Međunarodni promet

PROSJEČNI PUT JEDNE TONE ROBE

92,3303,7

7.987

1.393

6.594

784

1.210

4.600

1.741

423

1.318

223

337

758

218,0

Ostvarenje2011.g.

I-VIII

280,2

7.938

1.488

6.450

754

1.337

4.359

1.640

417

1.223

207

357

659

206,6

99,4

106,8

97,8

96,2

110,5

94,8

94,2

98,6

92,8

92,8

105,9

86,9

94,8

OSTVARENI PRIJEVOZNI UČINAK HŽ CARGO ZA I-VIII 2011.

Jed.mjere

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u 000 t

u mil.tkm

u mil.tkm

u mil.tkm

u mil.tkm

u mil.tkm

u mil.tkm

1t/km

1t/km

1t/km

1t/km

1t/km

1t/km

199,9

284,4

278,5

164,8

4.378

3.535

189,6

274,5

267,0

151,2

4.907

3.404

94,9

96,5

95,9

91,7

112,1

96,3

/ Piše: Mira Klarić Sobota/ Tablica: Mira Klarić Sobota

broj 790 / rujan 2011.12/

/ NOVOSTI / Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

Tijekom radnih dana ta garnitura vozi umjesto 11 gradsko-pri-gradskih vlakova. Prvi put nova garnitura vozila je 5. rujna u 6.24 sati u sastavu vlaka br. 8008 od Zagreb GK do Savskog Marofa. Zadnja dnevna vožnja u sastavu vlaka br. 8085 kreće iz Savskog Marofa u 18.36 sati, a u Zagreb GK vlak stiže u 19.08 sati. U me-đuvremenu ta garnitura vozi umjesto još devet vlakova.

Elektromotorni vlak za gradsko-prigradski prijevoz Prototip elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz jest četverodijelna niskopodna kompozicija s dvije motorne jedi-nice i dva središnja segmenta. Niskopodnost omogućava ulazak

Novi vlak u prometu

Zadovoljni putnici i radniciPutnici koji se prevoze u gradsko-prigradskom pri-jevozu Grada Zagreba imaju razloga za zadovolj-stvo. Od 5. rujna voze se u novom elektromotornom vlaku.

putnika bez prepreka s perona. Putnički prostori pojedinih modula međusobno su spojeni mjehovima te čine jedinstveni prostor bez pregradnih stijena. U putničkome prostoru ugrađene su djelomič-ne transparentne pregrade, koje vizualno ne zatvaraju prostor, a putnike štite od hladnog zraka pri otvaranju vrata. Sjedala su uglavnom izvedena kao dvosjedi, osim u dijelu pro-stora namijenjenog osobama sa smanjenom pokretljivošću te roditeljima s djecom u kolicima, gdje su ugrađeni jednosjedi i preklopna sjedala. Dio prostora opremljen je kopčama kojima se bočno postavljeni bicikli osiguravaju tijekom vožnje. U tome pro-storu ugrađena su preklopna sjedala koja se mogu koristiti ako nema bicikala. Tri garniture moguće je sklopiti u jednu cjelinu pre-ko automatskih kvačila. Dvostruka široka vrata omogućavaju brzi izlazak i ulazak većeg broja putnika. Jedna garnitura ima 16 vrata. Vlak je opremljen klima-uređajima koji rade automatski, u režimu grijanja ili hlađenja, ovisno o vanjskoj temperaturi.U putničkome prostoru nalaze se displeji koji pokazuju odredišta putovanja i najavljuju zaustavljanja u kolodvorima i stajalištima putem GPS-uređaja, i to porukama na displejima te putem razgla-sa. Cjelokupan prostor za putnike je pod videonadzorom. Vlak je dugačak 75 metara, a može postići najveću brzinu od 160 km/h. Ima kapacitet od 189 sjedaćih mjesta te još 271 stajaće mjesto. Predviđeno je mjesto za prijevoz najviše triju bicikala i jednih in-validskih kolica. Prototip elektromotornog vlaka za gradsko-prigradski prijevoz sa-gradio je TŽV Gredelj u konzorciju s tvrtkom Končar, a od njega se očekuje visok stupanj pouzdanosti zbog primjene novih tehnolo-gija, sklopova i uređaja tijekom intenzivnog korištenja u svim vre-menskim uvjetima. Svi sklopovi, uređaji i nove tehnologije koje su primijenjene u tome vlaku sukladne su zakonskim propisima RH, HRN-ovim, EN-ovim, IEC-ovim i UIC-ovim propisima te EU-ovim smjernicama koje se odnose na javni putnički prijevoz.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 13/

/ NOVOSTI

Sjeli smo na vlak prema Dugom Selu. Nov, udoban, lijep, no mi smo ipak zaposlenici HŽ-a. Potražili smo objektivnije mišljenje.

Pohvala korisnicePoštovani,jednostavno nisam mogla odoliti porivu da Vam se ne obratim vesela, razdragana i čisto u nevjerici! Naime danas sam prvi puta nakon dugo, dugo, dugo vremena došla na posao vozeći se u vlaku kao čovjek sve ne vjerujući da me netko ne gazi, sopće, puše, stiska i stenje oko mene.Već se 28 godina vozim svakodnevno na relaciji Gajnice – Glavni kolodvor i stotinu puta sam zahvalila dragom Bogeku na našoj željeznici bez obzira da li je došel vlak na vrijeme ili ne jer ste nam spas u sve većim gradskim gužvama. Svaka Vam čast, čestitam Vam na ovoj divoti od jutra i želim Vam još puno, puno takvih veselih divnih igračaka koje će nas male ljude razveseljavati i učiniti nam put prema poslu, školi i gradu ljudskijim.

Veliki pozdrav Vaša korisnica Renata Večerić

Reakcije putnika

Mislio sam da je to vlak za Njemačku

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Dragutin Staničić

Većina putnika srednjoškolci i svi redom zadovoljni. / Vlakom se vozim svaki dan. Ovaj vlak je puno veći, udobniji i ljepši. Fakat mi je gušt kad idem u školu - rekla je srednjoškolka. Njezina prijateljica dodala je: / Ovaj se vlak ni ne trese kad se vozimo. Konačno se u vlaku može spavati, što mi je super. Jedino kaj me smeta su velike jutarnje gužve zbog kojih se jedva izlazi van. Šef vlaka Dražen Runjak iz Glavne regionalne jedinice HŽ Put-ničkog prijevoza Zagreb (kolodvor Koprivnica) također je prenio oduševljenje putnika i osoblja koje radi u vlaku. / I putnici i mi koji radimo u vlaku oduševljeni smo. Posebna po-godnost je što je vlak klimatiziran čime se odmah pri ulasku zadive

putnici. Svi imaju samo riječi hvale i putnici mu se ne prestaju diviti. Radnik koji se vraćao s posla rekao je: / Tek se dva tjedna vozim vlakom jer sam inače na posao odlazio autom. Ovaj vlak je super za razliku od dosadašnjih katastrofal-nih. Ovaj je prema starima kraj svijeta. Vlak jako lijepo izgleda, a zbog kamera vlak nije ni zašaran. Ima i onih koji misle da ovakvi vlakovi voze samo u inozemstvu. / Vlakom se vozim stotinjak puta godišnje. Jučer sam se u ovom vozio prvi put. Kada sam došao na Glavni kolodvor, mislio sam da je to vlak za Njemačku. Kada sam vidio da na displeju piše Dugo Selo, u nevjerici sam pitao konduktera staje li vlak u Trnavi. Jako sam se iznenadio. Nadam se da će biti sve više takvih vlakova – rekao je iznenađeni putnik.I bit će ih više. HŽ Putnički prijevoz nastavit će s modernizacijom voznog parka.

broj 790 / rujan 2011.14/

Nova zonska karta

/ NOVOSTI / Piše: Ivana Čubelić / Foto: Branimir Butković

Od sredine rujna u gradsko-prigradskome prijevozu grada Za-greba, i to u 1. i 2. zoni koje uključuju službena mjesta Doma-govići, Turopolje, Ostrna, Kupljenovo i Harmica, putnici mogu kupiti prijevozne karte na kioscima Fibisa i iNovina. Zbog podešenog načina funkcioniranja servisne platforme za odgovarajuće kontaktne terminalske uređaje te uz prilagodbu na POS-terminalima u prodajnim mjestima, za sada će biti po-nuđena mogućnost kupnje jednosmjerne i povratne prijevozne karte. Zbog prepoznatljivosti i lakšeg snalaženja pri odabiru prodajnih mjesta izrađene su naljepnice i vobleri koji putnika usmjeravaju i informiraju o mogućnostima pribavljanja prijevozne karte. U drugoj fazi prijevozne karte prodavat će se na POS-termina-lima na više od 15 000 kioska u RH čime će ta usluga biti još dostupnija korisnicima. HŽ Putnički prijevoz d.o.o. svoje aktivnosti usmjerava na pove-ćanje opsega kvalitete prijevoza putnika te na povećanje priho-da. S dolaskom nove Uprave u veljači 2011. HŽ Putnički prijevoz postavio je sveobuhvatne ciljeve i nove zadatke koji poslovanje usmjeravaju u profitabilne okvire uz ostvarivanje zacrtane vizije i strategije.

HŽ Putnički prijevoz d.o.o.

Karte i na kioscimaUz široku ponudu dosadašnjih usluga, HŽ Putnički prijevoz pokrenuo je novi kanal prodaje karata na kioscima koji će omogućiti veću dostupnost i pri-hvatljivost kupnje prijevozne karte.

Od početka rujna HŽ Putnički prijevoz uveo je novu zonsku kartu u vlakovima u gradsko-prigradskome prijevozu.

U novom prigradskom vlaku

Uprava HŽ Putničkog prijevoza donijela je odluku da se od 5. rujna 2011. uvodi nova zonska karta K-6e, kako bi se u prigrad-skim vlakovima na brži i jednostavniji način naplatila cijena vo-žnje putnicima koji su prilikom pregleda karata u vlaku zatečeni bez prijevozne karte. Putnicima koji ulaze u vlak u službenome mjestu koje prodaje karte naplaćuje se jedinstvena cijena od 15,00 kn za jednu vožnju u zoni administrativnih granica Gra-da Zagreba, odnosno na području od Sesvetskog Kraljevca do Podsused stajališta ili do Odre i Mavračića. Zonska karta vrije-di 60 minuta od vremena ispostavljanja.

Radi jednostavnosti i brzine ispostavljanja, nova zonska karta sastoji se samo od listova koji su vezani u sveske s otisnutim brojem sveska i lista. U svakome svesku vezano je po 100 li-stova koji imaju otisnute podatke o cijeni, relaciji u prigradsko-me prijevozu i datumu vožnje. U kartu kondukter treba upisati samo vrijeme važenja prijevozne karte te prekrižiti dan i mjesec vožnje. Na blagajnama u kolodvorima i stajalištima i dalje se prodaju redovite prijevozne karte za sve relacije, čija je cijena ostala ista.

Budući da se u gradsko-prigradskome prijevozu Grada Zagre-ba putnici voze na kratkim relacijama, da je u vršnim perio-dima, tzv. prometnim špicama, frekvencija putnika povećana te da u skladu s time vlakopratitelji nisu stizali ispostaviti sve prijevozne karte putnicima koji su u vlakove ušli bez karata, uvođenjem nove karte prijevoz se naplaćuje brže i lakše.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 15/

/ NOVOSTI/ Piše: Ivana Čubelić / Foto: Boris Udier

U skladu s interesom tajlandskog izaslanstva pod vodstvom Nj. e. Pravita Chaimongkola, zamjenika stalnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Tajlanda, HGK je organizirala susret i obilazak Luke Rijeka i Logističkog parka Zagreb.Na inicijativu Miroslava Karamarkovića, voditelja Odjela za pre-komorske zemlje pri HGK-u, HŽ Cargo bio je pozvan da održi prezentaciju o mogućnostima distribucije roba prema europskim zemljama te da predstavi ostale prateće djelatnosti u teretnome prijevozu. Izaslanstvo je činilo 14 predstavnika Ministarstva vanjskih poslova Tajlanda, Lučke uprave Tajland te srodnih ustanova i tvrtki (luka)

U skladu s preporukom Vlade RH i izjavom Zlatka Rogožara, pred-sjednika Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o., prema kojoj je potrebno imenovati nove timove koji će moći udovolji-ti zahtjevima modernizacije i restrukturiranja sustava, i to zbog nove orijentacije i povećanog zamaha investicija koji predstoji u sljedećem razdoblju, HŽ Cargo zaposlio je sedam pripravnika koji imaju dovoljno znanja za provedbu novih poslovnih izazova i pro-jekata. Prema Odluci o Planu zapošljavanja pripravnika i volonte-ra u 2011. u HŽ Cargu zaposlit će se ukupno 49 pripravnika. Uvodni govor održao je Zlatko Rogožar te je istaknuo da je prvi put u HŽ Cargo primljena veća skupina visokokvalificiranih pri-pravnika koji su prošli proceduru prema Strategiji upravljanja ljudskim potencijalima. / Očekujem da ćete se uključiti u sustav i doprinijeti mu te se nadam da ćete nakon polaganja stručnog ispita u sustavu i ostati – rekao je Zlatko Rogožar.Nakon toga diplomirani ekonomisti Ivana Kajić, Ivana Vranjić, Ivana Kožić, Rea Brčić, Dora Narančić, Frano Barišić i Andrej Gr-beša predstavili su se nadređenim službenicima i izrazili nadu da će opravdati njihovo povjerenje./ Nadam se da ću uskoro primijeniti teoretska znanja koja sam stekao. Jako me raduje što sam dobio radno mjesto koje ima budućnost i radujem se stjecanju novih znanja – rekao je Andrej Grbeša. Na potpisivanju su bili i Ivana Bulimbašić Paulin, ravnateljica Ureda Uprave – prokurist, Leposava Ovčariček iz Službe za ljud-ske potencijale i pravne poslove, Jelena Cvrlje, šefica Službe za nabavu, Vesna Ribarić, glavna tajnica Ureda Uprave, Željko Mi-haljević, direktor Tehnologije, i Ivan Veron, šef Službe za razvoj i logistiku, koji su pripravnike ukratko upoznali s opisima poslova i sustavom HŽ Carga.

HŽ Cargo d.o.o.

Potpisani ugovori s pripravnicimaMlade, stručne snage stigle su u HŽ Cargo. Potpi-san je ugovor o pripravničkome stažu za sedam novih zaposlenika koji će u sljedećih godinu dana obavljati poslove u različitim područjima.

/ Sljedeći tjedan počet ćete s edukacijom u sklopu koje ćete trebati položiti ispite iz zaštite na radu i protupožarne zaštite. Na početku pripravničkog staža upoznat ćete se s općim dije-lom poslovanja, a u njegovu tijeku obići ćete druga poslovna područja HŽ Carga, kao i upoznati se s radom drugih društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Nakon što prođe 12 mjeseci, pristupit ćete polaganju zahtjevnoga stručnog ispita – rekla je Leposava Ovčariček. Ivana Bulimbašić Paulin najavila je da će tijekom proljeća sljede-će godine zaposlenici direkcije HŽ Carga, koji poslove trenutač-no obavlja na sedam lokacija, biti smješteni u odgovarajućem prostoru na jednoj lokaciji, a Željko Mihaljević na kraju predstav-ljanja rekao je: / Nadam se da će vaša kreativne ideje pomoći i u tome da naše poslovanje bude još učinkovitije. Nakon prigodnih govora pripravnicima su uručeni simbolični darovi.

Predstavljene mogućnosti teretnog prijevozaU rujnu je u Hrvatskoj gospodarskoj komori bio or-ganiziran susret hrvatskih i tajlandskih gospodar-stvenika. Potencijalnu suradnju na prijevozu roba predstavio je i HŽ Cargo.

iz područja logistike i prijevoza, a Hrvatsku su posjetili da bi se upoznali s mogućnostima proširenja suradnje u području pomor-skog prijevoza i logistike. Na sastanku u HGK-u koji je bio održan 9. rujna sudionici su predstavili prometnu i logističku infrastruk-turu Hrvatske. Iz HŽ Carga tamo su bili nazočni Željko Cindrić, direktor Prodaje, i Petra Bručić Barić, marketinška menadžerica koja je i održala prezentaciju. Prezentacije su održali i zaposlenici Sektora za promet i veze pri HGK-u te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Prezentacijom HŽ Carga tajlandsko izaslanstvo dobilo je uvid u opće podatke o toj tvrtki, informacije o prijevoznome tržištu i strukturi HŽ Carga, razvojnim planovima, novim projektima, stra-teškim partnerstvima, ulaganjima u logističke centre i geograf-skim prednostima Luke Rijeke, kao i uvid u geografsku poveza-nost hrvatskih koridora s europskima. Predstavnici HGK uputili su predstavnicima HŽ Carga poziv da kra-jem rujna održe prezentaciju korejskim logističarima i tvrtkama.

broj 790 / rujan 2011.16/

/ Piše: Boris Gobac/ Foto: Boris Gobac

/ NOVOSTI

Kada se cestom spušta prema Rijeci, pruža se pogled na impre-sivne radove na terminalu kojima će se ostvariti ambiciozno zami-šljeni planovi AGCT-a (Adriatic Gate Container Terminal ). Planira se da će opseg prometa kontejnerskog terminala iznositi 600 000 TEU-ova, što je četiri puta više nego sada. Prvi pokazatelj onoga kako se planira poslovati zbio se 6. rujna kada je pokrenut gotovo 500 m dugačak blok-vlak od Rijeke do Budimpešte:

Kontejnerski terminal Brajdica

U tijeku intenzivni radoviIstodobno s građevinskim radovima na terminalu provode se logističke pripreme za punu afirmaciju prometnog pravca prema Rijeci. Za HŽ Cargo to će već sljedeće godine značiti 50 000 TEU-ova, odno-sno 30 posto prijevoza od ukupnog broja kontejne-ra što bi trebalo rezultirati pokretanjem 22 kontej-nerska vlaka dnevno.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Prometni pravac Rijeka - Budimpešta

Uspješno isporučen prvi blok-vlakNakon višegodišnjeg rada i dvogodišnje intenzivne promocije željezničkog pravca Rijeka – Budimpešta 5. rujna krenuo je prvi tovareni blok-vlak.

Terminal Brajdica u Luci Rijeka

Uz potporu predsjednika Uprave i izvanrednu suradnju s tvrtkom Rail Cargo Hungary, HŽ Cargo ponudio je najpovoljnije cijene pri-jevoza na relaciji Rijeka – Budimpešta. Izrađen je i poseban vozni red za blok-vlak koji osigurava kratko provozno vrijeme na toj re-laciji. Uz postojeći vagonski park, u Radionici željezničkih vozila Čakovec za tu je svrhu rekonstruirano i obnovljeno dodatnih 80 vagona serije Lgs-z namijenjenih prijevozu kontejnera. Uz to, u odnosu na ostale sjevernojadranske luke i moguće prijevozne pu-tove (Hodoš, Čakovec) riječki prijevozni put je najkraći, ima samo jedan granični prijelaz i cjenovno je najpovoljniji./ Izravni kontejnerski vlak izgradit će pouzdan i kvalitetan servis između Rijeke i Budimpešte i od njega će svi korisnici u lancu imati korist – rekao je o tome Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o. i direktor HŽ Carga d.o.o. / Također smo vrlo zahvalni na učinjenim naporima i potpori svih sudionika intermodalnog prijevoza, unatoč teškim vremenima uzrokovanima globalnom krizom i recesijom koja je u velikoj mjeri zahvatila i prometni sektor. U tim uvjetima jedini mogući odgovor na nastalu kriznu situaciju jest stvaranje čvrste intermodalne pro-vozne veze Luke Rijeka s tržištima središnje i jugoistočne Europe – dodao je Zlatko Rogožar. Operateri kombiniranog prijevoza Crokombi i Hungaria Intermodal održali su sastanke s brodarima, špediterima i potencijalnim ko-risnicima te usluge. Veliko zanimanje za uvođenjem takvog vlaka u promet iskazali su svi dionici koji su najavili veće količine tereta koje su spremni preusmjeriti na željeznički prijevoz. Iako je većina brodara koristila luke Kopar i Trst za prijevoz roba koje su namijenjene mađarskome tržištu, tvrtka Maersk prva je u Luku Rijeka uputila brod CMA CGM Maupassant s tovarenim kon-tejnerima. Nakon iskrcaja tereta 5. rujna formiran je vlak duljine 491,3 metra i bruto mase 1.238,7 tona koji je istu večer krenuo u 21.00 sat te je bez problema i zastoja u Budimpeštu stigao 7. rujna u 8.40 sati, odnosno za 35 sati i 40 minuta.Prema najavama drugih komitenata, takvi vlakovi vozit će i prema Slovačkoj i Češkoj pa će tako riječka luka postati ravnopravnom drugim lukama na sjevernome Jadranu.

Od sredine 2009. na različitim skupovima i sajmovima (među kojima je bio i ovogodišnji sajam Transport&Logistic u Münche-nu) prikazane su prednosti tog pravca u odnosu na druge pravce iz sjevernojadranskih luka. U tome su razdoblju predstavnici HŽ Carga održavali sastanke s potencijalnim klijentima, tj. s velikim brodarima i špediterima, kao i s predstavnicima carine RH i Ma-đarske. Terminalski operater Adriatic Gate Container Terminal, koji je član novoga strateškog partnera i većinskog vlasnika Grupacije ICTSI iz Manile, uveo je novu organizaciju na terminalu te je gaz na pri-staništu povećao na 12,5 m kako bi.se tamo mogli usidriti i veći brodovi.

/ Na inicijativu i uz pomoć brodara MAERSK od Rijeke do Budim-pešte otpremili smo 62 TEU-a (1238 tona). Svi sudionici ovog pro-jekta morali su bez pogreške odraditi posao i u tome smo uspjeli. Najvažnije jest to da je svoje zadovoljstvo izrazio i naručitelj posla. Cilj nam je da ovaj inicijalni projekt zaživi i postane kontinuiran posao. Sada očekujemo da i drugi brodari, kao što su MSC, NYK, CMAGGM, slijede primjer MAERSK-a zbog čega dobivamo mnogo upita o mogućnostima terminala. U ovome poslu važno je pratiti što radi konkurencija i ne dopustiti nikome da stekne prednost koja se ne bi mogla pratiti – rekao je Žarko Acinger, intermodalni menadžer u AGCT-u.Radovi na terminalu podijeljeni su po segmentima. Sada se nasi-pa i produbljuje obala, projektira prostor za prijevoz željeznicom i gradi novi izlazno-ulazni punkt s pripadajućom zgradom. Inve-stitor je Lučka uprava Rijeka, koja na projektiranju surađuje s Primorsko-goranskom županijom, Gradom Rijeka te društvima u sklopu HŽ-ova holdinga.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 17/

/ NOVOSTI

Ogromni betonski blokovi raspoređeni po duljini nove obale naj-bolje ilustriraju koliki je opseg radova na proširenju obale za pri-stanak brodova. Manje vidljivi dio radova izvodi se pod morem kojemu se produbljuje dno. Nakon što nasipanje bude završeno, obala će biti duga 623 metra. Produljivanjem obale za 328 m u Rijeci će moći pristajati brodovi Post Panmax nosivosti veće od 8000 TEU-ova. Trenutačna dubina mora od 10,4 m kroz mjesec dana trebala bi se produbiti na 11,7 m, a na novome dijelu obale dubina će iznositi 14,5 metara. Važnost dubine, odnosno najveće-ga dopuštenog gaza, najbolje ilustrira podatak da jedan metar du-bine znači kapacitet broda veći za oko 1000 TEU-ova. Kontejneri iz broda podizat će se dvjema mosnim dizalicama, potom će ih se izravno dopremiti do vlaka te će ih se uz korištenje iste tehnologije izravno pretovariti na vlak. To će višestruko ubrzati cjelokupan iskrcaj i pretovar kontejnera. Prema projektu Željezničkoga projektnog društva novi manipula-tivni prostor imat će četiri kolosijeka. Već sljedeće godine oko 50 000 TEU-ova ili 30% opsega pretovara usmjerit će se na prijevoz željeznicom, što znači oko 650 kompozicija s prosjekom od 70 TEU-ova po vlaku. Zbog naglog povećanja opsega prometa pra-vodobno se trebaju pripremiti svi sudionici u prijevoznome lancu. Poteškoće se ponekad pojavljuju zbog nedostatka vagona za pri-jevoz kontejnera. Kada terminal dosegne kapacitet od 600 000 TEU-ova i oko 60% opsega prometa (oko 360 000 TEU-ova) pre-baci se na željeznicu, iz Rijeke će dnevno kretati čak 22 vlaka. Zbog svega toga izvode se kapitalni remonti na dijelovima infra-strukture koridora V.c od Križevaca do Koprivnice te od Lokvi do Drivenika. Iako je izmjena sustava vuče zastala, za očekivati je da će i taj posao biti završen u najskorijem roku. Ohrabruje i podatak da je HŽ Cargo u svoj vozni park uključio rekonstruirane vagone za prijevoz kontejnera te da je naručio još 60 takvih vagona. Prije-voz tolikog broja kontejnera strateški je iskorak za sve sudionike u poslu i taj trenutak svi trebaju dočekati spremni.

Nova administrativna zgrada gradi se na izlazu iz terminala, a po-teškoće s prometnim gužvama i smještajem kamiona riješit će se izgradnjom novoga izlazno-ulaznog punkta. Prijevoz kontejnera neće stvarati gužve u gradu budući da je sav promet kamiona pre-usmjeren na cestu koja izravno spaja terminal s autocestama. Uz dosta napora na Brajdici usklađuju se osnovna djelatnost i građevinski dio radova na terminalu koji moraju teći bez preki-da. Početak projekta za AGCT i ostale sudionike otvara mnogo prostora za učenje i napredak te za razvoj toga prometnog prav-ca. Struktura prijevoza željeznicom podrazumijeva velike količine tereta za jednog naručitelja, među kojima su veliki distribucijski centri, trgovački lanci ili elektronička industrija. Već iduće godine povećat će se broj kontejnera koje će prevoziti željeznica i to će biti prvi pokazatelj pripremljenosti za taj projekt. Uz to, trebalo bi dovršiti započete projekte na remontu riječke pruge i osigurati prijevozne kapacitete.

Gradnja nove obale u Brajdici

Utovar na terminalu

broj 790 / rujan 2011.18/

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković Mihaela Tomurad Sušac

/ DAN HŽ-a

Dana 5. listopada 1990. Hrvatski sabor donio je odluku da se osnuju Hrvatske željeznice i da se sve pruge na području Republi-ke Hrvatske prvi put stave pod istu upravu. Do tada su pruge na području Istre bile pod upravom Željezničkoga gospodarstva Lju-bljana, a pruge Ploče - Metković i Vrpolje - Šamac pod upravom Željezničkoga transportnog poduzeća Sarajevo.U sklopu obilježavanja Dana HŽ-a, u Vinkovcima je 1. listopada održana promocija knjige Nikole Mihaljevića »Željezničari u te-nisu«, nakon čega je na terenima TK »Vinkovci« održan teniski susret željezničara. Dana 3. listopada bio je održan V. forum In-termodalnoga promotivnog centra Dunav - Jadran na kojemu je predstavljena i nova IPC-ova knjiga »Intermodalni prijevoz putni-ka i robe, infrastruktura, reindustrijalizacija i stvaranje novih vri-jednosti u Hrvatskoj« te je održan okrugli stol pod nazivom »Inter-modalni prijevoz i industrija kao dio vizije razvoja«. Izložba starih jelovnika vagonskih restorana, kuharica i turističkih vodiča iz zbirke Zlatka Puntijara te maketa vagonskih restorana iz zbirke Dragutina Staničića pod nazivom »U našim se vlakovima navek fino jelo« otvorena je 4. listopada u galeriji »U predvor-ju« u HŽ-ovoj upravnoj zgradi. Puntijar se predstavio sa 58 sta-rih kuharica, turističkih vodiča i jelovnika vagonskih restorana, a Staničić sa 20 maketa vagonskih restorana kao što su Mitropa iz 1920., HŽ Mimara iz 1991., TGV Thalys iz 2000., Orient express. iz 1930. i druge. Uz autore izložbe, uzvanicima su se obratili Ivo Bašić, savjetnik ministra turizma, koji je istaknuo vidljiv utjecaj željeznice na ga-stronomiju u Hrvatskoj, a time i na turizam. Predrag Zekić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, otvorio je izložbu ista-knuvši dugogodišnju djelatnost galerije te je čestitao autorima na njihovu entuzijazmu. Izložba se u galeriji »U predvorju« može razgledati do 31. listopada 2011. godine.Dana 5. listopada u 9.00 sati članovi Uprave HŽ Hrvatskih želje-znica holdinga i UBIDR HŽ-a položili su vijenac i zapalili svijeće na groblju Mirogoj u spomen na sve poginule željezničare branite-lje. Nakon toga je HŽ-ovo rukovodstvo na čelu sa Zlatkom Rogo-

Prigodni program obilježavanja

Svečano u kolodvorimaOve godine Dan Hrvatskih željeznica obilježen je ni-zom događanja. U kolodvorima u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Vinkovcima i Osijeku nastupili su članovi HŽ-ovih KUD-ova, bili su izloženi novi elek-tromotorni vlakovi, otvorene prigodne izložbe te održane dvije promocije knjiga i forum IPC-a.

žarom, predsjednikom Uprave HŽ Hrvatske željeznice holdinga, uručilo Desanki Grubić-Jakupčević, ravnateljici specijalne bolnice Goljak, donaciju u iznosu od 50.000,00 kuna za potrebe uređe-nja prostora bolnice. Nakon predane donacije Zlatko Rogožar je istaknuo:/ Drago mi je da u sklopu Dana Hrvatskih željeznica možemo po-moći ovoj bolnici koja skrbi za djecu s neurorazvojnim poteškoća-ma. Mi smo svake godine Dan HŽ-a slavili uz obljetnicu neke pru-ge, a ove godine odlučili smo se za ovu donaciju kako bi pridonijeli cjelokupnoj društvenoj zajednici. Kad se uzme u obzir da je svako deseto dijete u razvijenim zemljama, pa i u Hrvatskoj neurorizično, smatramo da ova donacija itekako potrebna i drago nam je da možemo pridonijeti poboljšanju uvjeta u bolnici za djecu, roditelje, ali i osoblje. Ravnateljica bolnice Desanka Grubić Jakupčević je istaknula da godišnje kroz ambulantu prođe 6000 djece, dio djece i majki smješteno je u bolnici, tako da je svaka financijska pomoć itekako dobro došla./ Novaca nam uvijek nedostaje, većina odlazi na plaće i režije, tako da će nam ova donacija pomoći da napravimo nešto novo u bolnici, jer ćemo ova sredstva namjenski koristiti za uređenje prostora naše bolnice. U ime svih zaposlenih i naših pacijenata zahvaljujem Hrvatskim željeznicama na ovoj donaciji.Prigodni program proslave bio je od 12.00 do 14.00 sati orga-niziran u šest najvećih hrvatskih kolodvora (Zagreb, Varaždin, Vinkovci, Osijek, Rijeka i Split). U programu su sudjelovali HŽ-ovi KUD-ovi, a putnicima su se dijelili simbolični darovi. Na I. peronu Zagreb Glavnog kolodvora u to su vrijeme bila izložena oba proto-

Uručena donacijaDetalj s izložbe

Polaganje vijenca na Mirogoju

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 19/

/ Foto: Vlatka Škorić, Krunoslav Papić Bruno Polansky, Dragutin Staničić, Slavko Šerić, Marko Žunabović

/ DAN HŽ-a

tipa elektromotornih vlakova, a za sva pitanja zainteresiranih na raspolaganju su bili stručnjaci HŽ Putničkog prijevoza. Kod par-njače na Zagreb GK nastupili su limena glazba i zbor folklornog ansambla HKUD-a »Željezničar« Zagreb i Građanske željezničke glazbe Sisak. U vestibulu bila je postavljena izložba fotografija koje su prikazale 110 godina pruge u Dubrovniku autora Vjeko-slava Sutona. U kolodvoru Split nastupio je folklorni ansambl ŽKUD-a »Filip Dević« Split, u kolodvoru Rijeka tamburaški orke-star HKUD-a »Željezničar« Rijeka i limena glazba KUD-a »Istarski željezničar« Roč, u kolodvoru Varaždin limena glazba i folklor-ni ansambl KUD-a HŽ-a Varaždin, u kolodvoru Vinkovci limena glazba KUD-a »Željezničar« Slavonski Brod, a u kolodvoru Osijek folklorni ansambl HKUD-a »Željezničar« Osijek.

Kolodvor Split

Kolodvor Rijeka

Kolodvor Vinkovci

Kolodvor Zagreb GK

Kolodvor Varaždin

Kolodvor Osijek

broj 790 / rujan 2011.20/

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

U sklopu foruma pred-stavljeno je novo izdanje IPC-a – »Intermodalni prijevoz i stvaranje novih vrijednosti«. Knjiga se bavi glavnim trendovima u prijevozu putnika i roba u Hrvatskoj u zadnjih 25 godina, kao i stanjem, mogućnostima i izazovi-ma koji stoje pred inter-modalnim, posebice že-ljezničkim, prijevozom.U prvome dijelu foru-ma o aktualnome sta-nju željezničkog prometa i razvojnim planovima govorili su Zlatko Rogo-žar, predsjednik Uprave HŽ-ova holdinga i pred-

sjednik IPC-a, Dragutin Šubat, glavni tajnik IPC-a, Danijel Mileta, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i iza-slanik pokrovitelja Vlade RH, Dubravko Radošević s Ekonomskog instituta, Marijan Drempetić, savjetnik u TŽV-u »Gredelj« i Tomi-slav Josip Mlinarić, recenzent publikacije.U ime domaćina HŽ Holdinga, sudionike skupa pozdravio je Zlat-ko Rogožar koji je u nastavku govora istaknuo da intermodalni prijevoz čini oko 15 posto ukupnog opsega prijevoza u HŽ Cargu, a u sljedećih petnaest godina njegov udio planira se povećati na 25 posto ukupnog opsega rada. Da bi se intermodalni prijevoz razvijao u skladu s elementima iz objavljene IPC-ove knjige, HŽ Cargo razvija logističke centre, investira u industrijske kolosijeke i rekonstruira vagone, a i pokrenuo je prvi blok-vlak na relaciji Ri-jeka – Budimpešta. Uz sve pravne pretpostavke, preusmjeravanje tereta s ceste na željeznicu nije lako niti jednostavno te se ono u Europi i Hrvatskoj ne provodi onako kako bi se to željelo. Zbog toga Intermodalni promotivni centar pokušava upozoriti javnost i korisnike teretnoga prijevoza da je rješenje u povećanju udjela intermodalnog prijevoza.

INTERMODALNI PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBE, INFRASTRUKTURA,

REINDUSTRIJALIZACIJAI STVARANJE NOVIH VRIJEDNOSTI

U HRVATSKOJ

Zagreb, mjeseca rujna 2011.

IPC Dunav – Jadran

Jasne poruke V. forumaU povodu 5. listopada, Dana Hrvatskih željezni-ca, u Hrvatskoj gospodarskoj komori 3. listopada 2011. održan je V. forum Intermodalnoga promo-tivnog centra Dunav - Jadran pod pokroviteljstvom Jadranke Kosor, predsjednice Vlade RH.

Danijel Mileta, izaslanik predsjednice Vlade Jadranke Kosor, ista-knuo je da je ova vlada svjesna važnosti razvoja željezničkog pro-meta:/ Ulaskom u Europsku uniju prihvatili smo standarde koji vrije-de u toj zajednici. Ulaganje u željeznički promet stvara dodanu vrijednost i zapošljava našu proizvodnju i radnike. Cilj smjernica sadržanih u Bijeloj knjizi EU-a jest razvijati društveno prihvatljiv promet, što u konačnici znači da do 2030. treba preusmjeriti 30 posto cestovnog prometa na unutarnje plovne vode i željeznicu, a do 2050. taj postotak trebao bi se povećati za daljnjih 20 posto. Važan alat u provođenju takve politike svakako jest intermodalni prijevoz. Od 1990. opseg toga prometnog segmenta u lukama Rijeka i Ploče povećan je dvadeset puta.Kroz izlaganja i rasprave provlačilo se nekoliko teza oko kojih su se složili gotovo svi sudionici rasprave, među kojima je i teza da je u RH apsolutni prioritet dan razvoju cestovnog prometa. Kao ilu-stracija te tvrdnje navedeno je da su sredstva izdvojena za izgrad-nju cesta bila dva puta veća od planiranih, a da je u željeznicu uložena svega trećina planiranih sredstava. Davanje prvenstva uslužnim djelatnostima dovelo je do slabljenja industrijske proizvodnje zbog čega je neophodna reindustrijaliza-cija Hrvatske u kojoj bi šansu trebala dobiti željeznička tračnička industrija, koja se dokazala uspješnom u izgradnji prototipova putničkih vlakova. Uz to, domaća industrija može ponuditi i razvoj višesustavne lokomotive. Proizvodi, s referencijama dokazanima na domaćim prugama, svoje bi mjesto mogli naći i kod inozemnih prijevoznika. Željeznički projekti veliki su i skupi zahvati sa sporim povratom uloženoga kapitala, a njihov ciklus dulji je od mandata jedne vla-de. Za to se ne može kriviti samo, kako je istaknuto, cestovni ili građevinski lobi, već oslanjanjem na vlastite snage treba uspješ-nije utjecati na stvaranje političkih odluka kojima bi željeznički promet dobio primjeren tretman. Zbog svega toga neophodan je konsenzus stranaka oko strategije razvoja željezničkog prometa budući da su diskontinuitet, odnosno nedovršeni projekti, kako je to u svom izlaganju istaknuo Marijan Drempetić, najgora moguća varijanta u kojoj se može govoriti o rasipanju novca. Intermodalni prometni centar Dunav – Jadran nevladina je stru-kovna udruga koja je 15. prosinca 2004. utemeljena u Zagrebu. Njezina djelatnost je unaprjeđivanje intermodalnog prijevoza na jadransko-podunavskom prostoru, kao i usklađivanje zahtjeva brzine, sigurnosti i troškova kako bi teretni prijevoz postao konku-rentan i doveden u suglasje s potrebom čuvanja i zaštite okoliša te podizanja kvalitete življenja. Dana 11. ožujka 2005. udruga IPC Dunav – Jadran primljena je u Europsku intermodalnu udrugu sa sjedištem u Bruxellesu.

ovu fotku stavi dolje, a ovu koja je sad dolje stavi gore, onu kaj je sad gore makni

/ DAN HŽ-a

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 21/

/ Budući da je radni proces na tim vagonima automatiziran, od-nosno da su to pokretna postrojenja opremljena motornim kon-zolnim dizalicama pomoću kojih je tračnice moguće natovarivati i istovarivati s obiju bočnih strana vagona, skratit će se vrijeme izvedbe pružnih remonata. Primjenom tih vagona radne operacije bit će ubrzane, a vrijeme zatvorenosti kolosijeka ili pruge za pro-met kraće. Skraćivanje radnog procesa odrazit će se pozitivno na smanjenje troškova, a u konačnici na kvalitetu prijevoza putnika i tereta - naglasio je Branimir Jerneić u svom govoru. / Osim toga, s obzirom na to da se očekuje otvaranje novoga ci-klusa investiranja u željezničku infrastrukturu u Hrvatskoj, ovo je dobar iskorak i za domaću željezničku industriju.Davor Vidović, direktor RŽV-a, rekao je da tvrtka vodi politiku prepoznatljivosti svojih proizvoda, jer to je prvi slučaj u Hrvatskoj da se od osam rabljenih teretnih vagona naprave četiri platforme za automatizirani utovar i istovar tračnica. Preuzeti vagoni rekon-struirani su u skladu sa svim hrvatskim tehničkim normama. To je prvi posao RŽV-a s HŽ Infrastrukturom pa se Davor Vidović nada da će suradnja biti uspješno nastavljena.U današnjem obliku Radionica željezničkih vozila Čakovec d.o.o. posluje od 1. srpnja 1993. te je u stopostotnom vlasništvu HŽ Carga d.o.o. Raznovrsnom kvalifikacijskom strukturom 210 za-poslenih, počevši od diplomiranih inženjera strojarstva, inženjera strojarstva, strojarskih tehničara, bravara, strojobravara, stolara, tesara, ličilaca, lakirera te s opsegom poslova koji se izvode, RŽV d.o.o. Čakovec uskoro planira izlazak na strana tržišta. Nakon primopredaje vagona serije US-zž uzvanici i predstavnici medija obišli su hale RŽV-a gdje je direktor tvrtke upoznao prisut-ne s procesom investicijskog održavanja vagona, s težištem na prototipu novoga teretnog vagona.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

/ NOVOSTI

Vagoni serije US-zž namijenjeni su prijevozu tračnica za potrebe Poslova mehanizacije infrastrukture u sklopu HŽ Infrastrukture. Njima će se koristiti sekcije za održavanje pruga u Koprivnici, Osijeku, Varaždinu i Splitu. Posao rekonstrukcije vrijedan je 2,17 milijuna kuna, a sredstva je HŽ Infrastruktura izdvojila iz vlastitih izvora.

RŽV d.o.o. Čakovec

Preuzeti vagoniU čakovečkoj Radionici uspješno je obavljena re-konstrukcija teretnih vagona. Njih osam serije US-zž sagrađeno je rekonstrukcijom rabljenih teretnih vagona serije Gbs. Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, na prigodnoj je svečano-sti preuzeo vagone od Dražena Vidovića, direktora RŽV-a Čakovec.

Branimir Jerneić i Davor Vidović

Dana 4. rujna na zahtjev Sekcije za održavanje pruga Ogulin i Pružnih građevina d.o.o., uz pomoć stručnjaka sa zagrebačkoga Građevinskog fakulteta, ispitane su statičke i dinamičke značaj-ke mostova, i to mosta i nadvožnjaka na pruzi Karlovac – Mrzlo. Zbog tih ispitivanja pruga je bila zatvorena od 9.30 do 13.30 sati. Statička i dinamička ispitivanja mostova provedena su preciznim instrumentima i uređajima, i to u predviđenome vremenu.Strojno osoblje HŽ Vuče vlakova Zagreb preko mosta je krenu-lo lokomotivom serije 2063, tzv. karavelom, koja je sa 120 tona najteža lokomotiva u voznome parku HŽ Vuče vlakova. Time je potvrđeno da je na tim objektima promet siguran.

Vagon serije US-zž

Sigurnost prometa

Ispitani mostovi/ Piše: Boris Ćavar/ Foto: Boris Ćavar

broj 790 / rujan 2011.22/

/ NOVOSTI

U pozdravnom govoru Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, rekao je da će to najveće željezničko društvo u jav-nosti biti prepoznato kao respektabilna tvrtka upravo uz pomoć svojih zaposlenika koji provode mjere antikorupcijskog progra-ma.Dražen Ivanušec, predstojnik Ureda za središnju javnu nabavu RH, održao je predavanje na temu Korupcija u javnoj nabavi - znakovi za uzbunu. Seminar je bio namijenjen svim nadređenim zaposlenicima, kao i zaposlenicima koji rade na poslovima gdje je izloženost korupciji moguća. Predavač je prisutne upoznao s kratkoročnim i dugoročnim ciljevima javne nabave kao što su gospodarski rast, razvoj i zapošljavanje, borba protiv korupcije, zatim s načelima poslovanja javne nabave, sa strategijom te za-konodavnim okvirima uprava, agencija i sudova.

Zamjena postojećega SS-sustava u Zagreb GK

Počeli pripremni radoviZamjena postojećega signalno-sigurnosnog su-stava za upravljanje vožnjom vlakova u Zagreb Glavnom kolodvoru, najvećemu i najfrekventnijem željezničkom čvorištu u zemlji, suvremenim elek-troničkim sustavom jedan je od najzahtjevnijih pro-jekata osuvremenjivanja željezničke infrastrukture u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju.

Zbog kompleksnosti tehničkih operacija u željezničkom prometu i velikog prostora koji će obuhvatiti zamjena postojećega SS-susta-va (područje Zagreb Glavnog kolodvora i rasputnice Trešnjevka, odnosno područje do susjednoga Zagreb Zapadnog kolodvora, kao i do kolodvora Zagreb Klara, Hrvatski Leskovac i Zagreb Bo-rongaj), izvedba radova podijeljena je na četiri sektora (zapadni, istočni, južni i središnji). Radovi su se počeli izvoditi u srpnju 2011, i to najprije u istočnom sektoru, odnosno od kolodvora Zagreb Borongaj prema Glavnom kolodvoru, gdje je tvrtka Elektrokem d.o.o. ugrađivala kablovske kanalice. U kolovozu 2011. takvi pripremni radovi počeli su i u zapadnom sektoru, odnosno od Zagreb Zapadnog kolodvora pre-ma Zagreb Glavnom kolodvoru. Rok za završetak radova u tome sektoru je kraj rujna 2011. godine.U središnjem sektoru, tj. na području Zagreb Glavnog kolodvora, sada se uređuje nova postavnica u kojoj će ubuduće biti smješte-ni agregat (u podrumu), baterije, odnosno napojni uređaj (u prize-mlju), zatim signalno-sigurnosni uređaji (predviđeni za ugradnju na prvom katu) te prostorije za upravljanje prometom na drugom katu. Planirani rok za okončanje radova na postavnici jest kraj 2011. godine.Inače radove na modernizaciji postojećega signalno-sigurnosnog sustava, koji je u pogon pušten još prije 72 godine (1939), osim zagrebačke tvrtke Elektrokem d.o.o. izvodi i austrijska tvrtka Sie-mens AG Österreich, koja će se uskoro pridružiti s novim elektro-ničkim signalno-sigurnosnim uređajima najviše sigurnosne razine 4 (SIL 4) u skladu s normama HRN EN 50128 i 50129, koje jamče najvišu razinu sigurnosti u primjeni prometno-upravljačkih i si-gnalno-sigurnosnih infrastrukturnih podsustava. Novac za izved-bu toga vrlo važnog projekta HŽ Infrastruktura d.o.o. najvećim je dijelom osigurala iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA, i to u visini od 75 posto ukupne investicije, koja iznosi 12,6 milijuna eura.

Antikorupcijski program

Održan seminarU sklopu provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom državnom vlasniš-tvu 21. rujna 2011. za zaposlenike HŽ Infrastruktu-re d.o.o. u hotelu Porin bio je održan seminar pod nazivom Afirmacija pristupa nulte tolerancije na korupciju.

U drugom dijelu predavanja Ivanušec govorio je o korupciji, sukobu interesa, razlozima za korupciju te specifičnostima korupcije u jav-noj nabavi. Posebna pozornost bila je usmjerena na dio konvencije MERIDA o javnoj nabavi i upravljanju javnim financijama, koju je ratificirala i Hrvatska. Nazočni su bili upoznati s antikorupcijskim klauzulama i antikorupcijskim programom za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu. Posebno težište predavanja bilo je na mjestima mogućeg nastanka korupcije pri provedbi postupaka javne nabave te pripremnim faza-ma, kao što su odabir postupaka javne nabave, oblikovanju grupa, izuzeću ili primjeni zakona, uvjetima i dokazima sposobnosti ponu-ditelja te kriterijima za njegov odabir. Važnost provedbe antikorup-cijskog programa u javnoj nabavi ima i priprema, i to zbog važnosti tehničkih specifikacija, konzultacija te tehničke dokumentacije.Završni dio predavanja odnosio se na otvaranje ponuda ponuditelja i odabir te ispunjavanje ugovornih obveza, kao i rizike kaznenog progona u slučaju koruptivnog ponašanja. Ante Loboja, viši stručni savjetnik iz Uprave za javnu nabavu Mini-starstva rada i poduzetništva RH, održao je predavanje pod naslo-vom Najznačajnije izmjene u postupcima javne nabave koje donosi novi Zakon o javnoj nabavi koji na snagu stupa 1. siječnja 2012. godine.

/ Piše: Željka Mirčić

/ Piše: Martina Elizabeta Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 23/

/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Kao pokrovitelj 10. europskog tjedna mobilnosti, čija je glavna tema bila alternativna mobilnost, od 16. do 22. rujna Grad Zagreb organizirao je brojna događanja. Tako je 19. rujna u kinodvorani Tehničkog muzeja bio održan okrugli stol na temu Europski pro-jekti za održivu mobilnost. Na nekoliko prezentacija koje su održali profesori s Fakulteta prometnih znanosti predstavljeni su dostava pošiljaka u trgovi-ne u središtu grada (Veselko Protega), alternativni oblici prijevo-za osobnim automobilima (Ivan Grgurević) te mogućnosti bolje usklađenosti gradskih semafora i davanje prioriteta javnome pri-jevozu (Mario Anžek). Projekt carpooling, odnosno nastojanje da se više od jedne osobe vozi osobnim automobilom¸ predstavio je Ivan Grgurević. Kao pri-mjeri organiziranog poticanja alternativnog prijevoza na posao i s posla navedeni su primjeri njemačke tvrtke BASF s 53 000 zapo-slenih i belgijske podružnice proizvođača automobila Ford. Tako se od ukupno 12 049 zaposlenika njih 3346 na posao vozi osob-nim automobilom, dok automobil i troškove prijevoza dijeli njih 3346, pri čemu automobili prelaze trostruko manje kilometara po osobi. Portal autozasve@fpz.hr nudi više informacija za ustanove i pojedince koji se žele uključiti u projekt carpoolinga.Prezentacija Novi niskopodni gradsko-prigradski vlak i mogućnost prijevoza bicikla vlakom, koja je kod publike pobudila zanimanje, predstavila je mogućnosti i ambicije HŽ Putničkog prijevoza, a prezentaciju je održao mr. Stjepan Juretić.

U sklopu Europskog tjedna mobilnosti

Uspješna prezentacija HŽ Putničkog prijevozaAlternativna mobilnost, glavna tema Europskoga tjedna mobilnosti, bila je prigoda da HŽ Putnički prijevoz predstavi svoje mogućnosti na planu ra-cionalnoga i masovnoga prijevoza putnika u grad-skom i prigradskom prijevozu te prijevoza bicikala u vlakovima.

Novi Gredeljevi elektromotorni vlakovi trebali bi zamijeniti više od 30 godina stare elektromotorne vlakove, tzv. mađare. Vlak du-gačak 75 metara po tehničkim karakteristikama odgovara Kon-čarevu EMV-u za regionalni prijevoz, pri čemu je osnovna razlika u ugrađenoj opremi koja je prilagođena kraćim relacijama grad-sko-prigradskoga putničkog prijevoza. Novi vlak nudi mogućnost komotnog ulaska i prijevoza pet bicikala u središnjem dijelu. Uz ostalo, vrlo kvalitetnim čini se rješenje ulaska za osobe ograniče-ne pokretljivosti. S obzirom na činjenicu da je sada u redovitome prometu samo prototip novoga vlaka, prijevoz bicikala ograničen je samo u dane vikenda. U sedam obnovljenih putničkih vagona po jedinstvenoj cijeni od 30 kuna bicikli se u određenim vlakovima mogu prevesti na relacijama od Zagreba prema Rijeci, Vinkov-cima, Varaždinu, Osijeku, Budimpešti, Villachu, Mariboru te od Rijeke do Ljubljane.Novi vlak izazvao je veliko zanimanje stručne javnosti na prošlo-godišnjem sajmu prometne tehnologije Innotrans, što opravdava mišljenje onih koji tvrde da će novo vozilo imati uspjeha i u serij-skoj proizvodnji.

Na Žbici ponovno HŽ-ov timUdruga Moj bicikl tijekom tog tjedna organizirala je različite ak-tivnosti da bi građane Zagreba upozorila na prednosti uporabe bicikla kao alternativnoga prijevoznog sredstva u gradskim sre-dinama.Dana 22. rujna u 18.00 sati bila je organizirana Zagrebačka žbica - biciklistička vožnja u organizaciji udruge Moj bicikl i Grada Zagre-ba uz potporu sponzora. Cilj te vožnje promicanje je snošljivosti među svim sudionicima u prometu, kao i biciklizma kao jeftinoga i zdravoga načina kretanja gradom, a ujedno potpora zdravomu i aktivnomu načinu života. Između ostalih, na Žbici je sudjelovao HŽ-ov tim u prigodnim majicama Vlak je uvijek brži. HŽ-ov tim činili su voditeljica Božena Babić, Ida i Sebastian Erceg, Jadranka, Bruno, Lovro i Radoslav Basara, Martina Štiglić, Ines Savnik, Goran Arbanas, Filip Pulje-vić, Željko Biondić i Ivana Čubelić. Prije polaska sudionici su se trebali registrirati kako bi mogli su-djelovati u nagradnoj igri, a dobili su i bočicu s vodom te protu-kišnu navlaku za sjedalo bicikla. Nakon starta na Cvjetnome trgu na kojemu je bila prilična gužva, vozilo se kroz središte grada te je prvi put u svim trakovima bio zaustavljen promet. Na čelu kolone bila je Darinka Širola, predsjednica udruge Bicikl koja je i vodila program na Cvjetnome trgu. Nakon povratka bile su dodijeljene nagrade, a jednu od njih (košaru za bicikl za prijenosno računalo) dobio je i Filip Puljević.

Obilježavanjem Europskog dana bez automobila (22. rujna) završio je Europski tjedan mobilnosti koji se obilježavao od 16. do 22. rujna. Na Zagrebačkoj žbici ove je godine ponovno sudjelovao HŽ-ov tim.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Miroslav Erceg

Dio HŽ-ova tima na Zagrebačkoj žbici

broj 790 / rujan 2011.24/

Suradnja na X. koridoru

Veća sigurnost

/ Piše: Mirko Martinko / Foto: Branimir Butković

/ NOVOSTI

Sjednici su prisustvovali predstavnici željezničkih uprava s X. ko-ridora, mađarskih tvrtki Rail Cargo Hungaria i Rail Gard, tvrtke RVR d.o.o., predstavnik Ravnateljstva policije RH - Uprave za gra-nicu te načelnik Postaje granične policije Zagreb. Predstavnici željeznica X. koridora izvijestili su Radnu grupu o strukturi i broju incidentnih situacija te iznosima šteta na svojim željeznicama (krađe, oštećenja, vandalizmi, napadi na putnike i osoblje željeznica te slično) te o mjerama koje poduzimaju kako bi se takve pojave svele na najmanju moguću mjeru. U raspravi o sigurnosti na željezničkim graničnim prijelazima za-ključeno je da zbog uspješne suradnje predstavnika policije, ca-rine i željeznica ne postoje problemi koji bi zahtijevali pozornost. Predstavnici granične policije predstavili su svoje opsežne pripre-me u sklopu postavljanja buduće šengenske granice koje provode na 18 željezničkih graničnih prijelaza. Uz to, pohvalili su dosadaš-nju suradnju s predstavnicima željeznice te izrazili spremnost da ubuduće sudjeluju na sličnim skupovima. Temi grafita na stabilnim i mobilnim objektima željeznica bio je posvećen znatan dio sjednice Radne grupe, posebice kroz izlaga-nja predstavnika Mađarskih državnih željeznica (MAV) i Austrijskih saveznih željeznica (ÖBB). Bela Katona, član Radne grupe Grafiti, nazočne je upoznao sa sustavnim pristupima pojedinih zemalja sprječavanju i sankcioni-ranju počinitelja štete grafitiranjem.

Sigurnost graničnih prijelaza, grafititiranje i unapr-jeđivanje sustava obavješćivanja bili su samo dio tema sjednice Radne grupe Sigurnost na X. paneu-ropskom koridoru, koja djeluje u sklopu Colpofera, međunarodne udruge za sprječavanje kriminala.

Arpad Beretz, predstavnik tvrtke Rail Cargo Hungaria, predstavio je organizacijsku strukturu svoje tvrtke te proces razvoja i funkcio-niranja sustava sigurnosti. Naglasio je to da je područje sigurnosti izravno podređeno predsjedniku Uprave RC Hungaria, kojemu se dostavljaju izviješća o sigurnosti.Ervin Vago, direktor privatne zaštitarske tvrtke iz Budimpešte koja je u 100-postotnome vlasništvu MÁV-a i najvećim dijelom obav-lja poslove za željeznice, predstavio je načine na koje se provode tehnička i fizička zaštita. Ilija Cvetkovič, predstavnik slovenske tvrtke SŽ-ŽIP, predstavio je organizaciju i rad svoje tvrtke koja najvećim dijelom zapošljava radnike koji su u drugim poslovnim područjima ostali bez posla ili više nisu u mogućnosti raditi u izvršnoj službi. Tvrtka se bavi razli-čitim vrstama održavanja i čišćenja te drugim uslugama, a poseb-no je bilo predstavljeno fizičko i tehničko osiguranje objekata. Predstavnici Radne grupe i gosti usuglasili su se u tome da treba unaprijediti način obavješćivanja o incidentnim situacijama i po-staviti ga na jedno mjesto kod matične željeznice, da bi se nakon toga predlagale mjere za njihovo sprječavanje.Dogovoreno je da domaćin sljedeće sjednice Radne grupe u svib-nju 2012. bude MÁV. Glavna tema sjednice bit će krađe metala na željeznici.

Ta skupina svake godine odabere jednu zemlju da bi proučila nje-zin način planiranja i organiziranja prijevoza. Stoga su u Hrvatskoj proveli deset dana u kojih su posjetili brojna poduzeća.U salonu na Zagreb Glavnome kolodvoru Marijan Klarić (HŽ Hol-ding), Ratko Almer (HŽ Cargo), Ivan Ružić (HŽ Putnički prijevoz) i Miroslav Fumić (HŽ Putnički prijevoz) predstavili su rad društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Prezentacija je počela poviješću zgrade Glavnoga kolodvora,a predavači su upozorili i na važnost položaja hrvatskih pruga u odnosu na paneuropske koridore, a govorili su i o željezničkome okružju, ostvarenome opsegu prometa, ulaganju u infrastrukturu i nova vozila, izazovima s kojima se svakodnevno susreću s obzirom na manjak sredstava za potrebna ulaganja te na pad opsega teretnog prijevoza. Govorili su i o planovima za buduć-nost, kao i o situaciji koja RH očekuje s ulaskom u Europsku uniju. Nakon toga gosti su krenuli u kratki obilazak Glavnoga kolodvora. U tome im je pomogao Krešimir Benković, zamjenik šefa Zagreb GK, koji im je ukratko objasnio organizaciju prometa u kolodvoru, a vidjeli su i novi elektromotorni vlak za regionalni prijevoz. Uslijedio je odlazak na Ranžirni kolodvor, gdje ih je Bariša Rašić, zamjenik šefa Zagreb RK, odveo u obilazak Informatičkog centra. Gosti su prošetali uz spuštalicu te posjetili postavnicu. Britanska studijska skupina bila je vrlo zadovoljna i zahvalna na srdačnome dočeku i opsežnome predstavljanju rada društava u sklopu HŽ-ova holdinga.

Posjet studijske skupine

Razmjena stručnih iskustavaStudijska skupina od jedanaest prometnih struč-njaka iz Velike Britanije posjetila je HŽ-ov holding. Riječ je o članovima istaknutoga neovisnog struč-nog tijela The Chartered Institute of Logistics and Transport koje okuplja više od 33 000 međunarod-nih članova.

/ Piše: Iva Jurčić / Foto: Iva Jurčić

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 25/

/ NOVOSTI/ Piše: Vlatka Škorić

U tijeku je otvoreni postupak javne nabave za prikupljanje ponu-da za odabir najpovoljnijeg osiguravatelja za ugovaranje usluge dopunskoga zdravstvenog osiguranja za sve radnike HŽ-ova hol-dinga. Od 30. kolovoza pa do zaključenja tog ugovora poslodavac će vraćati troškove nastale plaćanjem participacije u opsegu koji pokriva polica dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Originalni računi i zahtjev (koji je dostupan na intranetskim stranicama u

Na temelju Ugovora o radno-pravnoj zaštiti radnika od poslovno uvjetovanog otkaza koji je 4. svibnja 2006. Uprava HŽ-a pot-pisala sa šest sindikata s pravom na kolektivno pregovaranje, dana 8. svibnja 2007. Uprava HŽ-a donijela je odluku o osni-vanju Željezničkoga fonda. Njegov ustroj, način rada, vođenje i formiranje regulirani su Pravilnikom o radu Željezničkog fonda koji je 24. svibnja 2006. donijela Uprava HŽ-a. Zadaća Želje-zničkog fonda bila je i još uvijek jest preuzeti brigu o radnicima koji su tehnološki višak, i to kroz isplatu plaća (od najviše 6000 kuna bruto mjesečno) kroz najdulje tri godine, a u tome razdo-blju treba im nastojati pronaći novi raspored u sustavu HŽ-ova holdinga. Od 2. listopada 2007. u Fond je bilo raspoređeno 126 radnika, a u međuvremenu je njih 90, gotovo 71%, zaposleno na rad-nim mjestima u sklopu HŽ-ova holdinga ili je iz drugih razloga napustilo Fond. Trenutačno je u Fondu 36 radnika, i to 30 iz HŽ Infrastrukture, dva iz HŽ Vuče vlakova, jedan iz HŽ Putničkog

HŽ InfrastrukturaPoslovi upravljanja ljudskim potencijalima i pravni poslovi HŽ In-frastrukture objavljuju mogućnost sporazumnog prestanka ugo-vora o radu u HŽ Infrastrukturi s danom 31. listopada 2011. uz isplatu otpremnine u 2011. godini. U skladu s Odlukom Uprave HŽ-ova holdinga isplata poticajne ot-premnine bit će u roku od 90 dana od dana sporazumnog raskida ugovora o radu, najkasnije do 31. siječnja 2012. godine. Od 17. lipnja 2010. prikupljaju se podatci o radnicima zaintere-siranima za sporazumni prestanak ugovora o radu uz korištenje poticajnih mjera. Zainteresirani radnici pismeni zahtjev mogu podnijeti do 30. rujna 2011. godine, a datum prestanka radnog odnosa bit će 31. listopada 2011. godine.

Zbrinjavanje radnika

Željeznički fond opravdao postojanjeZbrinjavanjem 306 radnika u višku koji su bili raspo-ređeni u Željeznički fond, od čega ih je 142, odnosno 42% izišlo iz Fonda, a 102 ih je privremeno raspo-ređeno u sustavu HŽ-ova holdinga, Željeznički fond u cijelosti je opravdao svrhu svojega postojanja.

prijevoza i tri iz Željezničkog ugostiteljstva (ŽU), od čega je njih 13 privremeno raspoređeno. Troškovi radnika u Željezničkome fondu financiraju se sredstvima iz državnog proračuna, osim za radnike ŽU-a koje participira u tim troškovima razmjerno rad-nom stažu radnika u tom društvu. Za potrebe zbrinjavanja viška radnika iz ovisnih društava u vla-sništvu HŽ Infrastrukture, Uprava HŽ Infrastrukture, uprave ovi-snih društava i sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje 8. lipnja 2010. zaključili su Sporazum o zbrinjavanju viška radnika ovisnih društava prema kojemu se troškovi radnika raspoređe-nih u Željeznički fond financiraju vlastitim sredstvima HŽ Infra-strukture i ovisnih društava. Od 1. listopada 2010. u Fond je na temelju toga sporazuma bilo raspoređeno 180 radnika koji su se u ovisnim društvima našli kao tehnološki višak. Trenutačno ih je u Fondu 128, od čega 89 iz Remonta i održavanja pruga, 15 iz POSIT-a, 16 iz PROREG-a i osam iz ŽU-a. Trenutačno je njih 89 privremeno raspoređeno u sklopu HŽ-ova holdinga, a trajno su Fond napustila 52 radnika, tj. 29 posto. S obzirom na to da je većinom riječ o radnicima srednje stručne spreme željezničkih zanimanja, njihovo novo upošljavanje ovisi o potrebama sustava. I dalje je na snazi odluka da se prije svakoga novog zapošljavanja u društvima u sklopu HŽ-ova holdinga treba pribaviti odobrenje Savjeta Željezničkog fonda o tome da u Fondu trenutačno nema radnika profila koji je potrebno zaposliti.

Zbrinjavanje radnika

Uskoro isplata otpremnina / Piše: Ivana Čubelić

HŽ Cargo Na temelju odluke HŽ-ova holdinga o poticajnim mjerama za rješavanje potencijalnog tehnološkog viška radnika od 2. lipnja 2010. prikupljaju se podatci o radnicima zainteresiranima za sporazumni prestanak ugovora o radu uz korištenje poticajnih mjera. Radnici koji su zainteresirani za sporazumni prestanak ugovo-ra o radu uz korištenje poticajnih mjera u 2011. mogu podnijeti pisani zahtjev najkasnije do 21. listopada 2011., a predviđeni datum prestanka radnog odnosa je 30. prosinca 2011. godine. Pisani zahtjevi dostavljaju se na adresu HŽ Cargo d.o.o., Služba za ljudske potencijale i pravne poslove, 10 000 Zagreb, Heinze-lova 51.

Dopunsko osiguranje

Povrat troškovaPolice dopunskoga zdravstvenog osiguranja za rad-nike društava u sklopu HŽ-ova holdinga prestale su vrijediti 31. kolovoza 2011., no troškovi plaćanja participacije bit će vraćeni.

rubrici Ostale vijesti) dostavljaju se na adresu HŽ Hrvatske želje-znice holding d.o.o., Poslovi ljudskih resursa, pravni i opći poslovi, 10 000 Zagreb, Mihanovićeva 12. Isto tako, u društvu HŽ Cargo poslodavac će iste troškove vraćati od 1. rujna, a originalni računi i zahtjev dostavljaju se na adresu HŽ Cargo d.o.o., Glavni referent za socijalni rad, 10 000 Zagreb, Mihanovićeva 12.U društvu HŽ Infrastruktura poslodavac će te troškove vraćati od 1. rujna, a originalni računi i zahtjev dostavljaju se na adresu HŽ Infrastruktura d.o.o., Poslovi upravljanja ljudskim potencijalima i pravni poslovi, 10 000 Zagreb, Trg kralja Tomislava 12. Te odluke i zahtjeve možete pronaći na intranetskim stranicama u rubrici Ostale vijesti.

broj 790 / rujan 2011.26/

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris UdierDragutin Staničić

/ POSLOVNA PODRUČJA

/ Čime se bavi vaš Odjel?/ Pravilnikom o organi-zaciji HŽ Carga koji je na snagu stupio 1. kolovoza 2011. ustrojen je i Odjel zaštite na radu. U Odjelu sistematizirana su radna mjesta šefa, samostal-nih stručnjaka zaštite na radu (ZNR), protupožar-ne zaštite (PPZ) i ekolo-gije te stručnjaka ZNR-a, PPZ-a i ekologije. Trenu-tačno se Odjel popunja-

va kadrovima u skladu s raspisanim internim natječajem. Osnovna zadaća Odjela jest pružanje stručne pomoći poslodavcu i ovlaštenicima poslodavca na koje su prenesena prava i obveze iz zaštite na radu, sindikalnim predstavnicima radnika iz područ-ja zaštite na radu te radnicima. Zbog organizacijskih promjena u skladu s Pravilnikom o organizaciji HŽ Carga bilo je potrebno promijeniti Pravilnik o zaštiti na radu za HŽ Cargo, a budući da Služba zaštite na radu HŽ Infrastrukture više ugovorno ne obav-lja poslove zaštite i sigurnosti za HŽ Cargo, trebat će razriješiti članove Odbora zaštite na radu te imenovati nove. Novost je i to što su objedinjena neka organizacijska područja, pa su Glavne poslovnice Vinkovci i Osijek objedinjene u Glavnu poslovnicu Vin-kovci, Glavna poslovnica Koprivnica pripala je Glavnoj poslovnici Varaždin, a pod Glavnu poslovnicu Split potpale su poslovnice Ši-benik i Zadar. Zbog tih organizacijskih promjena treba promijeniti i članove Odbora. Trenutačno se radi na osposobljavanju za rad na siguran način sedam pripravnika ekonomske struke s kojima je poslodavac potpisao ugovore o radu. Uz to, potrebno je pokre-nuti osposobljavanje novoimenovanih nadređenih službenika za ovlaštenike poslodavca. Nakon toga krenut će se i u izradu novog Pravilnika o osobnim zaštitim sredstvima za HŽ Cargo, kao i u iz-mjenu Propisnika službene i zaštitne odjeće. Kada Odjel bude po-punjen stručnim kadrovima, radnici će biti upućeni na polaganje općeg dijela stručnog ispita iz zaštite na radu koji je i uvjet za rad u Odjelu. U sljedeće dvije godine ti radnici trebaju položiti drugi dio stručnog ispita iz zaštite na radu te će nakon toga moći preuzeti poslove izrade i revizije procjena opasnosti, kao i osposobiti se za rad na siguran način. Za poslove zaštite na radu potrebno je osposobiti i ovlaštenike poslodavca i predstavnike radnika.

/ Što ste po zanimanju i od kada se bavite zaštitom na radu?/ Po zanimanju sam diplomirani inženjer sigurnosti, a poslovima zaštite na radu bavio sam se kao koordinator ZNR-a, PPZ-a i eko-logije, što sam obavljao od 2008. do kolovoza 2011. godine. Prije toga poslove zaštite na radu obavljala je Služba zaštite na radu HŽ Infrastrukture. Godine 2008. osnovana je Služba kontrole nad sigurnim tijekom prometa HŽ Carga u čijem je sastavu djelovao i koordinator ZNR-a, PPZ-a i ekologije, koji je koordinirao rad izme-đu Službe zaštite na radu HŽ Infrastrukture i Uprave HŽ Carga.

Odjel za zaštitu na radu HŽ-Carga

Novi ustroj zaštiteNovoformirani Odjel u HŽ Cargu bavi se praćenjem zaštite na radu i sigurnosti zdravlja radnika, izra-dom službenih dokumenata, nabavom odjeće i obu-će te prevencijom ozljeda. Više o njegovu poslova-nju doznali smo od Ljubomira Nikića, šefa Odjela za zaštitu na radu.

/ Koji su ključni problemi zaštite na radu u HŽ Cargu? / U HŽ Cargu nema većih problema u zaštiti na radu. U zadnje tri godine opada broj ozljeda na radu, pa su tako u 2008. zabilježene 34 ozljede, a u 2010. taj broj pao je na manje od 30. Svako sma-njenje broja ozljeda dovodi i do znatnih financijskih ušteda koje se kvalitetnije mogu preusmjeriti na nabavu zaštitnih sredstava te na poboljšanje radnih uvjeta. Iako HŽ Cargo zapošljava oko 2000 ljudi, nema većih problema vezanih uz ozljede na radu jer one najvećim dijelom spadaju u kategoriju lakših ozljeda. Odnose se uglavnom na lakša uganuće zglobova, što je posljedica neprimjerenih manevarskih staza. Ti problemi pokušavaju se riješiti s HŽ Infrastrukturom, i to tako da se staze urede u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu.

/ Postoje li problemi u nabavi zaštitne odjeće i obuće u HŽ Cargu te ima li primjedaba na njihovu kvalitetu i rokove isporuke? / Nabava osobnih zaštitnih sredstava kasni zbog uvođenja pro-grama HŽ-SAP i migracije podataka, tj. usklađivanja prijašnjih lista KIS-a u novu aplikaciju koje se trenutačno provodi. Kvaliteta odjeće ovisi o promjenama u kvaliteti materijala na tržištu zaštitne odjeće. Pojavljuju se kvalitetniji i bolji materijali pa će se u skla-du s time revidirati postojeći propisnici o zaštitnoj odjeći da bi radnici na terenu mogli dobiti kvalitetniju zaštitnu odjeću i obuću s duljim rokovima trajanja. Naime, većina izvršnih radnika kreće se po manevarskim stazama na kojima se nalazi kamenje velike granulacije, zbog čega se zaštitne cipele pojačano troše. To nam je sada najveći problem, pa se na tržištu traže zaštitne cipele s kvalitetnijim đonom.

/ Kakvom ocjenjujete suradnju sa sindikatima? / Suradnja sa sindikatima potpisnicima Kolektivnog ugovora za-dovoljava. Sindikati imaju svoje predstavnike u odborima za zašti-tu na radu, a postoje i sindikalni koordinatori zaštite na radu. Oni na terenu prikupljaju podatke o osobnim zaštitnim sredstvima i radnim uvjetima pa svaki prigovor dostavljaju stručnjaku za zašitu na radu te zajedno pokušavaju otkloniti uočene nedostatke. Do sada su se ti problemi kvalitetno rješavali u najkraćem vremenu, i to na obostrano zadovoljstvo.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 27/

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Johnny Bridle Boris Udier

/ OVISNA DRUŠT VA

/ Koji se poslovi na održavanju vučnih vozila obavljaju u vašoj tvrtki?/ Tvrtka Održavanje vučnih vo-zila obavlja poslove redovitog i izvanrednog održavanja vučnih vozila te popravlja sklopove na temelju ugovora s vlasnikom vozila HŽ Vučom vlakova. Tvrt-ka održava sva vučna vozila u vlasništvu HŽ Vuče vlakova (električne, dizel-električne i dizel-hidraulične lokomotive te elektromotorne i dizel-motorne vlakove).

Redovito održavanje vučnih vozila obavlja se u skladu s Pravilni-kom o održavanju vučnih vozila koji je donijela HŽ Vuča vlakova. Prema ugovoru s Vučom vlakova nama se priznaju troškovi pre-ma prijeđenome kilometru vučnog vozila. Na održavanju se nalazi oko 280 vučnih vozila. U taj broj ne ulaze vozila koja se nalaze na srednjem popravku u TŽV-u »Gredelj«, RŽV-u Bjelovar i Končar-Električnim vozilima. Nakon što vozila iziđu s popravka, mi ih preuzimamo na redovito održavanje. Vučna vozila održavaju se na 14 lokacija, i to u sedam velikih pogona i sedam servisa. Pogoni se nalaze u Zagreb GK i RK, Varaždinu, Kninu, Osijeku, Rijeci i Vinkovcima. Servisi su manje jedinice sa 3–10 radnika u kojima se obavljaju sitniji popravci i servisi na vozilima, a nalaze se u Pločama, Puli, Ogulinu, Spli-tu, Karlovcu, Koprivnici i Virovitici. U pogonu Zagreb RK održa-vaju se električne i dizelske lokomotive, a dijelom se obavljaju popravci na vlakovima koji uključuju izmjene osovina jer za to posjedujemo odgovarajuće dizalice i opremu. Na lokaciji Zagreb GK uglavnom se održavaju elektromotorni (tzv. mađari) i nagibni vlakovi te servisi pregledi na svim vučnim vozilima koja stižu u zagrebačko čvorište. Uz to, u Varaždinu se održavaju dizel-loko-motive i vlakovi serija 7121 i 7122. Najveći servisi su u Splitu i Ogulinu.Poslove na navedenim lokacijama trenutačno obavlja 576 rad-nika. U zadnjih godinu dana tvrtku su s poticajnim otpremnina-ma napustila 42 radnika, a u planu je do kraja godine zbrinuti ukupno 49 radnika. Radnici su zbrinuti otpremninama, za što se tvrtka zadužila za sedam milijuna kuna kod Erste banke. Kriteriji za takvo zbrinjavanje dogovoreni su s vlasnikom HŽ Vučom vla-kova i socijalnim partnerom Sindikatom hrvatskih željezničara te je postupak proveden bez ikakvih problema. To je bilo moguće jer tvrtka ima korektne odnose sa sindikalnim predstavnicima koji su radnicima objasnili način zbrinjavanja putem otpremnine. Starosna struktura tih radnika bila je vrlo nepovoljna jer su po-čeli raditi jako mladi te su se tijekom radnog vijeka iscrpili. Nji-hov odlazak bio je planiran, a pritom su glavni kriteriji bile dobna granica i zdravstveno stanje, tj. opasnost od trajnog gubitka radne sposobnosti. Svi radnici zbrinuti su na vlastiti zahtjev. Zaposlili smo i petnaestak mlađih radnika, i to prema strukama koje su bile neophodne za radni proces, kao što su mehaničari, dizel-mehaničari, elektroničari, električari i bravari.

Održavanje vučnih vozila d.o.o.

Zbrinjavanje radnika obavljeno kvalitetnoO uvjetima i načinima održavanja vučnih vozila i vlakova, zbrinjavanju viška radnika i unapređenju radnih uvjeta razgovarali smo s direktorom tvrtke Antom Janjišem.

/ U kakvim se radnim uvjetima obavljaju poslovi na održavanju vučnih vozila?/ U zadnjih godinu dana učinjeni su znatni pomaci u unapređenju radnih uvjeta zahvaljujući razumijevanju i podršci HŽ Vuče vla-kova i g. Krilića. Zajedničkim snagama uspjeli smo urediti podo-ve i sanirati krovište u pogonu RK, urediti kupaonicu i sanitarne čvorove na RK, sanirati krovište na tokariji RK, urediti kupaonicu i sanitarni čvor u tokariji, sanirati krovište i sanitarni čvor u oba depoa GK, popraviti pod i hidrantsku mrežu u pogonu Varaždin, urediti specijaliziranu radionicu za popravak brzinomjera na RK, opremiti tapetariju u pogonu Osijek, kupiti i urediti dva putnička vagona za pomoćne vlakove u Rijeci i Kninu, osigurati zaštitnu obuću i odjeću, kupiti potreban alat i opremu te kupiti dva kom-bija. U zadnjih godinu dana znatno je podignuta razina održavanja vučnih vozila što se vidi iz podatka da je broj kvarova smanjen za 30 posto. Unatoč tomu dosta je problema u njihovu održavanju, prije svega zato što se radi uglavnom o starim vozilima i jako lošim prugama. Zadnji novi vlakovi koji su kupljeni bili su nagibni vlakovi koji su stari gotovo deset godina, a prešli su više od mili-jun kilometara. Bez obzira na sve održavanje tih vozila obavlja se kvalitetno jer taj posao obavljaju kvalitetni i iskusni majstori. Radni uvjeti mogli bi biti bolji, ali treba imati u vidu realne finan-cijske mogućnosti.

/ Koji je opseg poslova koji se obavljaju u radionicama? / U OVV-u obavlja se redovito održavanje vučnih vozila između dva srednja popravka. Prema novim pravilnicima, vozilo se ek-sploatira i do 14 godina od srednjeg popravka do srednjeg po-pravka ili modernizacije vozila koji se obavljaju u tvrtkama TŽV Gredelj, RŽV Bjelovar i Končar-Električna vozila.

/ Na koji način HŽ Vuča vlakova kontrolira vaš popravak vučnog vozila? / Obje tvrtke imaju svoju tehničku kontrolu, čiji se radnici nalaze po radionicama, koja utvrđuje razinu popravka te kvalitetu obavljenog posla. Cijeli posao popraćen je odgovarajućom tehničkom dokumentacijom u skladu s Pravilnikom o održavanju vučnih vozila.

/ Kakva je suradnja s TŽV-om Gredelj? / Suradnja s TŽV-om je izvrsna i među nama nema konkurenci-je. Također, uspješno surađujemo s radionicama u Slavonskome Brodu i Bjelovaru. Naime, kada se vozilo šalje na popravak u drugo društvo o tome odlučuje vlasnik HŽ Vuča vlakova. U osno-vi svi mi pripadamo jednom sustavu u kojemu se zna tko što može odraditi.

broj 790 / rujan 2011.28/

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ OVISNA DRUŠT VA

Druga polovina godine za RPV počela je jako dobro. Dosegnuta je najveća moguća popunjenost kapaciteta, a povećani opseg posla uvjetovao je potrebu za zapošljavanjem šest radnika. Od Nadzor-nog odbora tvrtke zatraženo je da odobri zapošljavanje bravara na određeno vrijeme. Rezultati poslovanja u prvoj polovini godine bolji su za 5,5% u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Djelatnost RPV-a karak-terizira raznolikost ponude i poslova koji se tamo obavljaju. Pro-gram poslova uključuje rekonstrukcije vagona, lokomotiva i teških motornih drezina, rezanje materijala te prijevoz. Premda prijevoz nije tipična djelatnost za željezničku radionicu, tamo ju smatraju vrlo bitnom za promicanje željezničkog prometa. Desetogodišnja koncesija za manevarski rad koji obavlja njihovo osoblje u loko-motivama za potrebe tvrtke Đuro Đaković uz komercijalnu, ima i promotivnu svrhu. Najatraktivniji posao jest obnova velike parne lokomotive serije 22 077 i neobičnoga crvenog pružnog vozila. Ta lokomotiva ob-novljena je 1992. u TŽV-u Gredelj i, nakon bezuspješnih pokušaja da se organiziraju izletničke vožnje, završila je u Botovu gdje je godinama služila kao parni kotao za zagrijavanje vode. Prema ri-

RPV d.o.o. Slavonski Brod

Popunjeni kapacitetiU Remontu i proizvodnji željezničkih vozila d.o.o. (RPV) Slavonski Brod zadovoljni su poslovnim re-zultatima iz prve polovine godine. Financijski po-kazatelji bolji su za 5,5% nego u istome razdoblju prošle godine, a prema ponudama trend rasta na-stavit će se i u drugoj polovini godine.

Obnovljena parna lokomotiva

ječima Đure Bitunjca završena je obnova te lokomotive, a radnici RPV-a obnovili su i lokomotivu za zagrebački Tehnički muzej. Pruž-no vozilo s »fićinim« motorom, skromnih tehničkih karakteristika, koristilo se kao mali kamion tijekom radova na pruzi. U pogon je nedavno stigao i oštećeni karavan Volga, osobni automobil prila-gođen vožnji na tračnicama. Kao i prethodno spomenuta vozila, i njegovo krajnje odredište jest Hrvatski željeznički muzej. Za tvrtku US Steel iz Smedereva remotorizirali su dizelsku lokomo-tivu (do kraja godine očekuje se još jedna), za tvornicu šećera Viro rekonstruirali su manevarsku lokomotivu, a na dizelskoj lokomoti-vi tvrtke Kombinovani prevoz Beograd promijenili su motor i ban-daže. Ta privatna tvrtka, s velikim brojem lokomotiva u vlasništvu, spremno čeka liberalizaciju tržišta teretnog prijevoza na prostoru bivše Jugoslavije. Uz to, za tvrtku Swietelsky računalnom tehni-kom krivolinijskog rezanja (tzv. CNC-tehnikom) izrezano je 1600 metalnih ploča koje su otpremljene na remont u Gospić. Sa Zagrebačkim transportima RPV razvio je partnerski odnos te su u Mađarskoj i Slovačkoj kupljeni rabljeni specijalni vagoni sa 32 ili 24 osovine za prijevoz specijalnih tereta. Nakon obnove oni će najčešće prevoziti transformatore. Kada smo Jakoba Mađarevića, direktora RPV-a, pitali kako to da tijekom recesije njegova tvrtka ima posla, rekao nam je da u tome nema velike filozofije:/ Smatramo vrlo važnim da ono što obećamo i ostvarimo, kva-litetno i na vrijeme. Uz korektan odnos prema korisnicima uslu-ga uspjeli smo uspostaviti dugotrajne poslovne veze koje puno znače. Pri davanju ponuda moramo znati možemo li se uklopiti cijenom i u tome smo jako dobri. Naši ljudi znaju posao i bilo da se radi o lokomotivi ili vagonu, uvijek ćemo dati ponudu koja je pre-cizno razrađena i koja se može uklopiti u traženja korisnika usluga. Kao kadrovsko pojačanje uspjeli smo dovesti Đuru Nikolića i Ivana Kokanovića, inženjere strojarstva s radnim iskustvom na održa-vanju tračničkih vozila. Radimo različite poslove, ne biramo puno i nastojimo se uklopiti, i to je otprilike to.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 29/

/ Piše: Boris Udier / PARTNERI

Donedavno su austrijsku tvrtku Rail Cargo Austria Group na hrvatskome pro-metnom tržištu zastupale tvrtke Raabersped i Tran-seuropa. Tvrtka Transe-uropa bavila se zbirnim kamionskim prijevozom, pri jevozom malih pošiljaka, skladištenjem i logistikom, a Raabersped organizaci-jom željezničkoga teretnog prijevoza. Da bi se smanjili troškovi poslovanja i iskori-stila komplementarnost, tj. međusobno nadopunjavanje poslova, vlasnik ih je odlu-

čio spojiti u jednu. Od 1. studenoga 2010. nova tvrtka djeluje pod nazivom Express Interfracht Croatia.

/ Koje logističke usluge pruža vaša tvrtka?/ Tvrtka Express Interfracht Croatia pruža usluge u željezničkom prijevozu, a drugi dio tvrtke pokriva usluge bivše tvrtke Transeuro-pa i obavlja poslove zbirnoga kamionskog prijevoza, carinjenja, skladištenja, distribucije i komisioniranja. Ti poslovi obavljaju se u našem logističkom centru na Žitnjaku u Zagrebu u kojemu je skladište povezano industrijskim kolosijekom.

/ Na koji su način utvrđeni poslovni odnosi s HŽ Cargom?/ Svake se godine s HŽ Cargom sklapa ugovor kojim su definirani svi uvjeti uzajamnih odnosa i poslovanja. Od 2005. opseg pro-meta mjeren u tonama neprekidno raste, a prema financijskim pokazateljima tvrtka je treći organizator željezničkoga teretnog prijevoza na hrvatskome tržištu. Međusobnim ugovorom defini-rane su količine roba koje planiramo prevesti prugama Hrvatskih željeznica.Uslugu prijevoza roba naručujemo i kupujemo od HŽ Carga jer smo organizator željezničkog prijevoza. Prema naputku središ-njice, tvrtka surađuje s državnim operaterima jer time želimo pružiti i osigurati trajnost kvalitete.

/ Koje su jamstva sigurnosti robe koja se prevozi? / Svi državni operateri moraju biti osigurani, a u slučaju HŽ Carga, Hrvatske željeznice holding visinu osiguranja jamče te-meljnim kapitalom. Ako se roba ošteti pogreškom prevozitelja, onda on namiruje nastalu štetu. Ako je šteta nastala pogreškom pošiljatelja ili primatelja, HŽ Cargo od sebe otklanja odgovornost, a teret štete stavlja se na teret onome koji je obavio utovar.

/ Koje programe koristite za praćenje tijeka roba?/ Koncern Rail Cargo Austria uveo je najmoderniji informatički program u središnjici u Beču, a u tijeku je njegovo uvođenje u

Express – Interfracht Croatia

Partnerski odnosi – temelj poslovanjaUspješno organizirati željeznički teretni prijevoz nije jednostavno. U suradnji s HŽ Cargom tvrtka Express – Interfracht Croatia treći je organizator takve vrste prijevoza na hrvatskom tržištu te po-uzdani partner u provoznom prijevozu. Za takve je referencije uz zaposlenike zaslužan i mr.sc. Damir Vukić, direktor tvrtke.

ostalim zemljama. Očekujemo da ćemo taj program uvesti do ožujka 2012. godine, i to u financije i knjigovodstvo. Što se tiče tehničkoga željezničkog dijela, koristimo vrlo kvalitetan softver Railsoft.

/ Koje vrste roba se prevoze i na kojim pravcima? / Hrvatska se najčešće koristi kao tranzitna zemlja na putu roba između krajnjih korisnika Za nas je zanimljiva BiH, koja je ishodi-šte velikih količina roba, dok je naše sudjelovanje u unutarnjem prijevozu roba u Hrvatskoj statistički zanemarivo jer smo kao or-ganizator prijevoza potrebni samo kada se roba prevozi između dviju ili više zemalja. Po našem mišljenju organizator željezničkoga teretnog prijevoza nema što tražiti na internim relacijama. Velike količine roba prevoze se na pravcima Mađarska – BiH, BiH – Austrija/Mađarska, Slovačka – Luke Rijeka, Mađarska – Luka Rijeka (pšenica) te Srbija – Austrija (metal).

/ Kojim vagonima prevozite teret? / Posjedovanje vlastitoga vagonskog parka nešto je što će dati prednost onome tko ga bude osuvremenio u budućnosti. Koristi-mo vagone HŽ Carga pa bih stoga pohvalio iskorak HŽ Carga prema modernijem vagonskom parku jer će on biti presudan za dobivanje znatnog dijela tržišta. U slučaju da HŽ Cargu nedostaju vagoni, za ispomoć se traže austrijski vagoni, a količina vagona koji se koriste za prijevoz derivata, dobiva se zakupom.

/ Koji su osnovni pokazatelji rada vaše tvrtke?/ Količine prevezenih roba respektabilne su što ne znači da one ne bi mogle biti veće. Godine 2005. krenuli smo sa 217 779 tona da bi 2010. prevezli 889 964 tona. U prvih šest mjeseci 2011. preve-zene su 422 694 tone roba tako da očekujemo da ćemo do kraja godine prevesti oko 800 000 tona jer će zbog smanjenog prinosa biti prevezene manje količine pšenice. Iako se u 2011. planiralo prevesti milijun tona, to se neće ostvariti zbog toga što su želje-zničke usluge postale preskupe zbog različitih cijena prijevoza u željezničkim upravama. Željeznice u regiji imaju krutu komercijal-nu politiku koja se teško mijenja pa se zbog toga znatan dio roba prevozi kamionima.

/ Kakva je suradnja s tvrtkama Agit i HŽ Cargo? / Od 2005. s Agitom kao kupcem ostvarivali smo znatan porast opsega rada sve do 2007. kada smo ostvarili prihod od 800 000 eura. Od tada bilježimo znatan pad. U radu s Agitom kao dobav-ljačem bilježi se stalni porast pa smo tako u 2010. od njega kupili usluge u vrijednosti od 1 616 920 eura. Godine 2005. od HŽ Carga kupili smo usluge u vrijednosti od 102 778 eura, u 2010. od 1 777 580 eura, a u prvih pet mjeseci 2011. od 800 495 eura.

/ Koji su osnovni problemi suradnje te kako bi ju trebalo pobolj-šati? / U suradnji na području špedicije postoji veliki prostor za pobolj-šanje odnosa. Prije svega mislim da nas se ne uvažava dovoljno kao organizatora željezničkog prijevoza koji pripada državnome operateru. Svi državni operateri trebali bi se štititi od privatnih operatera, koji zauzimaju znatan dio željezničkog tržišta. S HŽ Car-gom radimo na unaprjeđenju poslovanja. Na kraju želio bih naglasiti da je tvrtka Express Interfracht Croatia itekako zainteresirana za dobru suradnju s HŽ Cargom i Agitom. Zbog toga je za nas od presudne važnosti razvijanje partnerskih odnosa između HŽ Carga i tvrtke Rail Carga Austria Group.

broj 790 / rujan 2011.30/

/ Piše: Boris Vojković/ Foto: Johnny Bridle

/ STRUČNI RADOVI

Na program razvoja i unaprjeđenje teretnog prijevoza na Hrvat-skim željeznicama utječu geoprometni položaj željezničke mre-že, veličina i razvijenost gravitacijskog područja, konkurentnost prometnog sustava te stupanj integracije željeznice u globalni prometni sustav. Zemljopisni i prometni položaj pruga odredio je njihovu izrazitu pomorsku orijentaciju i obilježio gospodarski razvoj cijele regi-je, dok je proces globalizacije svjetskog tržišta nametnuo visok stupanj otvorenosti prometnih sustava i njihovu integraciju u jedinstven logistički lanac koji će udovoljiti suvremenim potre-bama proizvodnje i prijevoza. Društva u sklopu HŽ-ova holdinga zajedno s jadranskim lukama trebaju iskoristiti svoju kompara-tivnu prednost u odnosu na druge prometne pravce. Tu priliku treba iskoristiti zbog toga što se iz zemalja Dalekog istoka oče-kuje enormno povećanje opsega robne razmjene s Europskom unijom, a neke od tih zemalja upravo su riječku luku odlučile koristiti kao glavni robno-distribucijski centar. Odlučujući čimbenici za pridobivanje tereta jesu kvaliteta uslu-ge i cijena na cijelome prijevoznom putu, koji podrazumijevaju suvremenu opremljenost pruge, kvalitetna prijevozna sredstva i povoljne komercijalne uvjete prijevoza. Europski standardi po-drazumijevaju da vlak koji vozi na međunarodnim koridorima treba imati potrebnu brzinu te mora biti točan i siguran. Da bi se to ostvarilo, treba ujednačiti tehničke parametre pruga s mo-gućnošću korištenja prijevoznih sredstava na cijelome području Europe, bez obzira na državne granice. Na mreži paneuropskih prometnih koridora to zahtijeva harmonizaciju infrastrukture, prijevoznih sredstava i organizacije prometa. Na području intermodalnosti, koja je od temeljne važnosti u razvoju konkurentskih alternativa cestovnome prometu, treba poduzeti odgovarajuće aktivnosti da bi se osigurala potpunija integracija pojedinačnih načina prijevoza. Također, na pojedinim rutama treba postići komplementarnost željezničkog i cestov-nog prometa. Pritom bi željeznica teret trebala prevoziti na ve-ćim udaljenostima, dok bi cestovni prijevoznici teret na kraćim relacijama prevozili do krajnjega korisnika.

Program razvoja HŽ Carga

Unaprjeđenje teretnog prijevozaKvaliteta usluga, učinkovitost infrastrukture te na-glašeniji marketinški pristup osnovica su razvoja nacionalnoga gospodarstva i razmjene dobara. Svi ti aspekti doprinose i razvoju željezničkoga teret-nog prijevoza.

Bitni čimbenici razvoja teretnog prijevoza jesu i izgradnja i re-konstrukcija industrijskih kolosijeka koje se trebaju temeljiti na ekonomskoj opravdanosti, pa stoga treba utvrditi tehničko-teh-nološke mogućnosti za priključak industrijskoga kolosijeka na mrežu HŽ-ovih pruga. Kod donošenja programa ekonomske po-litike uporabe industrijskih kolosijeka kao sredstva pritjecanja roba na željeznicu treba se poslužiti agresivnijim marketinškim pristupom te pružati besplatne podusluge kojima se opravdava postojeća glavna cijena usluge. Da bi se takva suradnja prihva-tila, odnose društava u sklopu HŽ-ova holdinga i korisnika indu-strijskih kolosijeka treba regulirati propisima, a što se postiže i kroz komercijalne korisničke ugovore. Uz to, da bi se prevladalo sadašnje stanje, potrebni su dogovori o prometnoj politici na razine Vlade RH, u koje bi bili uključeni svi subjekti prijevoza roba.

Komercijalni i marketinški aspektiGospodarska situacija u zemlji, a s njom i zaoštreni konkurentski odnosi na prijevoznome tržištu vrlo se nepovoljno odražavaju na prijevozni rad. Pritom je nestašica roba na prijevoznome tržištu zbog gospodarskih poremećaja samo dijelom uzrokovala takvo stanje u željezničkome poslovanju. Zaoštreni odnosi na prijevo-znome tržištu ukazuju na to da je loša usluga osnovni problem smanjene konkurentske sposobnosti željeznice, uz relativno vi-soke cijene željezničkih usluga. U nastaloj se situaciji robe na prijevoz željeznicom mogu pridobiti snižavanjem tarifa i pobolj-šavanjem kvalitete usluga. Koncepcija suvremene tržišne orijentacije i tržišnog ponašanja sastavni je dio poslovanja koje se ne smije temeljiti samo na proizvodnoj orijentaciji. Ciljevi poslovne politike moraju se pri-lagoditi i usmjeriti prema tržištu na kojemu tvrtka istupa kao konkurent. Stupanj uspješnosti primjene promidžbene kon-cepcije u željezničkome prometu, s obzirom na svojstva i ulogu prometa u društvu, predodređen je opsegom i kvalitetom mjera koje društvena zajednica poduzima na planu prometne politike, posebice na planu ujednačavanja tržišnih uvjeta gospodare-nja, usklađivanja razvoja prometa s potrebama gospodarstva i društva, razvoja prometnih grana i podjele prijevoznog rada na principu društvene rentabilnosti. Također, stupanj uspješno-sti primjene te koncepcije ovisi i o željeznici, odnosno o tome koliko će se učinkovito ona prilagođavati prijevoznome tržištu. Stručni rad Program razvoja HŽ Carga na uvid se može dobiti u knjižnici HŽ-ova holdinga.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 31/

/ DOGAĐAJI/ Piše: Martina Elizabeta Lovrić

Mala Gabi obožava glazbu i ples, pa je već s četiri godine poha-đala jazz dance i pjevala u dječjem crkvenom zboru. Voditeljica zbora preporučila je baki Celini da malena krene na glazbenu po-uku. Gabi je odabrala glasovir pa je istodobno upisala osnovnu i Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u klasi profesorice savjetnice Gordane Cepike. Time je počela suradnja čiji rezultat najbolje mogu okarakterizirati nagrade koje je Gabrijela osvojila i koncerti na kojima je sudjelova-la: u 2010. to je 1. nagrada na školskom natjecanju i sudjelovanje na svečanom koncertu pobjednika u Hrvatskome glazbenom za-vodu (HGZ), 3. nagrada u kategoriji do deset godina na Međuna-rodnome natjecanju Zlatko Grgošević u Zagrebu, četiri nagrade u kategoriji do osam godina i sudjelovanje na svečanome koncertu pobjednika na Međunarodnome natjecanju Klavierpodium der Jugend u Münchenu te završni koncert za Dan škole u HGZ-u. Krajem godine sudjelovala je i na Međunarodnome natjecanju Ci-tta di Gorizia u Italiji u kategoriji do devet godina i bila apsolutna pobjednica. Uspješan niz nastavio se i 2011. godine. Svirala je na svečanome koncertu za Dan škole u HGZ-u, osvojila 1. nagradu kao apsolut-na pobjednica na Hrvatskome regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe i plesa u Sisku u kategoriji do 11 godina, a to je ponovila i na Hrvatskome državnom natjecanju učenika i stude-nata glazbe i plesa u Dubrovniku. Dobitnica je Oskara znanja, a s nepunih osam godina svirala je i na koncertu na dodjeli nagrade

Luka Ritz. Sasvim zasluženo od Zaklade Hrvatska djeci dobila je novčanu potporu namijenjenu izobrazbi i usavršavanju darovite djece. / Gabi nije zaljubljena u Chopina ili Mozarta, ali motiviraju ju na-stupi, putovanja, nagrade, oduševljeni pljesak publike i prije sve-ga prekrasna druženja s puno smijeha dok svira i uči uz svoju profesoricu. I premda je svašta zanima, nema previše vremena za druge aktivnosti. Petkom navečer odlazi na bazen, a subotom i nedjeljom pjeva u dječjem crkvenom zboru. Ali opsesija su joj figurice anđela i konjića koje više nemamo kamo slagati. – rekla nam je baka Celina.Uz cijeli natjecateljski program za ovu školsku godinu Gabi pri-prema i Mozartov koncert za klavir i orkestar br. 12 za audiciju u studenome, a ako prođe, svirat će ga u veljači 2012. sa školskim mješovitim orkestrom u HGZ-u.

U svijetu klasike

Veliki uspjesi osmogodišnje pijanisticeHrvatski glazbeni zavod, državna međunarodna na-tjecanja i Oskar znanja samo su dio onoga što je osvojila Gabrijela Papec, osmogodišnja unuka Celi-ne Delić iz Službe zaštite na radu i zaštite od požara HŽ Infrastrukture.

S obzirom na to da svaki Josipin odlazak liječniku iziskuje njezino prenošenje u invalidska kolica te na rukama po stubištu obiteljske kuće u Starim Mikanovcima do automobila, zahvaljujući brizi soci-jalne radnice Rajke Golubić te na zahtjev Elektrotehničkih poslova održavanja Uprava HŽ Infrastrukture odobrila je Nenadu Šustiću sredstva za izradu dizala za invalide kojim će se uvelike olakšati prenošenje Josipe i invalidskih kolica. Josipa Šustić pri porođaju je oboljela od uobičajene bolesti koja se uspješno izliječi još u rodilištu. No u ratnom se metežu 24 sata zakasnilo s adekvatnim liječenjem, što je bilo dovoljno da se ošte-te moždana središta za govor i motoriku. Zbog toga Josipa ne može govoriti i od rođenja nije pokretna te ima status stopostot-nog invalida. Svakidašnjica obitelji Šustić ne dopušta da planira na dulji rok. Majka je tek prije nekoliko godina uspjela zakonski ostvariti status njegovateljice i napustiti posao odgojiteljice u vrtiću.Nenad Šustić, porijeklom iz Kaštela, željezničar je već trećeg na-raštaja. Budući da je Nenad veći dio dana odsutan zbog posla, suprugina skrb i pomoć sina Ivana, izvrsnog učenika 6. razreda, presudne su da se obitelj Šustić može nositi s teškom situacijom. U svakome slučaju, zbog velikih izdataka što ih iziskuje skrb o Jo-sipi, financijska pomoć Uprave HŽ Infrastrukture d.o.o. za izradu invalidskog dizala znatno će olakšati svakidašnjicu obitelji Šustić.

Donacije

Pomoć kćeri Nenada ŠustićaJosipa Šustić, kći Nenada Šustića koji je zaposlen u Dionici kontaktne mreže Vinkovci u sklopu Sekci-je ETP Vinkovci, teško je bolesna pa je Uprava HŽ Infrastrukture odlučila donirati sredstva za izradu dizala za invalide koje će znatno olakšati svakidaš-njicu obitelji Šustić.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Željka Mirčić

broj 790 / rujan 2011.32/

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković

/ OSOBNO

/ Kada ste se počeli baviti fotografiranjem? / Željezničkom fotografijom počeo sam se baviti u srednjoj školi fotografirajući vrlo skromnim aparatom i crno-bijelim filmovima. Nakon što sam se 1975. zaposlio na željeznici, jedna od prvih mojih »investicija« bila je kupnja fotoaparata Zenit. Tijekom ne-koliko desetljeća nastala je golema zbirka fotografija željeznica u Hrvatskoj i inozemstvu. U poslijeratnome razdoblju HŽ-ove uprave prepoznale su velik trud te su se moje fotografije počele objavljivati u tiskovinama i promidžbenim materijalima, ali i kao podloge brojnih prezentacija. U novije doba fotografije s aktual-nih željezničkih zbivanja objavljuju se na internetskim i intranet-skim stranicama društava u sklopu HŽ-ova holdinga. Kako bih fleksibilno mogao djelovati na HŽ-ovu teritoriju, do sredine ove godine imao sam besplatnu željezničku kartu P-1. Zahvaljujući njoj nastale su brojne fotografije od kojih se dio nalazi i u zbirka-ma Hrvatskoga željezničkog muzeja.

/ Željezničari koji vas poznaju znaju da ste fanatik koji zna mnoš-tvo tehničkih podataka o HŽ-ovim vlakovima i prugama. / Ljubav prema željeznici ne poznaje granice. Uvijek pokušavam upamtiti brojne kadrove kako bih naposljetku mogao racionalno

Dragutin Staničić, šef Dionice EEP Zagreb

Fotograf, modelar i kolekcionarFotografije Dragutina Staničića, šefa Dionice elek-troenergetskih postrojenja Zagreb u sklopu Sekcije za signalno-sigurnosne uređaje Zagreb, objavljuju se u svim željezničkim tiskanim i elektroničkim iz-danjima te u mnogim knjigama i časopisima željez-ničke tematike.

iskoristiti dan te napraviti kvalitetan fotografski ili filmski materi-jal. To podrazumijeva poznavanje voznih redova, sastava vlakova te komunikaciju s prometnim osobljem. Težnja prema kvalitetnoj željezničkoj fotografiji moj je stalan izazov.

/ Kada ste se počeli baviti željezničkim modelarstvom?/ Godine 1963. dobio sam prvu željeznicu. Od 1969. u Zagrebu djeluje Klub željezničkih modelara Zagreb, a do sada sam su-djelovao na svim izložbama i susretima u regiji. Kroz niz godina nastalo je mnoštvo zbirki inozemnih i naših modela. Ponosan sam što smo, zahvaljujući razumijevanju tvrtke ACME iz Milana, uz modelare iz Slovenije i Italije napokon uspjeli na tržištu dobiti i modele HŽ-ovih vagona. Tako se mogu kupiti modeli vagona EC-vlaka Mimare, a uskoro bi trebala izići i prigodna knjiga o 20 godina vožnje toga EC-vlaka, u kojoj će biti i moji fotografski ma-terijali i prilozi. Do kraja rujna 2011. izlazi i model HŽ-ova spava-ćeg vagona a uskoro i model vagona IC-vlaka Croatia.

/ Poznati ste kao strastveni ljubitelj starih vlakova. Koju biste izložbu na tu temu izdvojili? / U bližoj regiji postoje brojni muzeji i zbirke pa tako svake godi-ne posjetim neki od muzeja i neku od uskotračnih pruga. Teš-ko mi je izdvojiti favorita jer zadivljuju silni trud, ljubav, znanje i entuzijazam u tim ustanovama. Muzeji Nürnberga, Freilassinga, Ljubljane, Trsta, Ferlacha, Budimpešte ... riznice su eksponata i materijala vezanih i uz našu željezničku povijest. Poklonici že-ljeznice neizostavno posjećuju brojne uskotračne pruge diljem Austrije, Mađarske ali i BiH, pa tako i ja. Uz to, pratim novosti u željezničkoj industriji te posjećujem sajmove prometne tehnike i stručne skupove.

/ S obzirom na to da u bivšoj drvarnici obiteljske kuće imate po-stavljenu veliku zbirku željezničkih muzejskih predmeta, a u vrtu maketu željezničke pruge, prate li vas članovi obitelji na putova-njima? / Ženski dio obitelji – supruga i kći – još podnosi željezničke hirove u stanu. Sa mnom ne vole ići u fotosafarije zbog puno kretanja po često nepristupačnome terenu. Budući da živimo u relativno maloj kući, brojni arhiv, fotografije, knjige, časopisi te fotograf-ska i računalna oprema zauzimaju puno prostora. Zato su modeli željeznice, maketa i izlošci smješteni u bivšu drvarnicu. Idealno bi bilo na raspolaganju imati autentičnu vahtarnicu (stražarnicu) uz prugu i u njoj urediti stalan postav. U malome vrtu uredio sam kamenjar, slapove, jezerce, a između brojnih biljaka vijuga pru-ga sa željeznicom. To je oaza prirode i hobija koju rado pohode prijatelji i znanci.

/ Sigurno imate bezbroj anegdota s fotografskih putovanja. / Naravno. U sklopu obilježavanja jednog od dana Hrvatskih že-ljeznica trebala je fotografija vlaka u prirodi. Izabrao sam lokaciju kod kolodvora Brod Moravice, dogovorio da iz Rijeke stigne naj-svježije obojena lokomotiva s čistim putničkim vagonima, pro-vjerio vremensku prognozu, zauzeo poziciju na brdu, ali nekoliko minuta prije nailaska željene kompozicije netko od mještana za-palio je travu. Gusti dim proširio se dolinom i vlak je ostao u magli dima. Ili, drugom zgodom, trebao sam fotografirati teretni vlak. Nakon višesatnog čekanja na pruzi prometnik najavi da ipak stiže teretni vlak. Dakako, žurno zauzmem željenu poziciju s obzirom na položaj sunca i očekivanu duljinu vlaka, ali na kraju prođe samo lokomotiva. Zovem prometnika i pitam gdje je izgubio va-gone, a on, nemoćan, naposljetku mi kaže da je taj tzv. strojni vlak uveden po trasi teretnog vlaka.

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 33/

Otvoren CER-ov natječaj

Vlakovi u zimskoj zemlji čudesa

/ KULTURA/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Dragutin Staničić

Natječaj je otvoren za djecu člani-ca Zajednice europskih željeznica i infrastrukturnih upravitelja (CER). Na natječaju mogu sudjelovati djeca do 12 godina, a dobitni cr-tež bit će motiv CER-ove božićne čestitke. Skenirane crteže po-trebno je poslati najkasnije do 3. studenoga na adresu elektroničke

Izložbu je postavio Hrvatski željeznički muzej (HŽM) iz Zagreba, koji djeluje u sklopu HŽ Infrastrukture, a osnova izložbe obuhvaća muzejsku građu vezanu uz vinkovačko željezničko čvorište koju su od 1994. skupili članovi Udruge željezničkih umirovljenika HŽ-a Vinkovci. Udruga je u HŽM-ovo vlasništvo prenijela veliku zbirku muzejskih predmeta, vozila, uređaja, naprava, službenih odora, dokumenata, pravilnika, propisa, voznih redova, voznih karata, fotografija i osobnih zapisa.Stalna izložba Životopis vinkovačkoga prometnog čvorišta retros-pektivan je prikaz uspostave i djelovanja željezničkog sustava na vinkovačkom i širem čvorišnom području koji traje neprekidno od 1878. godine. Uvid u to široko područje ostvaruje se u nekoliko segmenata koji obuhvaćaju područje izgradnje prugâ i pružnih postrojenja, područje prometne djelatnosti, područje vuče vlako-va, područje signalno-sigurnosnih uređaja, ali isto tako i područje međuljudskih odnosa željezničarâ, kroz njihovo organizirano dje-lovanje u području sporta, kulturno-umjetničkog djelovanja, ne-obvezujućih druženja i izvaninstitucionalnog djelovanja. / Važnost ove izložbe, između ostaloga, jest u tome što je ovo deveta muzejska zbirka tehničke baštine u ukupno 266 muzeja ili muzejskih zbirki u Hrvatskoj. Ovaj muzejski postav ima veliku vrijednost jer je težište na povijesnoj tehničkoj zbirci, a vrijednost je to veća što je muzejska građa skupljena na području vinko-vačkoga željezničkog čvorišta te smještena u autentični željeznički prostor - istaknula je Višnja Zgaga, ravnateljica Muzejskoga doku-mentacijskog centra.Na svečanosti otvorenja izložbe Helena Bunijevac, ravnateljica Hrvatskoga željezničkog muzeja, zahvalila je svim umirovljenim i aktivnim željezničarima koji su pomogli postaviti izložbu. Naglasila je da će stalna muzejska izložba, i to još u autentičnome kolodvor-skom prostoru, pridonijeti širenju nacionalne i kulturne baštine.Tamara Štefanac, autorica koncepcije izložbe i izložbenog pro-stora, rekla je da se pri postavljanju izložbe vodila namjerom očuvanja povijesti željezničkoga sustava na širemu vinkovačkom području, i to uz pomoć muzejskih predmeta, arhivskoga i doku-mentacijskog gradiva, fotografija, novinskih zapisa, specijalizira-nih knjižnih izdanja te zabilježenih sjećanja željezničara.Svečanom otvorenju izložbenog postava bili su nazočni i visoki gradski uzvanici. Dr. Mladen Karlić, gradonačenik Vinkovaca, re-

U kolodvoru Vinkovci

Otvoren stalni izložbeni postavU sklopu ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni HŽ In-frastruktura i Hrvatski željeznički muzej 16. rujna 2011. u željezničkom kolodvoru Vinkovci svečano su otvorili stalni izložbeni postav pod nazivom Živo-topis vinkovačkoga prometnog čvorišta.

kao je da mu je velika čast što će od sada pa nadalje Vinkovci svake godine u turističkoj ponudi u sklopu manifestacije Vinko-vačke jeseni imati i željeznički muzejski postav. Upravo zbog toga je otvorenje izložbe uvršteno u program ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, a grad Vinkovci dobio je još jedan vrijedan proizvod kultur-nog turizma koji će pridonijeti nadopunjavanju osnovnoškolskih i srednjoškolskih programa, ali i biti zapaženi dio turističke ponude područja istočne Slavonije, to više što je izložba dvojezična, a time i dostupna širokom krugu domaćih i stranih posjetitelja. Božo Galić, župan vukovarsko-srijemski, koji i sam potječe iz želje-zničarske obitelji, rekao je da Vinkovci imaju veliku gospodarsku važnost za cijelu Slavoniju, a otvaranjem toga izložbenog prostora povećala im se i vrijednost na kulturnome polju. Inače cijeli taj prostor ima velike potencijale za ulaganje u budućnosti.Domaćin svečanog otvorenja izložbene postave Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, istaknuo je važnost Vin-kovaca kao velikoga željezničkog čvorišta za Hrvatsku i za cijelu regiju. / Na ovome prostoru sijeku se X. i V.c paneuropski prometni ko-ridor. Hrvatske željeznice puno ulažu u svoje koridorske pruge, a uskoro će u promet biti puštena obnovljena dionica Vinkovci – To-varnik kojom će vlakovi voziti brzinom do 160 km/h. To je samo jedna od dionica u procesu modernizacije cijeloga hrvatskog dije-la X. paneuropskog koridora od Savskoga Marofa do Tovarnika s ciljem uspostave prijevoza putnika i robe u opsegu kakav zaslužu-ju i X. koridor i željezničko čvorište Vinkovci. Na kraju svečanog otvorenja izložbene postave Branimir Jerne-ić podijelio je zahvalnice Udruzi umirovljenika i šefovima sekcija koje su pomogle u provedbi toga projekta. Za dobru atmosferu pobrinuli su se tamburaši, članovi KUD-a Osijek i njihov voditelj Marko Brekalo.

/ Piše: Ivana Čubelić

pošte contact@cer.be, a izvorne crteže poštom na adresu Co-mmunications Team, CER, Avenue des Arts 53, 1000 Bruxe-lles, Belgium.Uz to, potrebno je ispuniti formular za kontakt koji se nalazi na HŽ-ovim intranetskim stranicama u rubrici Ostale vijesti i također ga poslati e-poštom. Na prošlome CER-ovu božićnom natječaju pod nazivom Vlakovi i Božić 3. nagradu osvojila je Sara Novosel, kći Sanjina Novo-sela iz Razvoja i građenja HŽ Infrastrukture.

broj 790 / rujan 2011.34/

/ Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Branko Matijević Vlatka Škorić

/ SPORT

Skup na kojem su se okupili željezničari tenisači iz Zagreba, Vin-kovaca, Požege, Pleternice, Novske, Slavonskog Broda, Župa-nje, Osijeka, Beograda i Subotice pozdravili su Marijan Klarić, član Uprave HŽ-ova holdinga, Tomislav Šarić, dogradonačelnik Vinkovaca, i Zdenko Rečić, predsjednik Teniskog kluba Vinkovci. Predsjednik Kluba iskoristio je promociju knjige da bi Nikici Miha-ljeviću predao Zlatnu plaketu za životno djelo koju mu je nedavno dodijelio Klub. Tijekom programa prozne i poetske tekstove iz ra-nijih Mihaljevićevih knjiga čitala je Snježana Kraljević, a dobrome raspoloženju pridonijeli su tamburaši vinkovačkog KUD-a Lisin-ski. Knjiga Željezničari u tenisu vrijedan je dokument o segmentu že-ljezničarske povijesti – o petnaest godina organiziranog igranja tenisa na državnim prvenstvima HŽ-a koja se od 1997. do 2011. igraju na terenima TK Vinkovci. U knjizi su kroz tekstove, foto-grafije i preslike novinskih članaka kronološkim redom opisana sva državna prvenstva željezničara tenisača u Vinkovcima, kao i gostovanja hrvatske željezničarske teniske reprezentacije na drugim turnirima. Kao što je ta knjiga kamenčić u mozaiku povijesti, tako je Nikica jedan od tisuća željezničara koji nesebično služe željeznici, ali je jedan od rijetkih koji je našao snage, ali i dovoljno drskosti, da već niz godina piše o željeznici, objavljuje knjige, organizira teni-ske susrete, sudjeluje na tribinama, čita pjesme na otvorenjima… Knjiga Željezničari u tenisu logičan je slijed njegovih aktivnosti. Uz tenisače iz Hrvatske, turnire su pohodili i tenisači iz Slovenije i Mađarske, a posebice važan bio je trenutak dovođenja tenisača iz Srbije unatoč teškim emocijama nakon Domovinskog rata. Uz njih tenis su igrale i gospođe, sinovi željezničara i umirovljenici pa se logičnom čini Mihaljevićeva ideja da se sve to objavi u knjizi. Tako je na 160 stranica zabilježena kronika igranja tenisa na že-ljeznici te faktografija događanja koja su pratila turnire. Knjiga ima sedam poglavlja. U uvodu njezin izlazak podupiru Zlatko Rogožar, predsjednik Uprave HŽ-ova holdinga, dr. Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, i Zdenko Rečić. Zatim slijede poglavlje o petnaest održanih susreta, poglavlje o sudjelovanju hrvatskih željezničara tenisača na međunarodnim turnirima i me-morijalu u Lajkovcu, podsjetnik na osobe koje su obilježile zadnjih

Željezničari i tenis

Kamenčić u mozaiku željezničarske povijestiObilježavanje ovogodišnjeg Dana HŽ-a počelo je u Vinkovcima 1. listopada kada je u vijećnici vinko-vačkoga Gradskog poglavarstva promovirana knji-ga Nikice Mihaljevića Željezničari u tenisu.

trideset godina igranja tenisa u Vinkovcima, a među kojima je bilo i desetak željezničara, te poglavlje o događanjima vezanima uz željezničare i tenis. Na kraju knjige objavljen je popis svih igrača s kratkim životopisima te sportska biografija Nikice Mihaljevića. Mihaljeviću, koji je sakupio sve fotografije i tekstove, u pripremi knjige pomagali su sin Nino i prijatelj Franjo Čanaki, lektorirale su ju Tea Srednoselec i Vlatka Škorić, naslovnicu je dizajnirao Ivica Ešegović, koji je dizajnirao i svih petnaest plakata koji su pratili prvenstva, a tehnički ju je uredila Kata Marušić. Tiskanje knjige omogućio je HŽ Holding, a tiskala ju je Željeznička tiskara. Okupljanje na promociji knjige Željezničari u tenisu bila je i prigo-da za nove susrete na terenima pa su tako ostatak subote želje-zničari tenisači, njihovi prijatelji i sponzori proveli igrajući tenis na terenima TK Vinkovci.

Nikica Mihaljević i Marijan Klarić

Susret željezničara tenisača/ Foto: Dragutin Staničić

/ Foto: Dragutin Staničić