Studij Povijesti Hrvatskih Studija

Sveuilite u ZagrebuHrvatski studiji

STUDIJ POVIJESTIPrijedlog programa preddiplomskog i diplomskog studija

Zagreb, oujka 2005.

2STUDIJ POVIJESTI HRVATSKIH STUDIJA

1. UVOD

a) Razlozi za pokretanje studija:- procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe trita rada u javnom i privatnomsektoru:Svrhovitost studija povijesti Hrvatskih studija s obzirom na potrebe trita rada nalazi se utome to on obrazuje budue povjesniare-znanstvenike i povjesniare-nastavnike koji e sezaposliti u javnom sektoru s kompetencijama koji su proli puno strou selekciju nego to jeto dosada bio sluaj. Na tim je buduim znanstvenicima i nastavnicima da sauvaju svijest onacionalnoj prolosti i da tu prolost objektivno i prepoznatljivo prezentiraju. Ne trebaposebno naglasiti da e planirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju najvieutjecati na suvereni poloaj Republike Hrvatske. Hoe li i kako primjena jedinstvenogeuropskog ustava utjecati na dravni integritet pojedinih lanica zapravo jedino ovisi samo orazini svijesti vlastitog identiteta i priznavanju tueg identiteta. Kolikoe biti priznat hrvatskiidentitet opet najvie ovisi o tome to se u Europi uope znade o Hrvatskoj i njenoj prolosti.Jedino nositelji povijesne znanosti - znanstvenici i nastavnici - imaju adekvatan instrumentarijkoji moe pomoi irem razumijevanju hrvatske prolosti. Istovremeno valja istaknuti dahrvatska historiografija jouvijek nije do kraja raistila s ideolokim tumaenjima prolihpolitikih ideologija. Hrvatskoj povijesnoj znanosti nije potreban diktat nego diskusija saznanstveno potkrijepljenim argumentima, a to moe jamiti jedino moderan znanstveno-obrazovni sustav.to se svrhovitosti u privatnom sektoru tie, valja naglasiti da trogodinji preddiplomski studijnudi mogunost obrazovanja razliitih kadrova koji imaju prepoznatljiv i upotrebljiv profil.Prvostupnik, -ca (baccalaureas, baccalaurea) moe zavriti jednopredmetan ili dvopredmetanpreddiplomski studij, ovisno o kvalifikacijskim potrebama pojedinih zanimanja.Preddiplomski studij stoga moe predstavljati prvu fazu strukovne specijalizacije ili iregvisokog obrazovanja. Jednopredmetnost kao ua specijalizacija e smanjiti pokretljivostzavrenog prvostupika na tritu rada i taj e model najvie odgovarati studentima kojiunaprijed planiraju da e postati znanstvenika ili nastavnika. Dvopredmetnost e, meutim,omoguitiiru primjenu na tritu rada i pomoie studentima koji kod upisa jonisu sigurnikojee zanimanje odabrati.

- njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenimvjetinama:Velika veina predavaa na studiju povijesti su zaposlenici Hrvatskog instituta za povijest,najznaajnije znanstveno-istraivake ustanove za povijesne znanosti u Hrvatskoj. Njihovpristup u prvome redu kree od osobnog iskustva na znanstveno-istraivakim projektima.Intenzivno su istraivali u raznim domaim i stranim arhivima, a svoje su analize i sintezeprezentirali u raznim stranim i domaim publikacijama i na raznim domaim i stranimznanstvenim skupovima. Taj put koji predstavlja sr"povijesnog zanata", ini podlogu uraspravama sa buduim naratajima povjesniara.

- njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih uilita, posebno onih izzemalja Europske unije:Studij povijesti na Sveuilitu Amsterdam, NizozemskaStudij povijesti na Sveuilitu Leiden, Nizozemska

3b) Dosadanja iskustva predlagaa u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa.Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveuilita u Zagrebu prvi je meu humanistikimznanostima u Republici Hrvatskoj uveo ECTS bodovni sustav (akad. godine 2003./2004.) tesvoj nastavni plan i program prilagodio bolonjskom procesu. Izrada novog kurikuluma studijapovijesti ije pokretanje se planira za akademsku godinu 2005./2006. temelji se stoga naiskustvu i uspjenoj suradnji nastavnika i studenata tijekom 2003./2004. i 2004./2005.

c) Mogui partneri izvan visokokolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi mogli bitizainteresirani za njegovo pokretanje.

Za jednopredmetni preddiplomski studij i zatim diplomski studij znanstvenoga smjera:Hrvatski institut za povijest radi zapoljavanje buduih povijesnih znanstvenika.Za jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij i zatim diplomski studij nastavnismjer: hrvatske srednje kole radi zapoljavanja buduih nastavnika za povijest.Za dvopredmetni preddiplomski studij ovisno o specijalistikom modulu: arhivi, muzeji,knjinice, organi uprave, konzulati, izdavake kue, turistike zajednice, poduzea.

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata.Student stjee pravo upisa u viu godinu studija ako je sakupio barem 40 ECTS bodova i to30 iz obvezatnih kolegija i 10 iz izbornih kolegija.Student moe sluati izborne kolegije izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ilisastavnici bilo kojeg sveuilita u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postojetono odreena ECTS vrijednost.Student moe sluati obvezatne kolegije i na drugim fakultetima ili sastavnici bilo kojegsveuilita u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoje prepoznatljiva ECTSvrijednost. No, ukupan broj ECTS bodova takvih kolegija koji se ne sluaju u okvirustudijskih programa Hrvatskih studija ne smije prelaziti 30 ECTS bodova (od ukupno 180ECTS bodova na preddiplomskom studiju, odnosno 120 ECTS bodova na diplomskomstudiju).Struno vijee Hrvatskih studija treba odluiti o svakom presedanu vezanom za izbor izbornihi obvezatnih kolegija izvan matine kue, a na temelju obrazloene zamolbe studenta.Prijelaz sa studija povijesti na drugi studij unutar Hrvatskih studija ili obrnuto moguje zastudente jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija uz uvjet da ostvareminimalni potrebni broj ECTS bodova.

a. Ostale elemente i potrebne podatke, prema miljenju predlagaa.Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljedee zajednike karakteristike:- prihvaanje modela 3+2,- est temeljnih zajednikih predmeta, dakle, student povijesti mora tijekom tri godinepohaati kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTSbodova, zajedno dakle 30 ECTS bodova),- baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavnismjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova,- edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, pohaaju se na 4. i 5. godini.Studenti sudjeluju i pomau u organizaciji Studija povijesti na Hrvatskim studijima:- sudjelovanjem u radu nastavnikog vijea studija povijesti na Hrvatskim studijima prekosvojih predstavnika,- predlaganjem tema za radne grupe pojedinih kolegija:- sudjelovanjem kao demonstrator sa tono odreenim obvezama ovisno o vrsti i organizacijinastave,- organiziranjem anketa meu studentima radi osiguranja kvalitete kurikuluma studijapovijesti.

42. OPI DIO

2.1. Naziv studija.Studij povijesti Hrvatskih studija

2.2. Nositelj studija i izvoastudija:Hrvatski studiji Sveuilita u Zagrebu, Studij povijesti

2.3. Trajanje studija:Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120ECTS).

2.4. Uvjeti upisa na studij:Uvjeti upisa na preddiplomski studij su uspjeno obavljeni razredbeni ispit i odgovarajuiuspjeh u srednjoj koli sve dok se na srednjimkolama ne uvede dravna matura. U tomesluaju uvjet za upis biti odgovarajui uspjeh na maturi za povijest.Uvjeti upisa na diplomski studij povijesti-znanstveni smjer su minimalno skupljenih 80 ECTSna jednopredmetnom preddiplomskom studiju.Uvjeti upisa na diplomski studij povijesti-nastavni smjer su minimalno skupljenih 50 ECTS izstrukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilokao maior ili minor.Upis na studij obavlja se na temelju javnog natjeaja objavljenog u dnevnom tisku irazredbenog ispita.Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i portas obzirom na broj studenata koji e studirati uz potporu spomenutog Ministarstva, te redovitihstudenata kojie studirati na osobni troak.Kandidati stjeu pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosnoprosjenoj ocjeni poloenih predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis.

2.5. Preddiplomski studij:Preddiplomski studij ustrojen je i izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij.Kompetencije koje je stekao ovisni su o profilu preddiplomskog studija koji je zavrio:- student je stekao tri glavne vjetine: znanje i umijee prezentiranja. Tijekom tri godine on jerazvio odreenu "povijesnu svijest" i uspjeva prepoznati to je posebno i jedinstveno upovijesnim procesima, to je bitno i nebitno. Proirio je svoje znanje i razvio kritinesposobnosti.- stvorio jeiru povijesnu sliku u svim njezinim oblicima, stekao je temeljne spoznaje glavnihpovijesnih razdoblja i dogaaja, interpretirao je razliite povijesne izvore i radove, puno jeitao i pisao.- cilj preddiplomskog studija nije samo struno znanje nego uenje kako samostalno, kritiki ikreativno rijeiti komplicirane probleme i o tome na jasan nain usmeno i pismeno izvjestiti.Prvostupnik mora biti sposoban samostalno istraivati probleme i pojave, i to u njihovompovijesnom ambijentu, te o tome znati izvjestiti svoje kolege, ali iiru javnost.Ovisno o specijalistikom modulu koji je student odabrao, osposobljen je za slijedeeposlove:- rad u arhivima,- rad u muzejima,- rad u knjinicama,- rad u organima uprave, konzulatima,- rad u izdavatvu,- rad u turistikim zajednicama,

5- rad u poduzeima.Diplomske studijske programe koje moe pratiti na Hrvatskim studijima i/ili drugimustanovama u Republici Hrvatskoj ukoliko se odlui za nastavak studija:- uspjeno zavren jednopredmetni studij sa minimalno skupljenih 80 ECTS bodova izstrukovnih kolegija s prosjenom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studijpovijesti na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer.- uspjeno zavren preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnihkolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior iliminor i s prosjenom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij povijesti naHrvatskim studijima, nastavni smjer.- ovisno o uvjetima za upis na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj, uspjeno zavrenpreddiplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima daje mu pravo za nastavak studija nadrugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu.

2.6. Diplomski studij:Diplomski studij je ustrojen jednopredmetno kao znanstveni i kao nastavni smjer.Kompetencije koje je stekao ovisni su o specijalizaciji diplomskog studija:- daljnja specijalizacija i proirenje povijesnog znanja. Istaknuto mjesto u diplomskom studijupripada povijesnim istraivanjima i komparativnom pristupu u povijesnim analizama.- stekao je iroko znanje o prolosti te posebne analitike i istraivake vjetine.- studenti koji su zavrili nastavni smjer stekli su licencu da mogu biti nastavnici u srednjimkolama.- studenti koji su zavrili znanstveni smjer stekli su specijalistiko znanje kojee ih osposobitiza budua znanstvena istraivanja u istraivakom institutu ili za upis na poslijediplomskistudij i stjecanje doktorata.Preddiplomski studijski programi Hrvatskih studija ili drugih ustanova u Republici Hrvatskojkoji su dovoljni (ili djelomino dovoljni) za njegovo praenje:- uspjeno zavren jednopredmetni studij s minimalno skupljenih 80 ECTS bodova izstrukovnih kolegija na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj sprosjenom ocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskimstudijima, znanstveni smjer.- uspjeno zavren preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnihkolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior iliminor na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj i s prosjenomocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima,nastavni smjer.

2.7. Predlae se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomskidijelovi objedinjeni u jednu cjelinu?Ne.

2.8. Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija:Student zavretkom preddiplomskog studija stjee struni naziv: prvostupnik, -ca(baccalaureas, baccalaurea) povijesti Hrvatskih studija.Student zavretkom diplomskog studija stjee struni naziv: magistar povijesnih znanostiHrvatskih studija ako je zavrio znanstveni smjer, odnosno magistar edukacije povijesnihznanosti Hrvatskih studija ako je zavrio nastavni smjer.

63. OPIS PROGRAMA

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastavepotrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova.Studij povijesti Hrvatskih studija podijeljen je na ukupno dvanaest glavnih nastavnihpredmeta od kojih est ine glavninu preddiplomskog studija: starovjekovna povijest,srednjovjekovna povijest, ranomoderna povijest, povijest 19. stoljea, povijest 20. stoljea,povijest Venecije, Maarske i Austrije; zatim etiri koji ine glavninu diplomskog studija:politika povijest, drutvena povijest, gospodarska povijest, kulturna povijest; te dva kojipovezuju obje studijske faze: pomone povijesne znanosti, i teorija povijesti, historiografija imetodologija. Svaki nastavni predmet podijeljen je na nekoliko obvezatnih i izbornih kolegijakako je navedeno u priloenom programu Studija povijesti Hrvatskih studija.

ad. 3.1

1. Preddiplomski studij (180 bodova)

jednopredmetni studij

1. GODINA

naziv predmeta / kolegija p+s/v satiAN

seme-star

ECTS

Starovjekovna povijest 60 8Opa povijest starog vijeka 2+0 (30) 1 5Izborna radna grupa 0+2 (30) 1 3

Srednjovjekovna povijest 92 16Opa povijest srednjeg vijeka 2+0 (30) 1 5Izborna radna grupa 1 0+2 (16) 1 ili 2 3Povijest Hrvatske (7.-16. stoljee) 2+0 (30) 2 5Izborna radna grupa 2 0+2 (16) 1 ili 2 3

Ranomoderna povijest (1) 46 8Opa povijest ranomodernog doba 2+0 (30) 1 5Izborna radna grupa 1 0+2 (16) 1 ili 2 3

Teorija povijesti, historiografija i metodologija (1) 60 9Hrvatska historiografija 19. i 20. stoljea 2+0 (30) 1 5Metodologija znanstvenoga rada 1+1 (30) 2 4

Pomone povijesne znanosti (1) 60Latinski jezik 0+2 (60) 1 ili 2 3

Izborni kolegiji u struci ili izvan struke - - 1 i/ili 2 6Temeljni zajedniki predmet HS (TZP) - 1 - - 1 i/ili 2 5TZP - 2 - - 1 i/ili 2 5UKUPNO 60

2. GODINA


seme-star

ECTS

Ranomoderna povijest (2) 76 13Povijest Hrvatske (16.-18. stoljee) 2+0 (30) 3 5Izborna radna grupa 2 0+2 (16) 3 ili 4 3Hrvatska latinistika historiografija 2+0 (30) 3 5

Povijest 19. stoljea 138 24Opa povijest 19. stoljea 2+0 (30) 3 5Izborna radna grupa 1 0+2 (16) 3 ili 4 3Hrvatski narod u 19. stoljeu 2+0 (30) 3 5Izborna radna grupa 2 0+2 (16) 3 ili 4 3

7Hrvatska politika misao 2+0 (30) 3 ili 4 5Izborna radna grupa 3 0+2 (16) 4 3

Teorija povijesti, historiografija i metodologija (2) 30 4Informatika u povijesnoj znanosti 2+2 (30) 3 ili 4

Pomone povijesne znanosti (2) 30 3Pomone povijesne znanosti - uvod 1+1 (30) 3 ili 4

Izborni kolegiji u struci ili izvan struke - - 3 i/ili 4 6TZP - 3 - - 3 i/ili 4 5TZP - 4 - - 3 i/ili 4 5UKUPNO 60

3. GODINA

naziv kolegija p+s/v satiAN

seme-star

ECTS

Povijest 20. stoljea 122 21Opa povijest 20. stoljea 2+0 (30) 5 5Izborna radna grupa 1 0+2 (16) 5 ili 6 3Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i u Drugom svj. ratu 2+0 (30) 6 5Hrvatska u drugoj polovini 20. stoljea 2+0 (30) 5 ili 6 5Izborna radna grupa 2 0+2 (16) 5 ili 6 3

Povijest Venecije, Maarske i Austrije 106 12Povijest Venecije 1+2 (45) 5 ili 6 4Povijest Maarske 1+2 (45) 5 ili 6 4Povijest Austrije 0+2 (16) 5 ili 6 4

Baccalaureatski rad - - 6 6Izborni kolegiji u struci ili izvan struke - - 5 i/ili 6 11TZP - 5 - - 5 i/ili 6 5TZP - 6 - - 5 i/ili 6 5UKUPNO 60

UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU

- Masno oznaeni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno oznaeni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama napojedini kolegij.- Student tijekom studija obvezatno pohaaest razliitih kolegija na drugim studijskim smjerovima(Temeljni zajedniki predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebniuvjeti.- Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnihpredmeta) po godini.- Student obvezatno pohaa glavne kolegije predmeta (predavanja o opoj i hrvatskoj povijesti) i morapoloiti barem dvije obvezatne izborne radne grupe do kraja akademske godine.- Ukoliko se radna grupa ne ponovi ona se ne moe prenositi u viu godinu.- Student do kraja studija mora poloitietiri radne grupe iz ope povijesti i pet iz hrvatske povijesti.

dvopredmetni studij - povijest kao maior

1. GODINA


seme-star

ECTS

Starovjekovna povijest 30 5Opa povijest Starog vijeka 2+0 (30) 1 5

Srednjovjekovna povijest 60 10Opa povijest srednjeg vijeka 2+0 (30) 1 5Povijest Hrvatske (7.-16. stoljee) 2+0 (30) 2 5

Ranomoderna povijest (1) 30 5Opa povijest ranomodernog doba 2+0 (30) 1 5

8Teorija povijesti, historiografija i metodologija 30 5Hrvatska historiografija 19. i 20. stoljea 2+0 (30) 1 5

Izborni kolegiji u struci - - 1 i/ili 2 6Temeljni zajedniki predmet HS (TZP) - 1 - - 1 i/ili 2 5TZP - 2 - - 1 i/ili 2 5Minor - - 1 i/ili 2 19UKUPNO 60

2. GODINA


seme-star

ECTS

Ranomoderna povijest (2) 30 5Povijest Hrvatske (16.-18. stoljee) 2+0 (30) 3 5

Povijest 19. stoljea 90 15Opa povijest 19. stoljea 2+0 (30) 3 5Hrvatski narod u 19. stoljeu 2+0 (30) 3 5Hrvatska politika misao 2+0 (30) 4 5

Izborni kolegiji u struci - - 3 i/ili 4 5TZP - 3 - - 3 i/ili 4 5TZP - 4 - - 3 i/ili 4 5Minor - - 3 i/ili 4 25UKUPNO 60

3. GODINA


seme-star

ECTS

Povijest 20. stoljea 90 15Opa povijest 20. stoljea 2+0 (30) 5 5Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i u Drugom svj. ratu 2+0 (30) 6 5Hrvatska u drugoj polovini 20. stoljea 2+0 (30) 5 ili 6 5

Baccalaureatski rad - - 6 6Izborni kolegiji u struci - - 5 i/ili 6 3TZP - 5 - - 5 i/ili 6 5TZP - 6 - - 5 i/ili 6 5Minor - - 5 i/ili 6 26UKUPNO 60


- Masno oznaeni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno oznaeni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama napojedini kolegij.- Student tijekom studija obvezatno pohaaest razliitih kolegija na drugim studijskim smjerovima(Temeljni zajedniki predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebniuvjeti.- Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 20 bodova (od toga najmanje 15 iz obvezatnihpredmeta) po godini. Student obvezatno pohaa glavne kolegije predmeta (predavanja o opoj ili hrvatskoj povijesti) imora poloiti barem dvije radne grupe do kraja studija i to jednu iz ope povijesti i jednu iz hrvatskepovijesti bilo kojeg predmeta.- Ukoliko se radna grupa ne ponovi ona se ne moe prenositi u viu godinu.

IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI


seme-star

ECTS

Starovjekovna povijestAntika povijest hrvatskog prostora 1+1 (30) 1 ili 2 3Grki svijet u doba peloponeskog rata 1+1 (30) 1 ili 2 3

9Prapovijest hrvatskog prostora 1+1 (16) 1 ili 2 3Rimska vojska 1+1 (30) 1 ili 2 3

Srednjovjekovna povijestArheologija i drutv. stvarnost ranosrednjovjek. Hrvatske 0+2 (16) 1 ili 2 3Epidemija Crne smrti 0+2 (16) 4 - 6 3Hrvatska i Venecija do 1100. godine 0+2 (16) 1 ili 2 3Hrvatska povijest srednjeg vijeka u svjetlu biz. znanosti 2+0 (16) 1 ili 2 3Papa - suvereni vladar. Povijest srednjovjek. papinstva 1+1 (16) 1 ili 2 3Raznolikosti meu srednjovjekovnim plemstvom 0+2 (16) 2 - 4 6Srednjovjekovni grad na istonoj obali Jadrana 0+2 (16) 2 - 4 3Svakodnevica i prostori srednjovjekovnog Dubrovnika 0+2 (16) 4 - 6 3Teme iz srednjovjekovne civilizacije 0+2 (16) 1 ili 2 3Vrste vrela za hrv. povijest kasnog srednjeg vijeka 0+2 (16) 1 ili 2 3Vrste vrela za hrv. povijest razv. srednjeg vijeka 0+2 (16) 1 ili 2 3Znaenje pojma Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo 0+2 (16) 1 ili 2 3ivot, suivot i sukobi na srednjovjek. civil. granicama 0+2 (16) 2 - 4 6

Ranomoderna povijestEngleski graanski rat i protektorat 0+2 (16) 2 - 4 3Hrvatska dijaspora tijekom 16. stoljea 0+2 (16) 2 - 4 3Hrvatski putnici i putopisci od XVI. do XIX. stoljea 0+2 (16) 2 - 4 3Jakobitske pobune i poloaj kotske 0+2 (16) 2 - 4 3Kardinal Richelieu i uspon Francuske 0+2 (16) 2 - 4 3Kolonizacija Vlaha Turskog Carstva na teritorij Hrv. Kr. 0+2 (16) 2 - 4 3Na razmeu istoka i zapada 0+2 (16) 2 - 4 3Napoleonski ratovi i pomorske republike na Jadranu 1+1 (16) 2 - 4 3Odnos Crkve i drave kroz povijest, openito u Hrvatskoj 0+2 (16) 2 - 4 3Povijest Dubrovnika i Dubrovake republike 1+1 (30) 2 - 4 3Stogodinji hrvatsko-turski rat (1493.-1593.) 0+2 (16) 2 - 4 3

Povijest 19. stoljea"Dome, slatki dome". Obiteljskiivot u 19. stoljeu 0+2 (16) 4 - 6 3Guiseppe Mazzini: osnutak talijanske drave 1+1 (16) 4 - 6 3Hrvatski banovi 19. stoljea u privatnosti 0+2 (16) 4 - 6 3Mauranieva reformakolstva 1+1 (16) 4 - 6 3Politikiivot u Dalmaciji, Istri te Bosni i Hercegovini 0+2 (16) 4 - 6 3Programi i programatski spisi hrvatskih politikih stranaka 0+2 (16) 4 - 6 3"Revolucionarna strast". Ideja mijenjanja svijeta u 19. st. 0+2 (30) 4 - 6 3ena i mukarac - jedan ili dva svijeta? 0+2 (30) 4 - 6 3

Povijest 20. stoljeaDiplomacija NDH 0+2 (16) 4 - 6 3Diplomacija Republike Hrvatske 0+2 (16) 4 - 6 3"Hrvatsko proljee" (1969.-1972.) 0+2 (16) 4 - 6 3Istra u drugom svjetskom ratu i porau 2+0 (16) 4 - 6 3Jugoslavija u hladnom ratu 1+1 (16) 4 - 6 3Katolika crkva u komunistikog Jugoslaviji 1+1 (16) 4 - 6 3Obraun kom. reima u Jugosl. s politikim protivnicima 1+1 (16) 4 - 6 3Od Titove smrti do prvih viestranakih izbora 1990. 0+2 (16) 4 - 6 3Povijest hrvatske diplomacije 20. stoljea 2+0 (30) 4 - 6 4Svjetska politika povijest 20. stoljea 1+1 (30) 4 - 6 5Totalitarni reimi 20. stoljea 1+1 (30) 4 - 6 4Ustako-domobranski pokret 1929.-1941. 0+2 (30) 4 - 6 3

Povijest Venecije, Maarske i AustrijePovijest Venecije 1+2 (45) 4 - 6 4Povijest Maarske 1+2 (45) 4 - 6 4Povijest Austrije - popis literature - - - 4Marija Terezija i Banska Hrvatska 0+2 (16) 4 - 6 4Pragmatika sankcija. Pitanjeenskog nasljedstva u HM 0+2 (16) 4 - 6 4

Teorija povijesti, historiografija i metodologijaInformatika u povijesnoj znanosti 2+0 (30) 3 ili 4 2Gutenberg 0+2 (16) 3 ili 4 2Historicus 0+2 (16) 3 ili 4 2

10

Opi izborni kolegijiEngleski jezik 0+2 (30) 2 - 4 3Njemaki jezik 0+2 (30) 2 - 4 3Stari Zagreb 0+2 (16) 2 - 4 3

2. Diplomski studij (120 bodova)

Znanstveni smjer

4. GODINA


seme-star

ECTS

Politika povijest 30 5Politika povijest 2+0 (30) 7 5

Drutvena povijest 30 5Drutvena povijest 2+0 (30) 7 5

Gospodarska povijest 30 5Gospodarska povijest 2+0 (30) 8 5

Kulturna povijest 30 5Kulturna povijest 2+0 (30) 8 5

Politika / drutv. / gosp. / kulturna povijest* 60 12Specijalistika radna grupa 1 0+2 (30) 7 ili 8 6Specijalistika radna grupa 2 0+2 (30) 7 ili 8 6

Pomona povijesna znanost*** 60 6Izborni kolegij PPZ 1 - (30) 7 ili 8 3Izborni kolegij PPZ 2 - (30) 7 ili 8 3

Izborni kolegiji - - 7 i/ili 8 22UKUPNO 60

5. GODINA


seme-star

ECTS

Teorija povijesti 60 11Teorija povijesti 2+0 (30) 9 5Specijalistika radna grupa 0+2 (30) 9 6

Politika / drutv. / gosp. / kulturna povijest** 60 12Istraivaka skupina 1 0+2 (30) 9 ili 10 6Istraivaka skupina 2 0+2 (30) 9 ili 10 6

Izborni kolegiji - - 9 i/ili 10 7Magisterski rad - - 9 ili 10 30UKUPNO 60


- Masno oznaeni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno oznaeni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama napojedini kolegij.- Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnihkolegija) po godini.* Studenti biraju najmanje dvije specijalistike radne grupe razliitog profila.** Studenti biraju najmanje dvije specijalistike istraivake skupine*** Studenti biraju najmanje dva izborna kolegija iz predmeta Pomone povijesne znanosti- Ukoliko se specijalistika radna grupa ili istraivaka skupina ne ponovi ona se ne moe prenositi uviu godinu.

Nastavni smjer

4. GODINA

11


seme-star

ECTS

Edukacijski predmeti - - 7 i 8 30

Politika povijest 30 5Politika povijest 2+0 (30) 7 5

Drutvena povijest 30 5Drutvena povijest 2+0 (30) 7 5

Gospodarska povijest 30 5Gospodarska povijest 2+0 (30) 8 5

Kulturna povijest (1) 30 5Kulturna povijest 2+0 (30) 8 5

Izborni kolegiji - - - 10UKUPNO 60

5. GODINA


seme-star

ECTS

Edukacijski predmeti - - 9 i 10 30Teorija povijesti 30 5

Teorija povijesti 2+0 (30) 9 5Kulturna povijest (2) 60 10

Povijest kolstva 2+0 (30) 9 5Specijalistika radna grupa 0+2 (30) 9 5

Magisterski rad - - 10 15UKUPNO 60


- Masno oznaeni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno oznaeni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama napojedini kolegij.- Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 20 bodova (od toga najmanje 15 iz obvezatnihkolegija) po godini na diplomskom studiju povijesti te 25 bodova na edukacijskim predmetima.- Student obvezatno pohaa predavanja glavnih kolegija predmeta i mora poloiti barem jednu odnavedenih specijalistikih radnih grupa do kraja akademske godine.- Ukoliko se specijalistika radna grupa ili istraivaka skupina ne ponovi ona se ne moe prenositi uviu godinu.

IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI


seme-star

ECTS

Politika povijestEkstremna desnica, profaistike i faistike skupine 0+2 (30) 7 ili 8 6Podizanje Vojne krajine kapetanijskog sustava, 16. i 17. st. 0+2 (30) 7 ili 8 6Povijest meunarodnih odnosa 20. st. 1+1 (30) 7 ili 8 6Reorganizacija Vojne krajine i nastanak vojnih komuniteta 0+2 (30) 7 ili 8 6Sumrak carstva: pad Habsburgovaca 0+2 (30) 7 ili 8 6

Drutvena povijestMigracijski i kolonizacijski procesi na teritoriju Hrv. Kr. 0+2 (30) 7 ili 8 6Obitelj u srednjem vijeku 0+2 (30) 7 ili 8 6Progoni vjetica u Europi i Hrvatskoj 0+2 (30) 7 ili 8 6Seljatvo u srednjovjekovnim hrv. zemljama 0+2 (30) 7 ili 8 6Ureenje srednjovjekovnog svijeta 0+2 (30) 7 ili 8 6Usmena povijest i istraivanje drutva 0+2 (30) 7 ili 8 6

Gospodarska povijestIzvjetaji tajnika Trgovako-obrtnikih komora 1853.-1945. 0+2 (30) 7 ili 8 6Plovidba Savom, Dravom i Dunavom od 1740. do 1945. 0+2 (30) 7 ili 8 6Prometna integracija zemalja Hrv. Kraljevstva nakon 1699. 0+2 (30) 7 ili 8 6

Kulturna povijest

12

Doprinos klera i redovnitva hrvatskoj kulturnoj batini 0+2 (30) 7 ili 8 6Materijalna kultura Hrvata od 7. do 12. stoljea 0+2 (30) 7 ili 8 6Prosvjetiteljstvo u tekstovima hrvatskih autora 0+2 (30) 7 ili 8 6

PovijestkolstvaObrazovanjeena u 19. stoljeu 1+1 (30) 7 ili 8 6kolstvo i obrazovanje u Hrvata do XIX. st. 0+2 (30) 7 - 9 6

Pomona povijesna znanostHrvatski srednjovjekovni latinski jezik 0+2 (30) 7 ili 8 3Paleografija, diplomatika i ostale pom. pov. znanosti 1+1 (30) 7 ili 8 3Njemaka paleografija 0+2 (16) 7 ili 8 3Informatika u povijesnoj znanosti 2+2 (30) 7 ili 8 3Kvantitativne metode u historiografiji 0+2 (16) 7 ili 8 3Ustroj i djelovanje sredinjih institucija Hrvatske 1+1 (30) 7 ili 8 3

Teorija povijesti, historiografija i metodologijaMetodologija istraivanja srednjovjekovnog grada 1+1 (30) 7 ili 8 6Poststrukturalistiki pristup istraivanju povijesti 0+2 (30) 7 ili 8 6Usmena povijest i istraivanje drutva 0+2 (30) 7 ili 8 6

Opi izborni predmetidemonstratura u radnim grupama preddiplomskog studija

3.2. Opis svakog predmeta/kolegija:Vidi priloene obrasce kolegija (PRILOG 2).Nain praenja uspjenosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspjenosti izvedbestudijskog programa vrit e se kombiniranjem unutranje i vanjske evaluacije pojedinihnastavnih predmeta i kolegija. Unutranju evaluaciju inite esterolani tim nastavnika (3) istudenata (3) na temelju opih smjernica za odreivanje kvalitete i studijskog optereenja(ECTS) te provedene ankete meu studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacijarealizirat e se redovitim kontaktiranjem kolega slinih ili srodnih predmeta i/ili kolegija nasveuilitima i fakultetima koji su odreeni kao benchmark. O rezultatima evaluacijaraspravljate se na nastavnikom vijeu Studija povijesti i Strunom vijeu Hrvatskih studija.

13

HRVATSKI STUDIJI SVEUILITA U ZAGREBUStudij povijesti

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kolegij:oznaka:

STAROVJEKOVNA POVIJEST

Teina kolegija:1. stupanj-temeljni

Uvjeti za upis kolegija: Nema Broj sati aktivne nastave(ukupno): 30

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)Status kolegija:obvezatni predavanja

ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Predavanja nude pregled procesa i problema u okviru suvremenih prouavanja i spoznaja onajstarijim razdobljima ljudske prolosti. Nakon saetog upoznavanja s poecima kulture iprvobitnim vidovima drutvenog ustroja, prikazuje se sklop pitanja u vezi s najranijim civilazijamai drutvima s dravama.

Sadraj kolegija

Izuavanje povijesti mezopotamske drave, Bliskog istoka, Egipta, Perzije, upoznavanje saorijentalnim i egipatskim religijama; izuavanje predhelenskih civilizacija; izuavanje helenskepovijesti, religija, knjievnosti, filozofije, graditeljstva; izuavanje predrimskih civilizacija naitalskim, sicilskim i dr. prostorima, izuavanje povijesti Rimske drave od 753. pr. Kr. do 476. poKr., izuavanje rimskih i dr. religija, knjievnosti, graditeljstva; prouavanje nastanka i razvojakranstva; upoznavanje sa Keltima, Germanima i dr. europskim prastanovnicima; izuavanjeilirsko-panonskih populacija; upoznavanje sa Grcima i Rimljanima na hrvatskim prostorima(kolonizacija istonojadranskih prostora, uspostava rimskih provincija, razvoj urbanih sredita idr.).

Studentskeobaveze

Prisustvovanje predavanjima. Uenje literature

Nain polaganjaispita

Usmeni ispit. ispit je prenosiv na viu godinustudija? da

Ocjenjivanjestudenata

100% ispit

Obavezna:S. Kramer, Historija poinje u Sumeru, Zagreb, 1966., G. Contenau, Babilon i Asirija, Zagreb,1978, I. Urani, Stari Egipat: povijest, knjievnost i umjetnost starih Egipana, Zagreb, 2002., P.Lisiar, Grci i Rimljani, Zagreb, 1970, Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1964., M. Sui,Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb, 2003., Tekstovi izvora: Biblija; M. Vii, Zakonicidrevne Mezopotamije, Sarajevo, 1989., Ilijada - Odiseja; Aristotel, Ustav atenski.

Literatura Preporuena:Ilustrirana povijest svijeta, 1.-7., Rijeka 1974.-76., Biblijski atlas.

14



Kolegij:oznaka:

Rimska vojska


Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Broj sati aktivne nastave(ukupno): 30

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)Status kolegija:obavezni-izborni predavanja vjebe

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Znanje o rimskoj vojsci, njenoj organizaciji, opremi i utjecaju na rimsko drutvo; kritika analizapovijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predodbi o razliitim paradigmama; pismeno iusmeno izlaganje.

Sadraj kolegija

Radna grupa zamiljena je tako da polaznicima prua uvid u organizaciju i razvojne promjenekroz koje je rimska vojska prola od kraljevstva do uspostave principata, s posebnim naglaskomna elemente koji su je uinili najmonijim ratnim strojem staroga vijeka. Tema se nee zaustavitina izuavanjuu organizacije i opreme, vee nastojati definirati kako se ta vojska borila i kakoje izgledala bitka u antikim uvjetima, kao i utjecaj vojske na rimsko drutvo i politikuorganizcaiju drave. Ovisno o interesu studenata, mogue je veu panji posvetiti pojedinimspecijalistikim segmentima kaoto su: rimska pomorska taktika i pomorska bitka,rekonstrukcije pojedinih kampanja i bitaka, organizacija opsade i protu-opsadne aktivnosti,logistika - i tome slino.

Studentskeobaveze

Obvezatno pohaanje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje uraspravama, polaganje ispita.


Usmeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


30% seminar, 70% usmeni ispit

Obavezna:Silabus sastavljen od radova: Y. Le Bohec, The imperial Roman Army (London, 1994.), A.K.Goldsworthy, The Roman army at war 100 BC AD 200 (Oxford, 1996.), E. N. Luttwak, TheGrand Strategy of the Roman Empire from the First Century A.D. to the Third (Baltimore,London, 1979.), pojedini odlomci u izvorima.

Literatura Preporuena:

15



Kolegij:oznaka:

Grki svijet u doba peleponeskog rata



Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)Status kolegija:obavezni-izborni predavanja vjebe

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Znanje o grkom drutvu u doba peleponeskog rata; kritika analiza povijesnih rasprava;stvaranje argumentiranih predodbi o razliitim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.

Sadraj kolegija

Ova tema nee u velikoj mjeri insistirati ne samom ratu i ratnim operacijama, vee peleponeskirat posluiti kao vremenski okvir unutar kojegae se nastojati dobiti pregled antikog grkogdrutva: Atena i polisi Delsko-atikog saveza; Sparta i Peleponeski savez; Maloazijski Grci; Grciu kolonijama; sile u izrastanju: Teba, Rodos, Sirakuza; njihovo politiko, drutveno, vojno,ekonomsko ureenje i nainivota, kao i promjene u njima uzrokovane ratnim dogaajima; idejapanhelenizma: igre i svetita; suvremena filozofija ... Kroz prouavanje tekstova antikih pisaca iinterpretacija suvremenih historiara, studentie biti voeni prema donoenju zakljuaka oivotu i funkcioniranju grkog drutva.

Studentskeobaveze

Obvezatno pohaanje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje uraspravama, polaganje ispita.




30% seminar, 70% usmeni ispit

Obavezna:R. Flaciere, Grka u doba Perikla (Zagreb, 1979.), E. Friedell, Povijest grke kulture (Zagreb,2001.), V. Hanson, Warfare and agriculture in Classical Greece (Berkley, 1998.), V.Zamarovsky, Grkoudo (Zagreb, 1974.), Aristofan,ene u skuptini (bilo koje izdanje),Aristotel, Atenski sustav (bilo koje izdanje), Ksenofont, De republika Lacedaemoniorum,Ksenofont, Grka povijest (Zagreb, 2001.), Plutarh, Usporedniivotopisi (Zagreb, 1988.), Tukid,Povijest peloponeskog rata (Zagreb, 1957.), Platonov i Xenophonov Symposion (Split, 1981.).


16

HRVATSKI STUDIJI SVEUILITA UZAGREBU

Studij povijestiPREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kolegij:oznaka:

Opa povijest srednjeg vijeka




ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija obraditi teme iz srednjovjekovne povijesti koje su nedostatno obraene uliteraturi ili je njihovo tumaenje zastarjelo.

Sadraj kolegija

Naglasake biti na temama iz drutvene, gospodarske i kulturne povijesti (npr. drutveneskupine u ranom srednjem vijeku, srednjovjekovne komune), doke se narativna sastavnicasvladavati uglavnom iz literature.

Studentskeobaveze

Pohadanje predavanja je obavezno. Nema drugih posebnih obveza.


pismeni ispit - prvi dio faktografija, drugi dio problematskaopsirna pitanja; prvi dio je preduvjet za pristupanje drugom

ispit je prenosiv na viu godinustudija? da


100% ispit

Obavezna:Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka (narativna poglavlja o slijedudogaaja i kulturnoj povijesti); Henri Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XV. st.;Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta (poglavlja od razdoblja Komnena do kraja knjige)(precizan popis s bibliografskim podacima bitie podijeljen na poetku predavanja)

Literatura Preporuena:Nema

17

HRVATSKI STUDIJI SVEUILITA U ZAGREBUStudij povijesti PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kolegij:oznaka:

Povijest Hrvatske (7-16 stoljee)




ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Cilj je rada u okviru kolegija predoiti cjelinu razvojne putanje drutva na teritorijusrednjovjekovne Hrvatske u razdoblju od vremena stvaranja prve politike organizacije dovremena raspada srednjovjekovnog kraljevstva pod teretom otomanskih upada i osvajanja.Istodobno kolegij treba ocrtati okolnosti i naine na koji se drutvo hrvatske Kneevine (odnosnoKraljevstva) uklapalo u suvremena povijesna gibanja nairem europskom prostoru.

Sadraj kolegija

U okviru predavanja bite obraene slijedee cjeline: vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata idrugih slavenskih ratnikih skupina na podruju rimske provincije Dalmacije; izgradnja prvepolitike organizacije i kroatizacija ratnikih skupina; mjesto i znaenje Hrvatske usrednjovjekovnom europskom svijetu; drutvene transformacije do kraja 12. stoljea i njihovaveza s politikim gibanjima; kristijanizacija i izgradnja simbolinoga univerzuma; demografski igospodarski uspon 12-14 stoljea i s njima povezane drutvene i politike mijene; znaenjegradova uivotu srednjovjekovne Hrvatske; razvojna kriza na kraju 14. stoljea i prve pojaveTuraka; rast i znaenje "turske opasnosti"; poetna faza "stogodinjega rata protiv Turaka";

Studentskeobaveze

Izrada jednog seminarskog rada (na temelju usporednogitanja dvaju razliitih knjiga); zavrniispit.


pismeni (eliminatorni test) i usmeni odgovor ispit je prenosiv na viu godinustudija? da


Konanu ocjenu formira ocjena seminarskoga rada (20%), ocjena s pismenoga testa (30%)iocjena usmenoga dijela ispita (50%).Obavezna:Udbenici:F.II, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1960I. BEUC, Povijest institucija dravne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i SlavonijeLiteratura za izradu seminarskoga rada:T. RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997F.ANJEK (ur.), Povijest Hrvata. Srednji vijek, Zagreb 2003.

Literatura Preporuena:M. ANI, Hrvatska u karolinko doba, Split 2001T. RAUKAR, Seljak i plemihrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.

18


DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Kolegij:oznaka:

Seljatvo u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama u europskom kontekstu

Teina kolegija:4. stupanj-vrsni

Uvjeti za upis kolegija: Nema posebnih uvjeta Broj sati aktivne nastave(ukupno): 30

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)Status kolegija:obavezni-izborni vjebe

ECTS bodovi:6

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznati studente s mogunostima praktinog istraivanja srednjovjekovnogseljatva u Hrvatskoj u komparaciji sa suvremenim spoznajama o seljatvu u srednjovjekovnojEuropi te izraditi manje istraivanje na izvornom materijalu.

Sadraj kolegija

Rad u kolegiju zasnivati ce se dijelom na zajednikom radu unutar skupine, a dijelom nasamostalnim istraivanjima polaznika. Katalogiziratie se i obraditi mogua istraivaka pitanja,upoznati se s istraivakim metodama i mogunostima te provesti samostalno istraivanjeizvorne grae (objavljene i neobjavljene).

Studentskeobaveze

Studentie u dogovoru s nastavnikom, ali i diskusijama na grupi, formulirati (ogranieno)istraivako pitanje te na tom temelju provesti samostalno istraivanje.


Izrada rada i krai razgovor o njemu. ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


30% suradnja na satu i 70% izraeni rad.

Obavezna:Literaturae se odrediti u skladu s izabranom temom istraivanja.


19



Kolegij:oznaka:

Teme iz srednjovjekovne civilizacije povijesti i kulture



Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)Status kolegija:obvezatni vjebe

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija na temelju predstavljanja znaajnijih historiografskih ostvarenja upoznatistudente s manje poznatim ili nedostatno obraenim temama iz srednjovjekovne civilizacijepovijesti i kulture te vanijim debatama

Sadraj kolegija

Naglasake biti na temama iz drutvene, gospodarske i kulturne povijesti i vanijimdiskusijama (npr. prijelaz iz antike u srednji vijek, promjena godine 1000., sakralni aspektikraljevske vlasti, povijest svakodnevnice, povijestena, povijest siromaha, dodiri zapadnogsvijeta s Bizantom i islamom, i sl.). Temee se obraivati putem prezentacija i diskusija onjima (u grupama po nekoliko studenata po temi).

Studentskeobaveze

Pohadanje radne grupe je obavezno. Studenti su duni tokom semestra odrati jednuprezentaciju i izloiti kritiku na jednu drugu temu.


pismeni ispit (pitanja iz obavezne literature, eseja ipreporuene literature po izboru)

ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


100% pismeni ispit

Obavezna:Jacques Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.; Roberto Lopez,Roenje Evrope : stoljea V-XIV, Zagreb 1978.; Jacques Le Goff, Intelektualci u srednjemvijeku, Zagreb 1982.

Literatura Preporuena:Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb 1991.; Duby, Georges, Vitez,ena isveenik :enidba u feudalnoj Francuskoj, Split 1987.

20


Kolegij:oznaka:

Hrvatska povijest srednjeg vijeka u svjetlu bizantoloke znanosti


Uvjeti za upis kolegija: Opi uvjeti Broj sati aktivne nastave(ukupno): 16

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)Status kolegija:obavezni-izborni predavanja

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s tijekovima hrvatske povijesti srednjeg vijeka u korelaciji s povijeu Bizanta.

Sadraj kolegija

Kolegij ima namjeru upoznati studente s hrvatskom povijeu srednjeg vijeka, ali u sklopu opepovijesti Europe, Crkve te poglavito Bizanta s kojim Hrvatsi komuniciraju tijekomitavogsrednjeg vijeka; od njegova poetka pa sve do njegovog kraja (povijesti Bizanta).

Studentskeobaveze

Obvezatno pohaanje predavanja




100% ispit.

Obavezna:Nada Klai, Hrvatska povijest ranog srednjeg vijeka, Zagreb 1971.Nada Klai, Hrvatska povijest razvijenog srednjeg vijeka, Zagreb 1976.Nada Klai, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1976.Ferdoii, Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1975.Hubert Jedin, Velika povijest Crkve, 1/2 i 1/3, Zagreb 1993.Georgije Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd 1971.Franjoanjek, Kranstvo i Crkva u Hrvata (srednji vijek), Zagreb 1988.


21



Kolegij:oznaka:

Arheologija i drutvena stvarnost ranosrednjovjekovne Hrvatske




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj ove radne grupe jest uputiti studente na koji nain rezultati arhelohih istraivanja (prijesvega interpretacija pronaenih artefakataija je namjena bila uporabna) mogu posluiti ureknostrukciji prole stvarnosti i drutvenih odnosa pojedinaca i odreenih drutvenih grupa.

Sadraj kolegija

Budui su pisana vrela za razdoblje hrvatskog ranog srednovjekovlja izuzetno rijetka, a i onatopostoje u osnovi su kasniji prijepisi (formalni falsifikati), rezultati arheolokih istraivanja za ovorazdoblje imaju izuzetnu vanost. Na radnoj grupi raspravljatie se o temeljnim arheolokimostacima iz razdoblja 7-12. stoljea na podruju starohrvatske drave i njene blie okoline, te natemelju toga raspravljati o drutvenim grupama koje su stvarale te kamene i ostale materijalneostatke. Na nastavue se donositi razni slikovni materijali, tee studenti na osnov proitaneliterature i slikovnih materijala biti poticani na raspravu o temama poput: Materijalna vrela oprocesu pokrtavanja i kristijanizacije; Crkvena gradnja predromanikog razdoblja u Hrvatskoj;Arheologija ranog srednjeg vijeka savsko-dravskog meurjeja i sl.

Studentskeobaveze

pohaanje nastave i sudjelovanje u raspravamaizrada eseja na temelju kojege biti donesena ocjena


esej ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


30% sudjelovanje na nastavi, 70% esej

Obavezna:A. Miloevi-.Rapani-.Tomii, Arheoloki nalazi karolinkog obiljeja u Hrvatskoj, Split 2001M. Sui, Antiki grad na istonom Jadranu, Zagreb 2003. RAPANI, Predromaniko doba u Dalmaciji, Logos, Split 1987Vedrana Delonga, The Latin Epigraphic monuments of early medieval Croatia, Split 1996.

Literatura Preporuena:zbornik Zvonimir kralj hrvatski (Zagreb 1997). Tomii, Panonski periplus. Arheoloka topografija kontinentalne Hrvatske, Zagreb, 1999Neven Budak, Prva stoljea Hrvatske, Zagreb 1994.Rapani,eljko, Split grad u palai, palaa u gradu (Split: 1997.)Joko Belamari, Split od carske palae do grada, Split, 1997.Tomislav Marasovi, Split u starohvatsko doba, Split 1996.Starohrvatska spomenika batina. Raanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaa, Zagreb, 1996J. Beloevi, Nin povijesni i umjetniki spomenici srednji i novi vijek,Zadar, 1986.

22



Kolegij:oznaka:

Hrvatska i Venecija do 1100. godine

Teina kolegija:2. stupanj-razvojni



ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj je rada u okviru kolegija predoavanje dinamike drutvenih i gospodarskih gibanja naprimjeru razvojne putanje odnosa Hrvatske Kneevine (odnosno Kraljevstva) i Venecije urazdoblju uspona ove druge. Krozitanje i raspravu o literaturi u okviru radne grupe, kojuusmjeruje i nadgleda profesor, nastoji se uobliiti percepcija povijesnoga gibanja osloboenastereotipa i naknadnih racionalizacija s postavkom o unaprijed odreenim ishodima.

Sadraj kolegija

Uvodno predavnje treba studente upozoriti nainjenicu da Venecija nije oduvijek bila "velikasila" srednjovjekovnoga svijeta, odnosno nainjenicu da je na putu postanka "velike sile" moralarijeiti odnose s Hrvatskom Kneevinom (kasnije Kraljevstvom). Kroz referiranje o proitanojliteraturi i diskusiju proizalu iz toga studenti se usmjeravaju ka uoavanju vanih pojedinosti iupuuju na to kako se stvara zaokruena slika o sloenim pojavama.

Studentskeobaveze

itanje zadane literature, predoavanje proitanoga, pisanje zavrnog rada.


Pismeni uradak prema zadanom obrascu. ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


U ocjenu ulazi ocjena rada i aktivnosti u radnoj grupi (30%) i ocjena zavrnog pismenog uratka(70%).Obavezna:F.II, Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb 1925, 317-344, 464-498J.V.A. FINE, The Early Medieval Balkans, Ann Arbor 1991, 251-266, 274-280D. NICOL, Byzantium and Venice, Cambridge 1988, 1-49G. ORTALLI, "Petar II. Orseolo, dux Veneticorum et Dalmaticorum", Radovi Zavoda zapovijesne znanosti HAZU u Zadru 50/2004.

Literatura Preporuena:-

23



Kolegij:oznaka:

Raznolikosti meu srednjovjekovnim plemstvom


Uvjeti za upis kolegija: Poloena opa povijestsrednjeg vijeka. Poznavanje engleskog jezika.

Broj sati aktivne nastave(ukupno): 16

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)Status kolegija:izborni u struci vjebe

ECTS bodovi:6

Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je uvoenje studenta u problematiku drutvene povijesti, a budui da jeplemstvo bilo jedna od najvanijih drutvenih skupina srednjovjekovne Europe njegovoprouavanje znatno doprinosi razumijevanju europske povijesti u cijelini.

Sadraj kolegija

Tijekom radne grupe polaznicie kroz predavanja, diskusije i prezentacije obraditirazliitosti izmeu pojedinih vrsta plemstva i drugih tipova privilegiranog stanovnitva(ministerijali Sv. Rimskog Carstva, brojno plemstvo u Poljskoj i Ugarskoj, firentinskimagnati i sl.). Obraivatie se problemi poput obiteljske strukture, odnosa moi imeuovisnosti unutar srednjovjekovne elite, posjedovni odnosi, vjerske i ideolokekomponente. Naglasak definitivnog programa bitie utvren u skladu s interesimasudionika.

Studentskeobaveze

sudjelovanje u diskusijama na temelju literature koja ce se dijeliti tijekom rada


izrada eseja o nekom od obraenih problema i razgovor onjemu (tezina u skladu s godinom polaznika)



na temelju sudjelovanja na nastavi (30%) te izraenog rada (70%)

Obavezna:Relevantna literatura biti ce dijeljena tijekom radne grupe, a sastojatie se od dijelovasljedeih knjiga i zbornika: Thomas N. Bisson (ur.), Cultures of power: lordship, status, andprocess in twelfth-century Europe; John B. Freed, Noble Bondsmen. Ministerial Marriages inthe Archdiocese of Salzburg, 1100-1343; Carol Lensing, The Florentine Magnates; AntoniGsiorowski (ur.), The Polish Nobility in the Middle Ages. Anthologies; Martyn Rady,Nobility, Land and Service in Medieval Hungary (definitivni popis literature bitie utvren uskladu s interesima polaznika).

Literatura Preporuena:Popis dopunske literature utvrditie se u skladu s interesima polaznika.

24


Kolegij:oznaka:

Srednjovjekovni grad na istonoj obali Jadrana


Uvjeti za upis kolegija: Poloena prva godina Broj sati aktivne nastave(ukupno): 16


ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s nastankom i razvojem srednjovjekovnog grada na istonoj obali Jadrana.Razvoj srednjovjekovnog grada na istonoj obali Jadrana pratio bi se s od antikog iranosrednjovjekovnog razdoblja, a posebno u razdoblju razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.

Sadraj kolegija

Gradovi ovog dijela Hrvatske predstavljaju prostorne i drutveno-politike zajednice koje suimale specifian razvojni put, ali usko povezan s razvojem ostalih dijelova srednjovjekovneHrvatske. Na kolegiju bi se pratio urbanistiki razvoj gradova, razvoj komunalnih institucija,drutvena diferencijacija. Polazite bi bilo od europskog sredozemnog grada: razvoj komunalnohinstitucija, politiki okvir; U tom kontekstu analizirao bi se i grad na istonoj obali Jadrana: razniaspekti gradskogivota svakodnevniivot, kultura stanovanja, marginalne grupe, prehrana iobrana stanovnika, gradska higijena. Posebnu panju kolegij bi posvetio odnosu gradova naobali prema hrvatskom zaleu te odnosu prema hrvatsko-ugarskim kraljevima odnosno Veneciji.

Studentskeobaveze

aktivno sudjelovanje u radnoj grupi, pisanje eseja.


usmeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? da


na temelju usmenog ispita (60%), eseja (20%), aktivnosti i prisutnost na nastavi (20%)

Obavezna:Sui, M., Kontinuitet urbane kulture, u: Hrvatska i Europa. Rano doba hrvatske kulture,Zagreb, 1997, 93-117; Lui, J., Komunalno ureenje dalmatinskih gradova u XI stoljeu, u:ZZPZZg, sv. 10, 209-235; Raukar, T., "Komunalna drutva u Dalmaciji u 14. stoljeu", u:Historijski Zbornik, sv. 33-34 (1982), 139-209; Janekovi-Rmer, Z., Rodbinski odnosi udalmatinskom drutvu 13. i 14. stoljea, u: Historijski zbornik (1992), 179-194.; Raukar, T.,"Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima", u: HistorijskiZbornik, sv. 29-30 (1977), 139-149.

Literatura Preporuena:Raukar, T., Srednjovjekovni grad na junom Jadranu: prostor i drutvo, u: Spomenica LjubiBobanu, 1996, 43-50; Benyovsky, I., Reguliranje gradskih prostora u dalmatinskim gradovimasrednjeg vijeka, u: Acta Histriae VII, Koper, 1999, 543-564; Matijai. R., Starija povijest Istre injezini odrazi na novije razdoblje, u: Drutvena istraivanja, sv. 6-7, Zagreb, 1993, 569-583;Karbi, D., Marginalne grupe u hrvatskim srednjovjekovnim drutvima od druge polovine 13. dopoetka 16. stoljea, u: Historijski zbornik, god. 44, sv. 1, 1991, 43-76; Heers, J., La ville auMoyen Age, Paris, 1990.

25



Kolegij:oznaka:

Vrste vrela za hrvatsku povijest kasnog srednjeg vijeka




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj rada sa studentima u ovoj radnoj grupi jest upoznati ih sairokim spektrom vrela iz razdobljakasnog srednjovjekovlja te mogunostima njihova itanja i interpretacije, te koritenja urazliitim povijesnim istraivanjima.

Sadraj kolegija

Razdoblje kasnog srednjeg vijeka vrijeme je kad se hrvatski prostor naao zahvaenturbulentnim zbivanjima uzrokovanim unutarnjim (slabljenje kraljevske vlasti) i vanjskimimbenicima (Osmansko Carstvo, Habsburgovci, Mletaka Republika). Uslijed takvih zbivanja teinjenice da pisana kultura pomalo uzima sve vie maha broj sauvanih dokumenata i njihovaraznovrsnot u ovom razdoblju je uistinu velika. Kombiniranjem studentskih izlaganja i raspravana temelju proitane literature i pisanih izvora iz razdoblja 14-16. stolja pokuate sestudentima ukazati nairinu mogunosti istraivanja drutvene, gospodarske i politke povijestiHrvatske u kasnom srednjem vijeku.

Studentskeobaveze






Obavezna:Ivan BEUC, Povijest institucija dravne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb1985F.ii, Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962.Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.

Literatura Preporuena:I. Pederin, Mletaka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797) (Dubrovnik, 1990.);Maja Novak, Autonomija dalmatinskih komuna pod Venecijom (Zadar: JAZU, 1965.).Govori protiv Turaka, priredo V. Gligo (Split, 1983);Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice (Zagreb, 1997.)S. Brodari, Mohaka bitka 1526, ur. S. Sran (Vinkovci, 1990.)

26



Kolegij:oznaka:

Vrste vrela za hrvatsku povijest razvijenog srednjeg vijeka




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj rada sa studentima u ovoj radnoj grupi jest upoznati ih sairokim spektrom vrela temogunostima njihova itanja i interpretacije, te koritenja u razliitim povijesnimistraivanjima.

Sadraj kolegija

Za razliku od ranog srednjovjekovlja, razvijeni srednji vijek doba je kad razne drutvenezajednice poinju "proizvoditi" sve vei broj pisanih dokumenata - raznolikih posanih izvora, aosim njih postoje i drugi brojni materijalni ostaci prolosti koji mogu povjesniaru omoguitiistraivanje prole stvarnosti. Kombiniranjem studentskih izlaganja i rasprava na temeljuproitane literature i pisanih izvora iz razdoblja 12-14. stolja pokuate se studentima ukazatinairinu mogunosti istraivanja drutvene, gospodarske i politke povijesti Hrvatske urazvijenom srednjem vijeku.

Studentskeobaveze






Obavezna:Ivan BEUC, Povijest institucija dravne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb1985Mirjana MATIJEVI-SOKOL, Toma Arhiakon i njegovo djelo, Jastrebarsko: Naklada Slap,2002.;Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.

Literatura Preporuena:Mladen ANI, Srednjovjekovni montaneji. Starohrvatska prosvjeta. 24 (1997) ; 3-24;Lujo MARGETI, Hrvatsko srednjovjekovno pravo, Zagreb: 1999..Eduard HERCIGONJA, Tropismena i trojezina kultura hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb 1993ostala literatura bitie uruena studentima na uvodnom satu

27



Kolegij:oznaka:

Znaenje pojma Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo


Uvjeti za upis kolegija: Broj sati aktivne nastave(ukupno): 16


ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Kroz rad u okviru kolegija,itanje zadane literature, predoavanje proitanoga i iz toga izvedenudiskusiju pod nadzorom i uz usmjeravanje profesora, nastoji se kod studenata razviti percepcijanacionalne povijesti u sklopuireg pogleda na srednjovjekvoni svijet.

Sadraj kolegija

Uvodna predavanja o razvoju historiografije u sklopu procesa nacionalne integracije u 19. i 20.stoljeu nastavljaju se postupkom u kojem sami studeni, temeljem proitane zadane literature, udiskusiji pod nadzorom i uz usmjeravanje profesora uobliavaju sintetiki pogled na nacionalnupovijest.

Studentskeobaveze

itanje zadane literature, prezentacija proitanog u seminaru, izrada pisanog zavrnog uratkapo zadanom obrascu.


Pismeni uradak po zadanom obrascu. ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


Zavrna ocjena izvodi se iz ocjene sudjelovanja u radu u radnoj grupi (30%) i ocjene zavrnogauratka (70%).Obavezna:M. ANI, "Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'", u: Kolomanov put.Katalog izlobe, Zagreb 2002;D. KARBI, "Defining the Position of Croatia During the Restoration of Royal Power (1345-1361), u. B. NAGY-M. SEBOK (ur.), Festschrift in Honor of Janos M. Bak, Budapest 1999;D. KARBI, "Posebnosti drutvenog..", u: Hrvatsko-maarski odnosi 1102.-1918., Zagreb 2004;A. ZSOLDOS, "Hrvatska i Slavonija u kraljevstvu Arpadovia", Povijesni prilozi 17/1998S. ANDRI, "Klaiev udio u rasprama hrvatske i maarske historiografije", u: ISTI, Potonulisvijet, Slavonski Brod 2001;

Literatura Preporuena:-

28



Kolegij:oznaka:

ivot, suivot i sukobi na srednjovjekovnim civilizacijskim granicama


Uvjeti za upis kolegija: Poloena opa povijestsrednjeg vijeka. Poznavanje engleskog jezika.

Broj sati aktivne nastave(ukupno): 16

Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)Status kolegija:izborni u struci vjebe

ECTS bodovi:6

Ciljevi kolegija

Srednji vijek je obino u javnosti prikazivan kao razdoblje religiozne iskljuivosti. Cilj kolegijaje upoznati polaznike s paralelnim suivotom razliitih vjera (kako monoteistikih tako idrugih) i konfesija (svih monoteistikih religija), njihovim meusobnim utjecajima i sukobima.

Sadraj kolegija

Tijekom radne grupe polaznicie kroz predavanja, diskusije i prezentacije obraditi nekevidove dodira izmeu pripadnika zapadne kranske civilizacije s njihovim istonimsuvjercima (Bizant), muslimanima i drugim nekranskim civilizacijama. Obraivatie seproblemi poput kulturne razmjene Zapada s Bizantom, islamskim iidovskim kulturnimcentrima, poloaja muslimana u kranskim dravama na Pirinejskom poluotoku te poloajmuslimana iidova u kriarskim dravicama u Svetoj zemlji, dodiri s Mongolima, pribaltikikriarski rat, latinske dravice u Grkoj i sl. Definitivni program bitie utvren u skladu sinteresima sudionika.

Studentskeobaveze

sudjelovanje u diskusijama na temelju literature koja ce se dijeliti tijekom rada


izrada eseja o nekom od obraenih problema i razgovor onjemu (tezina u skladu s godinom polaznika)



na temelju sudjelovanja na nastavi (30%) te izraenog rada (70%).

Obavezna:Izabrani dijelovi iz ovih i slinih knjiga: D. R. Blanks-M. Frassetto (ur.), Western Views ofIslam in Medieval and Early Modern Europe. Perception of Other; D. A. Agius-R. Hitchcock(ur.), The Arab influence in medieval Europe.; S. Kh. Jayyusi (ur.), The Legacy of MuslimSpain, vol. 1-2; D. Nirenberg, Communities of violence: persecution of minorities in theMiddle Ages; F. E. Peters, The Distant Shrine: the Islamic Centuries in Jerusalem; P. Lock,The Franks in the Aegean, 1204-1500; N. Berend, At the Gate of Christendom: Jews,Muslims and Pagans in Medieval Hungary, c. 1000-c.1300.

Literatura Preporuena:Richard W. Southern, Western Views of Islam in the Middle Ages; William MontgomeryWatt, The Influence of Islam on Medieval Europe; Mark R. Cohen, Under crescent andcross: the Jews in the Middle Ages; James Chambers, The Devils horsemen; DavidJacoby, Byzantium, Latin romania and the Mediterranean; David Abulafia, MediterraneanEncounters, Economic, Religious, Political, 1100-1550 (definitivni popis utvrditie se uskladu s interesima polaznika).

29


Kolegij:oznaka:

Hrvatska vojna povijest (rani srednji vijek)



Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)Status kolegija:izborni predavanja seminari

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj radne grupe je upoznati studente s vojnom povijeu Hrvata u ranom srednjem vijeku. Sobzirom na to da je naoruanje vojnika, te ustroj i veliina vojske odraz razvoja nekoga drutva,na radnoj grupi primijenite se i nadopuniti znanje nacionalne povijesti ranoga srednjeg vijeka.

Sadraj kolegija

Nakon uvoda (2 sata T1) u kojeme biti govora o tometo je vojna povijest te o izvorima iliteraturi za vojnu povijest ranoga srednjeg vijeka, posebnoe se obraditi vijesti o ratovanjuHrvata prilikom seobe (2 sata T2), zatim ratna povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku(podaci o bitkama na kopnu i moru) (4 sata T3), spoznaje o naoruanju i opremi hrvatskihvojnika (4 sata - T4), o veliini hrvatske vojske (4 sata T5), te o ustroju hrvatske vojske uranom srednjem vijeku (kopnena vojska i ratna mornarica) (2 sata T6). Dakako, tijekom radnegrupe spomenute se i primjeri iz ranosrednjovjekovne vojne povijesti drugih naroda ili drava,koji mogu pomoi u raspravi o odreenim problemima iz hrvatske vojne povijesti (napose uraspravama o naoruanju, veliini i ustroju hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku ). Na kraju,zavrno izlaganje (2 sata - T7) obuhvatite zakljuke do kojih se dolo tijekom rasprave naprijanjim izlaganjima radne grupe.

Studentskeobaveze

Obveza svakog polaznika radne grupe je izrada pisane zadae ("seminarski rad"), temeljene navijestima iz izvora, te njezin usmeno izlaganje. To je uvjet za izlazak na usmeni ispit. Zbog toga,nakon uvodnoga sata, svaki sat zapoinje izlaganjem jednog od sudionika radne grupe oproblematici jedne od predvienih tema (T2-T6), ili sam po svom izboru odabire neki naslov izranosrednjovjekovne vojne povijesti.




100% usmeni ispit

Obavezna:Tomislav Aralica, Maevi u Tomislavovo doba, Zbornik radova "Prvi hrvatski kralj Tomislav",Zagreb, 1998. (str. 157-164); Janko Beloevi, Materijalna kultura Hrvata 7-9 stoljea, Zagreb,1980. (str. 98-108); Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb, 1980.(str.: 114-118, 286-288, 445, 451-453, 553-554); Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek,Zagreb, 1995. (str. 289-295); Radoslav Katii, Pretorijanci kneza Borne, Starohrvatskaprosvjeta, 20/190 (str. 65-83); Ante Nazor, Hrvatska vojska u ranom srednjem vijeku, Polemos,3/2000. (str. 93-145);

Literatura Preporuena:G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd, 1959. (str: 62-64, 114-116, 195-196, 244-245, 274,349-350); Konstantin Porfirogenet, O upravljanju Carstvom, Zagreb, 1994. (poglavlja 29-32, str.67-92); Sun Cu, Umijee ratovanja, Zagreb, 1995. (70-ak stranica); P. F. Vegecije, Saetakvojne vjetine, Zagreb, 2002. (str. 1-35, 115-218); Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije(tom I.), Beograd, 1955. (str. 24-45; 130-141). Nicholle David, The Age of Charlemagne,London, 1984. (odabrana poglavlja); I. Heath-A. McBride, Byzantine Armies 886-1118., London,1979 (odabrana poglavlja);

30



Kolegij:oznaka:

Opa povijest ranomodernog doba




ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Student stjeeiroki pregled politikih, gospodarskih, drutvenih i kulturnih dogaaja u Europi isvijetu u razdoblju od renesanse do Bekog kongresa. Spoznaja o promjenama kroz koje svakadrava i drutva prolaze.

Sadraj kolegija

Osnovne teme:Struktura i promjene 1450-1650 (strukturalno siromatvo, demografija i poljoprivredne promjene,drutveni i politiki odnosi, aspekti europskog mentaliteta); humanizam i renesansa (taljanskigradovi, humanizam izvan Italije); reformacija, katolika obnova i protureformacija (luteranstvo,zwinglijanizam, kalvinizam, anglikanizam, Isusovci); zemljopisna otkria i europska preko-oceanska ekspanzija; vladari, slobode i religija (panjolska, njemake zemlje, Francuska,Engleska, Nizozemska, Istona Europa do 1648.); povijest ideja 1500.-1650. (kontinuitet ipromjena, promjenjena slika svijeta, nova znanost, politika teorija); ancien regime (Francuska,Engleska, Njemaka,panjolska, Rusija, Amerika do kraja 18. st.); povijest ideja 1650.-1800.(napredak nove znanosti, prosvjetiteljstvo, francuski,kotski i njemaki prosvjetitelji); agrarna iindustrijska revolucija; rat za ameriku nezavisnost; Francuska revolucija i Napoleonova Europa;Beki kongres.

Studentskeobaveze

Prisustvovanje predavanjima.


Usmeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? da


100% usmeni ispit

Obavezna:Dragoljubivojinovi, Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.) str. 194-368.Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea -Struktura svakidanjice, sv. I. (Zagreb, 1992.) str. 106-145, 194-280, 416-448.Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea - Igrarazmjene, sv. II. (Zagreb, 1992.) str. 255-277, 330-417.Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stoljea -Vrijeme svijeta, sv. III. (Zagreb, 1992.) str. 200-303.

Literatura Preporuena:Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka, 1977.Rodney Castleden, Kronologija svjetske povijesti: pregled po razdobljima, Rijeka, 2004.Simon Adams i dr., Ilustrirana enciklopedija - povijest svijeta, Rijeka, 2003.The Times Atlas svjetske povijesti.

31



Kolegij:oznaka:

Povijest Hrvatske (16.-18. stoljea)




ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Postii pouzdano kronoloko i problemsko prepoznavanje glavnih pravaca povijesti hrvatskognaroda od 16. do konca 18. stoljea u kontekstu povijesti Srednje Europe i Turskog carstva.

Sadraj kolegija

Predavanja daju studentu temeljne obavijesti o dezintegraciji hrvatskog teritorija , dijasporihrvatskog naroda i ogromnom gubitku teritorija tijekom Stogodinjeg hrvatsko turskog rata(1493.-1593.). U drugom dijelu bite rijei o novom povijesnom procesu: vraanje, tj.osloboenje, izgubljenih zemalja od 1606. do 1791. (oditvotorokog do Svitovskog mira). Uzratnu sastavnicu (izgradnja Vojne krajine) studenti stjeu temeljno znanje o promjenama graniceHrvatskog Kraljevstva prema Turskom Carstvu tijekom 17. i 18. stoljea. Posebna pozornost bite posveena prometnoj integraciji, (ponovna izgradnja vertikalnih prometnica izmeu sjevera ijuga), gospodarsko oivljavanje i drugi modernizacijski procesi 18. stoljea.

Studentskeobaveze

rad na obaveznoj i preporuenoj literaturi




100% ispit

Obavezna:Povijest hrvatskog naroda od 16. stoljea do 1918. godine,kolska knjiga, 2005. sv. II.; MirkoValenti, Povrina i stanovnitvo. Geografska i demografska slika Hrvatske u 17. i 18. stoljeu.u: Hrvatska i Europa, HAZU, sv. 3.,kolska knjiga, 2004.; Ive Mauran, Hrvati i OsmanskoCarstvo, Zagreb, 1998.; Jozef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.

Literatura Preporuena:Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine, sv. I.-II. Zagreb, 1998. Vedran Gligo, Govori protivTuraka, Split, 1983. Mirko Valenti, Stara Slavonska krajina. Skica za monografiju, U: ZbornikMira Dimitrijevi Kolar, Zagreb, 2004.;Mirko ValentiGradianski Hrvati od XVI. stoljea dodanas, Zagreb, 1970. Mirko Valenti, Nosioci hrvatskog imena, identiteta i dravnopravnogkontinuiteta tijekom 17. i 18 stoljea, Historijski zbornik, 52, Zagreb, 1999.; Halil Inalcik,Osmansko Carstvo, 1300.-1600., Zagreb, 2002., Srednja Europa.

32



Kolegij:oznaka:

Hrvatska latinistika historiografija




ECTS bodovi:5

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija predstaviti hrvatsku historiografiju na latinskom jeziku od srednjeg vijeka dopoetka XIX. stoljea.

Sadraj kolegija

Obuhvaa pregled domaih i stranih pisaca i kroniara hrvatske povijesti te hrvatskihpovjesniara drugih zemalja; zatim prikaz razvoja starije hrvatske povijesne misli i novijihistraivaa izvora hrvatske povijesti. Obraene teme su: kratki pregled europske historiografijeod antike do novog vijeka, uloga i vjerodostojnost svjetovnih i crkvenih srednjovjekovnih kronika,historiografija hrvatskih humanista, kritika historiografija XVII. i XVIII. stoljea (I. Lui, P. R.Vitezovi, B. A. Kreli, J. Mikoczy i dr.), pisci povijesti hrvatskih banova (J. Rattkay, F.Zdelar...), povjesniari pojedinih biskupija ili crkvenih redova, pisci lokalnih povijesti i zasebnihtema, hrvatski povjesniari susjednih i drugih naroda, ugarski kroniari i povjesniari.

Studentskeobaveze





100% ispit

Obavezna:Ferdoii, Hrvatska historiografija od XVI do XX stoljea, Jugoslovenski istorijskiasopis, I-II,Ljubljana-Zagreb-Beograd 1935-1936, sv. 1-4; Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do1918., sv. I, Zagreb 1992; Legende i kronike (ur. Vedran Gligo, Hrvoje Morovi), Split 1977;Vedran Gligo, Govori protiv Turaka, Split 1983; Miroslav Kurelac, Ivan LuiLucius, otachrvatske historiografije, Zagreb 1994; Baltazar Adam Kreli, Izbor iz djela (prir. Stanko Andri),Vinkovci 1999; Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske iSlavonije, Zagreb 2001.


33



Kolegij:oznaka:

Engleski graanski rat i protektorat




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Znanje o engleskom graanskom ratu; kritika analiza povijesnih rasprava; stvaranjeargumentiranih predodbi o razliitim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.

Sadraj kolegija

Engleski graanski rat (1642.-1651.)esto se tumai kao velika ideoloka borba izmeukraljevih pristaa koji su vjerovali u apsolutnu vlast monarhije i pristaa parlamenta. Borbe supoele 1642. godine bitkom kod Edgehilla, a isprva je prednost bila na strani rojalista. Kako serat nastavljao, do izraaja je dolazila bolje uvjebana i financirana vojska parlametna kojom jezapovjedao Oliver Cromwell. U poetku se nije namjeravalo protjerati kralja ili ukinuti monarhiju,ali Karlo I. nije htio priznati poraz. Naposljetku Karlo I. osuen je zbog izdaje i pogubljen uWhitehallu u Londonu. Pogubljenje kralja (prvi takav sluaj u europskoj ranomodernoj povijesti)dovelo je do metea. Godine 1653. Oliver Cromwell postao je Lordom Protektorom. Bio je kraljpo svemu osim po tituli.

Studentskeobaveze

Obvezatno pohaanje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje uraspravama, polaganje pismenog ispita.


Pismeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit

Obavezna:Silabus sastavljen od radova iz sljedeih monografija: Euan Cameron, Early modern Europe: anOxford history (Oxford, 1999.), Andre Maurois, Povijest engleske politike (Zagreb, 1940.),Richard Ollard, The image of the King. Charles I and Charles II (London, 2000.), J. M. Roberts,Povijest Europe (Zagreb, 2002.), George Macauley Trevelyan, Povijest Engleske (Zagreb,1956.), Derek Wilson, The king and the gentleman (London, 2000.), Dragoljubivojinovi,Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)

Literatura Preporuena:Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Rijeka, 1977.Rodney Castleden, Kronologija svjetske povijesti: pregled po razdobljima, Rijeka, 2004.Simon Adams i dr., Ilustrirana enciklopedija - povijest svijeta, Rijeka, 2003.Henry Kamen, Who's who in Europe 1450-1750, London, 2002.

34



Kolegij:oznaka:

Hrvatska dijaspora tijekom 16. stoljea




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Studenti ue analizirati razinu istraenosti zadanih tema i voenje rasprava o povijesnimtemama kako bi seto bolje pripremili za istraivake specijalizacije na diplomskom studiju.Student u radnoj grupi temelji svoj rad na zadanoj literaturi a rezultate svoga rada iskazujepismeno i usmeno.

Sadraj kolegija

Grupa obrauje slijedee teme:1. Seobni valovi hrvatske dijaspore u pravcu juga, zapada i sjevera;2. Najmasovniji seobni pravac (Zapadna Ugarska, Donja Austrija, podruje dananje Slovake iMoravske;3. Povijest i kultura Gradianskih Hrvata, Molianskih Hrvata i Hrvata u Moravskoj

Studentskeobaveze

rad na obaveznoj i preporuenoj literaturi


Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit

Obavezna:Josef Breu, Die Kroatensiedlung im Burgenland, Be, 1970.; Mirko Valenti, Gradianski Hrvatiod XVI. stoljea do danas, Zagreb, 1970.; Povijest i kultura Gradianskih Hrvata (Zbornik),Zagreb, 1955. Geza Palffy, Miljenko Pandii Felix Tobler, Odabrani dokumenti o seobiGradianskih Hrvata u 16. stoljeu, Eisenstadt/eljezno, 1999., Mirko Valenti, Turski ratovi ihrvatska dijaspora, Senjski zbornik, 17, Senj 1990.; Lovorkaorali, U gradu sv. Marka, Goldenmarketing, Zagreb, 2001. Lovorkaoralii G. Scotti, S one strane bare- tragom hrvatskihnaselja u srednjoj i junoj Italiji, Rijeka, 1990.


35



Kolegij:oznaka:

Hrvatski putnici i putopisci od XVI. do XIX. stoljea




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Cilj je kolegija upoznati znaajnije Hrvate koji borave ili djeluju u drugim zemljama ikontinentima, a zabiljeilji su svoje djelovanje i putovanja.

Sadraj kolegija

Veze naih ljudi s drugim kulturama te njihovo sudjelovanje u svjetskim procesima odvija se krozputnike i turske sunjeve u XVI. stoljea (Antun Vrani, Bonifacije Drakolica, Bartolurevi,Juraj Hus i dr.), prekomorske misionare, istraivae i kartografe XVII. i XVIII. stoljea (Nikola iIvan Rattkay, Ferdinand Konak, Ignacije Szentmartony, Ivan Marchesetti, Nikola Planti, IvanFilip Vezdin i dr.), vizitatore, diplomate (Aleksandar Komulovi, Bartol Kaii dr.) i druge.

Studentskeobaveze





100% ispit

Obavezna:Mijo Korade, Hrvatski isusovci misionari, Zagreb 1991; Damir Zori, Ferdinand Konakmisionar i istraiva, 2. izd. Zagreb 2002; Ivan Rattkay, Izvjea iz Tarahumare (prir. M.Korade), Zagreb 1998; Petar Matkovi, Gjuro Hus, Hrvat iz Rasinje, glasoviti putnik XVI. vieka,Rad JAZU, LV (1881) 116-184; J. Schwarzwald, Bartolurevi, bibliografija izdanja 1544-1686, Croatica Bibliografije, VI, sv. 27, Zagreb 1980; Karmen Bai, Putnici u Indiju iz naihkrajeva, Zagreb 1999.


36



Kolegij:oznaka:

Jakobitske pobune i poloajkotske u Ujedinjenom Kraljevstvu




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Znanje okotskoj povijesti 18. stoljea; kritika analiza povijesnih rasprava; stvaranjeargumentiranih predodbi o razliitim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.

Sadraj kolegija

Godine 1715. i 1745. izbile su dvije jakobitske pobune s namjerom da se nakotsko prijestoljevrati kraljevska kua Stuart. Jakobiti, pristae princa Jamesa Francisa Stuarta (1688.-1766.) susmatrali da njihov pretendent, katoliki praunuk kralja Jamesa I. i sin kralja Jamesa II. ima veepravo na prijestolje nego protestantski nasljednik kraljice Ane, George od Hanovera.koti supodupirali princa Jamesa jer nisu bili zadovoljni nasilnom unijom s Engleskom koja je 1707.godine stvorila Ujedinjeno Kraljevstvo. Jakobitska je vojska 1715. stigla u Englesku i vodila dvijebitke protiv Engleza, no, nakon poraza princ James Stuart je uvidio da mu potpora slabi te sevratio u Francusku. Trideset godina kasnije njegov je sin Charles Edward Stuart (1720.-1788.)poznat kao Lijepi Princ Charlie poveo jojednu pobunu. Isprva je bio uspjean i napredovaoprema Londonu, no, poetkom 1746. jakobitska je vojska poraena u Bitki kod Cullodena.

Studentskeobaveze






Obavezna:Silabus sastavljen od radova iz sljedeih monografija: Euan Cameron, Early modern Europe: anOxford history (Oxford, 1999.), Michael Lynch, Scotland. A new history (London, 2001.), AndreMaurois, Povijest engleske politike (Zagreb, 1940.), John Prebble, The Lion in the North(Harmondsworth, 1973.), J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.), T. C. Smout, A historyof the Scottisch people 1560-1830 (Fontana, 1981.), George Macauley Trevelyan, PovijestEngleske (Zagreb, 1956.), Dragoljubivojinovi, Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)


37



Kolegij:oznaka:

Kardinal Richelieu i uspon Francuske




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Znanje o francuskoj politikoj povijesti 17. stoljea; kritika analiza povijesnih rasprava; stvaranjeargumentiranih predodbi o razliitim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.

Sadraj kolegija

Godine 1614. Armand Jean du Plessis (od 1622. kardinal Richelieu) postao je savjetnikomkraljice Marije de Medici, a dvije godine kasnije promaknut je u ministra rata i vanjskih poslova.Kardinal Richelieu je bio prvi ministar kralja Luja XIII. od 1624. do svoje smrti 1642. godine.Richelieu je bio i sveenik i politiar, a njegova je istinska ambicija bila stvoriti od Francuskesjajnu, centraliziranu dravu i europsku velesilu. Unitio je svoje suparnike u Francusko, strogovladao i vodio agresivnu ali vrlo promiljenu vanjsku politiku. Znaenje i politika uloga kardinalaRichelieua najbolje se moe usporediti sa kancelarom Bismarckom dva stoljea kasnije.Posebne teme kojee se obraditi: hugenoti, apsolutizam, francuske granice, sukobi saHabsburgovcima.

Studentskeobaveze






Obavezna:Silabus sastavljen od radova iz sljedeih monografija: Maurice Ashley, The golden century.Europe 1598-1715 (London, 2002.), Carl J. Burckhardt, Richelieu. Uspon do moi (Zagreb,1945.), Euan Cameron, Early modern Europe: an Oxford history (Oxford, 1999.), Roger Lockyer,Habsburg and Bourbon Europe 1470-1720 (New York, 1993.), J. M. Roberts, Povijest Europe(Zagreb, 2002.), Geoffrey Symcox, War, diplomacy, and imperialism, 1618-1763 (London,1974.), Dragoljubivojinovi, Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)


38



Kolegij:oznaka:

Kolonizacija Vlaha Turskog Carstva na teritorij Hrvatskog Kraljevstva




ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Studenti ue analizirati pravne spomenike Turskog carstva (kanune) i pravne spomenikeaustrijskih dvorskih kancelarija (Vlakih statuta). Posebna pozornost bite posveena raziniistraenosti zadanih tema i izvornog gradiva. U radnoj grupi vode se rasprave o povijesnimtemama kako bi se studentito bolje pripremili za istraivake specijalizacije na diplomskomstudiju. Studenti teme svoj rad na zadanoj literaturi a rezultate rada iskazuje pismeno i usmeno.

Sadraj kolegija

Pregled planiranih tema:1. Turska kolonizacija balkanskih Vlaha na osvojena podruja tijekom 15. i 16. stoljea;2. Austrijska kolonizacija turskih Vlaha na teritorij Vojne krajine;3. Vlaka prava status u Osmanskom carstvu prema tamonjim pravnim spomenicima(kanunima);4. Status Vlaha u Slavonskoj krajini Statuta Valachorum austrijskih kraljeva

Studentskeobaveze

Rad na obaveznoj i preporuenoj literaturi


Pismeni i usmeni ispit ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit

Obavezna:Snjeana Buzov, Vlako pitanje i osmanlijski izvori, Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992.; NenadMoaanin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001; H.abanovi, Bosanski paaluk. Postanak i upravna podjela, Sarajevo, 1982.; Zrinka Blaevi,Statuta Valachorum. Izvornik i prijevod na hrvatski jezik, Zagreb, 1999.; Mirko Valenti, StaraSlavonska krajina i Krievaka pukovnija, u: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea,Krievaka pukovnija, sv. VII. , Zagreb, 2003., Hrvatski institut za povijest; Zef Mirdita, Vlasi uhistoriografiji, Zagreb, 2004.


39



Kolegij:oznaka:

Napoleonski ratovi i pomorske republike na Jadranu



Oblik izvoenja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)Status kolegija:obavezni-izborni predavanja seminari

ECTS bodovi:3

Ciljevi kolegija

Prvi je cilj prikazivanje Napoleonovog uspona i ratnih prvih uspjeha u Italiji, te njihov odraz najadranskom politikom zemljovidu, prvenstveno na ukidanje Mletake Republike i DubrovakeRepublike. Drugi cilj je sagledavanje istoga problema s mikro-razine: odnos puka Istre,Dalmacije i Dubrovnika prema ukidanju navedenih dravnih entiteta, prihvaanje inovacija napodruju uprave, prava, drutvenog ureenja itd.

Sadraj kolegija

Kolegij se sastoji od dva bloka. Prvi se odnosi na uspon i ratne uspjehe Napoleona u Italiji idiljem Europe, te na prekrajanje njezinih politikih zemljovida, s posebnim osvrtom na jadranskiprostor, odnosno na podruje Mletake Republike i Dubrovake Republike. Drugi dio kolegijaodnosio bi se na hrvatske prostore: odjeci pada Mletake Republike u Mletakoj Istri i uMletakoj Dalmaciji; ukidanje Dubrovake Republike; odjeci reformi na podruju uprave, prava idrutvenoga ureenja kod pojedinih drutvenih skupina.

Studentskeobaveze

Pohaanje predavanja, sudjelovanje u grupnom radu i polaganje usmenog ispita.


Usmeni ispit. ispit je prenosiv na viu godinustudija? ne


Ocjena se utvruje usmenim ispitivanjem (80%), a na nju utjee aktivnost u radnoj grupi (20%).

Obavezna:dostavite se naknadno


40



Kolegij:oznaka:

Odnos Crkve i drave kroz povijest, openit

Documents

Studij Povijesti Hrvatskih Studija