62-63 GODINA V. ZAGREB

8. STUDENOGA 1996.

GLASILO »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb

U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU 9. LISTOPADA ODRŽANA SVEČANOST U POVODU PROSLAVE 150. OBLJETNICE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA I 120 GODINA IZLAŽENJA

»HRVATSKOG ŠUMARSKOG LISTA«

HRVATSKO ŠUMARSTVO UZ RAME ŠUMARSKOJ TRADICIJI Pokrovitelj ove značajne proslave bio je predsjednik Republike Hrvatske, dr. Franjo Tuđman

8. studenoga 1996.

NA 10. SJEDNICI UPRAVNI ODBOR »HRVATSKIH ŠUMA« DONIO JE ODLUKU O IMENOVANJU UPRAVITELJA UPRAVA ŠUMA

IMENOVANO NOVIH DESET UPRAVITELJA Na objavljeni natječaj javilo se i po nekoliko kandidata za pojedina mjesta u našim upravama, pa je bilo negdje i dosta neizvjesnosti pri izboru novih upravitelja

Upravni odbor »Hrvatskih šuma« na svojoj 8. sjednici održanoj 25. lipnja, donio je, između ostalog, odluka i Odlu­

ku o imenovanju upravitelja uprava Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Zagreb, Sisak, Karlo­vac, Ogulin, Delnice, Senj, Buzet i Split

Sredinom kolovoza objavljen je javni nat­ječaj u dnevnom listu »Vjesnik« s uvjetima o izboru upravitelja.

Na temelju članka 30., stavka 1., točke c/7. Statuta »Hrvatskih šuma« javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, na prije­dlog direktora Anđelka Serdarušića, dipl. ing. šum., Upravni odbor »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb na svojoj 10. sjednici održanoj 20. ruj­na 1996. donio je

ODLUKU o imenovanju upravitelja uprava šuma i to: UPRAVA ŠUMA NAŠICE imenuje se ZLAT-

KO ZUPČIĆ, dipl. ing. šum. UPRAVA ŠUMA POŽEGA imenuje se

STJEPAN BLAŽIČEVIC, dipl. ing. šum.

UPRAVA SUMA ZAGREB imenuje se ANTE TUSTONJIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA SISAK, imenuje se IGRANC DOROTIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA KARLOVAC imenuje se JOSIP MARADIN, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA OGULIN imenuje se MLA­DEN STIPETIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA DELNICE imenuje se KRUNOSLAV PUPIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA SENJ imenuje se MARIN ČEPERIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA BUZET imenuje se MARI­JAN KOLIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA SPLIT imenuje se IVAN LEKO, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA VINKOVCI imenuje se za v.d. MARKO JELIĆ, dipl. ing. šum.

UPRAVA ŠUMA OSIJEK imenuje se v.d. mr. PAVLEVRATARIĆ

U razmarku između dviju sjednica Uprav­nog odbora, direktor »Hrvatskih šuma«

Anđelko Serdarušić, dipl. ing., donio je Odlu­ku o izvanrednom otkazu ugovora o radu Mar­ku Jelku, dipl. ing. v.d. upravitelja Uprave šuma Vinkovci, Marku Juzbašiću, dipl. ing. šum., rukovoditelju Komercijalnog odjela, Đuri Bertiću, dipl. ing. šum. stručnom surad­niku za iskorištavanje šuma, te Vladimiru Zvonaru, dipl. ing. šum. upravitelju Šumarije Strizivojna, zbog teških povreda obveza iz rad­nog odnosa.

Na 11. sjednici Upravnog odbora za upravi­telja Uprave šuma Vinkovci, imenovanje mr. Darko Beuk, dipl. ing., dosadašnji član Uprav­nog odbora i rukovoditelj Odjela za proizvod­nju.

EKIPIRAN IMENADŽMENT »HRVATSKIH ŠUMA«

U posljednjih nekoliko mjeseci ekipirano je i rukovodstvo »Hrvatskih šuma«. Za zamjeni­ka direktora imenovan je Damir Motan. dipl. ing. iz Delnica.

- JOSIP PAPP, dipl. ing. šum. iz Našica ime­novanje za pomoćnika direktora za proizvod­nju, komercijalnu, plansko-analitičku i službu razvoja

- MARUAN ŠAGOVAC, dipl. ing. šum. iz Zagreba, imenovan je za pomoćnika direktora za poslove uređivanja šuma, ekologiju, lovstvo i pravno-kadrovske i opće poslove

- mr. ŽELJKO TOMAŠIĆ, dipl. ing. šum., imenovan je za rukovoditelja Službe razvoja

- DAMIR KATIČIĆ, dipl. oece. iz Zagreba, imenovanje za pomoćnika direktora za poslo­ve financija, računovodstva i informatika

- MARIN TOMAIĆ, dipl. ing. šum. iz Varaždina, imenovan je za rukovoditelja Službe za ekologiju i lovstvo

- HRVOJE GLAVAČ, prof. iz Zagreba, ime­novan je za stručnog suradnika za poslove odnosa s javnošću

NA TEMELJU ČLANKA 30. STAVKA 1. TOČKE C/11 STATUTA »HRVATSKIH SUMA« RO. ZAGREB, UPRAVNI ODBOR PODUZEĆA NA SVOJOJ 8. SJEDNICI ODRŽANOJ 25. LIPNJA 1996. DONIO JE

PRAVILNIK O PROMICANJU UGLEDA I PREDSTAVLJANJU PODUZEĆA

I. OPCE ODREDBE Članak 1. Ovim Pravilnikom ureduju se oblici promicanja ugleda i predstavljanja

poduzeća »Hrvatske šume« javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šum­skim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb (u daljnjem tekstu: Poduzeće) i njegove djelatnosti radi postizanja većeg poslovnog uspjeha na tržištu, kao i ostvaraju prihvatljivog odnosa javnosti prema Poduzeću.

Članak 2. U članku se 1. ovoga Pravilnika određuju: 1. OSOBE OVLAŠTENE ZA PROMICANJE I PREDSTAVLJANJE 2. SREDSTVA NAMIJENJENA ZA PROMICANJE I PREDSTA­

VLJANJE PODUZEĆA. n . POSEBNE ODREDBE 1. Oblici promicanja i predstavljanja Poduzeća Članak 3. Promicanje Poduzeća ostvaruje se: - TISKANJEM I RASPODJELOM PROMIDŽBENOG MATERIJALA

(rokovnika, stolnih i zidnih kalendara, pribora za pisanje, privjesaka i si. s otisnutim logom tvrtke i sjedištem Poduzeća).

- SNIMANJEM I PRIKAZIVANJEM VIDEOFILMOVA I TV SPOTO-VA (s edukativnom, komercijalnom ili kakvom drugom promidžbenom poru­kom).

- IZDAVAČKOM DJELATNOSTI U PODUZEĆU I IZVAN NJEGA (izdavanjem i suizdavanjem novina, priručnika, kataloga, brošura, prospekata i si., kao i zakupljivanjem promidžbenog prostora časopisa i knjiga drugih izdavača radi isticanja Poduzeća).

- SUDJELOVANJEM ZAPOSLENIKA PODUZEĆA U RADIO I TV EMISIJAMA (koje su u izravnoj ili neizravnoj svezi s djelatnosti Poduzeća).

- ODRŽAVANJEM PREDAVANJA ZAPOSLENIKA PODUZEĆA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA TE VISOKOŠKOI^KIM USTA­NOVAMA KAO I NA JAVNIM TRIBINAMA (u kojima se ističe djelatnost Poduzeća).

- ORGANIZIRANJEM GODIŠNJE SVEČANOSTI »DANI HRVAT­SKOGA ŠUMARSTVA« kao najvišim oblikom promicanja Poduzeća.

- DRUGIM OBLICIMA PROMICANJA PODUZEĆA na temelju kojih se na nedvojben način ističe Poduzeće i njegova djelatnost.

Članak 4. Kao poseban oblik promicanja ugleda Poduzeća pred poslovnim partneri­

ma te drugim pravnim i fizičkim osobama radi postizanja što uspješnije poslovne suradnje je tzv. reprezentacija (u daljnjem tekstu: zastupati) koje se ostvaruje pokrivanjem troškova za:

- ugošćenjem - dodjelu odgovarajućeg poklona - odstrel divljači i uslugu u lovu. 2. Osobe ovlaštene za promicanje i predstavljanje Poduzeća Članak 5. Za promicanje ugleda Poduzeća ovlašteni su: - direktor Poduzeća i - stručni suradnik za odnose s javnošću, a za predstavljanje Poduzeća odnosno osobe s posebnim ovlaštenjima i

odgovornostima (direktor, zamjenik direktora, pomoćnici direktora i upravi­telji uprava šuma).

Pravo na predstavljanje Poduzeća (ugošćenje, dodjela odgovarajućega po­klona, odstrel divljači i dobivanjem usluga u lovu) mogu osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima, u slučaju svoje spriječenosti povjeriti zaposle­

nicima Poduzeća koji, u okviru poslova koje obavljaju, ostvaruju suradnju s poslovnim partnerima.

Članak 6. Prijedlog godišnjeg plana promicanja i predstavljanja Poduzeća izrađuje

stručni suradnik za odnose s javnošću. Pri izradi prijedloga plana stručni suradnik za odnose s javnošću surađuje s

rukovoditeljima službi u Direkciji i upraviteljima uprava šuma. Prijedlog plana stručni suradnik za odnose s javnošću daje na ocjenu

direktoru. Nakon ocjenjivanja, konačni prijedlog plana direktor podnosi Upravnom

odboru na donošenje. Članak 7. Za provedbu svakoga od oblika promicanja Poduzeća, utvrđenoga

godišnjim planom, osim održavanja »Dana hrvatskoga šumarstva«, odluku donosi direktor Poduzeća u suradnji sa stručnim suradnikom za odnose s javnošću.

U suradnji sa stručnim suradnikom za odnose s javnošću direktor će svojom odlukom odrediti i osobe za provedbu određenoga oblika promicanja ugleda Poduzeća.

Odluku o održavanju »Dana hrvatskoga šumarstva« donosi Upravni odbor na prijedlog direktora Poduzeća.

Članak 8. U provedbi odluka direktora iz prethodnog članka, stručni suradnik za

odnose s javnošću dogovara s predstavnicima sredstva javnog priopćavanja, njihov dolazak u službene prostorije Poduzeća, temu razgovora, objekte sni­manja kao i vrijeme prikazivanja snimljenoga materijala na televiziji odnosno emitiranja magnetofonskoga zapisa preko radiopostaja.

Članak 9. Izjave za sredsta javnog priopćavanja vezane uz promicanje Poduzeća daje

u ime Poduzeća stručni suradnik za odnose s javnošću. Sa sadržajem izjave koju želi dati sredstvima javnog priopćavanja stručni je

suradnik dužan prethodno upoznati direktora. Izjave o poslovanju Poduzeća sredstvima javnog priopćavanja mogu dati

samo direktor i predsjednik Upravnog odbora ili od njih ovlaštena osoba. Članak 10. Osobe ovlaštene za predstavljanje Poduzeća ugošćenjem, dodjelom odgo­

varajućega poklona, ili odstrelom divljači i uslugom u lovu određuju koji će se od ovih oblika predstavljanja Poduzeća primijeniti za kojega poslovnog par­tnera, vodeći pri tome računa o njegovu značenju i razini dosadašnje, kao i moguće buduće međusobne izgradenosti poslovnog odnosa.

Članak 11. Osobama navedenima u članku 4. može se predati i odgovarajući poklon. Vrstu poklona, kao i njegovu vrijednost, određuje direktor Poduzeća, koji

osobno uručuje poklon. U slučaju spriječenosti direktor može ostvaraj ove vrste predstavljanja

povjeriti svojem zamjeniku ili pomoćniku. Upravitelj Uprave šuma može osobama iz članak 4. ovog Pravilnika poklo­

niti pojedinačni poklon do iznosa koji je neoporeziv po Zakonu o porezu na dohodak.

Članak 12. U tijeku jedne kalendarske godine osobe s posebnim ovlaštenjima i odgo­

vornostima mogu zastupati Poduzeće u smislu ovog Pravilnika, poklonjenim odstrelom divljači i usluga u lovu najviše do ukupne vrijednosti lova utvrđene na temelju cijene skupnoga paušalnog lova na divlje svinje u otvorenim lovištima poduzeća (10 lovaca), i to:

- direktor, zamjenik direktora i pomoćnici direktora do 12 skupnih pro­sječnih lovova na divlje svinje

- upravitelj uprave šuma do 2 skupna prosječna lova na divlje svinje. Članak 13. Ukupna vrijednost lova navedena u prethodnome članku sadrži: - odstrelnu taksu - ukupnu organizaciju lova - vrijednost poklonjenog mesa divljači - porez na promet roba i usluga - porez na dohodak. Članak 14. U slučaju da odstrijeljena divljač po trofejnoj snazi pripada u vrhunske

trofeje divljači Republike Hrvatske, a ukoliko je odstrel izvršio strani državlja­nin, primijenit će se odredba članak 70 ZOL-a (NN br. 10/94. i 5/95.).

Članak 15. U skupnome lovu prigonom na divlje svinje, a u slučaju da jedan ili više

lovaca odstrijele vepra, trofej pripada lovcu odstrelitelju, osim u slučaju utvrđenome prethodnim člankom.

Članak 16. Trošak oko organizacije lova, vrijednosti stečenog trofeja, vrijednosti mesa

divljači, kao i smještaj, prehranu i ostale usluge na temelju zapisnika o izvršenom lovu, te obračuna smještaja, prehrane i ostalih usluga uz pripadajuće poreze, interno se ispostavlja upravi šuma ili Direkciji, ovisno o tome koje su od osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima zatražile ovu vrstu repre­zentacije.

Članak 17. Trofej odstrijeljene divljači mora se obraditi i ocijeniti u skladu s propisima. Obrađeni i ocijenjeni trofeji poslovnom partneru - lovcu predaje osoba s

posebnim ovlastima i odgovornostima. Članak 18. Osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima dostavljaju u pisanom

obliku nalog za organizaciju lova odjelima za lovstvo, odnosno stručnim suradnicima za lovstvo u odjelu za uređivanje šuma uprava šuma.

Nalog obvezatno sadržava ime uprave šuma, naziv lovišta, datum lova, vrstu divljači koja se lovi, broj lovaca, smještaj lovaca (naziv objekta), broj dana lova, način podjele mesa divljači, te ostale usluge za goste.

Na temelju takvog naloga odjel za lovstvo izdaje »Odstrelnu dozvolu« i organizira zakazani lov.

3. Novčana sredstva za promicanje i predstavljanje Poduzeća Članak 19. Godišnjim planom poslovanja određuju se ukupna novčana sredstva za

promicanje ugleda i predstavljanje Poduzeća. Sredstva iz stavka 1 ovog članak namijenjena za promicanje ne mogu biti

veća od 0,2 posto ukupnog prihoda Poduzeća, a sredstva za predstavljanje Poduzeća ne mogu biti veća od 0,04 posto ukupnog prihoda Poduzeća za Direkciju i 0,20 posto ukupnoga prihoda uprave šuma za upravu šuma.

Članak 20. Obveznik je podmiranja poreza i doprinosa koji proizlaze iz predstavljanja

predviđenog ovim Pravilnikom Poduzeće. ni. ZAVRŠNE ODREDBE Članak 21. Odredbe drugih općih akata Poduzeća u kojima je ova problematika

uređena na način suprotan ovom Pravilniku neće se primjenjivati. Članak 22. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objavljivanja na

oglasnoj ploči Direkcije. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Marino Golob, dipl.oec. Utvrđuje se da je ovaj Pravilnik objavljen na oglasnoj ploči Direkcije 16.

srpnja 1996. odnosno daje 24. srpnja 1996. stupio na snagu DIREKTOR Anđelko Serdarušić, dipl.ing. šum.

ISSN-1330-6480 GLASILO »HRVATSKIH ŠUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Repu­blici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Izdavač: »»HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb JP »Hrvatske šume« organizirane su u 16 Upra­va šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Nova Gradiška, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija Zagreb. Direktor poduzeća: Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šumarstva Savjet lista: prof. dr. Branimir Prpić (predsjed­nik), dr. Joso Gračan, Marijan Kolić, dipl. ing. Milan Krmpotip, dipl. ing. Tomislav Starčević, dipl. ing. Filip Sabić, prof. dr. Josip Vukelić

Uređivački odbor: Marin Tomaić, dipl. ing; Ivan Tomić, dipl. ing.; Ankica Piculek; Ivan Hm, dipl. prav; Gordana Colnar; Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Grafički urednik: Antun Vukovac Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun-Zlatko Lončarić, dipl. ing. Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše dipl. pol. Ivica Tomić, dipl; ing. Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb

Tel. 01/448-611 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne adrese. Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. Republike 20, OSIJEK Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslo­bođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

8. studenoga 1996.

U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE

Značajne šumarske obljet­nice, 150 godina Hrvat­skog šumarskog društva i

120 godina izlaženja stručnog glasila -Šumarski list, svečano su obilježene u Zagrebu od 9. do 11. listopada, pod pokrovi­teljstvom predsjednik Repu­blike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana. Svečani dio prosla­ve održan je u Hrvatskom na­rodnom kazalištu i Etnograf­skom muzeju, a znanstveno-stručno savjetovanje na Šumarskom fakultetu. Prosla­vu u HNK-u otvorio je prof. dr. Slavko Matić, a u ime pokrovi­telja pozdravnom riječju obra­tio se ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković, na-

stu (1877.-1996.) imali su prof. dr. Slavko Matić i prof. dr. Bra­nimir Prpić, osvrnuvši se na bogatu povijest Društva i nje­gove plodne aktivnosti te na izlaženje lista, koji je najstarije šumarsko stručno glasilo u ovom dijelu Europe i svjedok stručne i domoljubne riječi. Svečanosti su bili nazočni sa­borski zastupnik Tihomir Zo-vak i drugi javni djelatnici, ugledni profesori akademici Šumarskog fakulteta te mnogi šumarski stručnjaci-članovi. U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi kazališnog ansambla, medu kojima i poznate sopranistice Među brojnim hrvatskim uglednicima bili su i gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske

gotovo svi šumarski znanstvenici i stručnjaci naše zemlje te

Ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković u svom

pozdravnom govoru šumarima u HNK-u u Zagrebu

glasivši da su hrvatske šume i struka priznati na europskoj razini te ih treba sačuvati. Poz­drave i čestitke uputili su nazočnima predsjednica Županijskog doma Sabora, prof. dr. Katica Ivanišević, do-ministar znanosti i tehnologije dr. Juraj Zovko, rektor Zagre­bačkog sveučilišta, prof. dr. Marijan Šunjić, saborski za­stupnik, ing. Ivica Gazi, dekan Agronomskog fakulteta u Za­grebu, dr. Frane Tomić, te ugledni gosti iz Njemačke, Au­strije, Slovačke, Slovenije, Mađarske i Herceg-Bosne.

Prigodne referate o Hrvat­skom šumarskom društvu (1846.-1996.) i Šumarskom li-

Ivanka Boljkovac i Blaženka Milić.

Promocija knjiga i izložbe

Nakon prigodnog domjenka za sve posjetitelje u kazališnom predvorju, u poslijepodnevnim satima u Etnografskom muze­ju predstavljeno je osam novih knjiga te priređene izložbe li­kovnih i tiskarskih te lovačkih izložaka. Promotori knjiga bili su prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr. Dušan Klepac, dr. Branimir Mayer, prof. dr. Joso Vukelić, prof. dr. Stanislav Se-ver, dr. Joso Gračan, prof. dr. Mladen Figurić i ing. Tomislav Starčević. O likovnoj izložbi govorio je prof. Drago Mande-kić, a ing. Marin Tomaić pred­stavio je lovačku izložbu na ko­joj se moglo vidjeti 25 vrhun­skih trofeja iz naših lovišta.

Referati i okrugli stol U okviru znanstveno-stručnog dvodnevnog programa na Šumarskom fakultetu, 89 znanstvenika Fakulteta i ja-strebarskog Instituta izložilo je preko referata rezultate svojih istraživanja (87 znanstvenih radova), što je samo isječak od 432 rada nastala u razdoblju od 1991. do 1996. godine. Svi refe­rati tiskani su u dvjema knjiga­ma: »Unapređenje proizvod-

UKORAK S EUROPOM I SVIJETOM Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, od 9. do 11. listopada u Zagrebu svečano obilježena 150. obljetnica Hrvat­

skog šumarskog društva i 120. obljetnica Šumarskog lista nje biomase šumskih susta­va«, te »Zaštita šuma i prido­bivanje drva«. Nakon referata priređen je okrugli stol tijekom kojega se vodila zanimljiva ra­sprava. U uvodnom dijelu prof. Matić naglasio je da će se raz­govarati o problemima i uspje­sima hrvatskog šumarstva. Po­t rebno je definirati ulogu šumarske znanosti, koja se s praksom i školstvom uvijek isprepletala, što je imalo utje­caja na naše šume, rekao je, te napomenuo da smo se u novo­stvorenoj državi riješili nekih balasta te krenuli naprijed. -Šumari Hrvatske su u službi ekologije jedini u Europi, na terenu je stalna veza znanstve­nika i operative, a u posljednje vrijeme izdvajaju se sredstva za znanstveno-istraživački rad. Ove godine doktoriralo je de­vet šumarskih stručnjaka, a znatno više magistr iralo. Znanstveni radovi publicirani su u cijelom svijetu, a oni su kont inui te t prijašnjih istraživanja. Naš cilj je stalno obrazovanje i stalna poveza­nost stručnjaka u praksi, na Fa­kultetu i Institutu, u trendu s Europom i svijetom, jer samo tako možemo ići naprijed, u što

Pred prepunim gledalištem Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu svečanim programom obilježena je 150. obljetnica kontinuiranog rada Hrvatskog šumarskog društva

U ime pokrovitelja, predsjednika đr. Franje Tuđmana, pozdravne

riječi slavljenicima uputila je prof. dr. Kitica Ivanišević, predsjednica

Županijskog doma Sabora

vjerujem - rekao je predsjednik HŠD-a, prof. dr. Slavko Matić. U raspravi tijekom okruglog stola sudjelovali su dr. Nikola Komlenović, prof. dr. Milan Glavaš, prof. dr. Simeun To-manić, dr. Tono Kružić, prof. dr. Branimir Prpić, prof. dr. Ante Krpan, prof. dr. Stanislav Sever, mr. Ivan Mrzljak, prof. dr. Ante Tomašević, prof. dr. Šime Meštrović i drugi.

Čulo se mišljenje da »postoji potreba da se 1.200 šumarskih stručnjaka u Hrvatskoj motivi­ra kako bi bolje koristili svoje stvaralačke potencijale, jer nema previše inženjera, ne tre­ba se plašiti viška pameti, nego viška gluposti« (Tomanić). Izrečeno je mišljenje da nema­mo šumarsku politiku te je po­stavljeno pitanje stoje ona i tko je treba donijeti (Gračan). Prof. dr. Branimir Prpić istak­nuo je podatak da je više od 50 posto naših šuma degradirano, a u nekim nacionalnim parko­vima došlo je do devastacije. Šume su najsigurnije u rukama šumara. Prof. dr. Ante Krpan naglasio je da su naše šume bo­

lesne, posebice jela i hrast, što je poprimilo značajne razmje­re te ne možemo govoriti o go-spodarenju. U prirodnim šumama ne možemo povećati proizvodnju zbog sušenja, nego drvnu masu moramo proizvoditi na dostupnim površinama. Prof. dr. Stanislav Sever iznio je zanimljivu tvrdnju da u šumarstvu postoji određeno razočaranje zbog ne­mogućnosti ostvarenja posta­vljenih ciljeva. Ono je okruženo sa tri »zida«: vladom, okolišem i industrijom, čulo se na nekim inozemnim skupovi­ma. Pojedini diskutanti sma­traju da je šumarska struka premalo zastupljena u javnim medijima te treba načiniti oz­biljan iskorak prema njezinoj promociji. Bilo je riječi i o lov­stvu: ono ima svoj kontinuitet u znanju, obrazovanju i praksi te ga treba nastaviti. Treba ra­diti protiv rasprodaje lovišta.

Obilježen Dan fakulteta

Nakon okruglog stola i završne riječi dr. Jose Gračana, sudio­nici savjetovanja bili su nazočni polaganju temeljnog kamena za novu zgradu Šumarskog fa­kulteta (šumarski odsjek), te obilježili Dan znanstvenoškol-ske ustanove. Svečanosti su bili nazočni ministar poljoprivrede i šumarstva Matej Janković, doministar znanosti i tehnolo­gije Nikola Ružinski, rektor Zagrebačkog sveučilišta Mari­jan Šunjić i ostali ugledni gosti. Temeljni kamen postavio je umirovljeni profesor Šumar­skog fakulteta dr. Roko Benić, a posvetio ga je pater Jelinek. Doministar Ružinski istaknuo je u prigodnoj riječi da je to prvi temeljni kamen i početak sustavne izgradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Tekst: I.TOMIĆ Snimci: Z.LONČARIĆ i I.TOMIĆ

8. studenoga 1996.

U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU sadrže odredbe o čuvanju i zaštiti šuma od pustošenja i uništavanja. U statutima je općenito isticana zaštita okoliša, a posebice šuma, gradskih pro­stora i mora.

U Dalmaciji se 1464. godine utemeljuje šumarska služba pod nazivom Magistrat providure za drvo^ i šume, u kojemu se osniva rezervat za hrastovinu, zabran­juje se krčenje šuma i držanje koza. U Istri se već 1532. godine osniva šumarska inspekcija te 1584. katastar šuma, prvi pozna­ti u svijetu.

Propis kojim se ureduje isko­rištavanje i zaštita šuma u Sla­voniji i Baranji, izdan je 1514. pod nazivom Tripartitum opus iurius consuetudinarii inclyti reg-ni Hungariae. Slavonski urbar (1756.) i Hrvatski urbar Marije Terezije (1775.-1780.) rješavaju odnose vlastelina i kmetova gle­de šuma i drva. Šumski red Mari­je Terezije (1769.) značajan je za­kon tiskan na hrvatskome jeziku i, zapravo, prvi udžbenik o go­spodarenju šumama. Iste se go-

Sve je više mladih hrvatskih šumarskih stručnjaka koji ambi­ciozno rade na organiziranju šumarstva, obrazovnih instituci­ja i šumarske politike koja bitre-bala biti zaštićena i neovisna od utjecaja šumarskih stručnjaka iz drugih zemalja. Ante Tomić 1843. piše prvu stručnu raspravu na hrvatskome jeziku, što ima takvo nacionalno i kulturno značenje da prelazi okvire hrvatskoga šumarstva.

Rezultat takve djelatnosti os­nivanje je već spomenutog Hrvatsko-slavonskoga gospo­darskog društva 1841. iz kojeg se 1846. izdvojilo i osamostalilo Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Znatna je aktivnost toga društva usmjerena na otva­ranje šumarskog učilišta u nas, kako bi i domaći ljudi stekli šumarsko obrazovanje te se na taj način smanjio priljev stranih stručnjaka u hrvatsko šumarst­vo. Zelja im je ispunjena osni­vanjem Gospodarsko-šumars-kog učilišta u Križevcima 1860., prve šumarske visokoškolske ustanove u ovom dijelu Europe.

izlazi do današnjeg dana i čiju 120-godišnjicu tiskanja danas obilježavamo, istodobno s obljetnicom Hrvatskoga šumarskog društva.

U Senju se 1878. osniva Nad-zorništvo za pošumljavanje pri­morskog krasa, koje je do svog ukinuća (1945.) imalo značajnu ulogu u ozelenjavanju krša, zaštiti okoliša i razvoju stručne i znanstvene misli u hrvatskom šumarstvu.

Značajnu aktivnost Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo po­kazuje pri osnivanju Šumarske akademije na Sveučilištu u Za­grebu, četvrte visokoškolske ustanove na Sveučilištu u Zagre­bu, koja je počela s radom 20. listopada 1898. Akademija je ra­dila u Šumarskom domu, koji je sagrađen za samo dvije godine, uz pomoć šumarske struke i gra­da Zagreba, koji je dao besplat­no zemljište.

Otvaranjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevci­ma, posebice prelaskom šumars­ke nastave na sveučilišnu u

Povjesnicu Hrvatskog šumarskog društva predočio je nazočnima njegov predsjednik, prof. dr. Slavko Matić

150. OBLJETNICA H

rvatsko šumarsko

društvo, udruženje hrvatskih šumara, ove go­

dine slavi 150 godina postojanja i rada. Društvo je poniklo u ok­viru Hrvatsko-slavonskoga go­spodarskoga društva koje je os­novano 1841. godine, prije svega na poticaj, osim ostalih, i 11 šumarskih stručnjaka onoga vre­mena kao drugo šumarsko stru­kovno društvo u Europi, odmah iza sličnoga društva osnovanoga 1839. godine u Baden-VVurttem-bergu.

Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva osamostaljuje se i osniva 1846. godine. Na osnivačkoj sjednici 26. prosinca 1846. godi­ne, u Prečecu, 17 nazočnih šumarskih stručnjaka dalo je te­

melje Hrvatskome šumarskom društvu, koje tijekom svoga 150-godišnjeg postojanja i rada značajno utječe na razvoj i pro­micanje hrvatske šumarske stru­ke, školstva i znanosti.

Vrijeme od 150 godina samo je isječak iz bogate šumarske povjesnice koja traje sve vrijeme življenja hrvatskoga naroda na ovim prostorima. Sume i skrb o njima bile su uvijek dio organizi­ranoga društva u svim razdoblji­ma hrvatske prošlosti. Svoju punu potvrdu šume doživljavaju osnivanjem pravne države, negdje prije dva stoljeća, kada nastaje i šumarska znanost i šumarstvo kao samostalna i priz­nata struka u Europi.

Statuti svih južnohrvatskih gradova, tijekom 13. stoljeća,

Šumarska sekcija Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva osamo­staljuje se i osniva 1846. godine, međutim vrijeme od 150 godina samo je isječak iz bogate šumarske povjesnice koja traje sve vrijeme življenja

hrvatskog naroda na ovim našim prostorima dine u Hrvatskoj osnivaju šuma­rije u Krasnu, Oštaiijama i Petro­voj gori, a svrstavaju se medu prve šumarije osnovane u Euro­pi.

Organizacija šumarske službe određuje se s Naputkom iz 1839: u četiri se generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukov­nijama šumari. U tom vremenu javljaju se naši najpoznatiji šumarski stručnjaci, koji su šumarsku školu završili u Mari-abrunnu, u Austriji, a to su /. Ettinger, A. Tomić, F. Šporer, J. Kollar, M. Vrabnić, D. Kos i drugi.

To su samo neke djelatnosti šumarskih intelektualaca okupljenih u Hrvatsko-slavon-skom šumarskom društvu, koje su prethodile osnivanju moder­nog Sveučilišta u Zagrebu 1874. Intelektualni, stručni i rodoljub­ni zanos hrvatskih šumarskih stručnjaka, školovanih u ino­zemstvu, dao je svoj doprinos općoj klimi koja je prethodila ot­varanju Sveučilišta u Zagrebu.

Šumarska struka i dalje napre­duje. Društvo počinje izdavati znanstveno-stručno glasilo »Šumarski list«, koji neprekidno

Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskog šumarskog društva već gotovo dva stoljeća radi na uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavanju šuma

Šumarskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, hrvatsko šumarstvo postaje ravnopravan sudionik s ostalim dijelovima Europe u razvoju znanstvene i stručne šumarske misli te šumarske po­litike.

Znakovita je činjenica kako su mnogi naši stručnjaci toga vre­mena stekli šumarsko, stručno i znanstveno obrazovanje u eu­ropskim zemljama. Na taj su način upoznali dobre i loše stra­ne šumarstva i šumarske politike drugih zemalja. Radeći u Hrvatskoj, u našim strukturno vrednijim i raznolikijim šuma­ma, mogli su na vrijeme uočiti prednosti naših šuma glede vrsta drveća i očuvanosti u odnosu na europske. Zbog toga su i određivali odgovarajući način gospodarenja izbjegavajući uka­lupljeni pristup te poštujući pri­rodnost i sačuvanu prirodnu strukturu šuma. Sve je to utjeca­lo na stvaranje danas priznate zagrebačke škole uzgajanja šuma, kojoj je u to vrijeme začet­nik bio prof. dr. Andrija Petračić i koja se razvija do današnjeg dana.

Gospodarenje prirodnim šumama, očuvanje prirodne strukture i raznolikosti, prirod­no pomlađivanje, kao značajna mjera obnove, održavanja sta­bilnosti i kvalitetnih gospodars­kih i općekorisnih funkcija šuma, uloga šuma i šumarstva u zaštiti okoliša - osnovna su obil­ježja zagrebačke škole uzgajanja šuma.

Već 31. kolovoza 1919. potpi­san je Ukaz o osnivanju Gospo-

8. studenoga 1996.

SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE

darsko-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na taj se način spaja Šumarska akademija i Gospodarsko učilište, koje je do tada bilo u Križevcima. Šumarski odsjek ostaje i dalje u zgradi Šumarske akademije, čiji je vlasnik Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo. Prvi izabrani dekan Gospodarsko-šumarskog fakulteta, ugledni je šumarski stručnjak prof. dr. Andrija Pe-tračić.

Šumarstvo se u Hrvatskoj i dalje razvija svojim već zacrta­nim putem, surađujući i djelatno se uspoređujući sa šumarstvom u Europi. Bez obzira na to što je Hrvatska bila protiv svoje volje u sastavu Jugoslavije, te što su često nestručne i za hrvatsko šumarstvo nepovoljne naredbe stizale iz Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, vitalnost šumarske struke i stabilnost hrvatskih šuma bile su odlučujuće za trajnu kakvoću naših šuma.

Unatoč tome što su svi jugos­lavenski i ostali režimi bili pro-

27 posto, bukva 35 posto te osta­le tvrde i meke listače s 22 posto.

Čak je 95 posto šuma prirodne strukture, a samo je 5 posto um­jetno podignutih šuma ili šums­kih kultura. Prema tom vrlo značajnom obilježju, šume u Hrvatskoj na prvome su mjestu u Europi. Upravo prirodnost naših šuma osigurava raznoli­kost, potrajnost i značajne općekorisne i gospodarske funk­cije, stabilnost, te mogućnost nji­hovog prirodnog pomlađivanja.

Šumarska struka i znanost okupljena oko Hrvatskoga šumarskog društva već gotovo dva stoljeća radi na uzgajanju, uređivanju, zaštiti i iskorištavan­ju šuma. Nastoji se i uspijeva ob­likovati šume na takav prirodni način, kako bi u prvom redu bile u službi čovjeka glede ekoloških, društvenih ili općekorisnih i go­spodarskih funkcija. Sve se obavlja na znanstvenoj osnovi, vodeći računa o opstanku i vječnosti šuma bez kojih bi život na ovom planetu bio nemoguć.

Sve navedeno - kvalitetne pri-

- Izdavačka djelatnost pred­stavljena prije svega 120-godišnjim, neprekinutim izlaženjem znanstvenog, stručnog i društveng glasila »Šumarski list«, tiskanjem knji­ga, priručnika, tablica i ostalih tiskovnih materijala neophod­nih za funkcioniranje šumarske struke.

- Obrazovna šumarska djelat­nost koja počinje s davnim i ne­ostvarenim prijedlogom F. Špo-rera iz 1843. o osnivanju šumars­ke škole. Poznato je zalaganje članova Društva prilikom osni­vanja Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima 1860., kao iv zalaganje prilikom osnivanja Šumarske akademije na Sveučilištu u Zagebu 1898. te značajnim radom pojedinih čla­nova, a posebice prof. dr. Andri­je Petračića na poništavanju od­luke beogradskog režima o uki­nuću Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Zagrebu 1927.

- Znanstvena aktivnost pred­stavljena radom na okupljanju šumarskih znanstvenika i or-

Kamenu ploču na betonsko postolje imao je čast postaviti umirovljeni prof. dr. Roko Benić, uz asistenciju prof. dr.

Slavka Matica y teljstvom predsjednika Republi­ke Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Izričemo mu veliku zahvalnost i štovanje što je kao znanstvenik i mudar državnik uočio značajnu i bogatu povijest šumarske struke, što uvažava

ko izložit će rezultate svojih pe­togodišnjih istraživanja, koje je financiralo J.P. »Hrvatske šume« kao 87 znanstvenih rado­va. Radovi obuhvaćaju proble­matiku unapređenja proiz­vodnje biomase šumskih ekosu-

HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA tuhrvatski, i što su šume u Hrvatskoj bile stalno na udaru zbog neplanskih eksploata-cijskih sječa, ipak su ostale ne samo najkvalitetnije i najprirod­nije u bivšoj Jugoslaviji nego i u Europi. Razvijena šumarska struka i znanost te šumarski duh, koji je iz davnina svojstven hrvatskim šumarima, bio je i bit će odlučan u razvoju i opstanku naših šuma. Hrvatsko je šumarstvo uz punu podršku stručnjaka, članova Hrvatskoga šumarskog društva uspjelo odbi­ti sve napade profitera različitih boja i podrijetla u odnosu na šumu kao općekorisno dobro.

Nastankom samostalne i neo­visne države Hrvatske te Zako­nom o šumama iz 1990. našem je šumarstvu omogućeno da kroči novim, još kvalitetnijim putem, zahvaljujući jedinstvu šumarske struke i znanosti.

Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Javno poduzeće »Hrvatske šume«, Hrvatsko šumarsko društvo, Akademija šumarskih znanosti, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, okupljeni oko hrvatskih šuma i zajedničkih misli u svrhu boljit­ka jedine im Domovine, čine snažnu grupaciju, u čijem se sre­dištu nalazi šuma kao dobro od općehrvatskog interesa.

Danas šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj zauzimaju 43,5 posto površine, ili 2.457.648 ha, od čega je 79 posto državnih, a 21 posto su šume privatnih i ostalih vlasnika. Drvna zaliha iz­nosi gotovo 300 milijuna pro­stornih metara, godišnje prira­ste 8,8 milijuna m3, a zbog uz­gojnih razloga može se sjeći 5,5 milijuna m3.

U Hrvatskoj ima 16 posto četinjača, a najznačajnije mjesto medu listačima zauzima hrast s

rodne šume, razvijene znanstve­ne i stručne spoznaje o šumama, današnja znanost, visokoškolska i srednja šumarska nastava u Hrvatskoj, usuglašena šumarska politika - podkrepljuju spoznaju

ganiziranju znanstvenih simpo­zija i savjetovanja o aktualnim problemima šumarstva i zaštite okoliša. Osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996. godi­ne, na temelju zaključaka

njezinu sadašnjost i vjeruje u njezinu budućnost.

Ponosni smo i na popratne manifestacije ove proslave, a po­sebice na osam knjiga koje su za ovu prigodu tiskane, a koje

Tijekom dva dana na Šumarskom fakultetu izloženo je 89 referata znanstvenika naših šumarskih znanstvenih ustanova posljednjih pet godina znanstvenih istraživanja

da se danas hrvatsko šumarstvo i njegova znanost nalaze medu vodećima u Europi.

Hrvatsko šumarsko društvo svoju aktivnost prije svega usmjerava na unapređenje hrvatskoga šumarstva.

Tijekom svog postojanja i rada Društvo je svoju aktivnost usmjeravalo u nekoliko značajnih smjerova:

- Održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložaba, iz­rada projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja šumarstva i lovstva. Obavljanje stručnih i zakonodavnih šumarskih aktiv­nosti glede afirmiranja šumars­ke struke u svim povijesnim i po­litičkim razdobljima kroz koje je Hrvatska prolazila.

Skupštine Hrvatskoga šumars­kog društva, održane u Križevci­ma 1994. v - Rad na gradnji i održavanju Šumarskog doma u kojem je 20. listopada 1898. započela s ra­dom Šumarska akademija, na­stavio s radom Šumarski fakul­tet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti Društva, a tu je smještena i Akademija šumars­kih znanosti i direkcija J.P. »Hrvatske šume«.

Hrvatski su šumari, njihovi prijatelji i svi ljubitelji prirode i zdravog i stabilnog okoliša, po­nosni na proteklih 150 godina života i aktivnosti Društva, čime se može pohvaliti rijetko koja zemlja u Europi.

Ponosni smo što ovaj jubilej slavimo pod visokim pokrovi-

ćemo predstaviti prilikom otva­ranja likovne i lovačke izložbe u Etnografskom muzeju.

Tom prilikom predstavit ćemo knjigu »Hrvatsko šumarsko društvo 1846. -1996.«, monogra­fiju »Hrast lužnjak u Hrvatskoj«, dvije znanstvene knjige »Una­pređenje proizvodnje biomase šumskih ekosustava« i »Zaštita šuma i pridobivanje drva«, mo­nografiju »Šume Pokupskog ba­zena«, »Bibliografiju« Šumars­kog instituta Jastrebarsko, »Zbornik radova« o uporabi drva i monografiju fotografija »Slavonski hrastici«.

U iduća dva dana na Šumars­kom fakultetu u Zagrebu 89 znanstvenika Šumarskog fakul­teta, Šumarskog odsjeka i Šumarskog instituta Jastrebars-

stava, zaštite šuma i pridobivan­ja drva. Istodobno će 20 znanst­venika Drvno-tehnološkog ods­jeka Šumarskog fakulteta iznije­ti 13 refereta koji obraduju pro­blematiku uporabe drva.

Posebice smo radosni i ponosni što ćemo na kraju znanstvenog simpozija u petak, 11. listopada 1996., u 13 sati. u sklopu proslave 150. godina Hrvatskoga šumars­kog društva i dana Šumarskog fa­kulteta Sveučilišta u Zagrebu, položiti temeljni kamen za novu zgradu Šumarskoga odsjeka -Šumarskog fakulteta.

Težak je i složen zadatak pri­kazati 150-godišnji rad jednog društva koje se razvijalo isto­dobno s gospodarskim, kultur­nim, znanstvenim i nacionalnim razvojem hrvatske nam domovi­ne. Društvo je nastalo prije 150 godina, u vrijeme kad je hrvatski narod, a posebice njegove inte­lektualne snage, visoko podigao zastavu slobode i nacionalne sa­mosvojnosti.

Nakon 150 godina, vrenjena koje je potrebno da hrastova šuma sazrije i ispolji sve svoje kvalitete, danas slavimo ovaj ju­bilej u slobodnoj domovini. Cilj, koji su sebi postavili i za njega dali život mnogi znani i neznani sinovi naše Domovine, a medu njima i veliki broj šumarskih stručnjaka, postignut je. Hrvats­ka je danas prije svega hrvatska, slobodna, stabilna, vječna i snažna kao hrastova šuma i hrast opjevan u našoj himni, znak hrvatskog šumarstva i hrvatske opstojnosti.

Uvjereni smo kako će Hrvats­ko šumarsko društvo i dalje radi­ti na dobrobit hrvatskog šumarstva i najdraže nam domo­vine Hrvatske.

Prof. dr. se. Slavko Matić

8. studenoga 1996.

U HRVATSKOM NARODNOM KAZALIŠTU U ZAGREBU SVEČANO OBILJEŽENE ZNAČAJNE ŠUMARSKE OBLJETNICE

120 GODINA "ŠUMARSKOG LISTA" Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi« čiji prvi broj izlazi 1847. godine, međutim već 1852. izlazi posljednji broj zbog pritiska Bachova apsolutizma, a svoje uskrsnuće doživljava 1. siječnja 1877. godine kao »Šumarski list«, koji, eto, neprekidno

izlazi već 120 godina »Šumarski list«, danas stodvadesetogo-dišnjak, glasilo Hrvatskoga šumarskoga društva, neprijeporno je najstariji šumars­ki, časopis ovog dijela Europe. Prvi broj »Šumarskog lista« izišao je 1. siječnja 1877. godine, uređen prema tada već pokojnome V. Koroškenjiju, prvome tajniku obnovlje­noga Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva. Tada su, naime, sazrele političke prilike da se obnovi prije trideset godina osnovano Društvo.

vlastitog školstva i vlastite pisane šumarske riječi.

Zamišljeno, dogovoreno i učinjeno. Go­dine 1846. osniva se vlastita šumarska udruga, 1860. godine osniva se Gospodars-ko-šumarsko učilište u Križevcima, 1877. godine izlazi prvi broj »Šumarskoga lista«, a dvadeset godina kasnije Hrvatska dobiva vlastiti Šumarski fakultet, Šumarsku aka­demiju u Zagrebu, prislonjenu uz Mudros-lovni fakultet Hrvatskoga sveučilišta.

U novoj neovisnoj hrvatskoj državi »Šumarski list« dobiva novo ruho, tiska se suvremenom grafičkom tehnologijom, a znanstveni članci podložni su

međunarodnoj recenziji, i većina gostiju iz inozemstva pojavljuju se u njemu i kao autori i redovito ga prima/u

Revolucionarni dani 1848. i poznati Ba-ehov apsolutizam, koji je slijedio poslije njih, loše su prilike za rad Hrvatsko-sla-vonskoga šumarskog društva koje je posljedak domoljubnih kretanja u Hrvats­koj ili ilirskoga preporoda, ali i sve većeg broja hrvatskog šumarskog kadra školova­nog u Slovačkoj, Češkoj, Mađarskoj i Aus­triji.

Konjunktura slavonske hrastovine na svjetskome tržištu i pretakanje novca iz hrvatskih nizinskih šuma u ondašnje me­tropole razbudio je hrvatsku šumarsku in­teligenciju te je usmjerio na razmišljanja u smislu osnivanja vlastite šumarske udruge,

Prva hrvatska šumarska pisana riječ je godišnjak »Trudovi«, čiji prvi broj izlazi 1847. godine. Puno ime godišnjaka je »Tru­dovi godišnjaka šumarskoga za Hervatsku i Slavoniju«. Drugi broj »Trudova« izlazi 1851., a treći i posljednji 1852. godine.

»Trudovi« se, prema Piškoriću, ubrajaju medu najstarije šumarske listove u Europi. Na njemačkome jezičnom području prvenstvo pripada listu »Diana-Gesels-cheftsschrift fur Enveiterung und Berich-tigung der Natur-, Forst-und Jagdkunde«, odnosno - Diana - društveni list za proširenje i ispravljanje znanja o prirodi,

šumi i lovu. Prvo godište izišlo je T97, a posljednje, treće 1805. godine.

Drugi šumarski časopis pojavljuje se u Pragu 1824. godine pod nazivom »Der auf-merkame Forstmann«, odnosno hrvatski »Pozorni šumar«. Časopis izlazi do 1831. godine.

U tijeku ovoga časopisa izlaze 1825. go­dine »Opće šumarsko-lovačke novine« -»Algemeine Forst-und Jagdzeitung«, koje se i danas tiskaju u Frankfurtu na Majni. Iste godine započinje se u Hannoveru tis­kati »Forstarchiv, Zeitschirft fiir vvissen-schaftlichen und technischen Fortschritt in der Forstwirtschaft«, odnosno »Šumarski arhiv, časopis za znanstveni i tehnički nap­redak šumskog gospodarstva«, koji se održao do danas.

»Trudovi« su prvi hrvatski šumarski stručni godišnjak koji prestaje izlaziti pod pritiskom Bachova apsolutizma, a svoje us­krsnuće doživljava 1. siječnja 1877. kao »Šumarski list«.

Od 1877. godine do danas »Šumarski list« neprekidno izlazi. Tiskan je na više od 61.000 stranica, i u njemu su zapisi iz pera više od 1.200 autora. Na svojemu početku »Šumarski list« zamišljen je kao glasilo Hrvatsko-slavonskoga šumarskoga društva, s ciljem izvješćivanja o staleškim društvenim, stučnim i znanstvenim zbivan­jima u udruzi te u nas, ali i u inozemstvu. Prvobitna zamisao o ustroju glasila zadržana je i danas, ali uz proširenje stručne i znanstvene komponente njegova sadržaja. Briga o staleškim pitanjima tije­kom komunističkog razdoblja u potpuno­sti je izostala.

»Šumarski list« je u proteklih 120 godi­na imao golem utjecaj na razvoj hrvatske šumarske struke. Urednici su pretežito sveučilišni profesori, a prije osnutka Šumarske akademije u Zagrebu, to su na­jistaknutiji šumarski stručnjaci - Mijo Vrbanić, Vatroslav Rački, Vilim Dojković i Josip Kozarac.

Časopis je usmjeravao i vjerno pratio zbivanja u struci i Društvu, a posebice je izvješćivao o teškoćama koje su pratile hrvatske šume i šumarsku struku. U prošlome stoljeću to je problem obnove posječenih lužnjakovih prirodnih šuma, u velikom broju slučajeva nizinskih prašuma.

Slijedom zabilježenoga u »Šumarskome listu«, ali mnogo bolje prema današnjem

Prof. dr. Branimir Prpić, urednik »Šumarskog lista«

sastavu hrvatskih šuma, vidimo kako su stručna promišljanja i napisi u stručnome glasilu bili dobri i kako se struka njih pridržavala, a što se vidi i iz sastava našega šumarskog fonda. Kao najznačajnije navo­dimo kako šume u Hrvatskoj imaju priro­dan sastav, njima se, nadalje, gospodari prema postulatu potrajnosti, a odlikuju se velikom raznolikošću flore i faune.

Velik broj šumarskih pisaca iz prošloga stoljeća bavio se obnovom i budućim sasta­vom hrastovih nizinskih šuma. Pri tome se posebice ističu hrvatski književnik i šumar Josip Kozarac te profesor uzgajanja šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu dr. Andri­ja Petračić. Tako Kozarac u svojemu član­ku u »Šumarskome listu« 1897. pod naslo­vom »O uzgoju posavskih hrastovih sasto-jina u prvim periodima obhodnje« (str. 1-15), piše u završnoj rečenici: »Iz svega sli­jedi, da ćemo mi sa hrastovom šumom mo­rati uprav onako gospodariti, kakovu smo ju prvo 50-60 godina gotovu od prirode pomislili: bit će naime čistih hrastića, biti će ih pomiešanih u ovakvoj i onakvoj smje­si, kako to bude stojbina i priroda, a ne mi nalagali«. Iz citata vidimo kako je J. Koza­rac znao čitati prirodu i kako je pristupio rješenju problema na ekosustavnoj osnovi.

Još u 19. stoljeću bilježi »Šumarski list« pojavu propadanja stabala hrasta lužnjaka. Ta pojava doživljava dvadesetih godina ovog sotljeća kulminaciju i praktički ne silazi sa stranica časopisa za cijelo vrijeme njegova izlaženja. Sušenju hrasta priključuje se sušenje nizinskoga brijesta velikih razmjera, a osamdesetih godina ovog stoljeća sve se više pojavljuju napisi o propadanju manje ili više svih vrsta drveća u hrvatskim šumama.

Na stranicama »Šumarskoga lista« pra­te se promjene šumarskoga zakono­davstva, pojava propadanja šuma prouz­ročene onečišćenjem zraka i vode, kao i prodor novih disciplina u šumarsku struku (šumarska fitocenologija, šumarska gene­tika, ekologija šuma, daljinska istraživanja, kibernetika i dr.).

Na mnogo stranica »Šumarskoga lista« piše se o problematici primorskoga krša i njegova pošumljavanja, a do pojave časo­pisa »Drvna industrija« 1950. godine, »Šumarski list« objavljuje napise iz po­dručja prerade drva.

U novoj, neovisnoj Hrvatskoj »Šumars­ki list« dobiva novo ruho. Tiska se suvre­menom grafičkom tehnologijom, što omo­gućuje grafičke i slikovne priloge visoke kakvoće. Znanstveni članci podložni su međunarodnoj recenziji, a znanstveni ra­dovi iz »Šumarskoga lista« citiraju se u međunarodnim referentnim časopisima.

Od početka Domovinskog rata 1991. godine, do pobjedničkoga »Bljeska« i »Oluje«, »Šumarski list« pratio je zbivanja na bojišnicama, a uredništvo je pokušavalo saznati o stanju okupiranih šuma u Baran­ji, Psunju, Banovini, Nacionalnom parku »Plitvička jezera«, Kordunu, Lici i Dalma­ciji. Prvi napis o Domovinskom ratu nosi naslov »Hrvatske šume i srpska agresija na Hrvatsku«, a odmah iza njega slijedi napis »Štete u drvnoj industriji uslijed srpske agresije na Republiku Hrvatsku«. Poslije ovih uvodnih članaka slijedi njih više koji pišu o problemu rata i stanja u šumama. Jedan od značajnijih napisa poslije »Olu­je« je »Stanje šumskih ekosustava u Nacio­nalnom parku - Plitvička jezera - poslije srbočetničke okupacije 1991.- 1995«. U idućem razdoblju planira se obilazak Kopačkoga rita i prašume Prašnik i Muškog bunara na Psunju.

Prof. dr. se. B. Prpić

ZNANOST I ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI R A D U HRVATSKOM Š U M A R S T V U

Početak znanstvenoistraživačkog rada u hrvatskom šumarstvu pada u daleku 1862. godinu osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, a organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti počinje 1898. godine osnivanjem Šumarske akademije u Zagrebu

Znanost i znanstvenoistraživački rad u hrvatskom šumarstvu imaju dugu i blistavu povijest. Rezultati znanstve­

noistraživačkog rada dali su značajan do­prinos razvoju ne samo hrvatskog šumarst­va nego i naše domovine u cjelini.

Počeci organiziranog znanstvenoist­raživačkog rada u Europi javljaju se kra­jem 18. i početkom 19. stoljeća (prije više od 200 godina), dok početak znanstve­noistraživačkog rada u našem šumarstvu pada u daleku 1862. godinu, tj. nakon os­nivanja Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima. Organiziraniji i brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstve­noistraživačkog rada započinje osnivan­jem Šumarske akademije u Zagrebu 1898. godine.

Prva ustanova za znanstvenoistraživački rad u šumarstvu Hrvatske utemeljena je 1921. godine u sastavu Gospodarsko-šumarskog fakulteta u Zagrebu pod ime­nom Zavod za istraživanja u šumarstvu.

Sredinom 1945. godine utemeljena je prva samostalna znanstvenoistraživačka ustanova pod imenom Institut za praktična šumarska istraživanja, sa sjedištem u Za­grebu, i sa devet istraživačkih stanica. Tije­kom 1947. godine utemeljenje Institut za pošumljavanje i melioraciju krša u Splitu, sa stanicama u Rijeci i Trstenom. Krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina utemeljene su dvije nove znanstvenoist­raživačke ustanove: Zavod za kontrolu šumskog sjemena u Rijeci (1959.) i Zavod za četinjače u Jastrebarskom (1961.).

Sve ove znanstvenoistraživačke ustano­ve u razdoblju od 1945. do 1973. doživlja­vale su značajne ustrojbene i programske promjene. Razdoblje od 1974. do 1993. godine karakteristično je po utemeljenju

stabilnijeg ustrojstva znanstvenih ustanova i programa istraživanja. U to vrijeme dje­luju ove znanstvenoistraživačke ustanove:

- Šumarski institut, Jastrebarsko (nastao spajanjem Insti tuta za šumarska istraživanja, Zagreb; Zavod za kontrolu šumskog sjemena, Rijeka; Instituta za četinjače, Jastrebarsko),

- Zavod za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagre­bu,

- Zavoda za šumarstvo pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, Split,

- Centar za znanstveni rad, Vinkovci i Arboretum Trsteno u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb,

- Znanstvena jedinica, Bilje u sastavu »Hrvatskih šuma«, Uprava šuma, Osijek (prestala su radom).

Na temelju Zakona o znanstvenoist­raživačkoj djelatnosti (NN 96/93 i 59/96) i Zakona o visokim učilištima (NN 96/93 i 59/96) došlo je do promjena u ustroju znanstvenoistraživačkog rada, tako da su neki od samostalnih instituta proglašeni javnim institutuma u vlasništvu Republike Hrvatske, što se odnosi i na Šumarski insti­tut u Jastrebarskom.

Iz navedenog se vidi da je u razvoju znanosti i znanstvenoistraživačkog rada bilo čestih promjena kako u nazivu ustano­va, tako i načinu financiranja i programa istraživanja. Međutim, temeljni cilj ostao je isti: razvoj hrvatske šumarske znanosti i produbljivanje znanstvenih spoznaja iz po­dručja temeljnih istraživanja u svim polji­ma i granama šumarstva, kao i čvrsta po­vezanost sa šumarskom praksom - Javnim poduzećem »Hrvatske šume«, p.o. Za­greb, u provođenju primijenjenih i

Dr. se. Joso Gračan

razvojnih istraživanja radi unapređenja obnove, zaštite i gospodarenja našim šumama.

Glavni izvori financiranja znanosti i znanstvenoistraživačkog rada u nas su: JP »Hrvatske šume«, p.o. Zagreb, Ministarst­vo znanosti i tehnologije, Zagreb i manjim dijelom vlastiti prihodi (proizvodnja i pro­daja šumskog sjemena, šumskog sadnog i hortikulturnog materijala).

Hrvatsko šumarstvo (»Hrvatske šume«, Zagreb) već punih 35 godina organizirano financira programe znanstvenoist­raživačkog rada, koji su zajednički za

Šumarski institut, Jastrebarsko, Šumarski fakultet, Zagreb (Zavod za istraživanja u šumarstvu) i Zavod za šumarstvo u sastavu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split). Na ovome mjestu treba ista­knuti činjenicu kako su u razdoblju od 1991. do 1995. »Hrvatske šume« za nabavu nove opreme u okviru programa znanstve­noistraživačkog rata izdvojile iznos od pri­bližno 5.500.000 kn (1.500.000 DEM). Fi­nanciranjem znanosti i znanstvenoist­raživačkog rada, kao i potporom za nabavu opreme i financiranje rezultata istraživan­ja (tiskovina) Hrvatsko šumarstvo dalo je ne mjerljiv doprinos razvoju znanosti i znanstvenoistraživačkog rada.

Ministarstvo znanosti i tehnologije Re­publike Hrvatske, kao i njegovi prethodni­ci, svojim financijskim potporama (progra­mi istraživanja, nabava opreme, usavršavanje u zemlji i inozemstvu, stipen­dije za mlade istraživače - novake, znanst-venostručni časopisi, međunarodna su­radnja, zakonska regulativa) omogućili su brži razvoj hrvatske šumarske znanosti i znanstvenoistraživačkog rada. Takva značajna potpora ne odnosi se samo na financijska sredstva (približno 30 posto godišnjih planova), nego i na ulaganja u znanstvenike i istraživače, te znanstvene novake. Novim Zakonom o znanstvenoist­raživačkoj djelatnosti ustrojeni su dobri te­melji za brži i bolji razvoj hrvatske znanosti i znanstvenoistraživačkog rada.

Rezultati znanstvenoistraživakog rada od prvih početaka pa do obilježavanja 150. obljetnice Hrvatskog šumarskog društva, 120. obljetnice Šumarskog lista, 50. obljet­nice Šumarskog instituta su mnogobrojni i od najveće važnosti za razvoj šumarstva i znanosti Hrvatske. Ti su rezultati utkani i primijenjeni u gospodarenju našim šuma­

ma, a dali su značajan prilog očuvanosti i stabilnosti naših šuma. Nije nepoznato u svijetu kako su hrvatske šume jedne od najbolje očuvanih i gospodarenih šuma u Europi. Ostvarene rezultate u ovom izla­ganju nije moguće detaljno opisati, te vas upućujemo na monografiju »Šume u Hrvatskoj« i fotomonografiju »Šume moje Hrvatske«.

Ipak, neka nam ovom prigodom bude dozvoljeno istaknuti

kako su zajedničkim radom zaposlenika »Hrvatskih šuma«, Ministarstva poljopriv­rede i šumarstva, Hrvatskog šumarskog društva, Šumarskog fakulteta, Šumarskog instituta i drugih srodnih ustanova, uz fi­nancijsku potporu Ministarstvu znanosti i tehnologije, tiskane sljedeće tiskovine:

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO 1846.-1996.

MONOGRAFIJA HRAST LUŽNJAK U HRVATSKOJ

- ZNANSTVENA KNJIGA, I. knjiga - Unapređenje proizvodnje bio­

mase šumskih ekosustava, II. knjiga - Zaštita šuma i pridobivanje

drva - RADOVI, Vol, 31 broj 1-2

„ - BIBLIOGRAFIJA 1986.-1995. Šumarskog instituta, Jastrebarsko

- ZBORNIK RADOVA (Uporaba drva)

- SLAVONSKI HRASTICI U tim su tiskovinama objavljeni gotovo

svi najvažniji rezultati istraživanja Hrvatske šumarske znanosti u posljednjih 5 do 10 godina.

Dr. se. Joso Gračan

8. studenoga 1996.

POMOĆ PRIRODNOJ OBNOVI HRASTOVIH SASTOJINA U SLAVONIJI

U šumskom rasadniku »Gajić« u Zoljanima, nedaleko od Našica, koji je u sastavu

Uprave šuma Našice, održan je za rukovoditelje proizvodnih odjela i stručne suradnike za uzgoj i rasad-ničarsku proizvodnju JP »Hrvatske šume« seminar o sjemenskim plan­tažama hrasta lužnjaka. Seminaru su bili nazočni zamjenik direktora, ing. Damir Moćan, ing. Tomislav Starčević, ing. Stjepan Tomljano-vić, ing. Milan Žgela, ing. Krunos-lav Jelčić (svi iz Direkcije), te dr. Joso Gračan iz jastraberskog Šumarskog instituta. U ime domaćina, pozdravnim riječima obratio se ing. Andrija Ste-fančić. On je istaknuo kako je prob­lem plodonošenja hrasta lužnjaka već duže vrijeme prisutan te dvade­setak godina zaokuplja šumarsku znanost i operativu. Stoga su rađeni pokusi koji su trebali pokazati može li se utjecati na bolje plodonošenje,

bala, odnosno mogućnosti nekon­troliranog oprašivanja sa strane. Već prema podrijetlu sadnog mate­rijala, sjemenske plantaže mogu biti klonske (od vegetativno razmnoženih biljaka) i generativne (nastale iz sjemena). Klonske sje­menske plantaže su u prednosti jer su plemke s plus stabala iz sastojine prenesene u rasadnik, a cijepljena biljka ista je kao stablo u šumi. Na­kon dvije do tri godine počinje cvatnja, što je mnogo ranije od ge­nerativno uzgojenih biljaka. Prem­da su prirodne sastojine najper­spektivnije, ipak se odlučujemo za sjemenske plantaže jer se nerijetko prirodne sastojine ne mogu pomla­diti na prirodan način - napomenuo je tijekom predavanja prof. Vidako-vić i posebice istaknuo kako nije u pitanju samo količina žira. Naime, jedan od bitnih razloga je taj što u genetskom pogledu jamačno proiz- Sjemenska plantaža je nasad za proizvodnju, u genetskom pogledu, vrlo kvalitetnoga sjemena, a već nakon

dvije-tri godine donosi plod, ističe akademik Vidaković

BUDUĆNOST U SJEMENSKIM PLANTAŽAMA HRASTA LUŽNJAKA

Podizanje plantaža je stručan posao, koji uz kvalitetan pristup mora dati dobre rezultate - rekao je na seminaru akademik, prof. dr. Mir-

ko Vidaković a 1991. godine podignuta je u ovom rasadniku klonska sjemenska plan­taža.

Prednost klonskim plantažama

Predavanje o sjemenskim plan­tažama ove vrste hrasta održao je akademik, prof. dr. Mirko Vidako­vić, umirovljeni profesor Šumars­kog fakulteta u Zagrebu i jedan od suosnivača plantaže. Naglasio je da je ova ideja realizirana u Našicama, zahvaljujući pojedinim šumarskim stručnjacima (Dundović, Pap, Šte-fančić, Bećarević, Podnar) koji su stalno surađivali. Ovaj uvaženi šumarski stručnjak, koji se u svom znanstvenom radu pretežito bavio genetikom i oplemenjivanjem šumskog drveća, iznio je podatak da su se u svijetu, u zadnjih 30 godina, najviše bavili osnivanjem sličnih na­sada u Finskoj, Njemačkoj i SAD. Primjerice, Nijemci zadovolje i do 100 posto svojih potreba iz sjemens­kih plantaža, a Amerikanci su posti­gli revolucionarne rezultate s četin­jačama.

- Sjemenska plantaža je nasad za proizvodnju, u genetskom pogledu, kvalitetnog sjemena, a mora biti izoliran i zaštićen od istovrsnih sta-

vodimo kvalitetnije sjeme od onog u šumi, ili u sjemenskim sastojina-ma, dobivajući tako kvalitetna sta­bla, stoje budućnost šumarstva. Sje­me sa stabala do 2 m visine lako je skupljati, a zaštita je mnogo jedno­stavnija i intenzivnija. Podizanje plantaža je stručan posao, koji uz kvalitetan pristup mora dati dobre rezultate, istaknuo je prof. Vidako­vić.

Genetska dobit - do 50 posto

U nastavku predavanja nazočni su upoznati s oplemenjivanjem hrasta lužnjaka. Bilo je riječi o izučavanju genetske varijabilnosti, testovima provenijencije, selekciji plus staba­la, a detaljno je obrazložen postu­pak osnivanja klonske sjemenske plantaže. Od cijepljenja plus stabala do osnivanja plantaže potrebno je 15 godina rada, a genetska dobit je do 10 posto. Isti broj godina potre­ban je za testiranje polusrodnika (genetipova), odnosno poboljšanje klonske sjemenske plantaže, što je ukupno 30 godina rada, a genetska dobit do 30 posto. Nakon testiranja potomstva i uspostavljanja druge generacije sjemenske plantaže u sljedećih 15 godina, ili poslije 45 godina ukupnog rada, postiže se

sveukupna dobit 40-50 posto, što u odnosu na ophodnju hrasta lužnja­ka od 150 godina nije dugo razdoblje. Posebice je naglašeno da plus stabla moraju biti mnogo kva­litetnija od prosjeka sastojine, a nji­hovu selekciju moraju obavljati stručnjaci koji se isključivo time bave.

Cijepljenje pomoću stroja O načinu podizanja lužnjakovih plantaža klonskim putem govorio je ing. Vlatko Podnar, koji se u našičkoj Upravi najviše bavi tim poslom. Tijekom svog izlaganja on je napomenuo da plus stabla moraju

U sjemenskoj plantaži proizvodimo genetski kvalitetnije sjeme od onoga u šumi ili u sjemenskim

sastojinama - ističe akademik Vidaković Ing. Vlatko Podnar nazočnima je prikazao postupak

kalemljenja odabranoga materijala na sadnicu uzgojenu u rasadniku

Ovaj primjerak hrastića visine šezdesetak centimetara krcat je

plodovima - kvalitetnim žirom, star samo šest godina

rađati sjemenom, a zbog cijepljenja sastojina ne smije bliti mlada od 80 godina. Osvrnuo se pritom na selek­cijske faze-kandidiranje, ocjenji­vanje i registraciju. Na području Uprave šuma Našice selekcionirano je 40 plus stabala, a cijepljenje plemki provedeno je pomoću stroja, što je relativno dobra metoda. Pret­hodno su plemke u fazi mirovanja (čuvanje u pijesku u podrumu). Podloge moraju biti kvalitetne, zdrave, srednje debljine, u fazi li­stanja i otvorenih pupova, a najbolje izabrane stavljaju se u plastenik i trapove. Cijepljene biljke čuvaju se u uvjetima određene temperature (najmanje 27 Celzijevih stupnjeva) i vlažnosti. Stavljaju se zatim na po­lice te posipaju stolarskom piljevi-nom i mahovinom kako bi očuvale vlažnost. Uspjeh cijepljenja bio je od 9 do 43 posto, a ove godine tek 14 posto. Nakon što određeno vrije­me cijepovi budu u plasteniku (vlažnost oko 70 posto) i ozelene, u svibnju ih iznosimo na otvoreno, zaštićene trskom. Podloga ne smije »kretati« te se stoga mora plijeviti,

Šumski rasadnik »Gajić«, nedaleko od Našica, poprima novi izgled. Mlada plantaža hrasta lužnjaka u

starosti šest-sedam godina odlično napreduje i donosi bogat i

kvalitetan sjemenski materijal

a sadnja se obavlja o rasporedu klo-nova, s razmakom od 6x6m. Prošle godine, rekao je ing. Podnar, započelo se s osnivanjem nove lužnjakove plantaže na površini od 18 ha, trenutačno je podignuto 3,5 ha, a posađene su približno 224 biljke, s razmakom od 8xl0m. Uz klijavost od 80 posto, na 18 ha očekuje se 3,6 milijuna sjemenki i 2,9 milijuna sadnica. U plantaži se obavlja preventivna zaštita insekti­cidima i fungiciđima, cijelo vrijeme vegatacije biljke su zdrave te mogu plodonositi zdravim sjemenom. U proljeće prošle godine prihranjivalo se umjetnim gnojivom, a ove godine stavljen je stajnjak. Da bi biljke do­bile što više svjetla, grane se orezu-ju, odnosno uzimaju sekundarne plemke.

Prvi u Hrvatskoj Nazočnima je u rasadniku zatim po­kazan prvi takav nasad u Hrvatskoj, osnovan prije pet godina, veličine jednog hektara. Istaknuto je pritom da su takve plantaže značajna pomoć zbog, u posljednje vrijeme, slabe prirodne obnove šuma, a tre­bale bi stoga biti osnovica rasad-ničarske proizvodnje. Tijekom dis­kusije naglašeno je da takav način proizvodnje šumskog sjemena ima budućnost, no treba ga u praksi oživotvoriti, a unatoč intenzivnom pošumljavanju u posljednje vrije­me, treba veću pozornost posvetiti prirodnoj obnovi šuma.

Tekst: I.TOMIĆ Snimio: Z.LONČARIĆ

8. studenoga 1996.

POSJET ŠUMARIJI DUBICA UPRAVE ŠUMA SISAK

SADA TREBA POČETI NOVI ŽIVOT Sisak, Komarevo, pa gotovo rav­

nom asfaltnom cestom nižu se Sunja, Živaja, Cerovljani, Du-

bica. Iz Komareva puca pogled dol­je, na industrijsku zonu Siska, što su Siščani za vrijeme rata i te kako osjetili. Od »Bljeska« je prošlo više od godinu dana, no tragovi razaran­ja vidljivi su na svakom koraku. Na

ing. Petar Baltić, u sisačkoj Upravi radilo je približno 950 radnika i sje­klo se prosječno godišnje 300 tisuća prostornih metara. Radna jedinica Transport i Mehanizacija raspola­gala je s 24 kamiona s prikolicom i dizalicama.

»Na početku rata 15 ekipaža' otišlo je na njihovu stranu, devet

Život se polako ponovno vraća u Dubicu. a Šumari­ja, koja je ostala i bez rad­nika i bez opreme, okuplja nove radnike kako bi oba­vila plansku sječu, a transport obavljaju podu­zetnici sada je veća ponuda privatnih podu­zetnika za fazu II negoli za sječu!

Od ove opće slike problema sisačke Uprave ne izdvaja se ni Šumarija Dubica, tek 16 zaposlenih, gospodari s oko 5.100 ha. Šumarija nema nikakve mehanizacije, nesta­la su i ona četiri traktora koja je Šumarija imala prije rata. Na velikoj šumarijskoj zgradi u središtu sela još su vidljivi tragovi gelera doletje-lih iz stotinjak metara udaljene Bo­sanske Dubice. Dijeli ih samo Una. Nema nikakvih prijelaza i zbog toga što je most djelomice srušen. A i ostaci dvaju bunkera, nedaleko od Šumarije, dovoljno govore o svježim tragovima prošlosti.

Upravitelj dubičke Šumarije mla­di je šumar Davor Ciprić, dočekuje nas na radilištu iza sela Cerovljani, u predjelu Dvojani.

»U sječini su dvije grupe radnika, jedna iz Šumarije Dubica i jedna na ispomoći iz Siska. Uskoro očekuje-

Norme su prilično velike i nije ih lako izvršiti - govori Ivan Grilec iz sisačke grupe koja radi na ispo­moći u Dubici

Na zgradi Šumarije Dubica tragovi gelera podsjećaju na nedavno rat­no stanje

našao u šumarstvu. Nešto se mora raditi, ovdje nema ništa drugo, a ne ide mi se dalje od kuće. Plaća je takva kakva je, bit će valjda bolja«, kaže Batinović.

Tu su i ing. Nikola Glavinić, Mar­ko Matijević, Frano Debeljak i Ni-kica Mišković.

Matijević: »Nije lako, no bilo je i težih momenata. Glavno je da se radi i da smo se vratili na svoje. Ja sam pet godina proveo u Hrvatskoj vojsci i sad treba početi živjeti novi život...«

Frano Debeljak je u Hrvatsku došao 1991. godine, radio je prije toga u šumarstvu u Bosanskoj Gra­diški. Mišković je, kao i većina njih, novi.

Sisačku grupu vodi ing. Vlado Pezo, poslovođa je Miro Posilović. Ivan Grilec jedan je od najiskusnijih i, kažu, najboljih radnika. Radio je ranije u šumarstvu, otišao pa se vra­tio. Takve su bile okolnosti, kaže.

Kako skrojiti furnir, pitaju se inženjeri Petar Baltić i Davor Ciprić na radilištu kod Cerovljana

pružnom prijelazu u Sunji žice vise s obje strane prijelaza, u nekim seli­ma teško je naći neoštećenu kuću, niču i nove, a popravlja se sve što se može. U Cerovljanima put se odva­ja lijevo, za željezničku postaju Du­bica (samo selo, sada općina Dubica ostaje desno), gdje je i radilište Šumarije. Ovdje se ovih dana sijeku najvrednije sastojine u sisačkoj Upravi.

Pet ratnih godina Uprava šuma Sisak preživljavala je na onom što se radilo u šumarijama Lekenik i Si­sak. Od ostalih osam šumarija, Po-kupsko, Petrinja i Sunja bile su dje­lomice okupirane i u njima se malo radilo, dok su Dubica, Kostajnica, Dvor, Rujevac i Glina bile potpuno u neprijateljskim rukama. Prije rata, iznosi nekoliko podataka stručni savjetnik za iskorištavanje

smo uspjeli spasiti. Ove godine i to je zbog starosti rashodovano, tako da cjelokupan prijevoz obavljaju kupci ili pak neki od transporta Hrvatskih šuma«, kaže ing. Baltić.

Slično je i s mehanizacijom za izvlačenje. Od prijeratnih 45 trakto­ra, od čega sedam LKT, Uprava više nema ni jedan traktor u fazi II! Sve se obavlja privatnom uslugom. U Upravi je danas zaposleno oko 260 radnika, a siječe se približno 100.000 prostornih metara.

Taj plan možda će se nešto povećati, no pitanje kako će se s 45 radno sposobnih sjekača izvršiti. Problem radne snage, koji je u sisačkoj Upravi i prije bio prisutan, sada se iskazuje u još većoj mjeri. I prije su, podsjeća ing. Baltić, unatoč nezaposlenosti, velikim dijelom ovdje radili radnici iz Bosne. Pa i

Važno je da smo se vratili na svoje i da radimo: Marko Matijević, ing. Nikola Glavinić, Frano Debeljak i Nikica Mišković

Prvi veliki posao u Šumariji nakon pet godina: Ivo Jurić, Ivan Juratović i Željko Rukavina

mo i forvvarderc iz Vinkovaca koji bi trebali doći izvlačiti, jer Šumarija Dubica više nema nikakve mehani­zacije«, objašnjava ing. Ciprić. Etat Šumarije ove godine iznosi 10.000 prostornih metara.

U grupi poslovođe Željka Ruka­vine su Ivo Jurić i Ivan Juratović, koje zatičemo na krojenju i preuzi­manju trupaca. Svi su iz okolnih sela, no Jurić, koji sada živi u Živaji, prognanik je iz Bosne. Radio je, kaže, kao zarobljenik na prisilnim radovima u šumi »tamo preko«. Ju­ratović, s 20 godina staža u šumarst­vu, prošao je »sve i sva«. On je iz Predvora, a cesta prema njegovom selu dijeli općine Dubica i Jaseno­vac. Malo dalje je Drago Batinović iz Dubice. I on je jedan iz »ljetne grupe«, kako nazivaju radnike koji su nakon kraće obuke počeli raditi u kolovozu.

»Radio sam prije u poljoprivredi, sada tamo nema kruha pa sam se

»Ovdje nas je sedmero iz Siska na ispomoći. Drugi dan sam u ovoj sječini i čini mi se da su norme pre­visoke. Ne znam kako će to ostali izvršavati«.

Ing. Baltić kaže da oni samo prim­jenjuju takozvane bjelovarske nor­me i da je prosječna norma u ovoj sječini 26 prostornih metara. To je otprilike sedam stabala, dakako za puno radno vrijeme. Grilec misli da norme moraju biti selektivne »jer se čak i u istoj šumariji na svim radi­lištima ne mogu primijeniti iste nor­me«.

Jesenske kiše nisu zaobišle ni Du­bicu. Posljednja, dan ranije, tako je raskvasila teren da bi izvlačenje u ovom trenuku napravilo velike štete na pomlatku. Stoga će, kažu u Šumariji, koji dan pričekati.

Tekst i snimci: M.MRKOBRAD

8. studenoga 1996.

Posljednji kolegij Uprave šuma Zagreb koji je vodio dosadašnji upravitelj, ing. Mato Mihanić

POSLOVANJE U PRVIH DEVET MJESECI UPRAVE ŠUMA ZAGREB

UNATOČ TEŠKOĆAMA, PLANOVI SE ISPUNJAVAJU S obzirom da su iza nas ljetni mje­

seci te iznimno kišni rujan, ostva­renim rezultatima u proizvodnji

u razdoblju siječanj-rujan možemo biti zadovoljni. Čak smo radove na pojedinim uzgojnim zahvatima zbog nedostatka sredstava morali usporiti ili obustaviti - ocijenio je poslovne re­zultate u prethodnom razdoblju u Upravi šuma Zagreb tada još upravi­telj uprave ing. Mato Mihanić. To za­dovoljstvo, prevedeno u nekoliko osnovnih pokazatelja, znači daje plan sječe realiziran s 75 posto, da je u uzgojnim radovima pošumljavanje ostvareno s 24 posto, popunjavanje s 87 posto, njega sa 62, čišćenje sa 63 posto. Podatke je na redovitom Stručnom kolegiju zagrebačke upra­ve, uz dodatna zapažanja, pojasnio šef proizvodnog odjela, ing. Mirko Ba-uerfreund.

- Izvršenje od 75 posto u sječi i izra­di, odnosno 172 tisuće kubika, idealne su tri četvrtine ovogodišnjeg plana, a s obzirom na loše vremenske uvjete, takvo izvršenje još je značajnije - re­kao je on. Transport Kutina plan pri­

jevoza ostvario je s 85 posto, Tran­sport Zagreb u privlačenju ima reali­zaciju od 68, a u prijevozu 54 posto. Kod uzgojnih radova dio njege pre­bačen je u čišćenje, a ono će potrajati do kraja godine. No problem je u tome što su predviđena sredstva za uzgojne radove već potrošena...

Dobra naturalna izvršenja donijela su prihod od prodaje u iznosu od 37 milijuna kuna, čemu treba dodati i prihod od ostalih proizvoda i usluga (Hortikultura, Ribnjačarstvo, Tran­sport Kutina i Zagreb) u iznosu od 12,8 milijuna kuna.

Pomoćnik upravitelja ing. Luka Fi-lipović ističe da je ove godine prema lanjskoj posječeno nešto više premda su u sastavu Uprave dvije šumarije manje (Novska i Jasenovac). No, isto­dobno, sjeklo se manje tehnike, a više ogrjeva. Ing. Filipović posebno upo­zorava na razliku u klasifikaciji sorti-menata što je utjecalo na cijenu.

Po šumarijama stanje je različito, neke odstupaju od dosegnutog prosje­

ka u iskorištavanju, neke u uzgoju. Tako ing. Stjepan Strban iz Novoselca upozorava na svojevrsni začarani krug.

- Kasnimo s ugojnim radovima, a zbog nedostatka sredstava nismo u mogućnosti plaćati radnike po ugovo­ru. Probali smo s invalidima rada, no učinci su bili slabi. Onda smo stalno zaposlene sa sječe prebacili na uzgoj, no zato sada kasnimo sa sječom!

S obzirom na ovogodišnji urod žira, u nekim šumarijama imaju dodatnih teškoća - treba strojevima pripremiti zemlju, odnosno obaviti pravu pripre­mu staništa. Zbog toga je upravitelj Šumarije Dugo Selo ing. Mirko Sertić mišljenja »da se strojevi, ako treba, posude i iz drugih uprava kako bi se posao obavio kvalitetno i na vrijeme.«

U posljednjem kvartalu u zagre­bačkoj upravi planiraju posjeći još 26.000 kubika tenike i 35.000 prm

DATUMI Stručni kolegij zagrebačke uprave posljednji put je u svojstvu upra­

vitelja vodio ing. Mato Mihani£/Nepune dvije godine do odlaska u mirovinu, zahvaljujući kolegama za suradnju »u kojoj je ponekad bilo povišenih tonova, ali se ipak dobro surađivalo«, ing. Mihanić podsjetio na zanimljivu slučajnost - posao direktora ondašnjeg Šumskog gospo­darstva Zagreb preuzeo je 17. listopada 1977. godine, a službeno će dužnost predati istog dana, 17, listopada, 19 godina kasnije.

ogrjeva. Kad se to doda već izvršenom, proizlazi da će prvobitni plan od 227.000 kubika biti nešto povećan (103 pos to) . I s tim povećanim planom ne bi trebalo biti problema, misle u zagrebačkoj upravi, a tamo gdje bi moglo biti, prozvodni i komercijalni odjel napravit će detal­jnu razradu.

Pripreme za donošenje Plana po­slovanja za 1997. godinu, prema riječima šefa plana ing. Đure Delića, teku prema očekivanju i u granicama su zadanih rokova. Možda bi proble­ma moglo biti tek zbog toga što se plan u informatičkom odjelu unosi po no­vom programu. Plan inače zadržava osnovne konture ovogodišnjeg. Pred­viđa se sječa 223.000 kubika (četiri manje nego ove godine), više tehnike, a manje prostornog drveta. I šumsko-uzgojni radovi planirani su na razini ovogodišnjih, s nešto manje pošumlja­vanja i popunjavanja, a više njege i čišćenja. M.Mrkobrad

PREDSTOJI POSTUPAK RJEŠAVANJA STATUSA NESUMARSKIH RADNIH JEDINICA

DRVNA GALANTERIJA IZ VRBOVSKOG PRVA U PRETVORBU

Prije više od dvadeset godina u Vrbovskom je, u sklopu šumarstva, osnovana Zaštitna radionica.

Osnovana je kao pogon drvne galanterije 1973. g. kako bi se zaposlili invalidi rada, a osnovalo ju je tadašnje ŠG Vrbovsko.

»U početku radimo u iznajmljenim prostorijama, radionici AMD-a Vrbovsko.

Reorganizacijom šumarstva 1985. g. osnovan je i OOUR Zaštitna radiona. U međuvremenu gradimo i novu proizvodnu halu s 1.600 m2 natkrivenog pro­stora, te pratećom infrastrukturom, kotlovnicom i ostalim pratećim prostorijama«, ističe rukovoditelj Radne jedinice Petar Matešić, dipl. ing.

»Prvih desetak godina proizvodnja u ovom pogonu je u uzlaznom trendu. Godišnje se proizvodilo i do dva milijuna kutijica čačkalica, 300.000 setova za roštilj i po desetak i više milijuna štapića za slado­led...«

Nazadovanje unatrag nekoliko godina

Sve do 1991. g. Pogon posluje pozitivno s relativno velikom akumulacijom i visokim osobnim dohocima. U pogonu radi u prosjeku 35 djelatnika, od čega dvadesetak invalida.

»Na žalost, izbijanjem rata i agresijom na našu Domovinu gubimo tržište koje smo imali na području bivše države. Pad proizvodnje osjećamo i zbog pada turističkog prometa u našoj zemlji.

Proizvodnja je u novonastalim uvjetima "pala" na četvrtinu prijašnje, a to se osobito odnosi na proiz­vodnju štapića za sladoled i čačkalica.

Danas ovaj ne pogon posluje više kao Zaštitna radionica za zapošljavanje invalida rada. Samim tim

izgubili smo i olakšice koje smo nekad imali, na primjer uvoz repromaterijala i osnovnih sredstava bez carine, nismo plaćali porez na promet proizvoda, a doprinosi iz dohotka bili su manji i do 50 posto. Danas svih tih benificija nemamo. Trenutačno zapošljavamo oko 23 djelatnika, a invalida rada go­tovo i nemamo«, govori gospodin Matešić.

Kako dalje? »Izlaz iz postojeće situacije vidimo na nekoliko

načina. Krajnji cilj nam je opet postići pozitivno poslovanje i uključivanjem u tržišno poslovanje.

No, da bi se sve to moglo, potrebno je izvršiti niz predradnji. Jedna od njih je postojeću proizvodnju prilagoditi zahtjevima tržišta, a istodobno je organi­zirati tako da se što racionalnije iskoriste prostor i raspoloživa tehnologija.

Odabirom prikladnog i akumulativnog novog proizvodnog programa kroz doinvestiranje trebalo bi povećati i opseg proizvodnje... Uz sve navedeno, vjerujemo da ni rezultati ne bi izostali«, govori upra­vitelj.

Porazgovarali smo i o drugim problemima s kojima se susreću zaposleni u ovoj radnoj sredini. Male plaće, pitanje toplog obroka, prijevoz na posao i si.

Nadaju se da će i ti problemi biti kvalitetnije riješeni onog trenutka kada bude riješen status ove radne jedinice. Hoće li i nadalje biti u sklopu podu­zeća »Hrvatske šume« ili će se pretvorbom i ovaj pogon privatizirati, vidjet će se...

Do tada, poželjeli smo im mnogo sreće u daljnjem radu i strpljenja pri rješavanju svakodnevnih proble­ma na radnom mjestu...

V.PLEŠE

ĆIJA JE "HORTIKULTURA" Osim o proizvodnji, na

Stručnom kolegiju zagre­bačke uprave dosta riječi

bilo je i o - pretvorbi. Najkonkret-nije, o radnoj jedinici »Hortikul­tura« koja već godinama djeluje u sastavu zagrebačke uprave. Za­jedno s još nekoliko radnih jedi­nica (Promet, Lovački dom - Del­nice, odmaralište »Quercus« iz Vinkovaca te Kamenolom Karlo­vac), RJ Hortikultura bi u II. gru­pi djelatnosti predviđenih za izd­vajanje iz šumarstva trebala u sa­mostalne vode. U prvoj su grupi, poznato je, Ribnjačarstvo Lipo­vljani, Tvornica ambalaže Lanišće te Galanterija Vrbovsko, dok bi u trećoj grupi, da spome­nemo i to, u pretvorbu trebali transporti i građevinske jedinice po upravama.

U zagrebačkoj upravi misle da neke stvari (glede Hortikulture) nisu dorečene. Ing. Petar Širinić, upravitelj ove radne jedinice: »Mi smo dio zagrebačke uprave, a ne poduzeća Zrinjevac. Već go­dinama održavamo 400 ha zagre­bačkih park-šuma, za njih posto­je gospodarske osnove i to nisu nekakve nešumarske djelatnosti niti se mi kao radna jedinica ba­vimo nešumarskim poslom. Problem zapravo ne postoji, hor­tikultura je izlog šumarstva, mi imamo grad Zagreb u šumi, jer

park-šume su u posjedu "Hrvat­skih šuma". A dogodilo se da su nas u posljednjih 20 godina veliki kombinatori gurali ovamo, ona­mo...«

Stav je Stručnog kolegija da po­sebno ustrojena komisija pisme­no i (ako treba) usmeno izvijesti direktora »Hrvatskih šuma« o ovoj problematici.

Inače, u trećoj grupi djelatnosti koje bi trebale iz šumarstva su radne jedinice transporta i građevinarstva. Na Stručnom ko­legiju »Hrvatskih šuma« raspra­vljalo se o modelu buduće organi­zacije ovih djelatnosti. Prvi prije­dlog bio je da se u okviru HS osnuje jedinstveno poduzeće (d.o.o.), prema drugom prijedlo­gu sve bi se radne jedinice trebale grupirati u dva najjača centra, Bjelovaru i Delnicama, dok bi se prema trećem prijedlogu trebalo osnovati sedam poduzeća od rad­nih jedinica grupirajući ih ovako: 1) Vinkovci, Osijek 2) Našice, Požega, Gradiška, 3) Bjelovar, Koprivnica, 4) Zagreb, Sisak, 5) Karlovac, Ogulin, 6) Delnice, 7) Senj, Gospić.

Prije restrukturiranje ovih je­dinica, posebne radne skupine napraviti će potrebne dokumente i elaborate.

M.M.

8. studenoga 1996.

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR / POSLOVANJE U PRVIH OSAM MJESECI

TEŠKOĆE SE NASTAVLJAJU U bjelovarskoj upravi nekako su pre-

grmjeli ljeto. Mrtva sezona u šumarstvu u situaciji svih investicijskih restrikcija (i

nemogućnosti investiranja) svodi se već nekoli­ko godina na preživljavanje. Zato je i realizaciju plana sječa u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza od 70 posto šef proizvodnog odjela bjelovarske uprave, ing. Mijo Kovačević, nazvao zadovoljavajućom. Još konkretnije, posječeno je i izrađeno 329.000 m3, preostalo je još za sjeći 140.000, »što će se izvršiti«. Kvartalni plan već je ostvaren mjesec dana prije roka, no s obzirom na to da se očekuje rebalans plana i ukupno povećanje plana za približno 30.000 m3, na sa­stanku upravitelja Uprave Bjelovar izraženo je mišljenje da niti s tim dodatnim količinama ne bi trebalo biti problema. Narav­no, stanje po svim šumarija­ma nije isto, zbog, moglo bi se reći, stalnog nedostatka radne snage, a problema ima u Velikom Grdevcu, Li-piku, Virovitici. U ovoj po­sljednjoj šumariji posebice je naglašen problem radni­ka koji se vode kao zaposle­ni, a stvarno su u HV-u.

Zapošljavanje trećih lica u šumarstvu vuče za sobom neke dvojbe. Ne zbog toga što poduzetnike ne treba angažirati, slobodno tržište i konkurencija jesu ono čemu se teži, nego zato što se to zapošljavanje događa u situaciji kada se istodobno broj radnika ne smanjuje. A to znači, konstatirao je ing. Kovačević, da nam posao postaje sve skuplji. Nije to, dakako, samo problem bje­lovarske uprave, slično je i na nekim drugim uprava­ma.

U proteklom osmomje-sečnom razdoblju naglašen je i problem saniranja šteta od snijegoloma i izvala s

početka ove godine u šumarijama Čazma, Ivan-ska, Garešnica i Đulovac. Dosad je doznačeno i izrađeno 30 posto, veći dio ostao je za kraj ove i početak sljedeće godine. No, do kraja ožujka sve mora biti izrađeno »jer inspekcije neće tolerirati bilo kakvo daljnje otezanje«.

U jednostavnoj biološkoj reprodukciji radovi ljetne kampanje su završeni prema planu. Zao­staje se u čišćenju sječina, no do kraja godine to će se nadoknaditi. Pripremni radovi na obnovi šuma ostvareni su sa 71 posto, njega sa 70 posto, čišćenje sa 26. Potrošeno je 74 posto sredstava. U proširenoj biološkoj reprodukciji najveći po­sao obavljen je u sanaciji šuma.

Prateća analiza financijskog poslovanja, pra­vo stanje znat će se nakon trećeg kvartala.

potvrđuje da se »loša situacija s početka ljeta nastavlja«.

Duhovi su se uzburkali i oko novog programa plana sječa. Novi program iz direkcije stigao je u trenutku kada je u bjelovarskom informa­tičkom odjelu velik dio podataka već bio unesen prema starom programu. Nitko nema ništa pro­tiv novoga programa, čulo se na sastanku, no njegova sadašnja primjena zahtijeva kompletni novi dodatni posao. Osim toga, bjelovarska uprava jedina ima izmjeru doznačnih stabala na dva cm, ostali na pet cm, pa i tu treba napraviti konverziju. Može se zato očekivati kako će po­sao kasniti.

M.M.

Sječa i izrada zadovoljavajuće, financijske teškoće se nastavljaju: sa sastanka stručnog kolegija Uprave šuma Bjelovar

U POSJETU ŠUMARIJI ŠIBENIK

NAJVIŠE POZORNOSTI POKLANJA SE POŠUMLJAVANJU

Tijekom Domovinskog rata na području šibenske šumarije vatrena stihija opustošila je pri­bližno 800 ha prostora

Od 30.000 ha površine kojom gospodari Šumarija Šibenik, na obrastao dio od­nosi se 14.500 ha, neobrastao 14.000, a

neplodno je 1.500 ha. Na ovom prostoru Šiben­ske županije, u sastavu Uprave šuma Split, nalazi se stotinjak ha privatnih šuma. Od upra­vitelja Šumarije, ing. Branka Kekclića, doznali smo da gotovo 60.000 ha obrasle površine čine šume hrasta medunca i kulture alepskog bora, a preostali dio su degradacijski stadiji šume crnike: makije, garizi i šikare.

Prije rata u Šumariji Šibenik bilo je 45 zapo­slenika, no postupno se njihov broj smanjivao, zbog umirovljenja te odlaska zaposlenika srpske nacionalnsoti na suprotnu stranu. Tre­nutačno je uposlen 31 zaposlenik a, osim upra­vitelja, stručno osoblje čine dva revirnika i de­set pomoćnika revirnika. S obzirom na površinu Šumarije, nedostaje još 13 djelatnika - ističe ing. Kekelić te napominje daje dio ljudi zaposlen u sklopu turističko-ugostiteljske dje­latnosti, a Šumarija koristi usluge povremenih radnika iz susjedne Bosne i Hercegovine, po­sebice na sanaciji izgorjelih borovih kultura.

Budući da je godišnji etat zanemariv (do 1000 m3 drvne mase), najveća pozornost po­klanja se šumskouzgojnim radovima, posebice pošumljavanju. Ove godine planirano je pošumiti 50 ha, no već sada je izvršeno 63 ha. Sadnice se sade u podrivano tlo (pripremljeno traktorskim podrivačem), a najviše su bile za-

Godišnji plan pošumljavanja je izvršen -ističe upravitelj šibenske šumarije, ing.

Branko Kekelić stupljene sadnice primorskog bora, pinije, čempresa i cedra.

Osim pošumljvanja sadnicama, na opožare-nim površinama obavlja se sjetva sjemena

omaške i u krpama, a u planu je i njega mladih kultura na 30 ha, te čišćenje na približno 20 ha. - Nekada je, kaže upravitelj šibenske šumarije, bilo godišnje i do 80 ha čišćenja mladih kultura, no planovi se iz godine u godinu smanjuju.

Kako je već spomenuto, godišnja sječiva drvna masa od 800 do 1000 m3 je zanemariva, a proda se mjesnom stanovništvu kao drvo na panju. Praksa je da se drvo iz izgorjelih borovih kultura besplatno ustupi Hrvatskoj vojsci i sta­novništvu. U daljem razgovoru s upraviteljem saznali smo da tijekom Domovinskog rata oko 40 posto šumarijske površine nije bilo pod kon­trolom, a za to vrijeme vatrena stihija opu­stošila je približno 800 ha. Najviše je izgorjelo borovih kutlura (584 ha), zatim medunčevih šikara (182 ha) i makija (40 ha).

Zanimljivo je da se u vrijeme rata radilo više na gradnji i održavanju »šumskih« cesta negoli u prijeratnom razdoblju. Riječ je o protupožar­nim putovima (prosjekama) koji imaju ele­mente ceste, a vrlo su značajni prilikom gašenja požara.

Budući da je godišnji plan pošumljavanja izvršen, do kraja godine na području šibenske šumarije ostaju poslovi na čišćenju mladih kul­tura, a u okviru zaštite šuma predviđeno je avioorošavanje protiv borovog četnjaka.

Tekst i snimak: I.Tomić

ŠUME OTOKA RABA

Rano naseljavanje otoka Raba i intenzi­van život ljudi na otoku tijekom d ul jeg vre­mena ostavili su vidljive tragove na rap-skim šumama. Tako već u ranim povije­snim vremenima možemo vidjeti kako je pogrešno gospodarenje dovelo do nestanka šume crnike na predjelima Sorinj i Lopar. Ostaci takvih šuma djelomice su sačuvani na području od 200 ha (predjel Fruga i mali dio Sorinja).

Spomenuti progresivan način gospoda­renja ovim šumama opravdavao se teškim uvjetima života na našim otocima. U novije vrijeme razvoj turizma je na otoku doveo do porasta životnog standarda, te je interes za tradicionalno gospodarenje ovim šuma­ma i dalje lagano u opadanju. Buduće go­spodarenje ovim šumama treba, prije sve­ga, prilagoditi njihovim višenamjenskim funkcijama (turistička, rekreacijska...) Pri tome je potrebno pozornost usmjeriti na njihovu zaštitu, nastojeći spriječiti izazi­vanje požara i štetni utjecaj stoke (ovce i koze).

Osim toga, treba istaknuti kako je prob­lem uzgoja i obnove postojećih autohtonih sastojima kompleksniji. Postoji još'prob­lem podizanja šuma na golom kršu, a koji je još teži zbog štetnih biotskih i abiotskih utjecaja na te mlade sastojine. Velika se pažnja poklanja šumarstvu na otoku Rabu.

Siniša KLARIĆ

PLAN JESENSKOG POŠUMLJAVANJA U

UPRAVI ŠUMA POŽEGA

NAJVIŠE U ČAGLINU I PLETERNICI

U okviru jesenskog pošumljavanja, požeška Uprava šuma planirala je posijati 70 tona žira, pretežito hrasta kitnjaka (60 t), i manji dio hrasta lužnjaka. Najviše po­sla bit će u Šumariji Čaglin (34 t), a naj­manju sjetvu ima pleternička šumarija (5 t). U šumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac« posijat će se približno 16 t kitnjakovog i hižnjakovog žira te sjemena crvenog hrasta i pitomog kestena.

Osim podsijavanja pod zastorom krošanja i sjetve u rasadniku, planira se posaditi 128.000 sadnica kitnjaka, lužnja­ka, smreke i crnog bora. Glavninu sadnica čine kitnjak (77.000) i lužnjak (44.000), a najveće zaduženje ima Šumarija Pleterni-ca, koja mora posaditi gotovo polovicu ukupnog broja sadnica. Osim u Pleternici, sadnja će se obaviti u šumarijama Velika i Kamenska, a nisu planirane kutjevačka, požeška i čaglinska šumarija.

I.T.

8. studenoga 1996.

SLUŽBA ZA EKOLOGIJU I ZAŠTITU

PRAVOVREMENO UOČITI POJAVU ŠTETNIKA

Sredinom listopada počelo je postavljanje ljepljivih prstenova te dva puta tjed­

no uzimanje uzoraka, a do kraja godine potrebno je Dijagno-stičko-prognostičkoj službi Šumarskog instituta dostaviti podatke o praćenju mrazovca, do 31. siječnja sljedeće godine u Šumarski institut dostaviti uzorke grana...

Penjači Šumarije Vrbovec na terenu u praktično pokazali kako uzimati

grane iz krošnje

To su neki od rokova i dogo­vora sa sastanka Službe za eko­logiju Hrvatskih šuma, održanog početkom listopada u Vrbovcu, a na kojemu se u ok­viru priprema za provođenje zaštite šuma u izvanrednom razdoblju teoretski dogovorilo i praktično na terenu pokazalo što i kako treba raditi. Jer, pra­vovremena zaštita šuma, rečeno je, uvjet je da cjeloku­pan trud šumara na uzdizanju šuma i potrajnom gospodaren­ju pokaže rezultate.

Šef Dijagnotičke službe Insti­tuta, ing. Boris Liović, na tere­

nima Šumarije Vrbovec prak­tično je pokazao kako treba ra­diti te upozorio na neke nuspo-jave na koje treba obratiti po­zornost. Ako se najednom cen­timetru opsega ljepljivog prste­na uhvate do dvije ženke mra­zovca, to znači da postoji opa­snost od golobrsta, rekao je on. Prstenove treba čistiti da ženke ne bi prelazile preko nečistoća i dolazile do lista.

Pri uzimanju uzoraka grana, na terenu su to praktično poka­zali penjači Šumarije Vrbovec, treba voditi računa da se grane uzmu iz gornje trećine krošnje i

da ih treba uzimati u onim predjelima u kojima se očekuje napad šumskih štetočinja.

Prof. dr. Milan Glavaš sa Šumarskog fakulteta u Zagre­bu zauzeo se za pravovremeno dostavljanje izvještaja DPS-a, dok je mr. Petar Jurjević iz Službe za ekologiju Hrvatskih šuma upozorio na pojavu čet-njaka u borovim šumama.

Stručnjaci zaduženi za zaštitu po upravama dobit će detaljne upute i rokove do kojih pojedi­ne radnje treba obaviti.

M.M.

Sa sastanka stručnih suradnika za zaštitu hrvatskih šuma

Kako postaviti ljepljive prstenove: Ing. Boris Liović iz Dijagno-stičko-prognostičke službe Šumarskog instituta pokazuje po­

stavljanje prstenova

USKORO NAM PREDSTOJI DONOŠENJE

PROGRAMA RAZVOJA PODUZEĆA OD 1996. DO 2025. GODINE

Komisija za znanstveno-istraživački rad »Hrvatskih šuma« održala je 28. rujna 1996. svoj četvrti sastanak u Golubinjaku kraj Lokava.

Uz stalne članove Komisije, sastanku su bili nazočni i ing. Franjo Prebanić, pomićnik mini­stra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, te prof. dr. Zvonimir Seletković i dr. Joso Gračan, Šumarski fakultet Jastrebarsko.

Nakon usvajanja zapisnika s trećeg sastanka Komisije, pod trećom točkom dnevnog reda povela se rasprava o prijedlogu Pravilnika o financiranju znanstveno-istraživačkog rada.

Nakon provedene rasprave, članovi Komisije usvojili su Prijedlog Pravilnika o financiranju znanstveno-istraživačkog rada, a uz određene dopune proslijedit će ga na prihvaćanje Uprav­nom odboru Poduzeća.

Program znanstveno-istraživačkog rada »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb izrađuje se za razdoblje od pet godina.

Program znanstveno-istraživačkog rada za­jednički predlažu Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Šumarski institut Jastrebarsko, na temelju programa razvoja »Hrvatskih šuma« i

znanstvenih i stručnih postignuća u šumarstvu i drugim relevantnim područjima.

Četvrta točka dnevnog reda bila je vezana uz Dogovor o izradi Programa razvoja za razdoblje od 1996. do 2025. godine.

Temelj za izradu Programa razvoja treba proi­zići iz šumsko-gospodarske osnove područja, istaknuto je na sastanku.

U izradu Programa trebalo bi uključiti sav raspoloživi potencijal, a tu se, prije svega, misli na stručni šumarski kadar iz Fakulteta i Institu­ta.

Komisija za znanstveno-istraživački rad »Hrvatskih šuma« također bi se trebala uključiti kao koordinator navedenog posla.

Komisiju za znanstveno-istraživački rad čini devet predstavnika »Hrvatskih šuma« i dva predstavnika znanstvenih ustanova.

Komisiju i njezinog predsjednika imenuje Upravni odbor »Hrvatskih Šuma« na prijedlog direktora. U jadu Komisije redovito sudjeluju predstavnici Šumarskog fakulteta i Šumarskog instituta Jastrebarsko.

V.Pleše

KOMISIJA ZA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKI RAD

Prijedlog usvojen. a primjedbe ostale

Komisija za znanstveno­istraživački rad Hrvatskih šuma nakon opširne rasprave,

u kojoj nije nedostajalo polemičnih tonova i polariziranih stavova, usvo­jila je prijedlog preraspodjele finan­cijskih sredstava za znanstveno­istraživački rad po projektima i pot-projektima za 1996. godinu.

Odluku o preraspodjeli još je prije donio Upravni odbor, a obrazlažući takvu odluku predsjednik komisije, ing. Damir Moćan, naglasio je kako nije u pitanju ukupna svota sredsta­va koju Hrvatske šume izdvajaju za znanstveni rad, nego njihova prera­spodjela po projektima jedan i dva, na koje se odnosi 65, odnosno 35 po­sto. Predstavnici Šumarskog fakulte­ta u Zagrebu, prof. dr. Zvonimir Selet­ković, i Šumarskog instituta Jastre­barsko, dr. Joso Gračan, ustanova koje su nositelji izvedbe programa znanstvenog i istraživačkog rada, zauzimali su se za nešto modificiranu odluku - da se raspodjela sredstava obavi interno, unutar samih ustano­va, u omjerima i ovisno o tome koliko će za koji projekt, ili potprojekt, biti potrebno sredstava.

Svi sudionici rasprave složili su se kako je ovo prijelazna godina i da bi ovo trebao biti posljednji put da se ovakve odluke donose na ovakav način i praktično pred kraj godine. Okrećući se k onom što dolazi, pro­gramu rada za iduću 1997. godinu, prof. dr. Stanislav Sever konstatirao je »daje ovo stanje koje moramo proći, ali dalje se moramo sami organizirati i ne prepustiti nekom drugom da go­vori stoje naš interes«.

U tom kontekstu razgovaralo se i o »Programu razvoja od 1996. do 2025. godine«. Članovi komisije složili su se da su pojedini, već postavljeni ro­kovi, preuranjeni i neodrživi, to više što još nema nekih osnovnih eleme­nata na temelju kojih bi se takav zahtjevan program radio. Nedostaje analiza postojećeg stanja, a u obzir će svakako trebati uzeti, istaknuo je mr. Juraj Zelić, i »generalnu politiku u šumarstvu. Kakva će ona biti, što i kako s pretvorbom i privatizaci­jom...«. Takav kompleksan program razvoja za dugogodišnje razdoblje, mišljenje je prof. dr. Severa, rade lju­di koji su za to posebice zaduženi.

M.M.

8. studenoga 1996.

NAKON PET GODINA MJEŠTANI LIPOVCA POSJETILI SVOJE DOMOVE I PROSLAVILI CRKVENI GOD

Specijalna jedinica Hrvatske vojske i pirotehničara »Mungosi«, prije dolaska civila u Lipovac, obavila je detaljan pregled svih kuća i gospodarskih zgrada kako bi mještani sigurno mogli obilaziti svoje domove i početi popravljati

, svoje kuće

LIPOVAC JE SELO OD DAVNINA Selo Lipovac, na krajnjem istoku Hrvatske svoje mještane koji su ušli u svoje razrušene svetog Luke

Selo Lipovac prije rata imalo je 1.409 stanovnika od kojih je 1.371 bio Hrvat, a Srba je bilo samo 11. Selo je okupirano 15. studenoga 1991. godine, a u njemu, osim pirotehničara, Mungosa« iz Zagreba i drugih gradova te građevinskih

radnika koji rade na gradnji novih kuća, ne živi ni jedna obitelj. Sve obiteljske kuće potpuno su uništene, a dodat­nom uništavnju Lipovca svoj obol dala je i gotovo šestogo-

U LIPOVCU NA SV. LUKU »Lipovac je selo od davnina, u njemu je živjeti milina...« tako od

davnina pjevaju mještani Lipovca, koji su u petak, 18. listopada, prvi put nakon dugih pet godina progonstva, posjetili svoje ra­zrušeno selo i tamo proslavili tradicionalni kirbaj, blagdan sv. Luke, svoj crkveni god. Nakon pet godina progonstva došli su u svoje razrušeno, opljačkano i spareno selo kako bi na grobovima svojih najdražih i najbližih zapalili svijeće i položili cvijeće, da bi sudjelovali u svetoj misi, susreli se sa svojim mještanima raselje­nima diljem Hrvatske, Njemačke, Austrije, Mađarske i drugih država i prisjetili se kako su nekad slavili kirbaj, na tradicionalni šokački i slavonski način, širokog srca za rodbina, za sve prijatelje, poznanike i dobronamjernike.

Trenutačna rezigniranost zbog viđenog stanja nije smanjila nji­hovu radost ponovnog susreta, a kako to dolikuje šokačkoj i lipo-vačkoj tradiciji - uz bogat stol se i zapjevalo. Širokom slvonskom ravnicom odjekivali su zvuči tamburice, inatila se Slavonija, ispi­sivale se poruke da je u Lipovcu, i u ovakvom razrušenom kakav jest, živjeti milina. Radost okupljenih mještana i brojnih gostiju nije mogla poremetiti ni nazočnost pripadnika jordanskog batal­juna UNTAES-a, koji su iznanađeno pratili veselje pridošlih Li-povčana, a njima je opet najvažnije bilo da su tu, na svome ognjištu, na tlu koje je bilo i bit će uvijek hrvatsko...

Mehanička radionica Šumarije Lipovac prepoznatljiva je samo po ostacima ulaznih vrata i nosećih zidova

Marko Božić Marica Stipić

Zgrada potpun

8. studenoga 1996.

dišnja okupacija. Sve što se moglo odnijeti odneseno je, a selo je zaraslo u visoki korov i vrlo je teško prepoznati gdje se što nalazilo. Potpuno su uništeni katolička crkva, vatro­gasni dom i drugi društveni objekti, a i sva infrastruktura. Sveukupno, okvirnim projektom obnove u kojemu su sve štete samo grubo procijenjene, za obnovu i razvitak Lipovca bit će potrebno namaknuti golema sredstva.

Na zgradi Šumarije Lipovac sačuvano je krovište, ali je iznutra potpuno uništena i devastirana

Zgrada i stovarište RJ »Promet« također je potpuno uništeno i opljačkano te obraslo

visokim korovom

Tijekom agresije na RH Šumarija Lipovac pretrpjela je veliko razaranje. U samom početku rata napadom je razorena mehanička radionica te uništen autobus ijedan traktor. Zgrada Šumarije je devastirana (više iznutra negoli izvana), stanovi koji su u vlasništvu poduzeća do temelja su razrušeni. Od 6.581 ha ukupne površine oku­pirano je 1.437 ha u g.j. Dubovica i približno 200 ha u g.j. Narače. G.j. Topolovac nijednim dijelom nije okupirana i sve protekle godine u njoj smo nazočni kao kontrolori zbivanja.

Nedavnim obilaskom dijela okupiranog područja utvrđena je nedopuštena sječa na nekoliko mjesta (vidlji­va s ceste Apševci - Podgrađe), procjena je daje posječeno (do 1. rujna 1996.) 100-120 ha. Ono čime možemo biti zadovoljni svih ovih pet godina jest činjenica kako smo uspjeli u jesen 1991. iznijeti svu arhivu i spasiti je od propadanja. Za stanovništvo ovog kraja, koje je povreme­no radilo u šumarstvu, to je umnogome olakšalo dolazak

do potrebne dokumentacije prilikom odlaska u mirovinu i slično.

Osim arhive, uspjeli smo iznijeti tri traktora s Pionir ekipažama te dvadesetak motornih pila koji su i danas u proizvodnji.

Djelatnici Šumarije danas rade u pet šumarija Uprave šuma Vinkovci, Otok, Vrbanja, Gunja, Cerna i Vinkovci. Najviše djelatnika smješteno je u naselju »Spačva«. Od predratnih 86, danas imamo 42 zaposlena djelatnika. U Domovinskom ratu stradala su nam tri djelatnika.

Danas, nakon dugih pet godina i nakon početka obnove Lipovca i drugih mjesta, s više optimizma gledamo na budućnost ove šumarije. Očekujemo da će 1997. godina biti godina definitivnog povratka, sanacije terena, grad­nje nove zgrade Šumarije, novog zapošljavanja i, napo­kon, normalnijeg rada.

Tekst i snimci; Zvonko Peičević

Upravitelj šumarije Lipovac, dipl. ing. šum. IVAN RAJKOVIC

Ovo je nekada bilo dvorište mehaničke radionice puno strojeva i opreme vrijednih majstora, s tugom

se prisjećaju djelatnici Šumarije prilikom posjeta

Poslovna zgrada Šumarije u kojoj su stanovali zaposlenici Marko Božić i

Ilija Novoselac

Ing. Ilija Aleksić ispred svoga stana, vlasništvo Šumarije, posve

uništenog i opljačkanog

ŠUMARIJA LIPOVAC

u jednodnevni posjet primilo je ponovno domove kako bi proslavili kirbai na blagdan

8. studenoga 1996.

PROBLEM PRIRODNE OBNOVE NA PODRUČJU KUTJEVAČKE ŠUMARIJE

Zbog ispaše izostalo pomlađivanje? Zbog ulaženja stoke, posebice ovaca, tlo je postalo zbi­jeno, a zrela stoljetna kitnjakova sastojina nedovoljno i

nejednolično pomlađena

Uz asfaltiranu cestu Požega -Našice, između Kule i Bek-teža, na ravničarskom terenu

nalazi se 120-gođišnja sjemenjača pretežito hrasta kitnjaka. Premda je tijekom prvog polurazdoblja važenja Osnove gospodarenja, koja prestaje važiti iduće godine, predviđen dovršni sijek, ova sastojina je nedovoljno i ne­jednolično pomlađena te sječa na ci­jeloj površini dolazi u pitanje. Smatra se da je glavni uzrok tome ulaženje stoke, posebice ovaca, zbog čega je tlo postalo zbijeno.

Navedena sastojina zauzima jugo­zapadnu ekspoziciju gospodarske je­dinice »Južna Krndija«, a u sastavu je Šumarije Kutjevo, koja je u odjelu 105 a (»Kulski lug«), prema smjernicama gospodarenja, provodila odgovara­juće uzgojno-zaštitne zahvate. Nai­me, prije 1992. godine posječana je podstojna etaža i sav podrast, a tije­kom iste godine obavljena je na većem dijelu površine priprema sta­ništa. Godinu dana kasnije podsijan je žir pod motiku, izvršeno je trovanje glodavaca, kao zaštitna mjera. Godi­

ne 1994. i 1995. detaljno se radilo na pripremi tla sitnilicom, progaljivanju podrasta, premazivanju panjeva, sjet­vi žira, njezi podmlatka pod zastorom krošanja, a provedene su i zaštitne mjere protiv pepelnice i glodavaca.

NA MJESTIMA DOVRSNI SIJEK

Polovinom ove godine odjel je de­taljno pregledan te je dogovoreno da se njega podmlatka obavi na cjelo­kupnoj površini, na mjestima gdje ga ima u dovoljnom broju za buduću sa-stojinu. Na onim mjestima gdje to nije slučaj, predloženo je da se tijekom rujna načini priprema staništa, a na dijelu površine s dobro razvijenim podmlatkom potrebno je omogućiti više svjetla, odnosno izvršiti dovršni sijek. Naposljetku, na pripremljene površine treba podsijati žir, uz pro­vođenje zaštitnih mjera te kasnije nje­gu poni ka.

RADNI UVJETI TEŠKI Polovinom rujna zatekli smo u

»Kulskom lugu« veći broj radnika

Kutjevačkim radnicima u pomoć su priskočili čaglinski sjekači kako bi uzgojni radovi bili obavljeni na vrijeme

Zbog visokog i gustog podrasta nije lako ostvariti normu, naglašavaju kutjevački uzgajivači

kutjevačke i čaglinske šumarije kako marljivo s kosirima njeguju podmla-dak, oslobađajući ga ad nesastojin-skih vrsta. Nakratko razgovaramo s pojedinim kutjevačkim uzgajivačima i poslovođama. Milan Poljak i Đuro Razumović iskusni su radnici sa 23 godine šumarijskog staža, a tek neko­liko godina manje rade Milan Radić i Ivica Vulinović. Zbog neuobičajeno visokog i gustog korova, ističu da su radni uvjeti teški te je zato potrebno uložiti više radnih dana po hektaru od planiranog broja. Posebice je teško Đuri Razumoviću koji je narušenog zdravlja, jer je kao sjekač »zaradio« vibracijsku bolest. Milan Poljak napo­minje da se zbog gustog i debljeg po­drasta nerijetko zna oštetiti srp, koji­ma se služe u kombinaciji s kosirom. S ovim tvrdnjama potpuno se slažu poslovođe Adam Perić (u Šumariji 28 godina) i Antun Mitrović, te ponavlja­ju više puta spominjan problem po­manjkanja zaštitne opreme.

DETALJNA PRIPREMA STANIŠTA

U razgovoru s revirnicom, ing. Dra-gicom Simić, doznali smo da se u

Dobro pripremljena površina za naplođivanje hrasta kitnjaka

ovom odjelu obavljaju priprema sta­ništa i njega podmlatka. Priprema sta­ništa radi se mehaničko-kemijskim načinom, a sastoji se u tome da se sitnilicom, na razmaku od desetak metara, načini pruga širine 1,5 metara

za neometan prolaz traktora s atomi-zerom. Zatim se korov folijarno (kroz list) tretira 5-postotnim herbicidom cidokorom, uz dodatak SANDOV1-TA, koji ima funkciju da pravilno ra­sporedi po listu aktivnu tvar pesticida. Nakon dvadestak dana, kad sredstvo preko lista dospije do korijena korova i onemogući dalji rast, sitnilicom se posao privodi kraju. Na očišćenu površinu planira se podsijati žir, a u dijelu odsjeka na nižem terenu, gdje je podmladak dobro razvijen, počet­kom iduće godine, provest će se dovršni sijek, uz buduću njegu podm­latka i zaštitne mjere.

Činjenica je da dosadašnjim uzgoj-no-zaštitnim postupcima u ovoj zreloj mješovitoj kitnjakovoj sjemenjači nisu ostvareni očekivani i željeni re­zultati, budući da je površina samo djelomice pomlađena. Postavlja se pi­tanje da li je tome uzrok nekontroli­rana ispaša ili je više pozornosti treba­lo pokloniti kvaliteti radova.

Tekst i snimci: I.TOMIĆ

SJEČINA KRAJČINOVICA NA PODRUČJU ZAPADNOG PAPUKA .

RADILIŠTE NA 50 KM OD POŽEGE U sjeverozapadnom dijelu Požeške kotline, u gorskom predjelu Zapadnog Papuka I. na području Šumarije Kamenska, obavlja se prored-

na sječa

Nedavno smo posjetili radilište »Krajčinovica«, u gorskom pred­jelu Zapadnog Papuka I, na po­

dručju Šumarije Kamenska. Na približno 600 ni nadmorske visine, u sjeverozapad­nom dijela Požeške kotline, a na 50 km od Požege, obavlja se proredna sječa u odje­lima 59 i 62. Tijekom našeg boravka rado­vi u odjelu 59 privođeni su kraju, a od pomoćnika revirnika Mare Božić saznali smo da u šesteročlanoj brigadi rade tri sjekača i tri traktorista. Sječni plan je izvršen, a od 1.165 m3 posječene drvne mase izrađeno je 616 m3 oblovine i 549 m3 prostornog drva.

Na izvlačenju su 2 ECOTRACA i IMT 560, koji iz sedamdesetogodišnje sjemen-jače bukve, jele i graba izvlače pretežito bukove sortimente, premda se u pojedi­nim odsjecima nađe javora, smreke i ne­kih drugih vrsta. Mara Božić je jedna od rijetkih ženskih poslovođa u požeškoj Upravi šuma, koja radi tipično »muške« poslove na eksploataciji šuma. Kaže daje već 14 godina u šumarstvu, a ovi poslovi »leže« joj više od drugih. Osim već uobičajenih problema s HTZ-opremom, koja je slabe kvalitete, ističe neredovitu isplatu osobnih dohodaka, zbog čega je kod radnika izražena slaba motivacija.

Tome dodaje i problem prijevoza, jer je­dan kom bi bus je nedostatan pri prijevozu na više udaljenih radilišta.

Milan Žigić je traktorist na ECOTRA-CU, ima 13 godina staža i solidno isku­stvo. Unatoč dobrom traktoru, smatra da je dnevnu normu od 9,60 m3 na prosječnoj udaljenosti od 700 ni teško ispuniti. Žel-jko Kršulj je traktorist na istom tipu trak­tora, ima samo nekoliko godina radnog staža, a počeo je kao sjekač. Premda je teren vrlo strm, Željka to ne zabrinjava te ističe da normu čak prebacuje.

U susjednom odjelu 62 radi tročlana brigada koju čine jedan sjekač i dva trak­torista. Nakratko razgovaramo s traktori-stima TORPEDA Edom Rossijem i Mari­janom Kovačevićem, iskusnim i vještim radnicima kamenske šumarije, koji također ističu problem HTZ-opreme, isplate osobnih dohodaka, a posebice manjak traktorskih lanaca i čeličnih užadi. Prema mišljenju Rossija, umjesto sortimentne metode rada, koja im otežava izvlačenje zbog više kraćih sortimenata, trebalo bi primjenjivati neku poludebal-

Ing. Krešimir Međugorac i traktorist Željko Kršulj, udaljenost izvlačenja je velika, pa se

norma teško ispunjava

nu metodu. Inače, ovaj traktorist ima primjedbu i na primanje našeg mje­sečnika »Hrvatske šume« te naglašava da ga ne dobiva otkatko je počeo raditi.

Na pomoćnom istovarištu »Krajčinovi­ca« privremeno je bilo 200 m3 drvnih sor­timenata, pretežito bukove višemetrice, koja će biti otpremljena DIK-u »Belišće«.

Tekst i snimci: I.TOMIĆ

/

8. studenoga 1996.

NA PODRUČJU BJELOVARSKE UPRAVE U AKCIJI SKUPLJANJA ŽIRA

SKUPLJENO MANJE OD OČEKIVANOG

Mato Sitar, Šumarija Bjelovar: Do danas je na našem otkupnom mjestu otkupljeno 26 tona žira, najviše u Šumariji Bjelovar. Žir je dobre kvalitete, no prilično vlažan, pa se mora stalno okretati

Do kraja listopada u UŠ Bjelo­var skupljeno je više od 282 tone žira hrasta lužnjaka i devet tona žira hrasta kitnjaka. Najviše su sa­brali na šumariji Bjelovar - 86 tona, potom u Vrbovcu i Velikom Grdevcu. No, sve je to ipak osjet­no manje od predviđanja, pa i i skazanih p o t r e b a - 460 tona lužnjaka, kako bi se osiguralo re­

dovito pošumljavanje i popunja­vanje.

Određenim količinama - 5 tona lužnjaka i 2 tone kitnjaka - treba popuniti i rasadnike bjelovarske uprave, kako bi se osigurale do­voljne količine sadnica, a time i potrajno gospodarenje.

Na jednom od otkupnih mjesta u Š u m a r i j i B j e l o v a r , u Klo-kočevcu, gdje su otkupljene i naj­

veće količine, poslovođa Mato Si­tar kaže da je žira manje nego što se očekivalo.

- Dobre je kvalitete, no prilično vlažan pa ga moramo stalno okre­tati i paziti - kaže Sitar.

Nedostatak potrebnih količina žira u bjelovarskoj upravi namje­ravaju nadoknaditi sadnicama iz vlasti t ih rasadnika i iz drugih uprava. M.M.

POSLIJE OVOGODIŠNJE AKCIJE SABIRANJA ŽIRA

PODBACIO OTKUP ŽIRA Od planirane 1.634 tone, u ovogodišnjoj akciji otkupa žira skupljeno samo 1.026 tona, od čega 931 tona hrasta lužnjaka

Prema svim predviđanjima naših šumarskih stručnja­ka, ovogodišnji urod žira bio je najavljen kao vrlo dobar. Danas (11. studeni), kada imamo skupljene sve podat­ke, možemo reći da nas urod nije baš iznenadio. Vjero­jatno je otkup mogao biti i veći daje bilo osigurano više financijskih sredstava.

Prema podacima koje smo dobili od ing. Ivana Suma-novca, prema naznakama ovogodišnjeg uroda trebalo je biti otkupljeno oko 165 vagona žira, od čega 130 vagona lužnjaka. Do sada je otkupljeno ukupno 1,026.669 kg, znači, znatno manje od planiranih količina - samo 63 posto. Zašto je ovogodišnji otkup toliko podbacio, treba utvrditi u analizi koja će se vjerojatno uskoro obaviti u našim upravama.

Pregled količina skupljenog žira po upravama izgle­da ovako:

Uprava šuma VINKOVCI OSIJEK NAŠICE POŽEGA BJELOVAR KOPRIVNICA ZAGREB SISAK KARLOVAC N.GRADISKA UKUPNO:

lužnjak 195291 30000

120300 28729

288444 24290 30670 26000 20165

227296 931190

kitnjak 0

10070 25200 26304 10066

0 240

0 0

23599 95479

ukupnmd plana % 195291 40070

145500 55033

298510 24290 30910 26000 20165

250895 1026669

146 100 108 64 42 17 33 68

101 104 63

Uprava šuma Vinkovci otkupila je i 59.995 kg hrasta lužnjaka za Upravu šuma Nova Gradiška, jer su vinko-vačke potrebe za ovu godinu 133.806 kg.

Z.L.

AKCIJA SKUPLJANJA ŽIRA NA PODRUČJU POŽEŠKE UPRAVE SUMA

SLAB UROD KITNJAKA Na području Uprave šuma Požega u tijeku je akcija

skupljanja žira. Za potrebe šest šumarija i rasadnika »Hajderovac« potrebno je skupiti 85.720 kg sjemena hrasta kitnjaka i lužnjaka, crvenog hrasta i pitomog kestena. Pretežitu količinu čini hrast kitnjak (62.000 kg), zatim lužnjak (23.500 kg), a planirano je skupiti i oko 400 kg crvenog hrasta i pitomog kestena. Približno petina ukupne količine bit će upotrijebljena u šumsko-hortikulturnom rasadniku kod Kutjeva.

U razgovoru sa stručnim suradnikom za rasadničar-sku proizvodnju i sjemenarstvo, ing. Pericom Benčićem, doznali smo da se sjeme skuplja u priznatim i izabranim sjemenskim sastojinama, a zbog specifičnosti posla, skupljači su pod nadzorom pojedinih šumarija. Naime, svaki od njih dobio je potvrdu kao propusnicu s nave­

denim podacima o vrsti sjemena, mjestu i trajanju sku­pljanja. - Premda je prognozirano da će se skupiti čak 88 tona sjemena, potkraj listopada registrirana je količina od oko 501 i već se sada može reći da će, zbog slabog uroda kitnjaka, biti podbačaj - naglašava ing. Benčić te napominje da će to najviše biti izraženo u Šumariji Čaglin. Šumarije Kutjevo, Velika i Pleternica svoj će plan ispuniti, a Šumariji Kamenska pomoći će velička šumarija.

Prilikom preuzimanja žira na otkupnim mjestima vodi se računa o tome daje kvalitetno, a skupljačima se posebice skreće pozornost da ne zalaze u šumske sasto­jine koje se u stadiju prirodne obnove.

I.TOM1Ć

JESENSKI RADOVI NA PODRUČJU NAŠIČKE UPRAVE ŠUMA

NAJVIŠE HRASTA LUŽNJAKA

U ovogodišnjoj akciji skupljanja žira na području našičke uprave šuma planirano je skupiti oko 135 tona sjemena hrasta lužnjaka i kitnjaka. Prema riječima rukovoditelja Proizvodnog odjela, ing. Zdravka Danica, najviše je hrasta lužnjaka, oko 111 tona. Žir će biti upotrijebljen na području šumarija Donji Miholjac, Đurđenovac, Koska, Slatina, Našice, Orahovica te za dva rasadnika. Najveće podsijavanje žirom, u sklopu jesenskog pošumljavanja, bit će u đurđenovačkoj šumariji (611), što je gotovo polovina ukupne količine žira.

Uprava šuma Našice planira tijekom jeseni obaviti pošumljavanje s 200.000 sadnica kitnjaka, lužnjaka i topole te pritom utrošiti 4.850 rad-niko-dana ili 160 radnika. Do kraja godine predviđeno je posjeći približno 98.000 m3 neto drvne mase, od čega 70.000 m3 u vlastitoj režiji, a preostalu količinu dat će u samoizradi. U vlastitoj režiji bit će približno 40.000 m3 trupaca, 4.500 m3 tanke oblovine, 11.000 m3 višemetarskog celuloznog drva i 15.000m3 ogrjevnog drva.

I.T.

Akcija skupljanja žira na vinkovačkom području

OTKUPLJENO 195 TONA ŽIRA

U organiziranoj akciji skupljanja žira na području Uprave šuma Vinkovci, koja je trajala od 8. do 22. listopada, sabrano je ukupno 195.291 kg žira hrasta lužnjaka. Prema procjenama naših šumarskih stručnjaka, urod žira u ovoj godini bio je jako dobar, stoga iznenađuje da je skupljena tako mala količina. Istina, otkupljene količine dovoljne su za potrebe ove uprave, a spremnost ostalih uprava za otkup žira na vinkovačkom području nije bila pravovremena.

Uprava šuma Nova Gradiška iskazala je svoje potrebe, tako da se na ovom području otkupilo 59.995 kilograma žira za njih, a sve potrebne količine su im i isporučene.

U Šumariji Otok otkupljeno je 58,6 tona žira i već je gotovo sve uneseno u šumu

Među šumarijama najviše žira otkupljeno je u Otoku - 58.589 kg. Strizivojni - 34.400, Gunji - 31.248 kg. Nešto manje u Županji - 25.300 kg, Cerni - 22.322 kg, Vinkovcima - 13.360 i Vrbanji - 10.377 kg.

Cijena žira bila je na svim otkupnim područjima ista - 2,70 kuna, a rok isplate skupljačima je 30 dana.

Osim žira, bilo je skupljeno i 2.000 kg sjemena poljskog jasena za potrebe rasadnika u Zalužju.

Z.PEIČEVIĆ

Zir po žir - plaća Trupac do trupca - palača

.

8. studenoga 1996.

RADNA JEDINICA GRAĐEVINARSTVO DELNICE

NEIZVJESNOST POSLIJE TRIDESET GODINA

P J Građevinarstvo Delnice posluje u sa­stavu šumarstva više od tridesetak godi­na. S radom je počela 1. svibnja 1962.

godine. U to vrijeme bio je to pogon vrlo slabo opremljen potrebnim strojevima, a opremu je »naslijedio« od tadašnjih šumarija. Šumske ceste i traktorske vlake rade se u to vrijeme uglavnom ručno. Zbog najvećim dije­lom izrade cesta i vlaka ručno bilo je potrebno i mnogo ljudske radne snage. Zbog toga je 1962. Građevinarstvo imalo 388 zaposlenih, a već 1963. 603 zaposlena... U to vrijeme nedostaje i stručnih osoba u ovoj djelat­nosti. Tijekom godina manualni način rada počela je »potiskivati« mehanizacija. Uvođenjem stroje­va i prelaskom na novu tehnologiju smanjio se broj ljudi, posebice sezonaca... Prijelomna godina za ovu radnu jedinicu je 1969. Proizvodni proces potpuno je mehanizi­ran. Broj zaposlenih smanjio se na 148. Dok se do 1968. radilo uglavnom na području Uprave šuma Delnice, od te godine počinje se raditi i na širem području Hrvatske. Osim grad­nje šumskih cesta i traktorskih vlaka, obavljaju

»To nam u biti nije ni bilo teško jer smo imali na raspolaganju gotovo novu opremu, strojeve, jaružala, dozere, dubinske bušilice... a od vozila i kamioni su bili novi. Imali smo već i dovoljan broj stručno obučenih osoba za rad u građevi­narstvu, inženjera i tehničara...«.

GRAĐEVINARSTVO - DANAS RJ Građevinarstvo posluje danas u sastavu Jav­nog poduzeća Hrvatske šume, Uprava šuma Delnice, i ima 58 zaposlenih. »Obavljamo sve poslove iz domene poslovanja, gradnju i održavanje šumskih cesta, traktorskih vlaka, protupožarnih pruga. Sve to zasad uglavnom na području Uprave šuma Delnice. Poslova ima čak i više od onih koje trenutačno obavljamo«, govori upravitelj. Zbog zastarjelosti voznog parka i strojeva nisu, na žalost, u mogućnosti obavljati i više poslova, iako bi to željeli. »Strojevi i vozila "stari" su i više od petnaestak godina. Zbog zastarjelosti voznog parka "otpao" nam je posao čišćenja prometnica tijekom zime«.

Upravna zgrada RJ Građevinarstvo Delnice. Pokraj upravne zgrade u krugu se nalaze i dvije mehaničke radionice za održavanje vozila i strojeva, te garaže

Snimila: V. Pleše

se i poslovi za tzv. treća lica (uglavnom na nisko­gradnji). Tih godina Građevinarstvo »zahvaća« proces OOUR-izacije, prelazi se potpuno na samostal­no poslovanje. Poslovi se počinju specijalizirati i proširivati, pa se uz već postojeće provode i pripreme materi­jala u kamenolomima, a u zimskom razdoblju i čišćenje prometnica na širem području Gorskog kotara... »U to vrijeme obavljamo kompletne poslove u građevinarstvu« ističe upravitelj RJ, ing. Ante

* Starčević.

GRAĐEVINARSTVO - SUTRA »Prvi i najvažniji zadatak je definirati na neki način položaj ove radne jedinice. Uložiti znatni­ja sredstva u obnovu strojeva i voznog parka, te maksimalno iskoristiti sve raspoložive kapacite­te u poslu, a onda, vjerujemo, ni rezultati neće izostati«, govori upravitelj. Želje im i nisu prevelike, jer je ova radna jedini­ca nekada postizala doista vrlo lijepe rezultate u poslovanju. Pa zašto onda ne bi tako bilo i dalje?

V.PLEŠE

UPRAVA ŠUMA DELNICE

DELNIČANI U NEZAVIDNOJ SITUACIJI Stručni kolegij upravitelja šumarija i radnih jedinica te šefova odjela Uprave šuma Delnice održan je 11. listopada 1996. Od

strane Hrvatskih šuma, kolegiju je nazočan i ing. DAMIR MOĆAN, zamjenik direktora Poduzeća.

Planirani godišnji zadaci u Upravi šuma Delnice obavljali su se uobičajenom di­namikom u prvih devet mjeseci ove go­

dine, ističe inž. Krunostav Pupić, upravitelj Uprave šuma Delnice. Većina šumarija obavila je u cijelosti planira­ne zadatke na uzgoju, a neke šumarije su i prebacile plan. Na žalost, zbog lošijih vremenskih prilika tijekom proljeća i jeseni nisu posve izvršeni radovi na sječi crnogorice i bjelogorice. Ako vremenske prilike to dopuste, nastojat će se završiti i ovi radovi. Za devet mjeseci ove godine ostvareno je u jednostavnoj biološkoj reprodukciji 88 posto godišnjeg plana, a u proširenoj biološkoj re­produkciji 99 posto godišnjeg plana. Radovi na sječi i izradi obavljeni su sa 77 posto godišnjeg plana, vuča i iznos sa 78 posto godišnjeg plana, te otprema sa 81 posto godišnjeg plana.

Nakon izvješća upravitelja šumarija i radnih jedinica te šefova odjela, u raspravi, koja je vođena nakon toga, izneseni su problemi koji »tište« i ovu upravu. Problemi su isti ili, u najmanju ruku, slični onima u drugim upra­vama šuma. Trenutačno kao najveći problem je neredovi­ta isplata plaća, terenskog dodatka, a mje isplaćen ni regres za godišnji odmor. Velik problem u raduje i zastario vozni park te ostala oprema. Zbog čestih kvarova na vozilima i strojevima ponekad dolazi u pitan­je samo izvršenje posla. Poseban problem je .i loša HTZ-oprema (osobito ističu nezadovol­jstvo lošim terenskim cipelama, ako je jača kiša cipele propuštaju). »Unatoč nezavidnoj situaciji u kojoj se nalazi ne samo ova uprava šuma, nego i svekoliko šumarstvo, rješenja uvijek postoje«, rekao je DAMIR MOĆAN, te da će se za neke priori­tetne probleme nastojati pronaći i zadovolja­vajuće rješenje.

V.P.

Posla za građevinare delničke Uprave šuma bilo je i prilikom radova na rekonstrukciji i proširenju Rasadnika u Kuželju

Snimila: V. Pleše

OSPOSOBLJAVANJE NOVIH ŠUMARSKIH RADNIKA

V

Qđ 9. do 13. rujna 1996. održanje teoret­ski dio predavanja za sjekače i traktori-ste u Upravi šuma Delnice. Predavanja

su održavana prema Programu za osposoblja­vanje šumskih radnika sjekača za rad s motor­nom pilom i šumskih radnika traktorista. U okviru programa predavanja, polaznici tečaja, njih 32, slušali su i prvu pomoć te sigurnost na radu. Uz predavače, stručne suradnike iz Uprave šuma Delnice, predavanja iz prve pomoći imao je liječnik, dr. ANTON ŠTIMAC, speci­jalist medicine rada. Teoretski dio predavanja trajao je svakodnev­no od 8 do 15 sati, a 13. rujna 1996. za polaz­nike tečaja organizirana je provjera znanja iz teoretskog dijela predavanja. Svi polaznici tečaja uspješno su položili teoretski dio. Praktični dio nastave za polaznike tečaja održat će se na terenima šumarija u kojima polaznici rade (Skrad, Tršće, Gerovo, Gomir-je, Delnice, Crni lug, Vrbovsko i Mrkopalj). Nakon obavljenog praktičnog dijela nastave, izvršit će se i provjera znanja iz praktičnog dijela predavanja. Nakon položenih ispita, polaznicima se izdaje dokumentacija iz koje je vidljivo da je polaz­nik osposobljen za samostalno obavljanje na­vedenih poslova.

POLAZNICI ZADOVOLJNI TEČAJEM

NENAD LOKNAR (Šumarija Tršće): Radim u šumariji Tršće kao sjekač. U šumarstvu sam se zaposlio prije svega zbog ekonomske sigur­nosti, to jest redovite plaće.

Jedanaest godina prije toga radio sam kod privatnika, a s tim poslom nisam bio potpuno zadovoljan. 0 ovom novom poslu mogu reći sve najbolje, sviđa mi se, a za dalje - vidjet ćemo... u šumar­stvu sam ipak kratko vrijeme. S tečajem sam potpuno zadovoljan, a nakon ovog teoretskog dijela očekuje nas praktičan rad i na terenu, gdje ćemo, vjerujem, još više naučiti. ANTUN EDER (Šumarija Delnice): Na tečaju za sjekače sam prije svega zbog potreba posla. Do sada sam radio u CMS-u kao elek­tričar na održavanju, no zbog potrebe posla, odnosno rada u šumi, moram imati položen i ovaj tečaj. S upravo održanim teoretskim dijelom preda­vanja i predavačima potpuno sam zadovoljan. Stečena znanja bit će mi dovoljna za obavljan­je svakodnevnih poslova i radnih zadataka. ROBERT KOPAŠ (Šumarija Gerovo): Polaz­nik sam tečaja za traktoriste-sjekače. Po struci sam strojobravar, pa sam se na ovom tečaju prvi put susreo i upoznao sa svojim budućim zanimanjem šumskog radnika. 1 ja sam jedno vrijeme radio kod privatnika, ali u Rijeci. S obzirom na teške uvjete rada, uglavnom česti odlasci na teren, bio sam pri­siljen potražiti sigurniji i lakši posao. Vratio sam se kući u Gorski kotar i našao posao u šumarstvu. Za sada sam sa svime zadovoljan, a što će mi donijeti budućnost -vidjet ćemo. Posao traktorista mi se sviđa, a i plaća je dobra.

V. Pleše

8. studenoga 1996.

Domaći i inozemni kupači uživaju u čarima Krke, podno najljepšeg europskog sedrenog slapišta - Skra-dinskog buka

DJELATNOST ŠIBENSKE ŠUMARIJE U NACIONALNOM PARKU »KRKA«

TURISTIČKA PONUDA PODNO SKRADINSKOG BUKA

Šumarija Šibenik u okviru svoje turističko-ugosti-teljske djelatnosti u Nacionalnom parku ima pet

objekata, koji su u njegovoj funkciji, posebice tije­kom ovogodišnje turističke sezone u kolovozu

U okviru svoje turističko-ugos-titeljske djelatnosti, Šumarija Šibenik u Nacionalnom par­

ku »Krka« ima pet objekata, koji su u funkciji parka, a posebice su bili isko­rišteni u kolovozu, tijekom ovogo­dišnje turističke sezone. U razgovoru s upraviteljem Šumarije, ing. Bran­kom Kekelićem, u vrijeme posjeta ovom hrvatskom biseru prirode saznali smo da će navedeni objekti (autokamp, restoran i dr.) biti proda­ni Upravi parka. Određeni broj za­poslenika šibenske Šumarije zaposlen je u Nacionalnom parku, a u njihovu gostoljubivost i ažurnost mogli smo se uvjeriti u restaurantu »Stari mlin« podno Skradinskog buka na zapadnoj obali Krke, u gotovo netaknutom kut­ku prirode.

NAJLJEPŠE EUROPSKO SLAPIŠTE

Na mjestu gdje se slatkovodna voda zapjenušane Krke miješa s morskom, zaslanjenom, između drvenog mosta i posljednjeg slapišta - Skradinskog buka - domaći i inozemni kupači uživaju u ovoj veličanstvenoj rijeci, na još uvijek jakom suncu kasnog kolo­voza. Krška ljepotica Krka, od izvora na Kninskom polju do ušća kod Šibe­nika, duga je 72 km, a protječući većim dijelom poznatim kanjonom oblikovala je sedam sedrenih slapova i nekoliko jezera koji čudesno djeluju u gotovo polupustinjskom kamenjars-kom krajoliku. Na izlazu iz kanjona,

na približno 5 km od najljepšeg eu­ropskog sedrenog slapišta, smješten je na zapadnoj riječnoj obali povijesni gradić Skradin po kojemu je slapište dobilo ime. Nacionalni park »Krka« osnovan 1985., koji je u sastavu Zadarsko-kninske i Šibenske županije, nalazi se većim dijelom na prostoru bivših općina Šibenik i Drniš, a manjim dije­lom pripada bivšoj općini Knin. Ukupna površina parka je 142,2 km2, na vodenu masu otpada 25,6 km2, a zanimljivo je da su u sastav Nacional­nog parka ušle približno dvije trećine Krke, s glavnim jezerskim površinama i sa dva najrazvedenija slapišta.

BOROVI KAO PIONIRS­KE VRSTE

Pozornijim promatranjem vegetacije ovog područja, o kojoj brine Uprava Nacionalnog parka, vidljivo je da su znatno zastupljeni mediteranski flor-ni elementi, zatim južnoeuropski, te biljke široke rasprostranjenosti i kozmopoliti. Od zimzelenih elemena­ta najviše ima hrasta crnike, zelenike i tršlje, a medu listopadnim pretežito su bjelograbić, crni jasen, maklen i medunac. U donjem toku Krke podi­zane su borove kulture, a najviše se pošumljavalo alepskim borom i crnim borom. Premda se može reći da su to vitalne šume, s dobrim pomlađivan­jem, one ipak ne zadovoljavaju krite­rij samoniklosti (autohtonosti), čemu se teži u jednom Nacionalnom parku.

Zato su to pionirske vrste koje pripre­maju tlo za obnovu autohtone vegeta­cije. Ako se izuzmu šumski požari, ova vegetacija trebala bi biti sve manje ugrožena, jer se drvo manje siječe, a stočni fond na ovom području je smanjen.

IZOSTALE ZAŠTITNE MJERE

Prema riječima ing. Kekelića, na po­dručju parka primijećeno je sušenje čempresa i crnike. Čempres napada gljivična bolest Corvneum cardinalli (rak kore čempresa), koja je pre­poznatljiva po izlučivanju smole na kori grana i debla, a sušenje crnike prouzročava hrastov prstenar (Corae-bus fasciatus). Potonji štetnik napada crniku kako u makiji, tako i u čistoj sastojini, te pojedinačna stabla. Na žalost, ističe šibenski upravitelj, zaduženi u Nacionalnom parku nisu proveli suzbijanje navedene bolesti i štetnika. Nisu pošteđeni ni borovi jer ih napada borov četnjak. Pri povratku nakratko se spuštamo s ceste do pristaništa na istočnoj obali Krke, odakle brodić Nacionalnog par­ka prevozi radoznale posjetitelje na atraktivan otočić Visovac, u samo srce parka. Na tom otočiću ove godine će biti obilježena 550. obljetnica dolaska franjevaca. Tijekom našeg kratkog boravka brodari nisu imali posla, jer privremeno turista nije bilo.

Tekst i snimci: I.TOMIĆ

ANALIZA GODIŠNJIH ODMORA US DELNICE

NA PRVOM MJESTU INTERESA

BIO DRVENIK Ovogodišnja sezona godišnjih odmo­ra za zaposlenike Hrvatskih šuma završena je još u rujnu. Zaposlenici delničke Uprave šuma proveli su svoje godišnje odmore u objektima u vlasništvu poduzeća, od­maralištu u Malom Lošinju, apartma­nima u Njivicama, te kamp-prikolica-ma smještenim u kampu u Vrsaru, ali i u objektima za odmor drugih uprava šuma. I ove godine poseban interes za ljeto­vanjem bio je iskazan za odmaralište u Malom Lošinju, te za apartmane u Njivicama. Tijekom sezone (srpanj, kolovoz) u odmaralištu Mali Lošinj boravilo je približno 140 zaposlenika s članovima svojih obitelji. U apart­manima u Njivicama boravilo je tije­kom srpnja 49 zaposlenika s članovi­ma svojih obitelji, a tijekom kolovoza 47 zaposlenika s članovima svojih obi­telji. Interes za korištenje godišnjih odmora u kamp-prikolicama nije bio velik, prije svega zbog cijena. Naime, cijena boravka u kamp-prikolicama iznosila je 30 kn dnevno po osobi, bez obzira na dob. Inače, kapaciteti od­marališta u Malom Lošinju i apartma­

na u Njivicama bili su premali da za­dovolje sve zainteresirane zaposleni­ke za odmorom iz delničke Uprave šuma. Odmaralište u Malom Lošinju raspolaže sa 14 soba, odnosno 48 ležajeva, a apartmana u Njivicama ima pet sa petnaestak ležajeva. Određeni broj zaposlenika koji svoj godišnji odmor nije mogao provesti u objektima delničke Uprave šuma, svoj je godišnji odmor proveo u objek­tima jedne od uprava šuma unutar Javnog poduzeća Hrvatske šume. U objektima drugih uprava šuma svoj godišnji odmor koristio je 41 zaposle­nik delničke uprave šuma s članovima svojih obitelji. Od objekata drugih uprava šuma najviše su se za godišnji odmor kori­stili hotel u Drveniku (Uprava šuma Vinkovci), apartmani u Dramlju (Uprava šuma Koprivnica), te apart­mani u Svetom Filipu i Jakovu (Upra­va šuma Karlovac). Zaposlenici Hrvatskih šuma koristili su svoje godišnje odmore u objektima u vlasništvu poduzeća od 20. lipnja do 9. rujna 1996.

V.PLEŠE

Brod Nacionalnog parka »Krka« prevozi brojne posjetitelje na atraktivan otičić Visovac, u srce parka

U ZAGREBU ODRŽAN PRVI SEMINAR PERIVOJNE KULTURE

NJEGA I ZAŠTITA DRVEĆA U URBANIM

SREDINAMA Seminar je održan pod pokroviteljstvom Državne

uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, a osim domaćih predavača sudjelovali su i eminent­

ni stručnjaci iz Njemačke

U organizaciji poduzeća za pro-jekt i ranje , izgradnju i održavanje zelenih površina

»Horting« iz Siska, održanje u Opatiji od 22. do 25. listopada 1996. Prvi hrvatski seminar perivojne kulture. Tema seminara bila je njega i zaštita drveća, s posebnim osvrtom na urba­na područja. Seminar je održan pod pokrovi­teljstvom Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. U ime pokrovitelja nazočne je pozdravio Ferdinand Meder , rukovoditelj Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, dok je prigodnu riječ u ime organizatora uputio Erich Werft, dipl. ing. landespflege (njega krajobraza), vlasnik poduzeća »Hor­ting«. U radu seminara sudjelovale su osobe različitih strukovnih profila (inženjeri šumarstva, arhitekti, poljoprivredni inženjeri i dr.) čija je djelatnost na bilo koji način vezana uz probleme njege i zaštite drveća. Posebna vrijednost ovog seminara bila je to što su, uz domaće stručnjake, predavanja održali i poznati svjetski stručnjaci i znanstvenici. O specifičnoj problematici sanacije perivoja oštećenih u ratu, izlagale su Amalija Denich, dipl. inž. agr., i Ja-dranka Janjić, dipl. inž. agr., djelatni­ce Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Predavanje je bilo popraćeno lijepim ilustrativnim ma­terijalom (dijapozitivima) perivoja Lipik i arboretuma Trsteno kod Du­brovnika. Upravo uz pomoć ta dva primjera ukazano je na moguće smjernice sanacije. O povezanosti

pejzažne arhitekture i turizma govo­rio je Dragutin Kiš, dipl. inž. šum., naš poznati pejzažni stručnjak. Istaknuo je značenje pejzažne arhitekture u tu­rističkoj ponudi. Kao jedan od doista izuzetnih primjera sklada pejzažne arhitekture i turizma istaknuta je Opatija, u što su se sudionici nepos­redno mogli uvjeriti zahvaljujući pri­godnom izletu pod stručnim vodstvom Mire Đeldum, dip. inž. agr., direktorice opatijskog poduzeća »Parkovi«. * Posebno zanimljiva predavanja održali su prof.dr.h.c.mult. Walter Liese, nositelj katedre za biologiju drveća na hamburškom sveučilištu, koji je govorio o opterećenosti d/veća u urbanim sredinama i reakcijama oštećenog drveća, te Erk Brudi, do­cent na sveučilištu u Weihenstephan i sudski vještak za statiku drveća, koji je izložio mogućnost predviđanja po-remećenosti statike stabala, koristeći se pri tome gljivama kao indikatori­ma. Praktična iskustva vezana uz pro­blematiku statike stabala prikazao je Erich Werft, dipl. inž. landesplege, na primjeru ulica Tuškanac i Dubravkin ** put u Zagrebu. Prvi hrvatski seminar perivojne kultu­re možemo ocijeniti uspjelim. Njegov dobro organiziram formalni dio bio je ispunjen kvalitetnim, zanimljivim i korisnim predavanjima. No, ono što ovaj seminar možda čini posebno vri­jednim, jesu neposredni susreti i izmjene iskustava brojnih sudionika pristiglih iz različitih krajeva naše do­movine i inozemstva u gostoljubivo okruženje domaćina, grada Opatije. *

Jadranka Rosa

8. studenoga 1996.

ODREDBE KOLEKTIVNOG UGOVORA MORAJU SE DOSLJEDNO PROVODITI

Usrijedu, 23. listopada 1996. g., u Delnicama je održan zajednički sastanak Sindi­

kalnog povjerenstva i Zaposle­ničkog vijeća Uprave šuma Delni­ce. Sastanku su bili nazočni i gosti iz Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana Colnar, predsjednica HSŠ-a, Vlado Gradeček, dopred­sjednik HSŠ-a, Željko Kalauz, predsjednik Skupštine, Milivoj Marković, dopredsjednik, Javorko Bebek, predsjednik Statutarne ko­misije, Viktor Sporčić, predsjednik Nadzornog odbora, i Ivan Zovak, predsjednik Glavnog zaposle­ničkog vijeća. Dobrodošlicu su u ime Uprave šuma Delnice nazočnima zaželjeli Vlatka Drakulić-Štiglić, glavni sin­dikalni povjernik, i Krunoslav Pupić, dipl. ing, upravitelj Uprave. Problematika primjene Kolektiv­nog ugovora bila je glavna tema rasprave. U praksi ima slučajeva da se pojedine odredbe Kolektivnog ugovora ne primjenjuju onako kako bi trebale. S odredbama ovog ugovora trebali bi se dobro upoz­

nati svi zaposleni, pa bi onda i nje­gova primjena bila daleko lakša. I u ovoj upravi šuma javljaju se problemi, kao što su neredovita isplata terenskog dodatka, regresa za godišnji odmor, a isplata plaća do sada je bila uglavnom redovita. Zaposlenici u Upravi šuma neza­dovoljni su i postojećom HTZ opremom, njenom kvalitetom, ističu sindikalni povjerenici iz šumarije. Pod drugom točkom dnevnog reda razgovaralo se o što boljem zajed­ničkom radu i suradnji između Sin­dikalnog povjerenstva i Zaposle­ničkog vijeća. Postoji obostrana želja za što boljom i kvalitetnijom suradnjom kako bi se zaštitila pra­va zaposlenika.

Predsjednik Glavnog zaposle­ničkog vijeća ing. Ivan Zovak ističe da su po upravama šuma u zaposle­nička vijeća izabrani najkvalitetniji kadrovi, koji jamče uspješan rad. U svojoj diskusiji Vlado Gredeček ističe potrebu da se sve što je zapi­

sano u Kolektivnom ugovoru bra­ni. Svatko na svom radnom mjestu mora dati svoj doprinos u primjeni ovog ugovora. Gordana Colnar, predsjednica HSŠ-a, ističe da će Sindikat u svim područjima, zajedno sa zaposle­

ničkim vijećima, nastojati da se odredbe Kolektivnog ugovora primjenjuju. Zajedničko je i sin­dikalnim povjerenstvima i zapo­sleničkim vijećima da štite i pro­miču interese zaposlenika po upravama šuma. U Upravi šuma

Delnice tajesuradnjapokazalado-brerezultate. Pod trećom točkom dnevnog reda razgovaralo se o pravu na štrajk, a četvrta točka dnevnog reda bila je vezana uz aktualnu problematiku rada sindikalnih povjerenstava.

VPLEŠE

SA ZAJEDNIČKE SJEDNICE SINDIKALNOG POVJERENSTVA I ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA UPRAVE ŠUMA VINKOVCI

TREBAJU LI ŠUMARI SPAŠAVATI "SPAČVU" Nezadovoljstvo vinkovačkih zaposlenika naglo je poraslo saznanjem da se, umjesto 14 milijuna kuna, Upravi šuma Vinkovci nude dionice »Spačve« koje nitko neće otkupiti jer su bezvrijedne

U lovačkoj kući u Kunjevci početkom listopada održana je prva zajednička sjednica sindikalnih povjerenika Uprave šuma Vinkovci i Zaposle­ničkog vijeća Vinkovaca. Sjednici su bili nazočni tadašnji upravitelj ing. Marko Jelić, predsjednica Hrvat­skog sindikata šumarstva Gordana Colnar, predsjednik Skupštine sindikata ing. Željko Kalauz, Vlado Gra­deček, dopredsjednik HSŠ-a, Javorko Bebek, predsjed­nik Statutarne komisije HSŠ-a, i ing. Ivan Zovak, pred­sjednik Glavnog zaposleničkog vijeća. Tadašnji upravitelj ing. Marko Jelić upoznao je prisutne s teškom situacijom u kojoj se nalazi Uprava šuma s obzirom na velika potraživanja od kupaca, prije svega DIK-a »Spačva« Vinkovci - više od 14 milijuna kuna - a koja se neće ni moći naplatiti, kao i s dvojbom što je bolje: ostaviti trupce na stovarištima ili pak otpremiti ih drvnim industrijama i čekati naplatu. Sindikalni povjerenici i članovi Zaposleničkog vijeća, u razgovoru koji se razvio, izrazili su veliko nezadovol­jstvo radom komercijalnog odjela Uprave smatrajući da se kvalitetna drvna masa koja odlazi iz spačvanskih šuma lako ustupa drvnim industrijama koje ne plaćaju mjesecima za robu koja se može prodati sigurnijim kupcima, pa čak i onima koji plaćaju avansno. DIK »Spačva« je najveći i najstariji kupac vinkovačke sirovi­ne, ali to ne znači da naši šumari moraju na štetu svog standarda, pa čak i osobnih odricanja, spašavati tuđe

Nekadašnji sjekači Josip Kožul, Ante Marčinko, Jure Žilić, Ivan Molnar i Dragu tin Grlicić danas rade na njezi i drugim lakšim poslovima, ali su im i plaće

znatno manje

loše poslovanje. U prošlosti je, što se još dobro pamti, mnogo toga već oprošteno »Spačvi«, ali bez velike ko­risti, jer je ona iz godine u godinu u sve većem dugu. Stoga i dionice koje im nudi »Spačva« kako bi isplatila veliki dug postaju bezvrijedne i radnici ih ne žele primiti. Predsjednica HSŠ-a Gordana Colnar, govoreći o uspješnosti pregovaranja i konačnom potpisivanju Ko­lektivnog ugovora, istaknula je da ne možemo biti za­dovoljni provođenjem Kolektivnog ugovora. Predsjed­nica je naglasila daje već prvi mjesec nakon potpisivanja došlo do nepoštovanja odredbi, do neispunjavanja po­jedinih odredbi, a posebice se to odnosi na plaće, regres, terenski dodatak, bolovanje, stipendije, plaće invalidi­ma. Žalosno je da se samo naše poduzeće, uz HPT pridržava preporuka Vlade o nepovećanju plaće, dok su neka javna poduzeća povećala plaće čak u nekoliko navrata. Predsjednik Glavnog zaposleničkog vijeća, ing. Ivan Zovak nije zadovoljan svojim predsjednicima po upra­vama jer, kako kaže: »Od naših izbora prošlo je već sedam mjeseci, a ne osjeća se dovoljno aktivnost zapo­sleničkih vijeća«. Stoga on predlaže da se utvrdi tko to koči i kome odgovara ta neaktivnost naših vijeća. U nastavku, povjernici HSŠ-a istaknuli su niz problema

s kojima se svakodnevno su­sreću u radu po šumarijama, od neredovitih isplata te­renskih dodataka, nedostat­ka radne opreme i zaštitnih sredstava do nezadovoljstva zbog neisplaćenog regresa, jer našim šumarskim radni­cima nije jasno kako nema novca za plaće, a oni norme i prebacuju, drvna masa se izvozi iz šume, pošumlja­vanje je redovito, a i radovi na njezi i sve druge obveze se ispunjavaju. Na kraju sjednice za­ključeno je da se sve zaka­snjele isplate - regres, teren­ski, stipendije, bolovanja -odmah isplate radnicima, jer u protivnom slijedi tužba Uprave. Z.L.

SJEDNICA SINDIKALNOG POVJERENSTVA I ZAPOSLENIČKOG VIJEĆA POŽEŠKE

UPRAVE ŠUMA

UGOVOR DOBAR, ALI BEZ PRIMJENE Ne smije se dopustiti kršenje Kolektivnog ugovora u čiju je izradbu uloženo mnogo htijenja, truda i znanja - rekla je Gordana Colnar

Na prvoj zajedničkoj sjedni­ci sindikalnog povjeren­stva i Zaposleničkog vijeća

Uprave šuma Požega bflo je riječi o primjeni Kolektivnog ugovora, koji je potpisan u srpnju na razini JP »Hrvatske šume«. Sjednici su bili nazočni predsjednica Hrvat­skog sindikata šumarstva Gorda­na Colnar; predsjednik i dopred­sjednik Glavnog zaposleničkog vijeća »Hrvatskih šuma«, ing. Ivan Zovak i ing. Vlado Gradeček te upravitelj požeške Uprave šuma, ing. Stjepan Blažičević, koji je podnio izvještaj o poslo­vanju. On je istaknuo problem slabe strukture šuma i smanjenja sječive drvne mase u ovoj upravi te teškoće u svezi s naplatom drvnih sortimenata od pojedinih kupaca, što je povezano s kašnjenjem osobnih dohodaka. Požeška uprava šuma spremna je zaraditi novac radeći i u drugim upravama, na poslovima uzgoja, sječe, prijevoza drvnih srotime-nata te prodajom kamena - nagla­sio je ing. Blažičević. Gordana Colnar napomenula je da se odrebe Kolektivnog ugovora ne primjenjuju, što je posebice važno za zaposlenike u izravnoj proizvodnji. Premda je obra­zloženje poslodavca da se, zbog velikog duga drvne industrije, odredba ugovora o isplati osobnih dohodaka do određenog roka ne može primijeniti, Hrvatski sindi­kat šumarstva mora donijeti odluku što dalje činiti, u suradnji sa zaposleničkim vijećima - rekla je Gordana Colnar te dodala da je izostala suradnja sa sindikalnim

povjerenstvom Požeško-slavon-ske županije. Tijekom izlaganja istaknula je da se ne smije dopu­stiti kršenje Kolektivnog ugovora u čiju je izradbu uloženo mnogo htijenja, truda i znanja. Dopredsjednik Glavnog zaposle­ničkog vijeća, ing. Vlado Gra­deček kazao je daje potpisan do­bar Kolektivni ugovoc ali se on ne primjenjuje. Ljudi su revoltirani jer su svoj posao odradili. Pred­sjednik Glavnog zaposleničkog vijeća, ing. Ivan Zovak naglasio je daje ovo tijelo koordinativno i tek u zajedništvu sa sindikatom može biti djelotvorno. Sindikat je bro­jan, rekao je, a njegova snaga umnožak je rada svih njegovih članova. Tijekom sjednice u diskusiji su sudjelovali predsjednik Zaposle­ničkog vijeća požeške Uprave šuma Mijo Radičević, sindikalni povjerenik ove uprave, ing. Stje­pan Ćurić, te povjernici iz pojedi­nih šumarija. Pero Jurić, povjer­nik Šumarije Pleternica, kazao je da je sindikat, čini se, sam sebi svrha, a tako misle i radnici na terenu, koji su, prema njegovom mišljenju, slabo informirani o svojim pravima. Bilo je riječi i o isplati regresa, terenskih dodatka, invalidima rada, kišnim danima, prekovre­menom radu, a potkraj sjednice doneseni su zaključci i prijedlozi koji će biti dostavljeni na­dležnima. Minutom šutnje odana je počast poginulom radniku ple-terničke šumarije, Adamu Marti-noviću. I.T

8. studenoga 1996.

SKUPŠTINA SINDIKATA ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU - BJELOVAR

ZAŠTO OPADA PROIZVODNOST RADA?

Ako u jednoj šumariji od 131 zaposlenog samo 37 radni­ka radi u direktnoj proiz­

vodnji, 44 su invalidi rada, ili blizu proizvodnje, a ostatak su - ostali, onda se tu ne može naprijed. Jer 28 posto onih u proizovdnji ne može izdržavati sve ostale u šuma­riji, upravi i cjelokupnu tu nad­gradnju. A ja sam 19 godina u proizvodnji, s radnicima, i sada dolazim u priliku te radnike »tje­rati« da rade... Tako je t renutačno stanje u šumarstvu na Skupštini Sindikata zaposlenih u šumarstvu Bjelovar opisao i podacima potkrijepio Ra­dovan Lovreković iz sindikalne podružnice Bjelovar. Spomenuo je još neke nelogičnosti u sustavu obračuna i konstatirao apsurdnu situaciju da je od 15 najbolje plaćenih radnika čak devet iz uz­goja. Skupština SZS-a Bjelovar stavila je na dnevni red poslovanje Upra­ve Bjelovar s posebnim osvrtom na plaće, naknade, regres, zaštit­nu opremu, dakle vruće teme, koje su sindikalcima pokušali pri­bližiti zamjenik upravitelja bjelo­

varske uprave ing. Marijan Bede-ković te pomoćnici upravitelja ing. Mijo Kovačević i ing. Anđelko Kalabek. Ing. Bedeković izvijestio je članove Skupštine daje uprava dala primjedbe u direkciju glede izdvajanja sredstava te da su po­krenute neke od akcija koje je tražio sindikat (nabava zaštitne opreme). Govoreći o poslovanju u proteklih devet mjeseci, ing. Kovačević je naglasio kako su, unatoč nepovoljnim vremenskim uvjetima, u biološkoj reprodukciji šuma ostvareni zadovoljavajući rezultati te da će se kampanjom skupljanja žira u upravi osigurati glavni prihod i obnova. Realizaci­ju sječe i izrade od 78 posto, ocije­nio je vrlo dobrom te istakao kako s realizacijom konačnog revidira­nog plana sječe također ne bi tre­balo biti problema. Do povećanja plana od približno 22.000 m3 doći će zbog povećane mase od vje-troizvala te od sušaca, no s obzi­rom kako je riječ pretežito o ogrjevu, a manje o oblovini, finan­cijski plan neće se mijenjati. Upo­zorio je na konstantan pad proiz­vodnosti rada koja je dijelom

Sa Skupštine sindikata zaposlenih u šumarstvu

posljedica i starosti mehanizacije koja se ne obnavlja, ali i bezvoljnosti. Ništa se neće postići ako se manje radi, zbog toga što poduzeće ima problema, rekao je on. Govoreći posebice o nabavi zaštitne opreme što je vrlo osjetlji­va, ali i važna tema, on je naglasio kako se konačno krenulo u naba­vu zimske odjeće i obuće. O padu proizvodnosti imali su i sindikalci što reći. Bili smo pozitivni, pad produktiv­nosti događa se u posljednjih pet godina, a kada su se sredstva odli­jevala, dok se u bjelovarskoj upra­vi nije ništa, ili vrlo malo, na­bavljalo, misli ing. Marinko Unger iz Transporta. Ljudi sada

razmišljaju zašto više raditi, kada od toga nema koristi. Tu tvrdnju potkrepljuje i Marijan Bajs iz po­družnice Veliki Grdevac, navo­deći kako »ljudi nisu zainteresira­ni za prebacivanje normi, jer su sredstva limitirana i to im se ne isplati«. Ivan Herceg iz Ivanjske zaključuje, a to su i sami radnici izračunali, kako oni zapravo be­skamatno kreditiraju poduzeće jer im ona duguje terenski doda­tak, plaće kasne, »a oni su svoju ne baš malu normu uredno ispunili«. Ing. Željko Đuričić iz garešničkog sindikata, predlaže da se počne razmišljati o novom načinu obračuna kroz izračunavanje cije­ne koštanja prostornog metra, a ing. Željko Gubijan iz vrbovečkog

sindikata, konstatira kako je sadašnji način obračuna iznimno kompliciran, kao »pravi matema­tički zadatak!«. Kaže: »Ispada da je onaj tko više radi više i kažnjen, jer mu više uzimaju!« Članovi sindikalne skupštine SZS-a obaviješteni su i o odluci Vrhovnog suda RH kako je štrajk zbog zakašnjenja plaće nezakonit, dok je član Upravnog odbora HS ing. Duka Kauzlarić informirao sindikalce o planovima za restruk-tuiranje radnih jedinica u »Hrvatskim šumama«. Sindikat će sa zaključcima svoje skupštine upoznati poslovodstvo bjelovars­ke uprave.

M.M.

Klub dobrovoljnih davatelja krvi požeške Uprave šuma

DEVET GODINA HUMANOSTI

U suradnji s gradskim Crvenim križem, Klub dobrovoljnih davatelja krvi uprave šuma Požega, koji djeluje devet godina, organizirao je polovniom listopada, u sindikalnoj sali »Me­hanizacije i građevinarstva«,, drugu ovogo-dišnu akciju dobrovoljnog davanja krvi. Krv je dalo pedeset i četiri člana iz Čaglina, Požege, Kutjeva, Velike, Kamenske, Radne zajednice te »Mehanizacije i građevinarstva«. Najučestaliji davatelji na ovoj akciji bili su Velibor Vujić, koji je, iako mladi član, krv dao čak 48 puta, a slijede

Lazo Vujić (42), Željko Matajić (39), Krunoslav Kuzle (37) i Anto Marić (36). Kako smo doznali od povjerenika Crvenog križa za požešku Upravu šuma, ing. Branimira Mikića, do kraja godine organizirat će se još jedna akcija. - Treba istaknuti, rekao nam je g. Mikić, kako je pri svakom davanju krvi tradi­cionalno dobra suradnja s Odjelom za transfu­ziju Opće županijske bolnice u Požegi, na čelu s dr. Ružom Brkanić.

Tekst i snimak: I.TOMIĆ

Požeški šumari tijekom druge ovogodišnje akcije davanja krvi

IN MEMORIAM

ADAM MARTINOVIĆ

(1951.-1996.)

Polovinom listopada, na sječini u gospodarskoj jedinici »Požeška gora« (odjel 42), na području šumarije Pleternica, prilikom obaranja stabala teško je ozljeđen sjekač Adam

Martinovič, zaposlenik Uprave šuma Požega. Premda je još pokazivao znakove života, njegovo srce nije izdržalo te je prestalo kucati na putu prema požeškoj bolnici. Tužna vijest iznenadila je i ražalostila njegove prijatelje i znance, a posebice zaposlene u pleterničkoj šumariji u kojoj je proveo 18 godina, radeći na poslovima sječe i izrade. Adam Martinovič rođen je 1951. godine u Doljanovcima, u opčini Kaptol, u požeškom kraju. U šumariji Pleternica zapošljava se 1978. godine te se ističe kao jedan od boljih sjekača, služeći za primjer drugima. Sudjeluje na natjecanjima radnika sjekača te postiže zapažene rezultate. Ironijom sudbine, tog nesretnog utorka, 15. listopada, oko 9 sati, radio je uobičajene sjekačke poslove nedaleko od svoje kuće u Požeškoj Koprivnici, gdje mu je bilo prebivalište, ne sluteći kako mu je, zbog stabla koje će pasti u suprotnom smjeru, to posljednji dan u životu. Iza sebe je ostavio suprugu, dvije odrasle kćerke i sina, kojima upućujemo sućut. Zaposlenima u šumariji i svima s kojima se družio i koji su ga poznavali ostat će u trajnoj i dragoj uspomeni. Neka mu je laka gruda hrvatske zemlje!

I.T.

IN MEMORIAM

STJEPAN DRETA (1955. -1996.)

Još jednom smrt je bila jača od živta. Uzela je još jedan život u punoj muževnoj dobi. Istrgla je iz zagrljaja obitelji i radnog

kolektiva djelatnika Šumarije Vrbovec. Stjepan Dreta, rođen prije četrdeset jedne godine, u Cugovecu, radio je u Šumariji Vrbovec viče od dvadeset godina na poslovima radnika sjekača, vozača traktora i vozača autobusa. Vrijedan, odan poslu, cijenjen od pretpostavljenih i kolega s kojima je svakodnevno provodio vrijeme u šumi obavljajući težak ali častan rad. Teška bolest srca s kojom se suočio u zadnje vrijeme, nije se mogla svladati, unatoč teškoj operaciji, srce nije izdržalo. Iza Stjepana ostaje supruga i dvoje malodobne djece, majka i brat. Našeg Stjepana zadržat ćemo u vječnoj uspomeni!

Zaposlenici Šumarije Vrbovec

IN MEMORIAM

IGNAC BAN

(1929.-1996.)

Šumarija Kloštar Podravski oprostila se od svog dugogodišnjeg radnika, vrijednog i skromnog čovjeka Ignaca Bana. Čitav svoj radni vijek proveo je u šumarstvu, na poslovima lugara gdje je dočekao i mirovinu. U današnjem svijetu, kada se ljudi toliko otuđuju od prirode, Ignac je živio sa šumom, poznavao svaki njen kutak, bio njen čuvar. Izgradio je s njom skladan i prijateljski odnos, ostavivši iza sebe trag poštenja i plemenitosti. Izražavajući sućut njegovoj obitelji Ignaca Bana zadržat ćemo u vječnoj uspomeni.

Zaposlenici šumarije Kloštar Podravski

8. studenoga 1996.

U POVODU 150. OBLJETNICE HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA PRIREĐENA JE I BOGATA LOVAČKA IZLOŽBA

Dovesti u sklad šumu i divljač Bilo je izloženo tridesetak visokovrijednih lovnih trofeja odstrijeljenih u našim lovištima

Nakon sudjelovanja sa svojim biranim lovačkim trofejima na Izložbi hrvatskog lovstva »Lovac, priroda, divljač« Zagreb '96., ovog

sponata, predstavljenih u l i vrsta krupne trofejne divljači, mahom je u kategoriji visoke »zlatne« ko­lajne prema internacionalnim CIC mjerilima. Štoviše, neke od njih, poput kljova vepra iz Velebi­ta (146.35 t.), krzna (157.14 t.) i lubanje vuka (42.001.) iz Gorskog kotara, krzna (174.02 t.) i lubanje risa (28.62 t.) iz Velike Kapele te krzno divlje mačke (66.03 t.) iz znanog slavonskog lovišta »Mero-lino« nacionalni su, hrvatski prva­ci.

I takva, prema broju eksponata mala, obogaćena uspjelim snimci­ma divljači, Smotra daje upečatlji­vu sliku bogatstva i ljepote priro­de, posebice lovne faune. Ona se vremenski i tematski sretno ukla­

pa u upravo prisutna nastojanja mlade, tek stasale samostalne i su­verene nam države Hrvatske, da razvoju turizma, »te integrirajuće sastavnice od strateškog interesa za cjelokupni probitak zemlje«, dade posebno značenje. Poruka manifestacije iz Etnografskog muzeja, kao jednog od oblika pro­midžbe lovnog turizma, svodi se zapravo na poziv čovjeku, posebi­ce lovcu i šumarniku, da s ljuba­vlju i strahopoštovanjem štiti i uz­gaja divljač, da očuva njezina sta­ništa, kao preduvjet njezina održanja. U »Hrvatskim šuma­ma« cilj lovstva nije pod svaku ci­jenu uzgojiti pa loviti, već nadasve dovesti u sklad šumu i broj di­vljači.

Izložbu je otvorio ing. Marin To-maić, rukovoditelj lovnog odjela

proljeća na Zagrebačkom velesaj­mu, Internacionalnoj izložbi Pri­roda i lovstvo Naturexpo '96. u Budimpešti od 15.8. do 9.9.1996., te konačno na Sajmu lovnog i ri-bolovnog turizma u Varaždinu od 5. do U. 11. 1996., u povodu 150. obljetnice Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva i 120. obljetni­ce njegova glasila »Šumarskog li­sta«, »Hrvatske šume« p.o. Za­greb, u suradnji s Hrvatskim šumarskim društvom, organizira­na je Smotra vrhunskih lovačkih trofeja stečenih u našim vlastitim lovištima. Tridesetak lovačkih ek-

U velikoj dvorani Etnografskog muzeja u Zagrebu lovačka izložba s bogatim trofejima pobudila je veliko zanimanje gledateljstva

lovačkih trofeja Lovac ili vlasnik trofeja Rogovi jelena običnog Željko Mitrović Šumarija Lipovljani Mato Filipović Ivica Todorić Božidar Legac Rogovi jelena lopatara Ivica Todorić Šumarija Vinkovci Rogovi jelena axisa Janko Valovičić Rogovi srnjaka Josip Tomić Đuro Mioković Rogovi divojarca Marijan Štimac Tomislav Abramović Rogovi muflona Ante Dundić Kljove vepra Mirko Hećimović Mato Šarčević Milan Nećak Krzno medvjeda mrkog Marijan Pibernik Mirko Radić Lubanja medvjeda mrkog Marijan Pibernik Krzno vuka Josip Malnar ml. Lubanja vuka Josip Malnar ml. Krzno risa Veljko Lipovac Lubanja risa Milan Salopek Krzno divlje mačke Martin Čajkovac Lubanja divlje mačke Franjo Prebanić

KATALOG IZLOŽAKA

Lovište

Bilogora Opeke Ričićko bilo Tikveš Juž. Krndija

Ilok Kunjevci

Kalifront

Lipovljani Sjev. Velebit

Snježnik Risnjak

Peljesac-Orebić

Velebit Spačva sjever Bjelolasica

Bjelolasica Snježnik

Bjelolasica

Snježnik

Snježnik

Snježnik

Kapela

Merolino

Spačva sjever

Uprava šuma

Bjelovar Zagreb Senj Osijek Požega

Osijek Vinkovci

Senj

Zagreb Senj

Delnice Delnice

Split

Gospić Vinkovci Delnice

Delnice Delnice

Delnice

Delnice

Delnice

Delnice

Ogulin

Vinkovci

Vinkovci

Godina odstrela

1992. 1967. 1990. 1990. 1971.

1990. 1988.

1983.

1983. 1950.

1968. 1980.

1986.

1995. 1991. 1988.

1984. 1995.

1984.

1993.

1993. *

1994.

1986.

1995.

1982.

CIC točaka

241.74 233.16 217.48 217.23 rogovlje atipično

205.09 191.44

272.69

165.20 152.15

115.65 111.83

227.80

146.35 133.15 129.50

436.72 408.80

61.41

157.14

42.00

174.02

28.62

66.03

18.71

LOVIŠTE »RADINJE« NA PODRUČJU NOVOKAPELAČKE ŠUMARIJE

/ DAljE PROBLEM KRIVOLOV

Lovište »Radinje«, koje je u sa­stavu Šumarije Nova Kapela, na području novogradiške Uprave šuma, prostire se na prostoru istoimene gospodarske jedinice, a na oko 4000 ha je ograđeno. U lovnoj sezoni 1996./97. godine planirano je od jelenske divljači odstrijeliti 5 jelena, 5 košuta i 8 teladi, a dosad je ustrijeljeno dva jelena, prosječne trofejne vrijed­nosti 184 bodova. Od srneće di­vljači u planu odstrela su dva srnjaka i dvije srne, a na divlje svinje planirano je osam skupnih i deset pojedinačnih lovova (13 ve­prova, 7 krmača i 40 nazimadi).

Od lovno-tehničkih objekata sagrađeno je 10 novih osma-tračnica, 2 hranilišta za divlje svin­je, a do kraja studenoga planirano

Jedan od trofeja u lovačkoj kući »Radinje«

je dovršiti 5 hranilišta za visoku divljač, te proizvesti 25 tona silazne i 60 tona zrnate hrane. Berba zrnate hrane je u tijeku (pretežito kukuruz i nešto topi-nambura), a na solista treba staviti 1000 kg soli. Ljetos je rekonstrui­rano 4 km ograde. •

Jedini problem u lovištu je i dal­je krivolov, a predmeti su na sudu. Medu njima je najizrazitiji onaj u svezi s nepovlasno odstrijeljenim

U magličasto jesensko jutro pred novom osmatračnicom - lovo-čuvari Antun Vidlanović i Pavao Kovačević jelenima i košutama (4 jelena i 4 košute). Od lovočuvara Pavla Kovačevića i Antuna Vidlanovića doznali smo da je ovo jedino lovište u Hrvatskoj gdje se može vidjeti i ustrijeliti jelenska divljač. Rika jelena bila je pri kraju te ih nismo imali priliku fotografirati. Inače, ističu čuvari, kompletnu je­lensku divljač i tri skupna lova u ovoj lovnoj sezoni zakupilo je pri­vatno poduzeće »Mara« iz Zagre­ba. Osim čuvanja, Pavo Kovačević i Antun Vidlanović brinu se o spremanju hrane i prihrani di­vljači. Tako će se u silaznoj jami, čiji je kapacitet 10 vagona, naći oko 6 vagona silaznog kukuruza, a za branje je ostao kukuruz na površini 15 kj.

U atraktivnoj lovačkoj kući čuvari nam pokazuju vrijedne je­lenske trofeje, medu kojima svraća pozornost nepravilni četrnaesterac iz 1991. godine, čija je vrijednost 210 bodova.

Tekst i snimci: I.TOMIĆ

U OSIJEKU ODRŽANO II. PRVENSTVO U DISCIPLINI TRAP

NASTUPILA I EKIPA »HRVATSKIH ŠUMA«

Na osječkom strelištu Pampas sredinom listopada održano je Drugo hrvatsko prvenstvo Hrvatske u natjecanju u gađanju na leteće mete - glinene golubove, disciplini trap. Poslije kvalifikacija po županij­skim središtima, na državno natjecanje plasiralo se 16 županijskih

ekipa, a po prvi put i ekipa »Hrvatskih šuma« u kojoj su bili: ing. St jepan Lončar iz Direkcije, ing. Željko Đurković, Branko Trifunović i Franjo Jova-novac - svi iz UŠ Vinkovci, te Franjo Mumić iz UŠ Nova Gradiška. U pojedinačnoj konku­renciji najbolje se plasirao ing. St jepan Lonča r -među prvu polovinu nat­jecatelja od ukupno 85 su­dionika ovog uspjelog natjecanja.

Z.L.

8. studenoga 1996.

U VARAŽDINU OD 5. DO 8. RUJNA ODRŽAN SAJAM LOVNOG TURIZMA

IZLOŽENI VRIJEDNI TROFEJI "HRVATSKIH ŠUMA" Dok je najveći broj vrhunskih

lovačkih trofeja stečenih u posljednjih petnaest godina u

tzv. državnim lovištima bio izložen u okviru izložbenog prostora Hrvatskog lovačkog saveza na internacionalnoj izložbi Priroda i lovstvo »Naturexpo '96« u Budimpešti, Javno poduzeće »Hrvatske šume« p.o. Zagreb, pro­mičući lovni turizam, sudjeluje i na prvom ovogodišnjem Sajmu lovnog i ribolovnog turizma, koji je od 5. do 8. rujna 1996. održan u Varaždinu. Na posebnom izložbenom prostoru, uz brojne izlagače lovačke opreme i streljiva, Hrvatski lovački savez, nje­gove županijske lovačke saveze, lovačke udruge i dr., »Hrvatske šume« su, kao najveći ovlaštenik pra­va lova u državi, predstavile svoju po­nudu u lovnom turizmu preko nekoli­ko ponajboljih lovačkih trofeja, uspje­lih snimaka divljači i prirode, reklam­nih i poučnih projekcija s vlastitih vi-deokaseta na TV prijemniku te repre­zentativnom publikacijom »Katalog lovišta« tiskanom na hrvatskom, njc-

kog družtva za gojenje lova i ribarstva, kako to netko reče, bio cijelo jedno desetljeće ispred svog vremena. Valja se, naime, prisjetiti daje taj domoljub i vrijedan muž još 1882. godine u svom »zvjerinjaku« u Zclcndvoru uzgajao jelene lopatare, te prvi u tadašnjoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dal­maciji umjetno uzgajao fazansku divljač. Na Milenijskoj izložbi u Bu­dimpešti 1896. god. u Hrvatskom šumarsko-lovnom paviljonu Marko Bombelles izlaže ponajljepšu zbirku srnećeg rogovlja, premda je tu divljač »udomio tek godine 1884.«

Sajam je zamišljen kao posebna manifestacija koja bi trebala postati središnjim mjestom ponude i po­tražnje usluga i roba na području lova i ribolova, a vrijedne organizatore sajma poduprli su Hrvatska gospo­darska komora, Turistička zajednica grada Varaždina, Hrvatski lovački sa­vez, Hrvatski ribolovni savez, Institut za turizam i mnogi drugi. Razvoj tu­rizma pak, kao »integrirajuća sastav­nica za cjelokupni probitak zemlje«,

Lovni turizam - unosan posao

Da je lovni turizam unosan posao potvrđuju brojni primjeri iz prakse. Tako su lovačke udruge u Međimurju prije Domovinskog rata ostvarivale godišnji prihod i do 800.000 DEM, a Poljska, kao ne odveć otvorena turi­stička zemlja, zarađuje godišnje samo od deviznog lova više od 20 milijuna DEM.

U Hrvatskoj su u 1994795. godini inozemni lovci odstrijelili samo jelena običnih 36 (481), srneće divljači 893 (2116), divokoza 16 (56), muflona 10 (46), divljih svinja 445 (1797) itd. Ni brojke u zagradama, koje označuju ulove u predratnoj 1990./91. godini, ne mogu nas zadovoljiti. Potencijali hrvatskih lovišta neusporedivo su veći. Primjerice, u »Hrvatskim šuma­ma«, koje ovog trenutka gospodare s četrdesetak lovišta ukupne površine nešto manje od 400 tisuća hektara, odstrel jednog »zlatnog« jelena ili ka­pitalnog medvjeda stoji, prema

premanju jela od divljači i riba, međunarodni ribolovni kup u natje­canju na »suhe« discipline, demon­stracija novih lovačkih pušaka i strel­jiva, gađanje lukom i strijelom te dru­ge brojne sajamske priredbe. Spome­nuti valja da je i rujanski broj glasila Hrvatskog lovačkog saveza - »Lovački vjesnik« - bio posvećen lovnom turiz­mu.

Zaključimo stoga daje prvi specija­lizirani Sajam lovnog i ribolovnog tu­rizma postigao zapažen uspjeh. Ukupno 43 izlagača, tvrtki, turističkih agencija i lovnih udruga predstavilo je svoju ponudu vezanu uz lov i ribolov

kao dobar početak organiziranog i smišljenog lovnog turizma. Tijekom četiri sajamska dana izložbene pro­store sajma posjetilo je oko 10.000 posjetitelja te poslovnih ljudi iz zemlje i inozemstva. Nije stoga čudo da vrijedni organizatori, direktorica Turističke zajednice grada Varaždina Branka Tropp i direktor tvrtke »Val 042« Borislav Šimenc, najavljuju za sljedeću godinu drugi, još bogatiji i raznovrsniji Međunarodni sajam lov­nog i ribolovnog turizma u svom pre­lijepom gradu.

A.Frković

mačkom i talijanskom jeziku. Pred­stavnik Službe lovstva »Hrvatskih šuma«, koja je postavila štand, aktiv­no sudjeluje i na okruglom stolu »Lov i ribolov u službi turizma« te drugim popratnim manifestacijama vezanim uz ovaj varaždinski sajam.

Na tradicijama grofa Marka Bombellesa

Varaždin - njegov Zelendvor, uz brojne lovačke udruge ovog dijela Hrvatskog zagorja, klasičan je lovački (k)raj Lijepe naše. To se zacijelo može pripisati dijelom i grofu Marku Bom-bellesu iz Opeke kraj Varaždina, koji je kao prvi predsjednik Prvog hrvats-

rečeno je na okruglom stolu, usko je povezan s provedbom odredbi novog Zakona o lovu. Taj zakon, naime, omogućuje tržišno poslovanje, što znači da sve domaće i inozemne prav­ne i fizičke osobe imaju pravo zakupa lovišta. No, za oporavak i obogaćenje danas uglavnom polupraznih lovišta s divljači potrebna su velika ulaganja, mahom uz pomoć inozemnih kredita, riječi su doministra u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, dipl. ing. Franje Prebanića. Prema njegovim riječima, u obnovu lovišta u Hrvatskoj treba uložiti - ni manje, ni više - 21 milijun američkih dolara!

važećem Cjeniku lova, 37-38.000 kuna.

U okviru Sajma lovnog i ribolovnog turizma u Varaždinu održana je vrlo uspjela 1. svjetska izložba karikature s temom lova i ribolova, natjecanje Gastrolov - državno prvenstvo u pri-

BILI SMO NA MJERENJU NOVOG REKORDNOG JELENSKOG TROFEJA OD

232,21 TOČKE

NOVI REKORDER LOVIŠTA »REPAŠ« L ovište »Repaš« u koprivničkoj upravi ima novog rekordera - 20.

rujna odstrijeljen je na podučju Cambina jelen kapitalac trofejne vrijednosti 232,21 točke. Visoko ziato!

- Glavno da je jači od Buschnrovog trofeja - govorio je uoči mjerenja, napeto iščekujući rezultate, uspješni i sretni strijelac Ignac Jurković - »za lovce Nacek«. - Ne bu taj Švicarac vječno držao rekord. Ako ovaj nije jači, idem dalje dok ga ne skinem - glasno razmišlja Jurković. Ernst Buschur (sada pokojni), lovac iz Švicarske, čest i drag gost repaškog lovišta, držao je rekord s trofejom od 231,00 točke. Ni lgnac - Nacek Jurković nije novi u »Repašu«. Slike ovog Zagrepčanina s od s i rij Iju »i in trofejima vise i na zidovima novouređene prekrasne lovačke kuće uz jezero Čambina. Poznanik je i prijatelj ovdašnjih lovaca, lovnika, kuhara i kuharica, rado viđen gost. Dok čeka rezultate mjerenja, nudi Jagermeister. Svi ispijaju po čašicu i kreću na posao. Komisija u sastavu: Miroslav Brnica, predsjednik, Dražen Videc i Mirko Cvetković ima dosta posla. Najprije je izmjeren jedan visoko srebrni trofej (204 točke), potom jedan manji od 157 točaka, gdje je jelen imao ozlijeđenu nogu, da bi na red došao glavni trofej. Prognoze su bile i optimističnije, no »obujam je manji nego što smo mislili« komentirao je Videc. I onda zbrajanje - dužina grane 124,5 cm, 18 parožaka... ukupno 232,21 točka. Novi rekorder prima čestitke, njegova kompa iz Zagreba odmah je obaviještena, posebno članovi njegovog Lovačkog društva »Sv. Hubert«. To je malo, ali moćno društvo - veli Jurković. - Ima nas samo 12, nemamo svoje lovište, no ima nas svuda. Cesto smo ovdje, bili smo i u Africi. Zanimljive su njegove priče (nisu lovačke!), ocjene, usporedbe. - Bio sam dva puta u Africi, u Namibiji, u Finskoj, u nekim drugim zemljama. Mislim da se u Europi otišlo predaleko s cijenama, u Africi je sve mnogo jeftinije. Lovstvo je oduvijek bilo skup sport kojim se baš ne može baviti svatko. Je - veli Jurković - no netko voli jedrenje, netko skijanje, a ja godišnji odmor provodim ovdje u »Repašu«, na Cambini. I lani i preklani bio sam ovdje. Imam kod kuće već tri zlatna trofeja. Kođ*kuće su tri sobe pune trofeja, sada ih već vješam po hodnicima svoje građevinske tvrtke. - Već treću godinu vrebao sam ovog »žuću«. Lani mi je jedan Njemac ušao na čeku, no njje htio pucati. Bio mu je to prevelik zalogaj! A »zalogaj« je, spomenimo i to, težak oko 20.000 DEM. Novi rekorder repaškog lovišta, a to je, kažu domaćini, najjači trofej odstrijel­jen u lovištima »Hrvatskih šuma« otkako one postoje, posebno hvali sve što u »Repašu« čine kako bi vratili div(jač, ali i lovce. Kad se zadovoljstvo novim zlatnim trofejom stišalo, pojavili su se novi izazovi, novi planovi. - Šale (to je lovnik Šaleković) kaže da je vidio još jednog jačeg. Evo, kiša je stala, idemo na čeku malo pogledati...

M.M.

Strastveni lovac Ignac Jurković, vlasnik novog vrijednog trofeja od 232,21 točke

8. studenoga 1996.

NA TEMELJU ČLANKA 32. STA­TUTA, A U SKLADU S ČLANKOM 15. I ČLANKOM 18. PRAVILNIKA O RADU »HRVATSKIH ŠUMA« - JAV­NOG PODUZEĆA ZA GOSPODA­RENJE ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEM­LJIŠTIMA U REPUBLICI HRVAT­SKOJ, P.O. ZAGREB, DONOSIM

ODLUKU O SADRŽAJU I NAČINU PRI­KUPLJANJA PODATAKA O ZAPOSLENICIMA

Članak 1. Ovom odlukom utvrđuju se sadržaj i način

prikupljanja, održavanja i uporabe podataka o zaposlenicima »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­greb primjenom informacijskog sustava »Ka­drovi/Obrana« (u daljnjem tekstu: prikupljan­je podataka) , utvrđuje se postupak za određivanje osoba odgovornih za prikupljanje i osobe za nadzor prikupljanja podataka, te se utvrđuju njihova prava, obveze i odgovornosti.

PRIKUPLJANJE PODATAKA Članak 2.

Prikupljanje podataka obuhvaća sljedeće aktivnosti:

a) prikupljanje podataka o zaposlenicima b) unos prikupljenih podataka u PC ej održavanje podataka i aplikacije »Kadro­

vi/Obrana« u uporabnom stanju d) uporabu podataka.

Članak 3. Prikupljanje podataka o zaposlenicima,

predviđenih člankom 14. Pravilnika o radu neposrednim anketiranjem svakog ponaosob slijedom Uputa za prikupljanje podataka o radnicima, anketnog upitnika i šifarnika koji su njihov sastavni dio obavljaju isključivo pravni, kardovski i opći odjeli uprava šuma i Pravna, Kadrovska i Opća služba Direkcije.

Upute se nalaze u prilogu 1 ove odluke i njen su sastavni dio.

Članak 4. Unos prikupljenih podataka u PC - formi­

ranje baze podataka slijedom Uputa za prim­jenu aplikacije »Kadrovi/Obrana« obavljaju isključivo, pravni, kadrovski i opći odjeli upra­va šuma i Pravna, Kadrovska i Opća služba Direkcije.

Upute se nalaze u prilogu 2 ove odluke i njen su sastavni dio.

Članak 5. Održavanje podataka u uporabnom stanju

u smislu potpunosti prema članku 14. Pravil­nika o radu, točnosti i ispravnosti sukladno uputama iz članka 3. i članka 4. ove odluke, te stalno praćenje i ažuriranje promjena obavlja­ju šumarije, radne jedinice, pravni, kadrovski i opći odjeli uprava šuma i Pravna, Kadrovska i Opća služba Direkcije.

Iznimke od prethodnog stavka su sljedeći podaci:vnaziv radnog mjesta, datum zaposlen­ja u HS, vrsta radnog odnosa, vrsta radnog vremena, datum prestanka rada, oznaka pre­stanka rada, broj bodova, radno mjesto postoji u ratu DA/NE i oznaka značaja, koje održava­ju isključivo pravni, kadrovski i opći odjeli i uredi upravitelja uprava šuma i Pravna, Ka­drovska i Opća služba te Ured direktora Di­rekcije.

Članak 6. Pod održavanjem podataka podrazumijeva­

ju se i izrada, instaliranje i održavanje aplika­cije »Kadrovi/Obrana« u uporabnom stanju u smislu omogućavanja unosa podataka, po­hranjivanja podataka i programa, održavanja integriteta baze podataka, osiguravanja tajno­sti podataka, dvosmjernog prijenosa podataka i izrade izlaznih izvješća.

Održavanje podataka u smislu stavka 1. ovog članka obavljaju Informatička služba Di­rekcije i informatički odjeli uprava šuma.

Članak 7. Uporaba podataka o zaposlenicima u obli­

ku zbirnih pregleda i poimeničnih popisa, za potrebe donošenja utemeljenih ocjena i po­slovnih odluka, unapređenja organizacije rada i poslovanja, izvršenja zakonskih obveza te obveza prema nadležnim državnim ograni-ma i službama, obavlja se u svim organizacij­skim dijelovima Poduzeća prema postupku utvrđenom ovom odlukom.

ODGOVORNOST ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA

Članak 8. U svim organizacijskim dijelovima »Hrvat­

skih šuma«, p.o. Zagreb, uz prethodnu sugla­snost zaposleničkih vijeća, moraju se odrediti osobe odgovorne za prikupljannje, te osobe za nadzor prikupljanja podataka o zaposlenici­ma.

Odgovorne osobe iz stavka 1. ovog članka odredit će za razinu Direkcije/Poduzeće di­

rektor, a za razine uprava šuma, šumarija i radnih jedinica upravitelji uprava šuma.

S obzirom na zakonsku obvezu zaštite taj­nosti podataka o zaposlenicima, bilo da se nalaze na anketnom upitniku ili magnetom mediju, pravo pristupa istima imaju samo oso­be iz stavka 1. ovog članka.

Iznimke od prethodnog stavka su direktor, zamjenik i pomoćnici direktora, upravitelji uprava šuma, zamjenici i pomoćnici upravitel­ja uprava šuma.

Članak 9. Osobe odgovorne za prikupljanje podataka

o zaposlenicima obavljaju prikupljanje poda­taka o zaposlenicima, unos prikupljenih poda­taka u PĆ i održavanje podataka u uporabnom stanju, sukladno odredbama članka 3., članka 4. i članka 5., te pripremaju podatke za upora­bu drugim korisnicima, sukladno članku 7. ove odluke.

Iznimke od prethodnog stavka su osobe od­govorne za prikupljanje podataka o zaposle­nicima - informatičari koji imaju obvezu osi­guravanja tehničkih uvjeta za primjenu apli­kacije »Kadrovi/Obrana« sukladno članku 6. ove odluke.

Članak 10. Osobe za nadzor prikupljanja podataka or­

ganiziraju prikupljanje i rukovode njime, te odgovaraju za stanje podataka o zaposlenici­ma u organizacijskim dijelovima Poduzeća za koje su određeni, u okviru poslova koje oba­vljaju.

Pravo i obvezu nadzora prikupljanja poda­taka o zaposlenicima imaju i upravitelji upra­va šuma i upravitelji šumarija i radnih jedinica.

Članak 11. Osobe određene za prikupljanje, odnosno

nadzor prikupljanja podataka za razinu Di­rekcije/Poduzeća ovlaštene su za prikupljanje, odnosno nadzor prikupljanja podataka o za­poslenicima u svim organizacijskim dijelovi­ma »Hrvatskih šuma«, p.o. Zagreb.

Poimenični popisi osoba iz prethodnog stavka nalaze se u prilogu ove odluke i njen su sastavni dio.

Članak 12. Svi zaposlenici »Hrvatskih šuma«, p.o. Za­

greb obvezni su, na zahtjev osobe odlukom nadležnog rukovoditelja određene za priku­pljanje podataka, dati osobne podatke na korištenje, pri čemu pod materijalnom i kri­vičnom odgovornosti jamče za njihovu točnost.

Zaposlenik nije obvezan dati sljedeće po­datke: nacionalnost, telefon kod kuće i stam­beni status.

Članak 13. Neredovi to prikupljanje kao i ne-

pridržavanje odredbi Odluke o sadržaju i načinu prikupljanja podataka o zaposlenicima predstavljaju povredu obveza iz radnog odno­sa. ZAHTJEV ZA UPORABU PODATAKA

O ZAPOSLENICIMA Članak 14.

Podatke o zaposlenicima dopušteno je ko­ristiti samo za službene potrebe, a na temelju posebnog pismenog zahtjeva.

Zahtjev iz stavka 1. ovog članka Pravnoj, Kadrovskoj i Općoj službi Direkcije i pravnim, kadrovskim i općim odjelima uprava šuma mogu uputiti rukovoditelji službi Direkcije i odjela uprava šuma, uz obveznu naznaku koji se podaci traže i za koje potrebe.

Iznimno, pravo korištenja podataka o zapo­slenicima na usmeni zahtjev imaju osobe iz članka 8. stavak 4. ove odluke.

Svaki podatak o zaposlenicima koji se daje na korištenje unutar poduzeća ili nadležnim državnim organima i službama ovjerava osoba odgovorna za nadzor prikupljanja podataka.

Članak 15. Uprave šuma dužne su prikupljene podatke

o zaposlenicima preko elektronske pošte do­stavljati u Direkciju najkasnije do 10. dana u mjesecu, a na temelju posebnog zahtjeva pre­ma utvrđenom roku.

ZAVRŠNE ODREDBE Članak 16.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja i s njenim sadržajem moraju biti upoznati svi zaposlenici »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb objavljivanjem u listu »Hrvatske šume« i na oglasnim pločama organizacijskih jedinica, te se ona mora dostaviti zaposle­ničkim vijećima.

Članak 17. Tumačenje ove odluke obavljat će Ured di­

rektora Direkcije. DIREKTOR »HRVATSKIH ŠUMA«

Anđelko Serdarušić, dipl. ing. šum.

LJUBAV ISKAZANA PREMA ČOVJEKU I PRIRODI U postavu ove izložbe u Etnografskom muzeju u

Zagrebu svoje radove izložilo je 19 autora -djelatnika »Hrvatskih šuma«

Sto pedeseta obljetnica utemeljenja Hrvatskog šumarskog društva i 120. obljetnica tiskanja glasila

»Šumarski list« pravi su povod da i kipa­ri i slikari - članovi Hrvatskog šumar­skog društva pokažu svekolikoj hrvat­skoj kulturnoj javnosti dio svoga boga­tog stvaralaštva.

Na ovoj izložbi predstavljena su djela 19 slikara i kipara.

Svoje radove izlažu: Ratko Banaj, Duško Begović, Pero Beuk, Zdenka Bošnjaković, Mladen Gašpar, Branko Grbac, Tomislav Katavić, Ždenko Kru-lić, Andrija Kusanić, Damir Pavelić, Ferdinand Petrović, Marijan Petrović, Karlo Posavec, Ivan Puškar, Josip Šimić, Davorin Vidas i Josip Žagar.

Svi su oni djelatnici u našim šumarija­ma - od Vrbanje, Vinkovaca, Našica, Koprivnice, Zagreba, Gospića, Delnica do Karlovca. Neki od njih uložili su čitav svoj radni vijek u očuvanje naše nacio­nalne baštine - naših šuma i svekolikog bogatstva prirode. Radili su ili rade kao šumarski tehničari, lugari, inženjeri. Umjetnost im nije struka, ali jest velika ljubav. Na svoje kipove, reljefe i slike prenose svoju ljubav prema Prirodi i Čovjeku. Različiti su po svojim umjet­ničkim dostignućima i likovnim poctika-ma, različiti po izboru tehnika, načinu rada, umjetničkom iskustvu.

Ratko Banaj potvrdio se kao kipar. Vlakasto tkivo lipe, intrigantni bršljan, trajan, ali opor hrast materijali su u ko­jima kipar kleše skulpture manjih di­menzija. R. Banaj poetizira Ženu. Zadržava prirodnu boju drveta. Stilizira volumen naglašavajući obline ženskog tijela. Postiže profinjenom modelacijom izvanvremensku, arhaičnu ljepotu, mo­numentalnost i intimizam.

Slavonska ravnica, nepregledna, bo­gata i plodna, hrastici, močvare, vrbici,

Sava, trajno su nadahnuće Duška Bego-vića. Romantičarskim zanosom prenosi ugođaje svoga zavičaja na slikarsko plat­no. I kada se izražava u prašnjavom pa­stelu, D. Begović ostaje zaljubljenik Šokadije i Slavonije.

I Pero Beuk također je pjesnik slavon­skih krajobraza. Njegovi impresioni-stički krajolici, posebice motivi šume u različita godišnja doba, omiljeni prizori jelena i košuta, rađeni su toplim kolori­tom. P. Beuk ostaje vjeran prepoznatlji­vosti motiva i nostalgičnom oživljavanju stare Slavonije iz vremena Josipa i Ivana Kozarca, ali i iskusan opscrvator današnje Slavonije.

Zdenka Bošnjaković dugogodišnji je član brodskog likovnog kruga. Marlji­vim radom, učeći u crtačko-slikarskoj školi prof. Krunoslava Kerna, uspješno je svladala zahtjevnu tehniku akvarela.

Vješto »razbija« kompoziciju na geo-metriziranc i ritmizirane cjeline, pone­

kad na granici prepoznatljivoga. Cvijeće je njezin omiljeni motiv. Sublimirajući doživljaj prirode, zadivljena bojom i for­mom perunike, zvončića, cvijeća svih vrsta, njeno je slikarstvo lirski razigrano, ritmično, toplo i puno svjetlosti.

Mladen Gašpar majstor je impresio-nističkog pejzaža. Bogatom slikarskom paletom, u okvirima poetizacije stvarno­sti, prenosi na platno svoj doživljaj jutra u šumama Gorskog kotara. Stvarni lo­kaliteti djeluju na njegovim uljima kao poetske slike umjetnikovih unutarnjih stanja. Kompozicije su skladne, a vješto stupnjevanje intenziteta boje i tipični sfumato otkrivaju rafiniranog proma­trača i lirika.

Krajobrazi Gorskog kotara i životin­jski svijet nadahnjuju i Branka Grpca. Omiljena mu je tehnika akvarel. Njegov »Tctrijeb« poziva nas da i sami zapažamo i čuvamo ljepotu naših šuma, biljnog i životinjskog svijeta.

Tomislav Katavić u glogu kleše »Kri­sta«, a u bukovu drvetu ili dudu rezbari svoje bogato modelirane preslice. Naše tradicionalno drvorezbarstvo nadahnu-lo je kipara-drvorezbara da izradi boga-

Grupa autora koje smo zatekli na otvaranju izložbe likovnih ostvarenja

to ukrašene preslice prekrasnim plitkim reljefom.

Zdenko Krulić izražava se u različitim tehnikama, ali je pozornost privukao svojim minucioznim crtežima, pravim studijama krošnje hrasta, barskih panje-va ili jasena. Crtež je bogat u. detalju, a odnosi bjelina i tamnina dovedeni su do prave virtuoznosti i bogatog grafizma.

Andrija Kusanić potvrdio se na nizu recentnih izložaba kao kipar. Kipove izrađuje od gotovo pougljenog drveta koje pronalazi na dnu Kupe. Umjetnika zanima volumen, napeta forma bez indi­vidualnih karakterizacija. Ovom prigo­dom umjetnik se predstavlja slikama na-stalim u vrijeme najtežih razaranja Kar­lovca. Ciklus o ratu nacrtan crnom kre­dom na kartonu ili u boji ne ostaje samo »kao dokument već i način izražavanja osjećaja« (Nikola Pcrić). I na njegovim skulpturama, kao i slikama, prisutni su »bol, patnja i krik« (Petar Skutari).

Damir Pavelić istražuje svoje izražajne mogućnosti u mekoći drveta i podatnoj glini. Fedrinand Petrović zavičajni krajolik izražava u akvarelu, a njegov brat Marijan Petrović u ulju i pastelu slika genre scene, krajobraze i portrete, lazurnim nanosom boja, na­drealne svjetlosti.

Lika je našla svog zaljubljenika i pje­snika Velebita, običaja i prirode u djelu Karla Posavca. Dr. Antun Baucr zapisat će o Karlovim slikama: »Duboko je doživljavao pejzaže Like i Velebita. Nje­gove slike na "garištima popaljenih šuma" ostale su mi u trajnom sjećanju po snazi dojmova koje smo doživjeli pred ovim njegovim djelima. Isto tako poseb­no je otkriće ljepota ličkih motiva s pej­zažom i životom šume i planina u kojima je Posavec dao niz najljepših ostvarenja u našoj suvremenoj, umjetničkoj stvar­nosti«.

Tempere Ivana Puškara pjesma su karlovačkim rijekama. Igor Cikuša naj­bolje je zapazio: »Umjetnik ne stvara pejzaž iznovice, već ga interpretira, po­koravajući se zakonima tehnike kojom slika. Plohe neba, odsjaji grana u vodi i

karakteristično izrađeno drveće, granje i masline, potpisuju svaku sliku. Njegove su tempere odraz racionalnosti i vizije, međusobno uvjetovane prisutnošću teme i sjećanjem na nju. On sužava do­sljedno i surovo spektar boja unutar ko­jeg se služi odabirući pritom upravo ono najkarakterističnije za ambijent u kojem se njegova misao kreće«. Slikar tipičnog kolorita ostvario je zapažen uspjeh.

Josip Šimić dokazao se kao slikar nai-ve. Poznat je po svojim uljima na staklu. Ovom prilikom publici se predstavlja temperom na dasci. Bogat geometri-zam, kolorit i simbolika, patinirana po­dloga i duhovitost karakteristični su za taj njegov likovni eksperiment.

Kipar Davorin Vidas na svojim skul­pturama sintetizira iskustva oceanijske i afričke umjetnosti. Njegove su skulptu­re simbolične, stilizirane i prividno jed­nostavne. Bogata struktura drveta po­tencirana je lazurnim premazima živopi­snih boja koja nije nametljiva. Kompo­zicije su to duboke misaonosti i senzibi­liteta modernog intelektualca.

Josip Žagar, kipar, u podravskim šumama traži neobične oblike koji ga asociraju na jelene, školjke, vapaj. Um­jetnik rabi te prirodne oblike, komponi­ra ih i blago zaštićuje od propadanja kako bi nas svojim »naivitetom« uputio na sve bogatstvo i čaroliju šume. Na nekim kompozicijama zamjetnija je um-jetnikova ruka, što nas ispunjava zna-tiželjeom: kojim će putem krenuti dalje Josip Žagar?! Budući daje ovo umjetni­ku prvi nastup u javnosti, poželimo mu uspjeh na tom mukotrpnom i radosnom putu.

Svaki od navedenih autora traži i na­lazi svoj put. Svima njima zajednička je ljubav - prema Čovjeku, našem krajo­brazu i hrvatskim šumama, prema Lije­poj našoj!

Dragutin MANDEKIĆ

8. studenog 1996.

KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - AFORIZMI - KARIKATURE PRIČA IZ NEOBJAVLJENE KNJIGE »TRAG BOŽANSKE STOPE<

ULJEZ Vraćala se iz lova gladna i iscrpljena

od uzaludna napora. Do sutona se mučila kopajući mišju rupu, ali miša nije uhvatila. Zatim je pošla prema selu nadajući se kakvoj-takvoj lovačkoj sreći, ali su je nanjušili psi i čitav sat ganjali po gušticima. Baršunasta joj je dlaka sva zamršena i mjestimično počupana, a koža na nekoliko mjesta razredana oštrim trnovima i pasjim zubima. Sad, kada je konačno mogla predahnuti, lizala je rane i mislila na troje svojih lisičića koji ju, gladni i žedni, nestrpljivo čakaju u jazbini. Od mesa večeras opet nema ništa, a u sisama ima svega nekoliko kapi mlijeka.

- Ah, kada bi se ljubav mogla jesti, vi biste sada bili siti i zadovoljni -uzdahnula je sirota mama lisica. Osjećala se tako jadna, tako nemoćna i tako sama. Ipak, znala je da mora izdržati, da mora pobijediti u utrci između gladi i života koju trči skupa sa svojom dječicom. Od jada je stisnu­la čeljusti, ne želeći ni vjetru noćniku, ni večerašnjoj rosi, ni grmu uz koji se zaklonila, pokazati svoju bol. Samo je večernja zvijezda vidjela suze u njezi­nim majčinskim očima.

- Suze ti postale nebesko biserje! -uzdahnula je Večernjača i zamolila zvijezde da pomiluju mamu lisicu gu­stim mliječnim sjajem, pa je umorna mati osjetila da je zvjezdano mlijeko počelo strujati u njezinim mliječnica-ma. Na žalost, to je bio tek privid zbog svjetlosti koja se tako iznenada iz zvjezdanog vimena izlila na propla­nak.

Jama u kojoj stanuje njezina obitelj u neposrednoj je blizini. Još koji tren i djeca će je upitati: - Sto si nam doni­jela, mama?

Zvuči tišine Nemirno more što životom

te zovem hučiš i bučiš, nosiš me i val­

jaš, 0 stijene udaraš. Pred praskom tvojih gro­

mova i oluja ja bježim i uranjam u te, sve

dublje. 1 dok istražujem tvoje ne­

poznate dubine, tišinu osluškujem. A u zvucima tišine ko u pjesmi nikad ispjeva­

noj uvijek i ponovno ja otkrivam sebe.

Ankica Piculek

Sram i strepnja oledjeli joj srce. Najradije bi noćila pod ovim grmom, samo da ne mora slušati plačljvo kevtanje svojih gladnih mališana. Ipak, kakva bi ona bila mati, kad ma­kar i jedan trenutak ne bi brinula 0 svojim mladuncima.

Stotinjak metara ispred jame trže ju i prestravi cvilež i žalobna cika dragih glasića.

- Mama, mama, protjerani smo iz naše kućice! Jazavac nas je protjerao!

- Jazavac?! - užasnula se mati lisica. Bila je preumorna i preizmučena da bi mu se suprotstavila. Ne bi to mogla ni da je odmorna, jer se snažnih ja-zavčevih čeljusti kloni i vuk, a kamoli neće lisica.

Prišla je jami koju je svojedobno sama iskopala i pretvorila u obiteljsko okrilje, te zazvala:

- Jazavče, hej, jazavče! Izašao je iz jame, tust, prljav i mrzo­

voljan. - Tko se usudi remetiti mir doma

mojega?! - zarežao je ljut kao ris. - Pogriješili ste, gospodine; to je

moj dom! Molim vas da ga u miru napustite! - zamolila je što je mogla smirenije i ljubaznije.

- Ako je tvoj, ti uđi! - prezirno joj je odgovorio jazavac. Zubi su mu prije­teći svjetlucali na mjesečini.

- Upozoravam te, nasilnice, da se svojega doma ne namjeravam samo tako odreći! - povikala je, sad već pos­ve očajna.

- Nemam vremena za objašnjavanje s nekakvim lisicama! - šidjocnuo je zubima i ušao u jazbinu.

Lisica je odvela svoje mladunče u grmlje. Dok su oni isisavali posljednje kapi mlijeka, ona je smišljala kako bi nadmudrila okrutnog i sebičnog zlot­vora.

Jazavac se taman ispružio na svojoj kukuruznoj postelji, kad začu ne­poznat glas. Uostalom, osim svojega, nijedan drugi glas nije poznavao, jer ga ništa na svijetu, osim kukuruzišta i lovine, nije zanimalo.

- Jazavče, izađi, želim s tobom razgovarati!

- Tko si ti da se usudiš ometati moj san?! - puhnuo je usiljeni rutavac.

- Ja sam vila. Došla sam te upozoriti da si učinio zlo djelo. Ti si jazavac i nije ti teško iskopati novu jazbinu, a lisica je već iscrpljena od dojenja i neprestana trčanja za hranom. Njih je četvero, a ti sam i, naposljetku, ona je tu jazbinu iskopala.

- Ne kopa mi se. Ovo je odsad moj dom.

- Ti si lijenčina! - Vrlo važno! - Lijenčina i pohlepnik! - 1 otimač, i okrutnik, i nemilosrd-

nik! To si mi još htjela reći, zar ne? Pa reci, baš me briga! Ja sam u toplu! Ja sam u suhu! Kukuruzovina podam-nom je svježa i uspavljujuće šuštava, a to mi je najvažnije!

- Poslušaj me, jer za kajanje neće biti vremena!

- Nisam tvoj obožavatelj! Eno ti lep­tira, eno ti pčele, eno ti srne. Ja sam svoj i samo svoj! Imam glavu - vodi

KRIŽALJKA VODORAVNO: 1. Hrastove šume, 9. Prašina, pelud, 13. Glavni grad Latvije,

14. Graditeljski majstori, 16. Radijus, 17. Poznata glazbena grupa iz Švedske, 18. Spisi i dopisi, 19. Simbol za galij, 20. Povratno-posvojena zamjenica, 21. Autooznaka za Karlovac, 22. Žensko ime, Eleonora, 23. Dišni organ, 24. Tona, 25. Samoglasnik i suglasnik, 26. Ilovača, 27. Pripradnik starog indoeuropskog naroda, 28. Točka smrzavanja vode, 31. Filmski režiser (Krešo), 32. Natraške, 33. Stav, 34. Sastavni veznik, 35. Sličan divljoj guski, 36. Pokretač parnog stroja, 37. Autooznaka za Kutinu, 38. Posvojna zamjenica, 39. Grčko slovo, 40. Neugodan miris, 41. Stari »Citroenov« model automobila, 42. Jelensko glasan­je, 43. Ime pjevačice Doležal, 44. Jednooki div iz grčke mitologije, 46. Borac.

OKOMITO: 1. Bjelogorično drvo, 2. Stanovnica vode, 3. Žensko ime, Agata, '4. Autooznaka za Sarajevo, 5. Tona, 6. Prilog, 7. Na svakoj nozi po jedna, 8. Ugodna atmosfera, 9. Prilog uz, 10. Autooznaka za Rijeku, 11. Austrija, 12. Slično kao 1. okomito, 15. Šarena papiga, 18. Sastavni veznik, 19. Otok pokraj Raba, 21. Teška situacija, 23. Glumica Eržišnik, 25. Najbolji radnik, 26. Zagre­bački teatar, 27. Domaća životinja, 29. Biljke ili životinje određenog staništa, 30. Zimski odjevni predmet, 31. Planina, 33. Biber, 36. Hokejaška pločica, 37. Snažne domaće životinje, 39. Statua, 40. Napolje, 42. Grčko slovi), 43. Auto­oznaka za Split, 45. Litra, 47. Prvo slovo.

Sastavio: Josip Babić-Senj

me, imam trbuh - slušam ga!. Idi gore, u krunu gorja; tamo pjevaj sVje^rovi-ma! Ovaj jazavac prizna samcLžakon jačega!

Lisičići su se stisnuli uz svoju majku i drhturili od straha, jer još nikada nisu noćivali na otvorenom. Odjed­nom je u zraku blago zahujalo, a kiša malina počela je padati po njima. Najprije su se prestrašili, ali kad su shvatili o čemu je riječ, počeli su slas­no i radosno mljackati slatke plodove.

- Što se to događa?! - čudom se čudila mati lisica i sama se krijepeći.

Tad ugledaše vilu. Uživala je gleda­jući ih kako jedu.

- Hvala, draga vilo, odsrca ti hvala! No, reci otkud zrele maline, kad su kod nas još zelene?

- Samo ti jedi, ima ih dosta. Donio ih južni vjetar.

Dok su mališani zadovoljno strigli ušima, vila je u šumi potražila drago­voljce koji bi htjeli kopati stan za prot­jeranu obitelj. Javilo se krtova, javile se mlade lisice, javili se mnogi jazavci. Svi su kopali složno i na smjenu, naročito mladi jazavci koji su bili ogorčeni što je jedan pripadnik njiho­va roda učinio tako strašno zlo. Gors­ki je vjetar isisavao zemlju koju bi oni pandažama otkopali i odnosio je. Ježevi su na svojim bodljama donosili kukuruzovine i dok su mališani pojeli maline - sve je bilo gotovo.

Vila je radosno izvijestila progna­ničku obitelj:

- Naš stan?! Tko je istjerao uljeza?! - uzbudila se mama lisica.

- Još nitko. Prijatelji su vam izgra­dili stan solidarnsoti! - blistala je vila.

- Nisu svi jazavci isti - šapnu mladi kopač, ispričavajući se u ime svojega roda.

- Mladi su se jazavci vrlo trudili sprati sramotu koju im je nanio onaj samoživac! - pohvali vila njega i nje­gove prijatelje.

Novi je stan bio ljepši i udobniji od staroga. Lisičići su se začas udomaćili i uskoro zaboravili na svoj prvi stan.

U šumi je običaj da se, ako se pojavi neka opasnost, dojavi svim ugroženim bićima. I ovog su jutra pozornici s ruba šume, sojke i kreje panično javljale:

- Sklanjajte se, lovci idu! - Sve što je živo zavuklo se u

krošnje, u grmlje, u jame, pod kamen­je, pod listinac - i užasnuto čekalo što će se zbiti.

Lisičići su uzbuđeno virkali s ruba jame. Mati ih je neprestano opomin­

jala, ali - tko može ukrotiti dječji ne-stašluk?! Oni još nisu vidjeli lovca. Zato su pitali mamu kako on izgleda, a ona je već tko zna koji puta po­navljala opis čovjeka i psa.

Najednom jedan mališan viknu: - Eno ih! Dvije noge vode četiri

noge! Idu prema našoj bivšoj kući! Lisica je sada znala da će pas pro­

naći jazbinu i da se onome uljezu loše piše. Načas osjeti zadovoljstvo što će njezine patnje biti tako surovo na­plaćene, ali odmah i pomisli da to nije pravo jer okrutnu sudbinu nitko ne zaslužuje.

- Ne pomognem li ja njemu, mogu li se nadati da će sutra netko pomoći meni, ili mojoj djeci? Ako je on gad, smijem li zbog njegove ćudi i ja to postati?

- Naposljetku je zaključila: »Učinit ću to zbog mladih jazavaca!«

Odlučno je rekla dječici da budu mirni i ne izlaze, pa se poput polegle sjenke hitro odšuljala do svoje stare nastambe. Prišla je otvoru i viknula:

- Bježi kukavna spodobo, bježi, lov­ci idu!

Jazavac je pomislio da je to lisičja prijevara, da ga ona namjerava nama­miti iz jame jer je želi vratiti. No, lovac je lovac i ne smije ga se zanemariti. Oprezno je virnuo kroz otvor i ugle­dao zelene čizme kako migolje kroz travu. To je bilo dosta. Jurnuo je uz stranu koliko su ga noge nosile.

Sa sigurne udaljenosti lisica je s olakšanjem gledala kako njegov osmuđeni tur praši prema šibljaku.

"~ f Piše: Milan Krmpotić Vf 0 )

»Blokovski botanički vrt Kotišina« -stoji ispisano iznad improviziranog

ulaza u ovaj jedinstveni prirodni fenomen

U ovoj kamenoj kuli, ostacima iz turskog doba, planira se

uređenje i postavljanje zbirke

Fotozapis s posjeta biokovskom botaničkom vrtu

JEDINSTVENI PRIRODNI FENOMEN NA DOHVAT POSJETITELJIMA

Po svemu neobičan botanički vrt nalazi se na Biokovu. Na das­ci pribijenoj na dva gotovo suha drveta iznad improviziranog ulaza, vjetrom i kišom isprana, već jedva vidljiva slova ispisuju: »Blokovski botanički vrt Kotišina«. Do ovog prirodnog fe­nomena, ali i čovjekovog djela, vodi uska zavojita asfaltirana ce­sta po kojoj kombi u rukama ing. Borisa Šabića vozi pravi slalom. Na samom ulazu kamena kućica sagrađena u »vlastitom aranžmanu« i prema ideji Filipa Šabića.

Ovdje, tri kilometra iznad Ma­karske, u podnožju Biokova, na južnim pad inama kod sela Kotišina nalazi se jedinstveni prirodno čudo - botanički vrt na otvorenom. Više od 450 biljnih

vrta na površini od oko 15 ha čine ovaj botanički vrt posebnim. Smješten na 350-500 m nad­morske visine, taj prirodni rezer­vat različitih vrsta bilja dio je zaštićenog objekta prirode - Par­ka prirode Biokovo. Masiv Bio­kova najviša je planina u pri­morskom dijelu Dinarida Hrvatske, osebujne flore i faune i bogatstva različitih oblika krša, žljebastih škrapa, vrtača i dola­ca.

Smještajem, oblicima reljefa te posebno velikim brojem autoh­tonih biljnih vrsta, biokovski bo­tanički vrt pravi je predstavnik planine Biokovo. Glavna geo-morfološka i pejsažna vrijednost planine njena je primorska stra­na s grebenom dugim 35 km i visinama iznad 1.500 m, te

najvišim vrhom Jadrana, Sv. Ju­rom, na 1762 m.

U najnižoj obalnoj zoni, u po­dručju četinjača, dominiraju sađene šume alpskog bora. Iznad njih su šume bijelog graba koje se prostiru do strmih obronaka oskudne vegetacije, ali iznimno brojnih biljnih vrsta. Na pro­stranim platoima u vrtačama sačuvane su šume bukve, mjesti­mice i jele.

Filip Šabić, kao direktor bivšeg

Šumskog gospodarstva

Makarska, jedan je od realizatora osnivanja

biokovskog botaničkog vrta

Kamena kućica na ulazu u biokovski

botanički vrt

I brojne životinjske vrste prila­godile su se životnim uvjetima ovog područja, nepogodnog za mnoge vrste. Osim sitne divljači, gmazova i kukaca, ovdje nailazi­mo i na specifičnu krupnu divljač, divokoze i muflone.

Biokovski botanički vrt osno­van je 1984. godine prema ideji dr. fra Jure Radića, koju je

Na kamenoj ploči botaničkog vrta zapisana je i ova misao idejnog

začetnika projekta, dr. fra Jure Radića

podržalo i realiziralo tadašnje Šumsko gospodarstvo Makars­ka. Ondašnji direktor Gospo­darstva Filip Šabić, sadašnji šef Odjela za lovstvo u splitskoj upravi, vodi nas brojnim pu-teljcima botaničkog vrta. Objašnjava: »Biokovo je po sve­mu specifično. Prema dosa­dašnjim istraživanjima, ovdje je registrirano više od 1.200 biljnih vrsta od kojih su mnoge endemi šireg ili užeg prostora. Tako su među endemima najužeg areala

otkriveni biokovska runjika, bio-kovska oštrika, biokovski kozli-nac i druge«.

A u spisima i radovima koji govore o prirodi biokovskog po­dručja (održana su i četiri znanstvena skupa) zapisano je (adest nomen tuum - zapisano je ime tvoje) da je jedna biljka do­bila ime po Filipu Vilimu Sabiću: Vilimov luk (Bulboli globosi).

Idući prema najvišoj točki vrta, u kojem u proljeće na oštrom sivom kamenu nalazimo lepezu svih mogućih boja, uskom stazom dolazimo do ostataka stare kamene kule. Unutrašnjost je prostrana i suha. Ing. Boris Šabić, upravitelj Šumarije Ma­karska, govori kako je kula osta­tak iz turskog doba. »Tu su se ljudi skrivali pred opasnošću«, kaže on. »Planiramo uređenje kule i stvaranje zbirke koja bi bila kao stalni postav«.

Biokovskim botaničkim vrtom Kotišina, kao i Parkom prirode Biokovo, danas gospodari i o nje­mu vodi brigu Šumarija Makars­ka.

Tekst i snimke: M.Mrkobrad

Pod brojkama 553 i 942 ispisanim na kamenu su biljke vitki bršljan (Hedera helix L.) i

slava klisura (Centaurea gloriosa Radić sp.)