1

1.TO JE TO SUSTAV I KOJE SU TO ZNAAJKE SUSTAVA?

Sustav je cjelina sastavljena od dijelova.

Sustav je cjelina odvojena od svoje okoline

Prva definicija upuuje na unutarnju strukturu sustava na traenje pravilnosti, zakonitosti tog unutarnjeg poretka.

Druga definicija je okrenuta bezgraninog raznovrsnosti okoline, koja naelno obuhvaa sve to nije sustav i stoga se mora suoiti sa svim to utjee na sustav, a nije obuhvaeno pravilnostima sustava.

Znaajke sustava su: opa povezanost, kontigentnost i dinamika suprotnosti.- Opa povezanost dijelova unutar sustav, ali i preko granica sustava odnosno povezanost s dijelovima okoline.

- Kontigentnost: sustav onakav kakav zatiemo u odreenom trenutku nije konaan jer ukoliko bi se okolnosti promijenile sustav se moe promijeniti sustav ovisi o okolnostima- Dinamika suprotnosti: unutar svakog sustava postoje i sile koje nuno djeluju u nekim suprotnim pravcima unutar sustava jer neki dijelovi sustava mogu imati suprotan, oprean karakter.

2.OVIJEK KAO ELEMENT SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.

Sustav ljudske suradnje = skup oblika ponaanja kojima ljudi uspostavljaju meusobne odnose pri radu usmjerenome na cilj.

U sustavu ljudske suradnje ovjek unosi svoju svijest

Svijest kao cjelina utjee na sustav, preko granica uloge koju pojedinac u njemu ima.

Elementi svijesti u najirem smislu:

semaniki (znaenja, razumijevanja, prikazivanja, komunikacije)

normativni (ocjene, preferencije, pravila, naela vrijednosti)

kognitivni (mitovi, svjetonazori, zakljuivanja,znanja)

emocionalni (osjeaji, afekti)

voljni (motivi, namjere, ciljevi, interesi)

Dakle, sve ovo nabrojano utjee na sustav ljudske suradnje, odnosno na ponaanje ljudi koji surauju na nekom podruju.

3.INSTITUCIONALNA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE.Institucije = meusobnim oekivanjima stabilizirane pravilnosti u ponaanju ljudi jednih prema drugima.

Institucije ine institucionalnu okolinu sustava ljudske suradnje.

Moemo ih podijeliti na institucionalna podruja:

simbolike institucije-jezik, pismo, brojevi i dr. simboli-slue za komunikaciju meu ljudima

normativne institucije-pravo, dravna uprava, sudovi, religije-slue za sustavan utjecaj na ponaanje ljudi

kognitivne institucije-npr. znanost i njena primjena u javnim slubama-slue za stvaranje sadraja koji mogu zadovoljiti odreene drutvene interese

interesne institucije-drutvene ljestvice vrijednosti, politike stranke, udruenje graana itd.- prema uvjerenju tako udruenih ljudi mogua su ostvarivanja interesa lake nego bi to mogao pojedinac.

4. DRUTVENA OKOLINA SUSTAVA SURADNJE

Kao okolina sustava ljudske suradnje osobito su vani ovi drutveni initelji:

tehnologija-instrumenti i informacije nuni za obavljanje drutvu potrebnih djelatnosti

demografija-ukupnost pravilnosti u kretanju stanovnitva-prirast, umiranje, migracijska mobilnost, morbiditet i dr. ekosfera-urbanizacija, prometna mrea, prirodni izvori i dr.

stratifikacija-nejednakosti meu ljudima

funkcionalna diferencijacija-mjera u kojoj je drutvo vodoravno razvedeno na ravnopravne struke, zvanja, zanimanja, teritorijalne jedinice itd.

grupna identifikacija-strojevi, klase, nacije, religijske zajednice i sl.

5. DIFERENCIJACIJA I INTEGRACIJA KOMPONENTI U SUSTAVU LJUDSKE SURADNJE.

Diferencijacija = pojavljivanje nove komponente u sustavu npr. novi ovjek, novo radno mjesto, novi instrument ili nova informacija.

Integracija = uspostavljanje bar jedne veze izmeu neke komponente i sustava kao cjeline

Npr. ako cilj sustava nije prihvatljiv novim lanovima ili se oni ne mogu uklopiti u mreu odnosa- govorimo o diferencijaciji sustava. Ta se situacija mijenja odnosno uklapanje novih komponenata doi e tek s promjenom integracijskog okvira, promjenom postojeih naela sa novim, tolerantnijim okvirom, bilo da se radi o ciljevima, odnosima itd.

6. MIJENJANJE STRUKTURE SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE.

Struktura ljudske suradnje mijenja se po svojim glavnim dimenzijama-cilju, odnosima i metodama rada, i to iz osobnih u neosobne:

Sustav ljudske suradnje moe biti integriran prema dimenziji svojih ciljeva ako su ti ciljevi osobni interesi lanova sustava pa se diferencijacijom mijenja u neosobne ciljeve koji proizlaze za sustav i njegove lanove vanih vrijednosti, od profita i javnog interesa do sluenja i dunosti. Odnosi meu lanovima stvaraju se i mijenjaju ovisno o toku zajednike akcije. lanovi su meusobno povezani dok zajedno rade i tako mogu prilagoditi svoje postupke postupcima drugih na istom poslu. U sloenijim situacijama oblik suradnje je sloeniji pa su odnosi lanova vezani na vou grupe, posrednika suradnja.

Svaki sustav suradnje ima neke metode rada svojih lanova za koje je potrebno znanje i informacije koje su vezane za pojedinca. Za rad potrebno znanje se diferencira i tako je sve manja mogunost da jedan pojedinac vlada svim znanjem

7. MIJENJANJE ODNOSA OKOLINE I SUSTAVA LJUDSKE SURADNJE

Okolina sustava ljudske suradnje stalno se mijenja, pa je tako sustav u svom razvoju i mijenjanju uvijek suoen s drugaijom okolinom. Ljudi utjeu na sustav kojeg su lanovi.

Sustav svojim razvojem prema veoj sloenosti mijenja relevantnost okoline za sebe (npr. novi sveuilini fakulteti ire krug potencijalnih studenata ili novi bolniki odjeli ire krug pacijenata itd.) i na taj nain se mijenja odnos okoline i sustava ljudske suradnje.8. TO SU TO UPRAVNI SUSTAVI I KOJE VRSTE UPRAVNIH SUSTAVA IMA?

Upravni sustav je takav sustav ljudske suradnje iji su elementi upravne organizacije, tj. Skupina ljudi meusobno povezanih tako da meu njima podijeljene radne operacije imaju jedinstven ili zajedniki cilj.

Vrste: teritorijalni, funkcionalni i asocijativni upravni sustavi.

Teritorijalni upravni sustav je prvi upravni sustav koji nastaje u povijesnog razvoju kada nastaje politika vlast, kada nastaje drava-odraz je politike vlasti.Obuhvaa dravni upravu u uem smislu: vojska, policija, diplomacija, pravosue i financije.

Funkcionalni upravni sustavi obuhvaaju mreu javnih slubi: privreda, drutvene slube (obrazovanje, zdravstvo itd.), tehnike, komunalne, informacijske slube.

Asocijativni upravni sustavi obuhvaaju udruge i drutva u koje se ljudi ukljuuju radi lakeg ostvarivanja svojih interesa.

9.ASOCIJATIVNA FAZA U UPRAVLJANJU DRUTVENIM POSLOVIMA.

- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja drutvenim poslovima.

Glavna znaajka je pripadnost pojedinca grupi. Ta je veza najee srodstvo kao kriterij lanova u rodovskoj i plemenskoj asocijaciji ili ropstvo kao pripadnost zajednici, dakle u upravljanju drutvenim poslovima polazi se od osobnih veza pojedinaca sa odreenom asocijacijom. Nije vano to netko radi, ve kakva mu je uloga u asocijaciji, kojem plemenu pripada itd.

10.TERITORIJALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.

- je jedna od tri razvojne faze (uz asocijaciju i funkcionalizaciju) koje su rezultat povijesnog razvoja upravljanja drutvenim poslovima.Teritorijalizaciji drutva i upravljanja najvjerojatnije je prvi izvor stabilizacija naselja i razvoj poljoprivrede.

Teritorijalizaciju drutva prati teritorijalizacija upravljanja, no teritorij je samo okvir dok koordinaciju djelovanja sve ee osigurava nova drutvena institucija-politika vlast.

11.FUNKCIONALIZACIJA UPRAVLJANJA DRUTVENIM POSLOVIMA.

Prekretnica u razvoju nastaje s industrijskom revolucijom i pojavom industrijskih poduzea, koji postaju neovisni o teritoriju, organiziraju se kao autonomni sustavi upravljanja.

Institucije, poduzee i ustanove preuzimaju sve vaniju ulogu u upravljanju drutvenim poslovima. Glavno podruje na kojem se javna uprava iri u modernom drutvu su javne slube

(drutvene, tehnike, komunalne i dr. javne slube).

12.CILJEVI UPRAVNIH SUSTAVA TEHNIKIM I INTERESNIM ASPEKTOM.

Cilj u tehnikom smislu- osiguranje javnog reda i mira, reguliranje prometa, odravanje cesta, organiziranje kolstva, izdavanje legitimacije, odreeni ciljevi i zadaci gdje uprava funkcionira kao nosilac konkretnih drutvenih poslova.

Cilj u interesnom smislu- tu se pitamo kome koristi djelovanje upravnog sustava, iji se interesi ostvaruju tim djelovanjem, a iji su interesi oteeni i zato.

13.SUPROTNOST IZMEU JEDINSTVA (INTEGRACIJA) I DIFERENCIJACIJA.

U tehnikoj dimenziji upravnog sustava s jedne strane je zajedniki cilj kao jedinstvo sustava, a s druge strane sredstava kao diferencijacija sustava (sredstva npr. tehnika i materijalna, ljudska radna snaga itd.)Odnos izmeu ciljeva i sredstava izvor je osnovne tehnike suprotnosti i napetosti unutar upravnog sustava.

Ciljevi odreuju i istovremeno ograniavaju svaku funkciju u sustavu, ali proces diferencijacije funkcija vodi u obrnutom smjeru-svaka funkcija ima vlastitu unutarnju logiku, uvjetovanu tehnikim zakonitostima po kojima se obavlja, svaka od njih ima svoju svrhu, diobom rada diferencijacija funkcija pojaava centrifugalne tendencije dijelova upravnog sustava.

14. SUPROTNOSTI IZMEU INTERESNE DOMINACIJE I INTERESNE AUTONOMIJE.

U interesnoj dimenziji upravnog sustava suprotstavljaju se autonomni interesi onih koji vladaju upravnim aparatom i svih ostalih sa dominantnim interesima.

Naelo zakonitosti, vezanosti uprave pravnim normama, naglaavanje discipline, stroga hijerarhinost i dr. mjere vode ka vezivanju cjelokupnog upravnog aparata za dominantne interese. Interesna dominacija radi postizanja povezanosti svih dijelova sa interesnom orijentacijom centra, mora nuno suavati interesnu autonomiju dijelova upravnog sustava.

15.HOMEOSTAZA

To je stabilizacija odrivosti sustava koji djeluju i u uvjetima velike napetosti izmeu ciljeva i sredstava te izmeu interesa u sustavu.Ravnotea kretanja u sustavu stalno oscilira izmeu tehnikog jedinstva i diferencijacije, izmeu dominantnih i autonomnih interesa. Sustav kao sustav moe nastaviti postojati i funkcionirati sve dok se te oscilacije mogu zadrati u prihvatljivim granicama. Odrivost sustava ovisi o djelotvornim mehanizmima homeostaze, odnosno stabilizacije, koji djeluju i u uvjetima velike napetosti izmeu ciljeva i sredstava, te izmeu interesa u sustavu. Sustav i sam stvara tzv. Institucionalne interese-institucija vlasti u svim svojim pojavnim oblicima vlasnitva ili politike vlasti tradicionalni je stabilizacijski mehanizam koji namee dominaciju kad svi ostali putovi rjeavanja sukoba interesa ne daju rezultate.16.TO SU TO NAUKRARIJE I EMU SU SLUILE?

S vanou zemlje kao proizvodnog sredstva raste i opasnost od gubitka zemlje, otimanje teritorija od konkurentskih zajednica. Zemlja se trebala braniti na granici to je otvorilo pitanje kako skratiti vrijeme potrebno za mobilizaciju i za poetak obrane. Rjeenje je bilo u odgovornosti stanovnitva za teritorij, a ne vie za rodovsku ili plemensku zajednicu. Onaj tko stanuje na mjestu dogaaja prvi je odgovoran za obranu.

Primjer tog obrambenog aspekta teritorijalizacije su atenske naukrarije-male teritorijalne jedinice iji stanovnici su bili obvezni, bez obzira na svoju rodovsku pripadnost, opremiti jedan brod i dati posadu za obranu. Na taj nain je Atena u kratkom vremenu izgraivala ratnu mornaricu za obranu zemlje, teritorija.

17.TO JE TO GERONTOKRACIJA, A TO PRIMARNI PATRIJARHALIZAM?

Nastavak patrijarhalnih oblika vlasti u sklopu rodovskog drutva oituje se u Weberovoj klasifikaciji oblika vlasti koju on zove tradicionalnom na:Gerontokracija = stanje u kojem vlast vre najstariji kao najbolji poznavaoci svete tradicije.

Primarni patrijarhalizam = stanje u kojem, unutar obine primarne ekonomske i porodine zajednice (kune zajednice), vlast po pravilu ima pojedinac koji je odreen vrstim nasljednim redom.

18.OBILJEJA PATRIJARHALNE VLASTI.

Starjeina domainstva ima istodobno i politiku vlast-provodi vojnu mobilizaciju, sudi okrivljenima, ubire prihode, rasporeuje rashode itd.

Patrijarhalna vlast je kontinuirana vlast koja se svakodnevno pokazuje i traje. Toj su vlasti podreeni svi lanovi porodice bez obzira kako su dole u porodicu. Svi lanovi jedne obitelji ivjeli su u zajednikom kuanstvu.

Patrijarhalna vlast bila je prostorno ograniena, mogla se provoditi na relativno malom teritoriju zbog ega se vlast ostvarivala osobnim kontaktom. Bila je neograniena po opsegu, nikakvim pravnim pravilima usmjerena, nikakvim garancijama omeena za one koji su podvrgnuti toj vlasti.

19.TO JE TO PATRIMONIJALNI SUSTAV I KOJA SU NJEGOVA OBILJEJA?

Patrimonijalni sustav nastaje iz patrijarhalne vlasti kada se kuanstva ire u tzv. gospodarstva

- irenjem obitelji, iri se i njezin ekonomski pogon te se provoenje vlasti patrijarha osobnim kontaktom mijenja u ekonomsku ovisnost lanova gospodarstva o vlasniku zemlje, tj. Patrijarhu. Ponekad bi se gospodarstvo tako irilo da bi teritorijalno naraslo veliine npr. starog Egipta. Dakle, u patrimonijalnom sustavu sva zemlja pripadala je vladaru i svi su stanovnici radili na zemlji koja nije pripadala njima. S vremenom se unutar patrimonijalizma vlasnitvo poinje diferencirati od politike vlasti, vlasnitvo nad zemljom vie nije dovoljno da bi se bilo vrhovnom politikom vlasti.

Vladar je svoju vlast morao temeljiti na drugim osnovama, a ne na injenici da je on toboe vlasnik itave zemlje to je dovelo do nastanka posebne fizike sile, specijalne grupe naoruanih ljudi koja je utrla put policiji i vojsci.

20.PRONIJSKI SUSTAV I GDJE TAKAV SUSTAV SUSREEMO U POVIJESTI?

Pronijatski sustav je sustav koji se temelji na zainteresiranosti graniara (vojnici na granici drave) da brane granicu jer se zemlja koje su oni vlasnici nalazi uz samu granicu drave. Primjer je Bizant koji je u doba seobe naroda, nastojei osigurati svoje granice od stalnih provala barbarskih naroda, doao na ideju graniara odnosno da zemlju uz granicu dade u vlasnitvo vojnicima koji e se za nju brinuti i na taj nain braniti granicu drave.

*(gr. Pronoia=briga)

Drugi primjer pronijatskog sustava je kod nas, koji je Austrija organizirala od Varadina do mora, gdje su naselili ljude koji su za plugom hodali s pukom i kao policija osiguravali granicu od turskih provala21.TO JE TO TO WEBER NAZIVA UPRAVNI TAB?

Weber upravnim tabom naziva posebnu grupu ljudi, organizaciju monopola fizike sile u drutvu. Do pojave upravnog taba je dolo kada se u patrimonijalnom sustavu vlasnitvo poinje diferencirati od politike vlasti, kada vlasnitvo nad zemljom vie nije dovoljno da bi se bilo vrhovnom politikom vlasti. Politika vlast se sve vie poinje oslanjati na organizaciju monopola fizike sile u drutvu, koju Weber u najirem smislu rijei zove upravnim tabom. Izvor regrutacije upravnog taba su sluge vladarevog domainstva (maral=konjuar)

Obiljeja upravnog taba:

- osobni odnos lanova i vladara

- koncentracija funkcija

- kriterij regrutiranja i izbacivanja- vladareva je milost

- plaa: u poetku sustav plijena, kasnije zemlja, pa ubiranje poreza i na kraju novac.

22.KOJI SU TO OSNOVNI ORGANIZACIJSKI OBLICI VOJNIH POSTROJBI KOJI SE POJAVLJUJU U POVIJESNOM RAZDOBLJU?- u Rimskoj Republici vojnu slubu su obavljali graani.

- u Rimskom Carstvu ete profesionalnih vojnika = koloni, privreni caru koji im je poklanjao zemlju, osobito iz koloniziranih, novoosvojenih zemalja

- zajednice koje su drale robove naoruavale su ih kad bi doli u sukob sa svojim podanicima.

- u Turskoj- janjiari-djeca oteta od podanika i odgajana u vojnike.

- kad se razvilo novano gospodarstvo- plaenici- uzimani iz to udaljenijih zemalja tako da esto ne bi znali ni jezik naroda u kojem obavljaju vojnu slubu i tako bez ikakvih veza s narodom bili su iskljuivo lojalni vladaru (npr. Papa- vicarska garda, francuski kraljevi-garda sastavljena od kota)

23.KOJI SU TO REGRESIJSKI OBLICI U OKVIRU CRKVE KOJI JAAJU ASOCIJATIVNI TIP NJEZINA ORGANIZIRANJA?

Kada se govori o regresijskim oblicima u okviru crkve, moramo se vratiti na sami poetak, udruivanja ljudi u zajednice, u bratstva starih gensova i okupljanje oko karizmatskih Voa, Uitelja ili oko neke ideje. To je sami poetak asocijacija, koji generiraju Crkvu kao jednu od najveih svjetskih organizacija dananjice.

Prva je kranska zajednica brojila oko 3000 lanova. Bila je strogo personalna, skoro ilegalna skupina u Jeruzalemu. Uskoro se pod talentiranim vodstvom obraenika Pavla osnivaju sline kranske zajednice oko Istonog sredozemlja, enklave ljudi orijentiranih radikalno drukije od svoje okoline.

Stabilizacija kranske vjerske organizacije, a osobito priznanje kranstva od rimskih dravnih vlasti, vodi ba u smjeru takve upravno teritorijalne podjele. Biskupi razvijaju teritorijalnu kvazi suverenost nad podrujem koje obilaze. Po naravi stvari, biskupi zajednica u kojima je kranstvo niklo u Jeruzalemu, Cezareji, Antijohiji, Aleksandriji, Rimu i Kartagi, uivali su veliki ugled u prvim stoljeima i smatralo ih se prvima meu jednakima, iako im se nije davao poseban status. Nakon priznanja (rimskih vlasti), dobili su naziv metropolita (nadbiskupa).Poseban utjecaj na teritorijalizaciju Crkve izvrila je imovinska stabilizacija. Uvoenjem sustava crkvenih beneficija Crkva definitivno postaje dio vladajueg sloja u gospodarsko-drutvenom ureenju feudalizma. Osnovna jedinica njezine organizacije je upa, jedinica teritorijalnog upravljanja i oporezivanja. Nastaju sve vei krugovi, pojedine crkve je obuhvatio teritorij biskupije, a biskupski teritoriji potpadali su pod nadbiskupski, a konaan vrh je u rimskom biskupu. Teritorijalizacija Crkve je proces koji se nastavlja u stotinu oblika tijekom cijele povijesti.

U nekim religijama teritorijalizacija je tekla bre i njihova je simbioza sa politikom vlasti prirodnija. To vrijedi za islam. Plemenska osnova u plemenu Quarish, prerastao je u pokret jo za Muhamedova ivota. Zatim pod vodstvom Omara, zajednica vjernika pretvara se brzo u vojnodravnu udarnu organizaciju prvog reda i za manje od sto godina njegovi nasljednici biju bitke na tlu Francuske. Islam se pokazao mnogo pogodniji za religiozno dravne kombinacije od veine drugih religija.

24.FUNKCIONALNI UTJECAJ U TERITORIJALNIM UPRAVNIM SUSTAVIMA.Funkcionalni sustav upravljanja se sastoji od toga da cilj poinje dominirati kao organizacijsko naelo u upravljanju drutvenim poslovima. Osnovna organizacijska jedinica sustava postaje, umjesto upravno-teritorijalne jedinice, neteritorijalna organizacija-skupina ljudi i materijalnih sredstava okupljena oko trajne djelatnosti na ostvarenju cilja. Proces funkcionalizacije odvija se na teritorijalnom sustavu i mijenja odnose u njemu, utjee na njegovu strukturu i na nain funkcioniranja.

Potrebna za strunou u rjeavanju problematike dravne uprave dovodi do specijaliziranja i ustaljivanja funkcija (resora) za vanjske poslove, vojsku financije itd.

to je sustav teritorijalnog upravljanja vei, to su vee diferencijacije po funkciji. Takoer je razvoj gradova, koji su sami po sebi teritorij, doveo do novih specifinih drutvenih funkcija, kao to je npr. komunalna sluba i tako nastaje temelj funkcionalnog upravljanja na teritoriju.

25.TO JE TRINODA NECESSITAS?Prijelaz s ekonomske veze na autoritet monopola fizike sile, donosi niz promjena koje postaju karakteristine za teritorijalizaciju. Jedna od promjena je proirenje dunosti podanika, onih koji su podvrgnuti patrimonijalnoj vlasti, na vojne dunosti, na izgradnju cesta, te izgradnju putova i mostova. Razmjerno rano uvedena u Engleskoj i nazvana trinoda necessitas-trostruka dunost.

To je naelo kolektivne odgovornosti graana da obavljaju odreene poslove na podruju na kojem stanuju.

26.DVA OBLIKA STALEKE VLASTI.

Weber govori o stalekoj vlasti koju dijeli na dva oblika, feudalni i patricijski, prema prirodi vladajueg sloja. On naglaava da feudalni oblik djeluje negativno na privredni razvoj, jer feudalni zemljoposjednici veinom postavljaju odreene politike granice slobodi privreivanja i trita. Time, u zavrnim fazama patrimonijalizma, opet oivljava suprotnost izmeu ekonomskog i politikog oblika vlasti, koja je u poetku procesa diferencijacije bila rijeena u korist politike sile.

27.TO SE PODRAZUMIJEVA POD DRUGIM TIPOM PATRIMONIJALNOG SUSTAVA-DESPOCIJA?

Patrimonijalni sustav se razvija u dva podsustava. Jedan je feudalizma, a drugi despocija. Despotski sustav razvio se iz patrimonijalnih drava, kad je u borbi izmeu kralja i njegovih ministerijalnih slubenika vladar pobijedio (ministeriji-visoki dvorski slubenici). Tada ministerijalni slubenici gube bilo kakve vlastite, neovisne, pravne, slubenike i dr. pozicije i vladar ih moe brzo i lako smijeniti. U despociji vladar vlada suvereno ali je stalno u strahu od svojih vrhovnih slubenika. Ta je borba podmukla i esto vrlo okrutna u kojoj i vladar moe izgubiti glavu, ali sljedei vladar koji dolazi na njegovo mjesto, opet preuzima despotski oblik vladavine.28.OPIITE PROCES TERITORIJALIZACIJE CRKVE I CRKVENE HIJERARHIJE.

Kraljevstvo Kristovo nije od ovog svijeta no ipak, i to posebno nakon priznanja kranstva od rimskih dravnih vlasti, dolazi do stabilizacije kranske vjerske organizacije koja vodi u smjeru upravno-teritorijalne podjele.

Predstojnici veih crkvenih zajednica-nadzornici (biskupi) razvijaju svojevrsnu teritorijalnu suverenost nad podrujima koje obilaze. Biskupi velikih i uglednih gradova (npr. Jeruzalem, Cezareja, itd.) uivali su velik ugled te su nakon priznanja od Rima dobili poseban rang i naslov metropolita (nadbiskupa). Metropolije (nadbiskupije) u istonom dijelu Rimskog carstva bile su posve izjednaene s politikim provincijama, dok su na zapadu bile djelomino izjednaene.

Presudni utjecaj na teritorijalizaciju crkve imala je imovinska stabilizacija kroz zajednice vjernika koji dobivaju vlasnitvo nekretnina. Uvoenjem sustava crkvenih beneficija crkva postaje dio vladajueg sloja u feudalizmu, te je teritorijalno vezana za zemlju poput ostale feudalne vlastele. Osnovna jedinica njezine organizacije, upa, postaje jedinica teritorijalnog upravljanja i oporezivanja.Takoer utjecaj na teritorijalizaciju crkve ima i profesionalizacija crkvenih funkcija i diferencijacija funkcije vodstva, te posebno pojava jurisdikcija, nadlenosti, hijerarhijskih i svjetovnih ovlasti.

29.NAVEDITE TIPOLOGIJU JAVNIH KORPORACIJA ODNOSNO DRAVNIH PODUZEA.

Tipologija javnih korporacija, odnosno dravnih poduzea razliita je u raznim zemljama i klasificirana od raznih autora:

W.Friedman: gospodarske korporacije, korporacije drutvenih slubi, nadzorne javne korporacije

Griffit i Street: upravno-ekonomske, upravno-socijalne, regulatorno-socijalne, regulatorno-ekonomske

H.R.Greaves: regionalne, kvazisudske, povjerenike, upravne ili upravljake

Wade i Phillips:

- dravne korporacije s diskrecijskim pravom angairanja dravnih sredstava

- organizacije koje primaju dravnu subvenciju za kulturne djelatnosti

- organizacije koje se bave proizvodom ugljena, elektrike, plina, eljeza i elika

- ostale javne korporacije

30.KOJE SU GLAVNE KARAKTERISTIKE JAVNE KORPORACIJE?

Glavne karakteristike javne korporacije:

- pravna osobnost

- posebna, dravi odgovorna uprava

- posebna imovina

- javno polaganje rauna

- privatno-pravna odgovornost koja je kombinirana s javnom

31.FORMALNI I STVARNI ODNOSI UPRAVE.Formalni odnos uprave i vlasti je taj da vlast ini politiki odluujuu skupinu, dok je uprava instrument izvrenja odluka vlasti. Stvarni odnos je u nekim momentima drugaiji, zapravo ravnopravniji nego to je prikazano u ustavnim propisima i ideolokim dokumentima. Npr. upravu ine profesionalci koji su u svakodnevnom meusobnom kontaktu, dok unutar kolektivnih tijela za politiko odluivanje esto ine neprofesionalci, koji se sastaju na zasjedanju poslije duljih razdoblja.U upravnim organizacijama rjeavanje zadataka se provodi redom, jedan zadatak, pa drugi itd.,dok politiari imaju mnogo vei raspon zadataka koje moraju obuhvatiti u kraem roku to je uzrok manjoj metodinosti u radu.

Strunou svojih kadrova i raspolaganjem materijalnim i tehnikim pomagalima za obradu sve vee koliine informacija uprava ima prednost pred politikom.

32.OPIITE OPRENE TENJE KOJE POSTOJE U ODNOSU IZMEU UPRAVE I VLASTI.

Sa stajalita vlasti u reguliranju odnosa izmeu uprave i vlasti postavlja se dvojak cilj koji je u sebi djelomino oprean: s jedne strane tei se osigurati povezanost politikog odluivanja i uprave radi prenoenja volje politikih tijela na upravni aparat u izvravanju politikih odluka, a s druge strane tei se osigurati zatienost politikih tijela od utjecaja to bi ga upravni sustav mogao imati na donoenje politikih odluka.

Sa stajalita uprave razlikujemo oprene tenje u onom dijelu upravnog sustava koji je po svojoj funkciji blie vlasti (klasini upravni resori) od onih dijelova koji su u podruju svojih funkcija neovisniji od vlasti (javne slube-prosvjeta, zdravstvo, promet, komunikacije itd.)Tenje resora bliih vlasti, usklaenije su sa tenjama vlasti od ovih drugih, neovisnijih resora, ali pod odreenim uvjetima ta usklaenost u tenjama moe se pretvoriti u kritiku vlasti i prouzroiti mijeanje uprave u politiko-interesne procese i odluke. Dravni upravni resori javnih slubi tee samostalnosti u svojim strunim planovima, a istodobno ne mogu bez politike vlasti kad se zapletu u sukob interesa s korisnicima ili s drugim drutvenim snagama

33.TO JE TO PRIJELAZNI LANAC?

Prijelazni lanac = formalni odnos izmeu vlasti i uprave, prenosi politiku volju prema upravi. Svaka karika tog lanca istodobno povezuje i odvaja, produuje i posreduje put izmeu vlasti i uprave. Sastoji se od institucija i funkcija, pojedinanih i kolegijalnih.

U lancu su, prema razliitim ulogama, ovi glavni elementi:

Politike organizacije

Predstavnike skupine-odbori predstavnike skupine

ef drave-individualni i kolegijalni

Vlada-ef drave i lanovi vlade

Uprava-centralni resori

34.TO JE TO REIM PARTIJE I DRAVE?

Reim partije i drave = koncentracija stvarnog politikog utjecaja u politikim organizacijama i u njihovim rukovodeim organima.

lanovi politike organizacije su na vrhovnim vodeim poloajima u upravnom sustavu i na svim ostalim kljunim poloajima.

lanovi su vezani partijskom disciplinom na provoenje politike organizacije.

To su politike organizacije sa jakom ideolokom orijentacijom i emocionalnom vezanou lanova, primjerice faistike, nacional-socijalistike, komunistike organizacije.

35.OPIITE SKUPTINSKI REIM

Skuptinski reim je koncentracija politikog utjecaja prema upravi u zakonodavnoj skuptini, odnosno u pojedinim njezinim tijelima i odborima.

Skuptina u tom reimu kontrolira upravu svojim stalnim odborom. Klasini primjer ekstremnog oblika skuptinskog reima je tzv. Montanjarski ustav (1793. god.)-skuptina bira Izvrni odbor u kojem su zastupljeni svi krajevi Francuske i koji zasjeda u skuptinskoj dvorani.

Suvremeni primjer je vicarska-Ustav odreuje da je izvrna vlast u vicarskoj konfederaciji u rukama Saveznog vijea. U praksi je vicarsko Savezno vijee steklo mnogo veu politiku samostalnost i ulogu od one koju ima Ustavom.36.TO JE TO PARLAMENTARNI REIM?

Parlamentarni reim = reim u kojem se nastoji izbjei koncentracija politikog utjecaja odluujueg tijela. Kada se ravnotea vie ne moe odrati, raspisuju se izbori i konanu rije imaju birai.

Parlamentarni je reim nestabilan i stoga zahtjeva mehanizme stabilizacije politike stranke, kao nosioce odreene politike i politike inicijative, kako u parlamentu, tako i u Vladi. To dovodi do pojave identiteta vodeih grupa vodstvo politike stranke ili koalicija, koja je dobila veinu na izborima ujedno je i vodstvo parlamentarne veine u skuptini i vlada na elu uprave.

37.TO JE TO PREDSJEDNIKI REIM?Predsjedniki reim = koncentrira politiki utjecaj nad upravom u rukama efa drave koji time postaje nosilac izvrne vlasti, egzekutive, shvaene kao posebne politike institucije, razliite od upravnog sustava, ef izvrne vlasti ima izvorni politiki mandat, koji nije izveden od zakonodavnog tijela i stoga se prirodno naglaava opreka izmeu legislative i egzekutive, a jaa i tendencija prema izolaciji uprave od predsjednikih skuptina. U tu grupu pripadaju i oni sustavi u kojim politiki mandat efa drave ne proistjee iz izbora ili drugog demokratskog akta ve i iz tradicije feudalnog tj. apsolutistikog politikog ureenja.

Glavni problem predsjednikog reima proizlazi iz njegovih specifinih obiljeja, neovisnog politikog mandata, stvarnog identiteta tzv. Izvrne vlasti s upravom.

38.REIM POLITIKE UPRAVE-POJAM I OBILICIPojam reim u kojem je politiki utjecaj koncentriran u samoj upravi.

Oblici:

- karizmatska politika uprava- upravni aparat je nosilac politike ideologije, odnosno drutveno vanih politikih interesa

- uprava u doba kriza- poput ratova, dobiva poseban politiki utjecaj zbog nunosti brzog odluivanja koji ne doputa uobiajene sloene procese odluivanja

- politiki utjecaj uprave- kad je on vei to je sredina politiki manje razvijena i kad uprava n nastupa vie kao instrument ve kao subjekt interesa i politike

- kolonijalna uprava- kada je ona predstavnitvo upravnog sustava matice zemlje, a u koloniji osim nje nema nikakvog drugog politikog utjecaja.

39.TO JE TO REGULACIJA DRUTVENIM POSLOVIMA I KOJA JE NJEZINA ULOGA U SUVREMENOJ JAVNOJ UPRAVI?

Regulacija je utjecaj na ponaanje ljudi prema unaprijed postavljenim kriterijima. Upravljanje dravnim zapovijedima izabranima u odnosu prema graanima stvar je, u suvremenoj razvijenoj dravi, prije svega pravosua i sudova odnosno kvazisudskih postupaka uprave. Samostalno sudstvo je djelotvorno sredstvo kontrole dravne vlasti, jer je drava za nju samo jedna od institucija koje su sve podvrgnute vladavini prava. Najvei dio resora financija i veliki dio resora unutarnjih poslova obavljaju regulativne zadae drave. Moglo bi se rei da je regulacija u rukama klasinih resora drave kao vlasti uvijek kad se adresati na ponaanje poeljno regulatoru ne mogu motivirati njihovim vlastitim sadanjim svjesnim interesima, kao u rjeavanju velikog dijela ekoloke problematike. Valja oekivati da e mree javnih slubi biti prvi kandidat za, makar i djelomino, razdravljenje, deetatizaciju.40.NAVEDITE UPRAVNE ORGANE ORGANIZACIJE BRITANSKE CENTRALNE UPRAVE I NJIHOVU PODIJELU NA KATEGORIJE.

Njihova podjela je sljedea:

- organizacije koje isporuuju usluge (vojska, vanjski poslovi, dio unutarnjih poslova, dio ministarstva okolia)

- organizacije koje reguliraju ponaanje privatnih organizacija i pojedinaca (prometne dozvole ili higijensko tehnika zatita rada)

- organizacije koje isplauju pomo ili subvencije pojedinaca ili privatnim poduzeima (socijalno osiguranje, meunarodno tehnika pomo)

- organizacije koje sklapaju ugovore s privatnim poduzeima

- organizacije za nadzor

- organizacije za ubiranje poreza

- organizacije koje trguju

- organizacije koje obavljaju pomone funkcije za centralnu upravu

41.PATERNALIZAM

Paternalizam oznaava odnos u kojem uprava ili vlast sebi prisvaja oinski odnos prema graanima. Graani su se tretirali kao djeca koja nisu odrasla i koja neznaju to je dobro a to zlo i zato vladar sa svojom upravom treba paziti na njih. Paternalistiki odnos je takav odnos u kojem uprava zna to je dobro za graane i ona vodi javne slube i cijelu dravu, a graani se tome moraju pokoravati i uvidjeti da je uprava od njih starija i pametnija. Tu je zapravo rije o tome da se upravni slubenici smatraju pametnijima od graana.

42.KOJA SU OBILJEJA DEMOKRATSKE DRAVNE UPRAVE?

- Djelatnost drave u odnosu prema drutvu, graanima, je svedena na minimum.

- Upravna djelatnost je ograniena i od nje se ograivao privatna sfera graana gdje uprava nema pristupa i ne bi ga trebala imati. To se postizalo sredstvima politike kontrole, mehanizmom diobe vlasti, supremacijom zakonodavne vlasti nad upravom i poglavito kontrolom uprave.

- Koncepcija upravnog prava ide za tim da se kontrolira upravno djelovanje prema graanima, da se to djelovanje ogranii, da se jasno postavi da uprava odreene radnje ne smije initi, odnosno, da uprava smije initi samo ono za to ima izriito zakonsko ovlatenje.

- Drava kao nosilac sve veeg broja slubi nunih za svakodnevni ivot graana dobiva nove i pojaane pozicije u drutvu koje moe koristiti u politike svrhe jaanja vlasti.

- Pravni sustav mora prije svega garantirati sigurnost i jednakost pravnog poloaja graana kao korisnika javnih slubi, smanjiti mogunost zloporabe nove ovisnosti graana od operativne uprave.

43.FAZA TZV. JAVNIH ODNOSA IZMEU UPRAVE I GRAANA?- Uprava se promatra kao usluna organizacija za koju je vano dobro miljenje graana o njoj. Sukladno tome njeguje te svoje javne odnose, osniva posebne organizacijske jedinice koje e svojim radom, publikacijama, utjecajem na sredstva informiranja, kontrolom osobnih kontakata upravnih slubenika i graanainiti sve da graani o njoj imaju dobro miljenje i da razmiljaju o upravi kao o neem pozitivnom to doprinosi njihovom i ope drutvenom boljitku i napretku.44.SUODGOVORNOST U ODNOSU UPRAVE I GRAANA?

Tei se i tome da se graani uine suodgovornim za upravne slube. Nove prilike se nastoje regulirati pronalaenjem oblika u kojima e graanin izravno sudjelovati u radu pojedinih upravnih organizacija, i za njih postati donekle suodgovoran. Graanin postaje samo suodgovoran, ali ne i odgovoran jer uprava i u najnovijim sustavima uvijek ostaje jednim dijelom nosilac vlasti. Uvijek je prisutna dilema graanina kao podanika i izvora vlasti/suradnik/korisnika. Uprava ostaje odgovorna nosiocima politike vlasti, a graani mogu samo dijeliti odgovornost s tom skupinom. Za pojedine se upravne organizacije koje su ope korisne nastoje pronai naini kako bi graani sudjelovali u upravljanju tim slubama. U lokalnoj je upravi lake primijeniti metode suodgovornosti graana nego u centralnoj. Utjecaj graana u lokalnim je razmjerima bitno povean zbog samog broja lanova u lokalnim predstavnikim tijelima.

45.OPA NAELA U ODNOSU UPRAVE I GRAANA, A S OBZIROM NA NJIHOVU PRAVNU ZATITU?

Problem odnosa uprave i graana prije svega je moralno-etiki.

Od 3 sastavna dijela mehanizma teritorijalnog upravljanja: uprava, vlast, graani-graani su najslabiji partner te trojke zato to su najslabije organizirani. Veinom nemaju mogunost da na kratak rok odluno djeluju. Zbog toga se upravi i nosiocima politike vlasti postavlja zahtjev da se brinu o najslabijem partneru u meusobnim odnosima i da preuzmu inicijativu da se odnosi s graanima reguliraju to pravilnije, da budu to bolji. Najvaniji instrument za regulaciju odnosa uprave i graana je da se kao moralno-politiki zahtjev prizna pravo graana da u tom trojnom odnosu igraju ravnopravnu ulogu. A kada govorimo o moralno-etikom odnosu, onda se postavlja pitanje koje su vrijednosti mjerilo za taj odnos? to je njezin moralni cilj (uprave) ? Taj cilj definiran je kao jedna od osnovnih vrijednosti zajednikih cijelom ovjeanstvu u uvodnom dijelu Povelje Ujedinjenih naroda gdje se govori o vjeri u osnovna prava ovjeka, u dostojanstvo i vrijednost ovjeka, u ravnopravnost mukaraca i ena, ravnopravnost velikih i malih naroda. Opa deklaracija o pravima ovjeka (1948) poziva se na taj stav Povelje i nastoji konkretizirati niz osnovnih ovjekovih prava koja istodobno znae ograniavanje vlasti. Svatko ima pravo da sudjeluje u upravi svoje zemlje neposredno ili preko izabranih predstavnika. No za graane je vaniji prvotni cilj za koji se uprava koristi, svrha kojoj uprava slui.

Kako te ciljeve najdjelotvornije postii? Mora nastojati da se ti ciljevi i upoznaju, da ih ne znaju samo slubenici u upravi nego i graani koji s upravom dolaze u vezu. Upoznavanje graana s osnovnim vrijednostima i ciljevima uprave jest obveza politike. Postavljanje tih vrijednosti, njihova obrana, njihovo usvajanje od masa, jest cilj politike akcije. Ali ni uprava se ne moe osloboditi od svih zadataka. U formiranju upravnog osoblja prvenstveni je zadatak da ove stvari postanu jasne svakom slubeniku te da ih on potpuno usvoji.

Opa naela: naelo zakonitosti, naelo pogreivosti uprave (pravo na albu, pravo na sudsku zatitu, na naknadu tete),Naelo odgovornosti uprave ( kao politika, kazneno-disciplinska, materijalna).

46.KOJA JE ULOGA INSTITUCIJA OMBUDSMANA U UPRAVNOJ ZATITI GRAANA?

Institucija politike kontrole uprave o kojoj se danas u svijetu mnogo govori jest neka vrsta politikog narodnog pravobranioca, a nastala je u skandinavskim upravnim sustavima pod nazivom OMBUDSMAN (nadzornik). Bira ga centralno predstavniko tijelo da bi primao albe graana protiv bilo kojeg dravnog organa i pomagao aliteljima da ostvare svoja prava. U svom radu ima vrlo iroke ovlasti.

Institucija ombudsman u naem ureenju odgovara pukom pravobranitelju kojeg bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 god., da kao opunomoenik Sabora titi ustavna i zakonska prava graana u postupcima pred dranom upravom.

47.TO PREDSTAVLJA INSTITUCIJA JAVNOSTI UPRAVE U ODNOSU UPRAVE I GRAANA?

Institucija javnosti uprave samo po sebi je vrlo vaan instrument za regulaciju odnosa graana i upravnih organizacija jer prekida tradiciju trajne vlasti i trai bar naelnu jednakost izmeu graana i uprave glede raspolaganja informacijama.ZOSDU u l. 82, st. 3. propisuje Tijela Dravne uprave duna su upoznavati javnost o obavljanju poslova iz svog djelokruga i izvjetavati ih putem sredstava javnog priopavanja ili na drugi nain. Javnost uprave je dvosmjeran proces, jer graani trebaju biti obavijeteni o radu uprave, ali i uprava o stavu graana. Uprava mora znati to graani o njoj misle i o tome brinuti. Bez javnosti uprave nema kritike uprave, a bez kritike nema ni napretka uprave.

Javnost funkcioniranja:

1. Javnost sjednica predstavnikih i izvrnih organa

2. Materijalno i financijsko poslovanje teritorijalnih jedinica.

3. Upravna izvjea (godinja)

4. Publikacija propisa

Sustavni kontakti uprave i graana:

1. Savjetovanje i sastanci kao oblici kolektivnog misaonog rada.

2. Struni savjeti izmeu upravnog organa i jednog oblika drutvene suradnje graana.

48.KOJI SU ELEMENTI JAVNOSTI FUNKCIONIRANJA?

Elementi javnosti funkcioniranja uprave u najirem smislu rijei ine I. skupinu elemenata, a ine ih 4 elementa:

1. element je javnost predstavnikih i izvrnih organa2. element se odnosi na materijalno financijsko poslovanje

3. element su upravna izvjea

4. element su publikacije propisa.

(vane su i zbirke sudskih odluka, te ope upravne informacije)

49.NAVEDITE SUSTAVNE KONTAKTE UPRAVE I GRAANA

Sustavni kontakti uprave i graana ine II. Skupinu elemenata javnosti a obuhvaa kontakte uprave i graana vezano za radne zadatke upravnih organizacija.

To su:

1. savjetovanja i sastanci-kao oblici kolektivnog misaonog rada za postizanje odreenog cilja npr. mjeoviti sastanci na kojima sudjeluju dunosnici skuptina.

2. struni savjeti- su srednji oblici izmeu upravnog organa i jednog oblika drutvene suradnje graana. Struni savjeti imaju savjetodavno djelovanje a ne odluujue te usprkos tome su jak instrument utjecaja.

3. javne diskusije- su daljnji oblik suradnje. Kod nas je bilo javnih diskusija o nacrtu Ustava i o nizu zakonskih prijedloga4. institucije traenja i davanja miljenja- odnosi se na institucije, odnosno ustanove koje daje miljenja na prijedloge mjera i propisa teritorijalnih upravih organa (sve ee se kod nas takva miljenja daju jer se sve vie pojedine prijanje upravne organizacije izdvajaju iz sklopa teritorijalne uprave i organizacije).5. predstavke- su sredstva pomou kojeg se od prikupljenih informacija donose odreene konzekvence a kako bi utjecali na pojavu u upravi u kojoj su prikupljene informacije.

6. ankete- provode ih predstavnika tijela. Mogu ih provoditi i organizacije graana o odreenim problemima u kojima se angaira uprava, rezultati se publiciraju te na taj nain utjeu na odluke upravnih organa. Ankete mogu utjecati na konanu odluku o predmetu.

50.SREDSTVA JAVNE KOMUNIKACIJE U ODNOSU UPRAVE I GRAANA.

Odnos graana i uprave prilino je sloen jer se graani prema upravi pojavljuju u razliitim ulogama. Uprava katkada treba graane za izvrenje svojih upravnih akcija, zadataka i mjera.

Npr. opi popis stanovnitva se bez suradnje graane ne moe provesti. Za miljenje graana utjee na personalni sustav i na zadovoljstvo ljudi koji rade u upravnim organizacijama. A to je jedan od najvanijih elemenata uspjenosti ili neuspjenosti upravne organizacije. Ako mi na dugi rok, desetcima godina u upravu uvijek dobivamo samo najloiji dio generacije koja dolazi, onda ne moemo od uprave oekivati nekih dobrih rezultata. A dobiti emo najslabije ljude ako u zajednici prevladava miljenje kako je javna uprava utoite za one koji nisu sposobni raditi ita drugo.51.REFORME UPRAVE U HRVATSKOJ U DOBA MARIJE TEREZIJE.

Hrvatska je u to doba podijeljena na 6 podruja s posve razliitim politikim statusom:

- Kraljevina Hrvatska obuhvaa zagrebaku, varadinsku i krievaku upaniju, a od 1776. i tzv. severinsku ( kasnije rijeku) upaniju. S Hrvatskim primorjem: Kraljevina Slavonija je nakon povlaenja Turaka tek 1745. godine osigurana u tri upanije: poeku, virovitiku i srijemsku koje se prema svom poloaju u odnosu prema zajednikom Ugarsko-hrvatskom saboru i to po nekim drugim obiljejima razlikuju od hrvatskih upanija i od njih su teritorijalno odvojene varadinskom vojnom granicom, mada alju delegate u Hrvatski sabor, pa su sastavni dio tzv. Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

- Za vrijeme vladanja Marije Terezije regulirani su odnosi izmeu kmetova i vlastele tzv. Urbarskim propisima-Slavonski urbar 1756. god. i Hrvatski urbar 1780. god.

Marija Terezija svojim je aktom od 17. srpnja 1769. god. osnovala i odgovarajuu obrazovnu ustanovu za formiranje kljunih upravnih kadrova Politiko-kameralni studij u kraljevinama Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, sa sjeditem u Varadinu, a od listopada 1772. god. u Zagrebu.

52.REFORME UPRAVE ZA VRIJEME CARA FRANJE JOSIPA DO 1855.

U Hrvatskoj i Slavoniji apsolutistika se upravna reforma odvija prema centralnom planu iz Bea. Carskim runim pismom od 7. travnja 1850. potvrena je, na zahtjev Sabora, jedino njegova odluka o uvoenju hrvatskog jezika kao slubenog unutar hrvatsko-slavonske uprave. Sabor i bansko vijee donosi naredbu o ustrojstvu politikih upravnih vlasti u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Od 1854. godine zamjenjuje se naziv banska vlada nazivom namjesnitvo, kako je to centralno propisano za sve kunovine, koji i bolje odgovara tadanjim odnosima. Banska vlada i kasnije namjesnitvo obavljaju poslove politike i redarstvene uprave openito, zatim poslove bogotovlja i nastave, trgovine i obrta, poljoprivrede, a i poslove graevinarstva samo ako nisu u djelokrugu financijske uprave i drugih neposredno centru podreenih upravnih organa.

53. NOVA TERITORIJALNA PODJELA HRVATSKE ZA VRIJEME CARA FRANJE JOSIPA.

Navedenom naredbom ministarstva unutarnjih poslova u Beu Hrvatska i Slavonija podijeljene su na 6 upanija: zagrebaku, varadinsku ( s Meimurjem ), krievaku ( s meimurskom opinom Legrad), rijeku, osijeku, poeku. Od 1854. krievaka je upanija pripojena varadinskoj. Ispod razine upanija teritorijalne su upravne jedinice 20 podupanija, a od 1854. godine 42 tzv. Mjeovita kotara koji obavljaju uz upravne i sudske funkcije i 4 tzv. Politika kotara, zapravo najvei gradovi (Zagreb, Rijeka, Osijek, Varadin), koji su iskljuivo upravne jedinice. upanije postaju iskljuivo upravne jedinice; upanijske se skuptine kao samoupravna tijela stalea i redova koja su birala delegate u staleki Sabor i bila glavni institucijski stup feudalnog poretka rasputaju; velikog upana imenuje car.

54.REFORMA PRAVOSUA ZA VRIJEME CARA FRANJE JOSIPA.

Pravosue kao grana dravne djelatnosti iz temelja je reformirano. U feudalizmu su sudili, vlastela svojim podlonicima, gradska poglavarstva graanima, a posebni plemiki suci plemiima, s tim da su u Hrvatskoj i Slavoniji upanijski sudbeni stolovi i Banski stol u Zagrebu funkcionirali kao vie instancije. Nakon ukidanja feudalnih odnosa 1848. god. prema ustavu iz 1849. odvaja se 1859. godine sudstvo od uprave i osnivaju se kotarski sudovi kao i sudovi prvog stupnja u cijeloj carevini. Na vrhu sudske hijerarhije je Vrhovni sud u Beu kao kasacijski. U Hrvatskoj i Slavoniji sudsku funkciju obavljaju kotarski uredi u 46 tzv. Mjeovitih kotareva, dok u 4 tzv. Politika kotara, tj. u gradovima Zagrebu, Rijeci, Varadinu i Osijeku postoje kotarski sudovi.

55.HRVATSKO-UGARSKA NAGODBA.

Hrvatska na elu s banom kojeg imenuje car na prijedlog ugarskog ministar predsjednika, autonomna je u unutarnjim poslovima, u poslovima odnosa sa Crkvom, poslovima obrazovanja i u pravosuu. Svi su ostali upravni poslovi zajedniki za ugarske zemlje, te se njima odluuje u zajednikom Saboru, odnosno u zajednikoj vladi Budimpeti. Zajedniki sabor se sastoji od Velikake kue u kojoj je od 400 lanova Hrvatska imala 3 i od Zastupnike kue u kojoj je Hrvatska od 453 lana imala 40. U zajednikoj vladi postojao je jedan hrvatsko-slavonski-dalmatinski ministar bez lisnice koji je imao zadatak da zastupa interese Hrvatske i Slavonije kod vlade u Budimpeti, te da vri funkciju posrednika izmeu kralja i Hrvatske zemaljske vlade.56.VRHOVNA UPRAVA AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE.

Monarh-car u austrijskoj, kralj u ugarsko-hrvatskoj polovici-saziva parlamente Carevinsko vijee i Ugarski sabor i rasputa ih, imenuje ministre i razrjeava ih, vrhovni zapovjednik vojske i navjeuje rat i sklapa mir, podjeljuje plemstvo. Parlamenti na careve mogu samo neizravno djelovati, prije svega u svezi donoenja i izvravanjem budeta.57.UGARSKO-HRVATSKA ZAJEDNIKA UPRAVA

Prema Ugarsko-hrvatskoj nagodbi iz 1868. god. zajedniki su hrvatsko-ugarski poslovi isti resori, uz neke iznimke, koji su Austro-ugarskom nagodbom odreeni kao zajedniki za itavu monarhiju, osim dvora i vanjskih poslova, dakle vojska, financije i regulacije gospodarstva, konkretno resori trgovine i poljoprivrede. Samo to je mrea terenskog organa odgovarajuih zajednikih ministarstava u Budimpeti gua, pa je tako i za izgled uprave u Hrvatskoj vaniji. U resorima unutarnjih poslova, bogotovlja i nastave, te pravosua Hrvatska je upravna autonomija, pa odgovarajua ugarska ministarstva obavljaju te poslove samo za ugarsku.

58.AUTONOMNA HRVATSKA UPRAVA

Autonomni poslovi Hrvatske i Slavonije, odnosno zemaljske vlade u Zagrebu i njezinih regionalnih i lokalnih organa bili su ogranieni na resore unutarnjih poslova, bogotovlja, nastave i pravosua. Unutarnji poslovi znaili su, najprije standardnu dravu i javnu sigurnost, bogotovlje i nastava obuhvaali su odnose drave s vjerskim zajednicama, kolstvo i prosvjeta, znanstvene i umjetnike institucije koje slue opem obrazovanju, upravljanju, odnosno nadzoru nad upravljanjem dobrima i zakladama na tom podruju.

59.TERITORIJALNA PODJELA HRVATSKE I SLAVONIJE PREMA HRVATSKO-UGARSKOJ NAGODBI.

Za Hrvatsku je vana terenska mrea zajednikih ministarstava. Ministarstvo za zemaljsku obranu upravlja domobranstvom, posebnim teritorijalnim trupama ugarske polovice Monarhije, koje se mogu upotrijebiti izvan Ugarske samo prema odredbi vladara uz posebnu dozvolu Ugarsko-hrvatskog sabora. Cijela je Ugarska podijeljena na sedam domobranskih okruja, od toga jedno za Hrvatsku i Slavoniju sa sjeditem u Zagrebu. Brojana je snaga domobranstva 28 pjeakih pukovnija (94 bataljuna) i 10 konjikih (husarskih 60 satnija). Od toga Hrvatska i Slavonija daju etiri pjeake pukovnije i jednu konjiku. U domobranstvu se zapovijeda Maarskim jezikom u Ugarskoj, a hrvatskim u Hrvatskoj i Slavoniji.

60.KOJA SU OBILJEJA VIDOVDANSKOG USTAVA?

Vidovdanski ustav stvorila je srpska veina u Ustavotvornoj skuptini. Osnovno usmjerenje Vidovdanskog ustava bila je ne samo unitarna drava s dominantno kraljevskom vlau i jakim poloajem centralne vlade ve i svjesno razdoblje historijskih pokrajina odredbom da se drava dijeli na oblasti od kojih nijedna ne smije imati vie od 800.000 stanovnika. Hrvatska i Slavonija bile su podijeljene na etiri oblasti, a Dalmacija na dvije.

61.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA BANOVINA, NJIHOV STAV I OVLASTI U KRALJEVINI JUGOSLAVIJI.

Zemlja je podijeljena na devet banovina i Upravu grada Beograda. Hrvatska i Slavonija bile su obuhvaene svakom banovinom, a Dalmacija (bez kotara Dubrovnika, ali s kotarima povijesne BIH) i Hrvatsko primorje primorskom banovinom. Banska se uprava dijeli na odjeljenja ope, upravno, financijsko od resora vlasti, za poljoprivredu te fakultativno trgovinu, znanstvo i industriju od gospodarskih slubi, za prosvjetu, za socijalnu politiku i narodno zdravlje od drutvenih slubi i tehniko od tehnikih slubi.

U banovinama, a izvan banovine vlasti, ostaju kao i prije podruni organi centralnih resora vojske, pravosua, financija, gospodarskih slubi, drutvenih slubi, a osobito brojni organi na podruju tehnikih slubi.62.BANOVINA HRVATSKA

Na elu Banovine Hrvatske je ban kojeg imenuje kralj ukazom, a politiki je odgovoran kralju i Saboru Banovine Hrvatske. Sabor je trebao izabrati, ali se to nije dogodilo do raspada Kraljevine Jugoslavije. Ban je sada nesumnjivo politiki funkcionar, a ne inovnik. Banska vlast organizirana ja i 11 odjela i jednom samostalnom odsjeku. Osim toga pri banskoj vlasti posebni organi i upravne ustanove (unutarnji poslovi, financije s podruja vlasti, seljako gospodarstvo, umarstvo, rudarstvo..) Podruje Banovine Hrvatske podijeljeno je na 99 rezova s devet sredskih ispostava, te obuhvaa 25 gradova i 693 opine. Nazivi svih banovina su sljedei: SAVSKA I PRIMORSKA BANOVINA, ZATIM SREZOVA DUBROVNIK, ILOK, ID, BRKO, DERVENTA, FOJNICA, GRADAAC, TRAVNIK S PODRUJA BIH, KAO I GRADOVA DUBROVNIK I TRAVNIK.

63.DEMOKRATSKE REFORME I REVOLUCIJE 17. I 19. ST.

Budui da je dravna vlast u monarhijama tzv. Prosvijeenog apsolutizma bila koncentrirana u rukama vladara i njegovog upravnog aparata, demokratski su preokreti najprije u Engleskoj u 17. st. Velikoj Francuskoj revoluciji i amerikom antikolonijalnom ustanku protiv engleske monarhije, te drugdje u Europi do otprilike 1848.g. bili usmjereni prije svega protiv apsolutne dominacije monarha i njegove uprave. Cilj je bio pretvoriti nevezanu vlast monarha u izvrnu vlast, dakle u onaj dio dravnog aparata koji izvrava odluke donesene drugdje, naime u izabranim narodnim predstavnikim skuptinama. Izvrna vlast obuhvaa ponajprije dravnu upravu, pa je i ona u doba demokratskih preokreta zahvaena opim nepovjerenjem demokratskih reformatora i revolucionara prema svemu to je bilo vezano za monarha i djelovalo kao orue njegove samovlasti. U razvijenim se upravama apsolutistikih monarhija obavljao niz poslova koji prelaze takav minimalistiki program.

64.INDUSTRIJALIZACIJA I URBANIZACIJA 19. I 20. ST.

Industrijalizacija i urbanizacija obiljeile su drugu polovicu 19. i prvu polovicu 20. st. ire se iz Europe na Sjevernu Ameriku i Daleki Istok, te postupno zahvaaju druge dijelove planeta. Ova dva pojma znaila su korjenitu promjenu u nekim osnovnim dimenzijama ljudskog ivota. ivot u gradovima nije za seljaku veinu doseljenika samo novi oblik ovisnosti o novim vodeim slojevima, susreu se sa novim djelatnostima kojih na selu uope nije bilo, npr. opskrba hranom, vodo, otpad i otpadne vode, rasvjeta i energetika uope, odgoj i kolovanje djece itd. Drava se kree prema novoj ulozi jednog od institucionalnih nosilaca poslova koji se u tom drutvu u danom trenutku smatraju javnim drutvenim poslovima. To ne vrijedi za sve drave. Budui da drave djeluju u industrijski urbanim drutvima moraju zadovoljiti potrebe nastale u njima. Razviti javne slube i socijalnu sigurnost

65.ZNANSTVENI I TEHNOLOKI RAZVOJ U DRUGOJ POLOVICI 20.ST.

Napredovanje znanosti izvor je prve industrijske revolucije, svih drutvenih promjena koje je ona potakla. Napredovanje u znanosti se neprestano ubrzava. U drugoj polovici 20. st. posljedica je novih znanstvenih prodora poine djelovati na oblik i ulogu drave i dravne uprave. Uz novu tehnologiju proizalu iz informatike revolucije, sve to se moe dijeljenjem radnog procesa pojednostaviti na naelu, mogue prenijeti s ljudi na strojeve, automatizirati, koordinirati pomou kompjutorskih programa, obavljati pomou robota. Informatika revolucija poveala je gustou komuniciranja meu ljudima i njihovim organizacijama diljem svijeta. Te sile na dananjem stupu znanstvenog i tehnolokog razvoja sama sebe potie i omoguuje da se njenom primjenom ide do kraja, da se ne izlaemo riziku samoubojstva ljudske vrste.

66.KAKAV JE ODNOS IZMEU POLITIKE VLASTI I NJEZINE UPRAVE?

Odnos izmeu politike vlasti je viedimenzionalan. On se oituje u tome da politika vlast sama ne provodi svoje politike odluke, nego joj je uprava temeljni instrument za njihovu provedbu. Uprava sudjeluje u pripremi politikih odluka putem izrade razliitih prijedloga, propisa, planova, dokumenata i sl. Uprava provodi nadzor nad primjenom politikih odluka te dobiva povratne informacije o uincima tih odluka. Upravo zbog toga uprava raspolae informacijama, tehnikim sredstvima i vjetinama, koje joj daju mogunost snanog utjecaja na politiku vlast.

67.TKO SVE PREDSTAVLJA POLITIKI ODLUUJUU SKUPINU U RH?

Politiki odluujua skupina u RH Vlada RH predstavlja politiki odluujuu skupinu zajedno sa Saborom u kojem se donose temeljne politike odluke. Te se odluke dalje konkretiziraju i razrauju na Vladi, te se priprema njihova primjena koritenjem dravne uprave kao osnovnog instrumenta za provedbu tih odluka. Vlada RH obavlja izvrnu vlast u skladu s ustavom i zakonima. Vladu ine predsjednik, potpredsjednik i ministri. Ministri u pravilu upravljaju ministarstvima Predsjednik i lanovi Vlade stupaju na dunost kada im Sabor iskae povjerenje. Predsjednik Vlade podnosi ostavku Saboru, a lanovi Vlade predsjedniku Vlade. Vlada ili od nje ovlateno tijelo upravlja, raspolae i koristi se imovinom RH, ako posebnim zakonom nije drugaije odreeno.68.KOJA TIJELA DRAVNE UPRAVE IMAMO U RH?

Tijela dravne uprave u RH prema zakonu o sustavu dravne uprave tijela dravne uprave su: ministarstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije su SREDINJA tijela dravne uprave, a uredi dravne uprave su PRVOSTUPANJSKA tijela dravne uprave u upanijama. Ministri, dravni tajnici, te njihovi zamjenici i pomonici DUNOSNICI su RH.

69.KOJI SU POSLOVI DRAVNE UPRAVE U RH?

Poslovi dravne uprave, sukladno zakonskim odredbama su:

1. Neposredna provedba zakona i drugih propisa:

- rjeavanje u upravnim stvarima

- voenje propisanih oevidnika

- izdavanje uvjerenja i drugih potvrda

- obavljanje i drugih upravnih i strunih poslova od strane tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i privatnih osoba koje imaju javne ovlasti.

2. Donoenje provedbenih propisa

- ovlast ministra, dravnih tajnika, sredinjih dravnih ureda i ravnatelja dravnih upravnih organizacija da donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakonskih i drugih propisa ada su za to izrijekom ovlateni.

3. Provedba upravnog nadzora obuhvaa:

- aktivnost tijela dravne uprave kojom nadziru provedbu zakona i druge propise, te zakonitosti rada i postupaka tijela dravne uprave, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju jave ovlasti u pojedinim poslovima dravne uprave.

4. Provedba inspekcijskog nadzora, te drugi struni i upravni poslovi

70.MINISTARSTVA KAO TIJELA DRAVNE UPRAVE.

Ministarstva se uspostavljaju za obavljanje poslove dravne uprave u jednom upravnom podruju ili nekoliko njih. U ministarstvima koja su ustrojena za nekoliko upravnih podruja u pravilu se ustrojavaju upravne organizacije u sastavu ministarstava. Upravne organizacije u sastavu ministarstava su uprave, zavodi, ravnateljstva. Ministarstva obavljaju upravne i druge strune poslove iz svojeg djelokruga. Ti poslovi obuhvaaju neposrednu primjenu zakona i drugih propisa, osiguravanje provedbe zakona i drugih propisa, pripremanje nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa, rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stupnju, kad su na to zakonom, izrijekom ovlateni te u drugom stupnju, ako zakonom nije neto drugo odreeno, provoenje upravnog nadzora, voenje propisanih oevidnika, praenje stanja u svom djelokrugu, te predlaganje nadlenim dravnim tijelima poduzimanje odgovarajuih mjera, izrada strunih podloga za postupak odluivanja u dravnim tijelima, osiguravanje suradnje strunih i znanstvenih ustanova te predlaganje nadlenim dravnim tijelima ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova.

71.DRUGE UPRAVNE ORGNIZACIJE NA RAZINI SREDINJE DRAVNE UPRAVE.

Dravne upravne organizacije ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom upravnom podruju ili nekoliko njih. One se osnivaju u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva. One obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svojeg djelokruga. Posebice prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave, vode propisane oevidnike, rjeavaju u upravnim stvarima, provode upravni nadzor, pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa, pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima, ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne samouprave te drugim pravnim osobama, ostvaruju meunarodnu suradnju, prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni, a obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

72.UPRAVNE ORGANIZACIJE NA REGIONALNOJ RAZINI.

Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja jedinice podrune samouprave ustrojava se ured dravne uprave. On obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja je ustrojen. Ured neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu, rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadlenost sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, te povjereno tijelima jedinica lokalne samouprave, provodi upravni nadzor, prati stanje u svom djelokrugu, te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje stanja u pojedinim upravnim podrujima.

73.KOJI SU BILI ZNAAJNI MOMENTI ZA TRANSFORMACIJU NJEMAKE UPRAVE?

Za transformaciju njemake javne uprave bila su znaajna dva momenta:

- institucionalna pretvorba Demokratske Republike Njemake provedena je kroz prihvaanje institucionalnih i zakonodavnih modela stare SR Njemake, na nain koji je oznaen kao prijenos institucija. Parlament DR Njemake je tijekom ljeta 1990. god. donio brojne zakonodavne akte, koji su uveli u zakonodavstvo stare SR u zakone DR Njemake. U skladu s Poveljom o ujedinjenju, provedeno je pristupanje DR Njemake u pono, 3. listopada 1990. Sveobuhvatan dravna privreda je privatizirana, u emu je vanu ulogu imala Agencija za privatizaciju. Stara se SR Njemaka morala upustiti u veliko irenje svojih funkcija i rashoda te je zapoela proces pretvorbe koji je traio snaan angaman politikih i upravnih struktura.- neoliberalne reforme tijekom devedesetih godina provedena je privatizacija eljeznice i potanskog sustava. Kohlova je vlada u arite interesa stavila modernizaciju javnog sektora, osnovavi 1995. godine Povjerenstvo za vitku dravu. Osnovni zadatak Povjerenstva bio je planiranje i ispitivanje budueg tijeka modernizacije javnog sektora. Nastojei osnaiti procese deregulacije i privatizacije i debirokratizacije, komisija je polazila od naela novog javnog menadmenta, koji je posebno bio zastupljen u reformama koje su provoene u zemljama angloamerike pravne tradicije.

74.KOJI MODEL OBILJEAVA USTROJSTVO NJEMAKE UPRAVE?

Schroderovi savjetnici promovirali su novi model tzv. poticajne drave. Ovaj model je vrlo blizak laburistikom treem putu. Osim javnog i privatnog sektora, snano je prisutan i trei sektor, koji ini mrea neprofitnih udruga i ustanova, koje u Njemakoj igraju znaajnu ulogu u socijalnoj politici, u skladu s naelom subsidijarnosti. Njihova uloga u drutvu nanovo je reafirmirana i izraena sintagmom civilno drutvo, a od njih se oekuje da preuzmu dio odgovornosti za pruanje usluga na podruju zdravstva i socijalne skrbi. Promovira se novi oblik socijalne drave, tzv. jamstvena drava koji teite stavlja na kvalitetu javnih usluga, uz istodobno poticanje alternativnih modela njihove organizacije i financiranja.75.KOJI SU GLAVNI PRAVCI MODERNIZACIJE FRANCUSKE UPRAVE?

U Francuskoj upravnoj teoriji dre da su glavni pravci modernizacije uprave:

- decentralizacija uprave i stvaranje politike odgovornosti za rezultate rada, smanjenje broja zaposlenih na razini sredinje uprave, periodina evaluacija rezultata rada upravnih organizacija.

- jaanje i reafirmacija javnih slubi, uz razvijanje predvianja uporabe slube, te poboljanje uvjeta rada i sustava obrazovanja

- poboljanje odnosa s onima s kojima se upravlja posebno pojednostavljenjem naina kontaktiranja i obavljanja formalnosti.

76.POVELJA JAVNIH SLUBI U ITALIJI: OBILJEJA.

Razvoj socijalne drave te industrijalizacija i urbanizacija u Italiji doveli su do pojave javnih slubi, koje su od iznimnog znaenja za ivot i ivotni standard njihovih graana. Premijer donosi direktivu pod nazivom Povelja javnih slubi

One moraju djelovati u skladu s odreenim opim principima te utemeljene na standardima i ciljevima koji se mogu mjeriti i objektivno vrednovati. Mora se uvesti ispitivanje graana koje e pokazati jesu li zadovoljni pruenim uslugama. Rezultati ispitivanja moraju se uzeti u obzir u procesu donoenja odluka. Povelja se odnosi kako na javne ustanove i agencije tako i na javna poduzea.