Cjenik Usluga Za Arhitekte i Investitore

Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvuRAZRED ARHITEKATA

Zagreb, 2005.

JEDNOSTAVNICJENIK USLUGA

za arhitektei investitore

3.JEDNOSTAVNI CJENIK USLUGA za arhitekte i investitoreAutor: Zlatko Hanæek

N a k l a d n i k / P u b l i s h e r :Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvu, RAZRED ARHITEKATA /Croatian Chamber of Architects and Engineers, DEPARTMENT OF ARCHITECTURETrg bana Josipa JelaËiÊa 4/I.HR-10000 ZagrebTel. / Phone: (+385 1) 4810 -370, 4854-411/106Fax: (+385 1) [email protected], [email protected]://www.arhitekti-hkaig.hr, http://www.hkaig.hr

Z a n a k l a d n i k a / F o r t h e p u b l i s h e r :Helena KNIFI∆ SCHAPS, ovl.arh.

G l a v n i u r e d n i k / E d i t o r - i n - C h i e f :SreÊko MERLE, ovl.arh.

U r e d n i π t v o / E d i t o r i a l B o a r d :Zlatko HANÆEK, ovl.arh.; Luka IVANKOVI∆; Helena KNIFI∆ SCHAPS, ovl.arh.;Gabrijela KOSOVI∆, prof.; SreÊko MERLE, ovl.arh.

L e k t o r / P r o o f r e a d e r :Maja TRINAJSTI∆

D i z a j n i p r i j e l o m / D e s i g n a n d L a y o u t :Zlatko REBERNJAK

P r i p r e m a z a t i s a k / P r e p r e s s :FORMA ULTIMA, Zagreb (4823-952)

T i s a k / P r i n t e d b y :KRATIS, Sveta Nedelja, 2005.

Copyright „ Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvu, RAZRED ARHITEKATA, 2005.

Ni jedan dio ove publikacije ne smije se objaviti ili umnoæavati bez posebnog odobrenja nakladnika!

Hrvatska komora arhitekata i inæenjera u graditeljstvuRAZRED ARHITEKATA

Izdanje 2005.:

1. IMENIK OVLA©TENIH ARHITEKATA, 2005.2. PRAVILNIK O CIJENAMA USLUGA3. JEDNOSTAVNI CJENIK USLUGA

SADRÆAJ

H K A I G - J E D N O S T A V N I C J E N I K U S L U G A

PredgovorPrincipi odreivanja honorara za usluge arhitekata i inæenjeraKako odrediti cijenu projektaKorak po korak do cijene projekta

G R A F I K O N I I T A B L I C E

ARHITEKTONSKI PROJEKTIPROJEKTI KONSTRUKCIJAPROJEKTI VODOVODA I KANALIZACIJEPROJEKTI STROJARSKIH INSTALACIJA I URE–AJAPROJEKTI ELEKTROTEHNI»KIH INSTALACIJAELABORAT TOPLINSKIH SVOJSTAVAELABORAT AKUSTI»KIH SVOJSTAVAPROJEKTI UNUTARNJEG URE–ENJAPROJEKTI KRAJOBRAZNE ARHITEKTURETEHNI»KO SAVJETOVANJE I STRU»NI NADZORPOKAZATELJI TRO©KOVA GRA–ENJA

5677

1012141618202224262830

5


Ovaj priruËnik odgovor je na uËestala pitanja investitora i ovlaπtenih arhitekata, ËlanovaHrvatske komore arhitekata i inæenjera u graditeljstvu (HKAIG), kako πto jednostavnije iz-raËunati cijenu usluge arhitekata i inæenjera.

Honorari arhitekata i inæenjera imaju tek mali udio u ukupnoj cijeni izgradnje objekta,ali zato mogu pozitivno i u znatnoj mjeri pridonijeti kvaliteti projekta u pogledu isplati-vosti investicije i poveÊanju ukupne vrijednosti objekta.

Posljednjih godina primjeÊuje se trend natjecanja cijenama za pruæanje profesionalniharhitektonskih i inæenjerskih usluga. »esta je praksa da su investitori spremni pogaati seo honorarima. Za njih je, meutim, najvaænije procjeniti prave kvalitete i vrijednosti po-nuene profesionalne usluge, umjesto vrednovanja jednog kriterija - najjeftinije ponude.

PriruËnik se temelji na sluæbenom Pravilniku o cijenama usluga Hrvatske komore ar-hitekata i inæenjera u graditeljstvu (Narodne novine br. 85, 1999.) kojeg su se Ëlanovi Hr-vatske komore arhitekata i inæenjera u graditeljstvuobvezni pridræavati u pruæanju svojihusluga.

Nije mu svrha zamijeniti sluæbeni Pravilnik o cijenama usluga, veÊ olakπati procjenucijene usluge u prvim kontaktima arhitekata i investitora te poboljπati poslovne odnose.

Prikazani grafovi za izraËun cijena usluga vezani su iskljuËivo za projektiranje zgrada,matematiËki su izraËunati i predstavljaju grafiËki prikaz formula iz Pravilnika.

Zlatko Hanæek, ovlaπteni arhitekt

PREDGOVOR

6


Principi odreivanja honoraraza usluge arhitekata i inæenjera

Honorar arhitekta i inæenjera najËeπÊe se odreuje kao postotak od ukupne cijene grae-nja ili cijene pojedinih vrsta radova. Ovakav naËin odreivanja honorara ima stoljetnu tra-diciju u nas i u srednjeuropskom prostoru.

Naknada za projekte se odreuje obvezatno pisanim ugovorom koji ugovorne stranesklapaju u okviru najniæih i najviπih postotaka od proraËunske vrijednosti gradnje utvre-nih Pravilnikom o cijenama usluga HKAIG.

Naknada za osnovne poslove Ëije su vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje manjeod onih navedenih u pojedinoj tablici odnosno grafikonu moæe se prema Pravilniku o ci-jenama usluga obraËunati kao pauπalna ili vremenska naknada, ali ne u iznosu veÊem odnajviπe naknade za najniæi iznos vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje naveden u po-jedinoj tablici.

Naknada za osnovne poslove Ëije su vrijednosti proraËunskih troπkova gradnje veÊeod onih navedenih u pojedinoj tablici odnosno grafikonu mogu se ugovoriti slobodno.

Vremenska naknada obraËunava se na osnovi cijena sata iz Pravilnika o cijenama us-luga, a prema prethodnoj procjeni utroπka vremena kao fiksni ili najviπi iznos. U sluËajuda prethodna procjena utroπka vremena nije moguÊa, tada naknadu treba obraËunati pre-ma stvarnom utroπku vremena.

Ako se posao izvrπitelja ili njegovih suradnika obraËunava prema utroπku vremena,tada se za svaki sat moæe obraËunati sljedeÊi iznos:

- za nositelja ugovora, ovlaπtenog arhitekta ili inæenjeraod 230,00 do 330,00 kn

- za suradnika, arhitekta ili inæenjera od 165,00 do 230,00 kn

- za tehniËkog crtaËa i ostale suradnike sa sliËnom kvalifikacijom od 115,00 do 215,00 kn

Honorari Êe, u pravilu, varirati prema sloæenosti pojedinog projekta.ProraËunski troπkovi na osnovi kojih se obraËunava cijena usluge ne sadræe porez na

dodanu vrijednost (PDV). Cijena usluge koja se izraËunava takoer ne sadræi porez na do-danu vrijednost pa ga treba obraËunati u skladu sa zakonskim odredbama.

Uz honorar, arhitekt ima pravo traæiti naknadu troπkova i rashoda proiziπlih iz radana projektu, kao πto su troπkovi printanja, plotanja, fotokopiranja, ishoenja dokumenta-cije, izrade nacrta, mapa, maketa, fotografija, hotelski i putni troπkovi, poπtarine, troπkovitelefona i faksa i sl. prema potrebi. Ovi troπkovi mogu se obraËunati u pauπalnom iznosu,obiËno kao postotak od cijene projekata (3-10%), ili prema stvarnim troπkovima za πto Êearhitekt voditi evidenciju.

7


Za poslove projektiranja obiteljske kuÊe razvijene graevinske bruto povrπine manjeod 150 m2 izraËunate cijene usluga mogu se umanjiti za 30%.

Investitor arhitektu honorar obiËno isplaÊuje mjeseËno prema gotovosti posla, πto tre-ba prilikom dogovaranja toËno definirati. MoguÊe je takoer plaÊati po fazama projekta.Za svaku fazu projektiranja postoji odreen postotak vrijednosti u odnosu na ukupnu vri-jednost usluge. Faze projektiranja i sadræaj usluge za pojedinu fazu detaljno je opisan uPravilniku i ovdje se neÊe posebno navoditi.

Ako investitor ugovara s izvrπiteljem samo jednu fazu projektiranja, postoci utvreniza tu fazu poveÊavaju se za 30%. Dakle, za preporuËiti je da se ugovori cjelokupna uslu-ga, a eventualna faznost u realizaciji projekta moæe se rijeπiti dinamikom plaÊanja.

Kako odrediti cijenu uslugeIz priloæenih grafikona vidljivo je da su postoci iz koji se odreuje cijena usluge za manjeinvesticijske vrijednosti veÊi, a za veÊe investicijske vrijednosti postoci su manji.

Zgrade su razvrstane prema sloæenosti u pet stupnjeva, a instalacije u tri stupnja. Zasvaki stupanj sloæenosti, a za odreenu vrijednost investicije, postoji postotak za minimal-nu cijenu usluge i postotak za maksimalnu cijenu usluge. Svaki postotak izmeu te dvijevrijednosti moæe predstavljati postotak po kojem se odreuje cijena usluge. Za odreiva-nje postotka postoji dakle zona.

U pravilu, za odreivanje honorara uzima se srednja vrijednost izmeu minimuma imaksimuma. Za sloæenije zadatke uzima se viπa vrijednost postotka, a za jednostavnije ni-æa.

Najviπa cijena πtiti interes naruËitelja, a najniæa interes druπtva za kvalitetnom i eko-nomski isplativom gradnjom.

Korak po korak do cijene projekta1 . k o r a kOdredite u koji stupanj sloæenosti spada zgrada, konstrukcija ili instalacija koju trebaprojektirati.

2 . k o r a kIzraËunajte proraËunske troπkove — investicijsku vrijednost.

U ranim fazama projekta kad postoje samo programski pokazatelji, obiËno se prora-Ëunski troπkovi odreuju tako da se bruto povrπina zgrade pomnoæi s cijenom izgradnjeËetvornog metra za tu vrstu zgrada. Ove cijene mogu znatno varirati zavisno o specifiË-nostima graevinskog zahvata i standardu opremljnosti zgrade.

8


Za orijentaciju i okvirno odreivanje troπkova moæe posluæiti tablica koja se daje unastavku, iz koje je vidljiv i iznos proraËunskih troπkova za instalacije.

3 . k o r a kNa horizontalnoj liniji odredite proraËunski troπak, povucite vertikalnu liniju prema gore.Vertikalna linija presijeca krivulju minimalnog postotka i krivulju maksimalnog postotkaza odreeni stupanj sloæenosti. Iz tih toËaka povucite horizontalne linije do vertikale gdjesu oznaËeni postoci. Odredite postotak koji odgovara specifiËnostima zadatka, a nalazi seizmeu minimalnog i maksimalnog postotka.

4 . k o r a kPomnoæite oËitani postotak s proraËunskim troπkovima i dobili ste cijenu projekta, za svefaze.

ProraËunski troπkovi iz kojih se izraËunava vrijednost cijene projektiranja za instalacijesu troπkovi izvedbe tih instalcija.

proraËunski troπak2.000.000 kn

maksimalno4,1%

minimalno3,32%

III.stupanj sloæenosti

9


5 . k o r a kNa opisani naËin izraËunajte cijene svih potrebnih projekata.

Na primjer:- arhitektonski projekt,- projekt konstrukcije,- projekt vodovoda i odvodnje,- projekt strojarskih instalacija (grijanje, hlaenje, ventilacija, plin),- projekt elektroinstalacija (jaka struja, slaba struja),- elaborat toplinske zaπtite i elaborat akustiËkih svojstava,- po potrebi projekt unutarnjeg ureenja i krajobrazni projekt. Koje je projekte potrebno izraditi ovisi o specifiËnostima zadatka.Za poËetak projektiranja potrebno je takoer pribaviti i geodetski snimak parcele s vi-

sinskim podacima o terenu koji mora izraditi ovlaπteni inæenjer geodezije te geomehaniË-ke podatke o terenu.

6 . k o r a kZbrojite cijene svih projekata i dodajte vrijednost troπkova vezanih uz projektiranje.

To je ukupna cijena svih projekata. Prema dosadaπnjem iskustvu cijena svih projekata za sve faze projektiranja kreÊe se

od 4,5% do 10% od ukupne investicije.

7 . k o r a kOdrediti treba i cijene za vrπenje struËnog nadzora ili tehniËkog savjetovanja.

Grafikoni iz kojih se one odreuju razlikuju se od ostalih jer postoji samo jedan pos-totak za odreeni proraËunski troπak. Vaæno je napomenuti da postotak za nadzor pred-stavlja cijenu za sve struke koje vrπe nadzor, a raspodjela se vrπi prema postotku uËeπÊapojedinih vrsta radova u ukupnoj cijeni graenja.

10


ARH

ITEK

TON

SKI P

ROJE

KTI

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je6%

3. Id

ejni

pro

jekt

14%

4. L

okac

ijska

doz

vola

3%5.

Gla

vni p

roje

kt30

%6.

Gra

evn

a do

zvol

a3%

7. Iz

vedb

eni p

roje

kt32

%8.

Tro

πkov

nik

10%

Vr

st

e

zg

ra

da

najje

dnos

tavn

ije z

grad

e za

bor

avak

i sp

avan

je, n

ajje

dnos

tavn

ija s

kladi

πta, s

jeni

ci te

osta

le ta

kve

gosp

odar

ske

i pol

jopr

ivre

dne

zgra

de,

zaklo

niπta

, spo

jni h

odni

ci i

dr.

jedn

osta

vne

stam

bene

zgr

ade

sa z

ajed

niËk

im s

anita

rnim

i ku

hinj

skim

pro

storij

ama,

jedn

osta

vne

jedn

okat

ne u

reds

ke z

grad

e, je

dnos

tavn

era

dion

ice

bez

pose

bne

opre

me,

sta

kleni

ci, n

apla

tne

kuÊi

ce, g

araæ

e, p

roda

jna

skla

diπta

, kuÊ

ice

za d

eæur

ne s

luæb

e, Ë

ekao

nice

javn

og p

rom

eta,

otvo

reni

vrtn

i pav

iljon

i, m

uziË

ki p

avilj

oni i

dr.

obite

ljske

kuÊ

e i v

iπesta

mbe

ne z

grad

e s

pros

jeËn

om o

prem

om, j

aslic

e, d

jeËj

i vrti

Êi, h

otel

i i o

dmar

aliπt

a, o

snov

ne π

kole

, om

ladi

nski

cen

tri i

okup

ljaliπ

ta,

aËki

i stu

dent

ski d

omov

i, do

mov

i za

stare

i ne

moÊ

ne, m

onta

æne

zgra

de m

etal

opre

rai

vaËk

e in

dustr

ije s

kra

novi

ma

i man

jeslo

æeno

m o

prem

om, z

grad

e in

dustr

ije k

oæe,

pre

hram

bene

indu

strije

i pr

eciz

ne m

ehan

ike,

zat

vore

ne h

ale

i pol

jopr

ivre

dne

zgra

de s

pro

sjeËn

omop

rem

om, t

iskar

e, h

ladn

jaËe

, man

je k

uhin

je, s

loæe

ne ra

dion

ice,

par

kira

liπne

zgr

ade,

ure

dske

zgr

ade

s pr

osje

Ënom

opr

emom

, skla

diπta

, kan

tine

i man

ji re

stora

ni, p

rivre

dne

zgra

de, v

atro

gasn

e sta

nice

, spa

silaË

ke p

osta

je, a

mbu

lant

e, d

omov

i zdr

avlja

bez

med

icin

ske

i teh

niËk

e op

rem

e,m

anje

bol

nice

, izl

oæbe

ne z

grad

e, k

inem

atog

rafi,

gim

nasti

Ëke

i spo

rtske

dvo

rane

, otvo

reni

baz

eni,

man

je p

rom

etne

pos

taje

i dr

.

viπe

stam

bene

zgr

ade

s na

tpro

sjeËn

om o

prem

om, z

grad

e na

strm

im te

reni

ma,

tera

saste

zgr

ade,

pro

jekta

ntsk

i zah

tjevn

e ob

iteljs

ke k

uÊe,

niz

ovi

kuÊa

, dom

ovi s

dod

atno

m m

edic

insk

om i

tehn

iËko

m o

prem

om, c

entra

lne

radi

onic

e, p

ivov

are,

zgr

ade

u au

tom

obils

koj,

met

alno

j i k

emijs

koj

indu

striji

, zgr

ade

s te

πkim

kra

novi

ma

i zah

tjevn

om o

prem

om, k

laon

ice,

ruda

rske

sepa

raci

je, e

nerg

etsk

e gr

aev

ine,

sre

dnje

πko

le i

obra

zovn

ice

ntri,

nar

odna

sve

uËili

πta, s

truËn

e πk

ole,

viso

ke π

kole

, sve

uËili

πta, a

kade

mije

, zgr

ade

s pr

edav

aoni

cam

a, la

bora

torij

i, kn

jiæni

ce i

arhi

vi,

insti

tuti

za o

buku

i ne

znan

stven

o ist

raæi

vanj

e, p

oljo

priv

redn

e zg

rade

s n

adpr

osje

Ënom

opr

emom

, vel

ike

kuhi

nje,

vel

ike

kava

ne i

resto

rani

,ho

teli,

ban

ke, r

obne

kuÊ

e, v

ijeÊn

ice,

zgr

ade

parla

men

ta i

sudo

va k

ao i

osta

le u

prav

ne z

grad

e s

natp

rosje

Ënom

opr

emom

, bol

nice

I. i

II.stu

pnja

zbr

inja

vanj

a, s

peci

jalis

tiËke

bol

nice

, bol

nice

pos

ebne

nam

jene

, ter

apijs

ke i

reha

bilita

cijsk

e zg

rade

, zgr

ade

za o

dmor

, ter

apiju

ilij

eËen

je, c

rkve

, kon

certn

e dv

oran

e, m

uzej

i, stu

dijsk

e po

zorn

ice,

viπe

nam

jens

ke d

vora

ne z

a vj

ersk

e, k

ultu

rne

ili s

ports

ke s

vrhe

, zat

vore

niba

zeni

, vrh

unsk

i spo

rtski

cen

tri, v

elik

i spo

rtski

tere

ni, v

elik

e au

tobu

sne

i æel

jezn

iËke

pos

taje

, rije

Ëne,

mor

ske

i zra

Ëne

prist

aniπn

e zg

rade

,ja

vne

gara

æe, s

kloni

πta i

dr.

boln

ice

III. s

tupn

ja z

brin

java

nja,

sve

uËili

πne

klini

ke, Ë

eliË

ane,

zgr

ade

za tr

osku

, kok

sare

, cen

traln

e en

erge

tske

gra

evin

e, s

tudi

jske

zgra

de z

ara

dio,

tele

vizi

ju i

kaza

liπte

, kon

certn

e zg

rade

, kaz

aliπt

a, s

ceno

graf

ije n

a ot

vore

nom

, zgr

ade

i ins

tituti

za z

nans

tveno

istra

æiva

nje

(eks

perim

enta

lne

struk

e), i

nter

pola

cije

i dr

.

I. st

upan

j slo

æeno

sti

zgra

de s

veo

ma

mal

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

izg

rade

s m

anjim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a:

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

izg

rade

s p

rosje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

IV. s

tupa

nj s

loæe

nost

izg

rade

s n

atpr

osje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

V. s

tupa

nj s

loæe

nost

izg

rade

s v

eom

a ve

likim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.00070.00080.000

100.000

160.000

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

11


ARH

ITEK

TON

SKI P

ROJE

KTI

CIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

SV

I T

RO

©K

OV

I G

RA

DN

JE

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

IV.V.

12


PRO

JEKT

I KO

NST

RUKC

IJAV

rs

te

k

on

st

ru

kc

ij

a

jedn

osta

vne,

sta

tiËki

odr

een

e ra

vnin

ske

nosiv

e ko

nstru

kcije

od

drva

, Ëel

ika,

kam

ena

ili n

earm

irano

g be

tona

sa

staln

im o

pter

eÊen

jem

, bez

doka

za n

a ho

rizon

taln

a dj

elov

anja

statiË

ki o

dre

ene

ravn

insk

e no

sive

kons

trukc

ije u

obiË

ajen

e iz

vedb

e, b

ez p

redn

apet

ih i

spre

gnut

ih k

onstr

ukci

ja, s

pre

teæn

o sta

lnim

opt

ereÊ

enje

m;

strop

ne k

onstr

ukci

je s

pre

teæn

o sta

lnim

pov

rπins

kim

opt

ereÊ

enje

m k

oje

se m

ogu

pror

aËun

ati n

a os

novu

uob

iËaj

enih

tabl

ica;

zid

ane

gra

evin

e s

nosiv

im z

idov

ima

koji

se p

rote

æu d

o te

mel

ja, b

ez d

okaz

a za

hor

izon

taln

a dj

elov

anja

; plitk

a te

mel

jenj

a i j

edno

stavn

i pot

porn

i zid

ovi

sloæe

ne, s

tatiË

ki o

dre

ene

i neo

dre

ene

ravn

insk

e no

sive

kons

trukc

ije u

obiË

ajen

e iz

vedb

e be

z pr

edna

petih

kon

struk

cija

i ra

Ëuns

ke p

rovj

ere

stabi

lnos

ti; je

dnos

tavn

e sp

regn

ute

kons

trukc

ije, n

e uz

imaj

uÊi u

obz

ir sk

uplja

nje

i dug

otra

jna

djel

ovan

ja (p

uzan

je);

nosiv

e ko

nstru

kcije

s n

osiv

imzi

dovi

ma;

okv

irne

kons

trukc

ije s

ispu

nom

zid

ova;

plitk

a te

mel

jenj

a na

pilo

tima;

jedn

osta

vni s

vodo

vi; j

edno

stavn

e ok

virn

e no

sive

kons

trukc

ije b

ezpr

edna

petih

kon

struk

cija

i ra

Ëuns

ke p

rovj

ere

stabi

lnos

ti; je

dnos

tavn

e no

sive

skel

e i o

stale

jedn

osta

vne

skel

e za

inæe

njer

ske

gra

evin

e;je

dnos

tavn

i usid

reni

pot

porn

i zid

ovi

kons

trukc

ijski

slo

æene

nos

ive

kons

trukc

ije u

uob

iËaj

enoj

izve

dbi i

nos

ive

kons

trukc

ije z

a ko

je s

e pr

ovje

rava

meh

aniË

ka o

tpor

nost

i sta

biln

ost z

aslo

æena

dje

lova

nja;

viπe

struk

o sta

tiËki

neo

dre

eni s

usta

vi; s

tatiË

ki o

dre

ene

pros

torn

e re

πetke

; jed

nosta

vne

nabo

rane

kon

struk

cije

koj

e se

raËu

naju

prim

jeno

m π

tapn

ej te

orije

; sta

tiËki

odr

een

e no

sive

kons

trukc

ije k

od k

ojih

se

za o

dre

ivan

je v

eliË

ina

pres

jeka

prim

jenj

uje

teor

ija II

.re

da; j

edno

stavn

o pr

oraË

unan

e ko

nstru

kcije

s v

anjsk

im p

redn

apin

janj

em; n

osiv

e slo

æene

okv

irne

kons

trukc

ije te

gra

evi

ne u

obl

iku

torn

ja Ë

ija s

em

ehan

iËka

otp

orno

st i s

tabi

lnos

t i u

kruÊ

enje

dok

azuj

u po

sebn

im p

rora

Ëuns

kim

met

odam

a; s

preg

nute

kon

struk

cije

, ako

nisu

nav

eden

e u

III. il

i V.

stupn

ju s

loæe

nosti

; jed

nosta

vni g

redn

i roπ

tilji i

jedn

osta

vne

orto

tropn

e pl

oËe;

nos

ive

kons

trukc

ije s

jedn

osta

vnom

raËu

nsko

m p

rovj

erom

pro

giba

;slo

æena

sta

tiËki

neo

dre

ena

plitk

a te

mel

jenj

a, s

loæe

na ra

vnin

ska

i pro

storn

a pi

lotn

a te

mel

jenj

a, p

oseb

ni p

ostu

pci t

emel

jenj

a; n

akna

dna

prod

ublji

vanj

a te

mel

ja; k

ose

ploË

e s

jedn

im p

olje

m; k

oso

polo

æeni

ili l

uËni

nos

aËi;

sloæe

ni s

vodo

vi i

nizo

vi s

vodo

va; o

kvirn

i nos

aËi,

ako

nisu

nave

deni

u II

I. ili

V. s

tupn

ju s

loæe

nosti

; slo

æene

nos

ive

skel

e i o

stale

slo

æene

ske

le z

a in

æenj

ersk

u gr

adnj

u; s

loæe

ni, u

sidre

ni p

otpr

oni z

idov

i,zi

dane

kon

struk

cije

spe

cija

lne

nam

jene

(inæ

enje

rske

zida

ne k

onstr

ukci

je)

kons

trukti

vno

vrlo

slo

æene

nos

ive

kons

trukc

ije; s

loæe

ne n

osiv

e ko

nstru

kcije

nov

ih n

aËin

a iz

vedb

e; s

loæe

ni b

eton

ski s

tupo

vi i

sloæe

ne o

rtotro

pne

ploË

e; s

preg

nuti

pred

nape

ti no

saËi

; pov

rπins

ki n

osaË

i (pl

oËe,

disk

ovi,

elas

tiËne

kon

struk

cije

, lju

ske)

; sta

tiËki

neo

dre

ene

nosiv

e ko

nstru

kcije

kod

kojih

se

za o

dre

ivan

je v

eliË

ina

pres

jeka

prim

jenu

je te

orija

II. r

eda;

nos

ive

kons

trukc

ije z

a ko

je s

e m

ehan

iËka

otp

orno

st i s

tabi

lnos

t moæ

edo

kaza

ti sa

mo

s po

moÊ

u isp

itiva

nja

mod

ela

ili s

pom

oÊu

ispiti

vanj

a go

tovi

h el

emen

ata;

nos

ive

kons

trukc

ije s

pro

vjer

om p

rogi

ba, a

ko n

isuna

vede

ne u

IV. s

tupn

ju s

loæe

nosti

; nap

ete

kons

trukc

ije (v

anjsk

i pre

dnap

on),

ako

nisu

nav

eden

e u

IV. s

tupn

ju s

loæe

nosti

; kos

e pl

oËe

s vi

πe p

olja

;ko

so p

oloæ

eni l

uËni

nos

aËi;

sloæe

ne p

redn

apet

e ok

virn

e ko

nstru

kcije

pre

thod

no p

rovj

eren

e isp

itiva

njem

; veo

ma

sloæe

ni o

kviri

za

inæe

njer

ske

gra

evin

e

I. st

upan

j slo

æeno

sti

vrlo

jedn

osta

vne

nosiv

e ko

nstru

kcije

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

ije

dnos

tavn

eno

sive

kons

trukc

ije

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

isre

dnje

slo

æene

nosiv

e ko

nstru

kcije

IV. s

tupa

nj s

loæe

nost

islo

æene

nosiv

e ko

nstru

kcije

V. s

tupa

nj s

loæe

nost

ivr

lo s

loæe

neno

sive

kons

trukc

ije

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je4%

3. Id

ejni

pro

jekt

9%4.

Lok

acijs

ka d

ozvo

la0%

5. G

lavn

i pro

jekt

45%

6. G

rae

vna

dozv

ola

2%7.

Izve

dben

i pro

jekt

35%

8. T

roπk

ovni

k3%

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.00070.00080.000

100.000

160.000

0.0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

13


PRO

JEKT

I KO

NST

RUKC

IJACIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

SV

I T

RO

©K

OV

I G

RA

DN

JE

— I

NS

TA

LA

CIJ

E (

u 0

00

kn

)

I.II.III.

IV.V.

14


PRO

JEKT

I VO

DO

VOD

A I

KAN

ALIZ

AC

IJEV

rs

te

v

od

ov

od

a

i

ka

na

li

za

ci

je

jedn

osta

vne

insta

laci

je v

odov

oda

i kan

aliz

acije

u o

bite

ljski

m i

vike

nd z

grad

ama,

sept

iËke

jam

e

insta

laci

je v

odov

oda

i kan

aliz

acije

u s

tam

beni

m i

indu

strijs

kim

zgr

adam

a, h

idra

ntsk

a pr

otup

oæar

na m

reæa

i hid

rofo

rska

postr

ojen

ja u

sta

mbe

nim

i in

dustr

ijski

m z

grad

ama.

insta

laci

je v

odov

oda

i kan

aliz

acije

u re

prez

ntat

ivni

m g

rae

vina

ma

(bol

nice

, hot

eli,

baze

ni, z

grad

e pr

eko

60 m

etar

a vi

sine,

labo

rato

riji i

dr.)

te h

idro

forsk

a po

stroj

enja

u z

grad

ama

sloæe

nije

izve

dbe,

gra

evn

i dio

mre

æa z

a op

skrb

ljiva

nje

tehn

oloπ

kih

potro

πaËa

u in

dustr

iji,

indu

strijs

ke c

rpne

sta

nice

i sl.

I. st

upan

j slo

æeno

sti

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je5%

3. Id

ejni

pro

jekt

10%

4. L

okac

ijska

doz

vola

3%5.

Gla

vni p

roje

kt40

%6.

Gra

evn

a do

zvol

a3%

7. Iz

vedb

eni p

roje

kt30

%8.

Troπ

kovn

ik7%

20

30

40

50

607080

100

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

0.0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

12,0

13,0

14,0

15


PRO

JEKT

I VO

DO

VOD

A I

KAN

ALIZ

AC

IJECIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

TR

O©

KO

VI

INS

TA

LA

CIJ

A V

OD

OV

OD

A I

KA

NA

LIZ

AC

IJE

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

16


PRO

JEKT

I STR

OJA

RSKI

H IN

STA

LAC

IJA I

URE

–A

JAV

rs

te

s

tr

oj

ar

sk

ih

i

ns

ta

la

ci

ja

i

u

re

a

ja

plin

ski u

rea

ji s

krat

kim

, jed

nosta

vnim

cije

vnim

mre

æam

a; p

ostro

jenj

a za

grij

anje

s d

irektn

o gr

ijani

m p

ojed

inaË

nim

ure

ajim

a i j

edno

stavn

apo

stroj

enja

za

zagr

ijava

nje

zgra

da, b

ez p

oseb

nih

zaht

jeva

za

regu

laci

ju, j

edno

stavn

a ve

ntila

cion

a po

stroj

enja

; ure

aji

za o

dlag

anje

otp

ada

ili ru

blja

, jed

nosta

vna

poje

dina

Ëna

diza

la, u

rea

ji za

odl

agan

je, a

ko n

isu n

aved

eni u

II. i

li III.

stu

pnju

slo

æeno

sti; u

rea

ji za

kem

isjko

ËiπÊ

enje

,m

edic

insk

i i la

bora

torij

ski u

rea

ji el

ektro

med

icin

e, s

tom

atol

ogije

, med

icin

ske

meh

anik

e i f

inom

ehan

ike/

optik

e za

lije

ËniË

ku p

raks

ui o

pÊu

med

icin

u

plin

ska

postr

ojen

ja s

obi

mni

m ra

zgra

natim

cije

vnim

mre

æam

a, b

unar

ska

i pos

troje

nja

za p

odiz

anje

prit

iska

vode

, ure

aji

za n

avod

njav

anje

;po

stroj

enja

za

zagr

ijava

nje

zgra

da s

pos

ebni

m z

ahtje

vim

a za

regu

laci

ju, t

oplo

vodn

e i r

ashl

adne

mre

æe s

pre

dajn

im s

tani

cam

a, v

entila

cion

iur

eaj

i s o

gran

iËen

jem

buk

e, s

dod

atno

m o

brad

om z

raka

(osim

regu

liran

og h

lae

nja

zrak

a); p

odiz

ne p

latfo

rme,

pok

reta

ne s

tepe

nice

i tra

ke,

trans

portn

i ure

aji

s do

dva

pre

dajn

a/pr

ijem

na m

jeste

, slo

æena

poj

edin

aËna

diz

ala,

jedn

osta

vne

grup

e di

zala

bez

pos

ebni

h za

htje

va, t

ehni

Ëki

ure

aji z

a sre

diπn

je p

ozor

nice

, kuh

inje

i pr

aoni

ce s

redn

je v

eliË

ine;

med

icin

ski i

labo

rato

rijsk

i ure

aji

elek

trom

edic

ine,

sto

mat

olog

ije, m

edic

insk

em

ehan

ike

i fin

omeh

anik

e/op

tike

te re

dgen

ski i

nuk

lear

ni u

rea

ji s

mal

im d

ozam

a zr

aËen

ja z

a sp

ecija

listiË

ku il

i opÊ

u pr

aksu

, san

ator

ije,

stara

Ëke

dom

ove,

jedn

osta

vne

spec

ijalis

tiËke

odj

ele

boln

ica,

opr

ema

za la

bora

torij

e, n

pr. z

a πk

ole

i fot

olab

orat

orije

stani

ce z

a pr

oizv

odnj

u i s

tani

ce z

a re

gula

ciju

prit

iska

plin

a s

velik

im p

roje

ktnim

zah

tjevi

ma,

uklj

uËuj

uÊi i

prip

adaj

uÊu

mre

æu; p

ostro

jenj

a za

proË

iπËav

anje

pitk

e i o

tpad

ne v

ode

te s

anita

rno-

tehn

iËka

pos

troje

nja

s ve

likim

pro

jektn

im z

ahtje

vim

a; a

utom

atsk

i ure

aji

za g

aπen

je p

oæar

a i

vatro

zaπti

tni u

rea

ji; p

arna

pos

troje

nje,

pos

troje

nja

za to

plu

vodu

, slo

æeni

sist

emi z

a gr

ijanj

e s

novi

m te

hnol

ogija

ma,

topl

insk

i pum

pni u

rea

ji,ce

ntra

le z

a da

ljins

ko z

agrij

avan

je i

hla

enje

, ras

hlad

na p

rostr

ojen

ja,v

entila

cijsk

i ure

aji

s re

gulir

anim

hla

enj

em z

raka

i kli

ma

ure

aji,

uklju

Ëuju

Êi i

prip

adaj

uÊe

rash

ladn

e ur

eaj

e; g

rupe

diz

ala

s po

sebn

im z

ahje

vim

a, u

prav

ljana

tran

spor

tna

potro

jenj

a s

viπe

od

dva

pred

ajna

ipr

ijem

na m

jesta

, cen

traln

i ure

aji

za u

klanj

anje

prlj

avno

g ru

blja

, otp

ada

ili p

raπin

e, te

hniË

ki u

rea

ji za

vel

ike

pozo

rnic

e, v

isins

ki p

odes

ive

me

upod

ove

i ure

aji

za s

tvara

nje

valo

va u

baz

enim

a, a

utom

atsk

i ure

aji

za z

aπtitu

od

sunc

a;ve

like

kuhi

nje

i pra

onic

e ru

blja

;med

icin

ski i

labo

rato

rijsk

o-te

hniË

ki u

rea

ji za

vel

ike

boln

ice

s na

glas

kom

na

pros

torij

e za

pre

gled

i lij

eËen

je te

za

klini

ke i

insti

tute

s o

braz

ovni

m i

istra

æiva

Ëkim

zad

aÊam

a, k

limat

ske

kom

ore

i ure

aji

za n

jih, p

rosto

rije

sa z

aseb

nom

tem

pera

turo

m i

steril

ne p

rosto

rije,

vak

uum

ski u

rej

i, ur

eaj

iza

dov

od i

odvo

d m

edija

, kem

ijska

i fiz

ikal

na o

prem

a za

vel

ike

pogo

ne, i

straæ

ivan

je, r

azvo

j, pr

oizv

odnj

u, k

linik

e i o

braz

ovne

insti

tutc

ije

I. st

upan

j slo

æeno

sti

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je5%

3.Id

ejni

pro

jekt

10%

4. L

okac

ijska

doz

vola

3%5.

Gla

vni p

roje

kt40

%6.

Gra

evn

a do

zvol

a3%

7. Iz

vedb

eni p

roje

kt30

%8.

Tro

πkov

nik

7%

0.0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

18,0

20,0

22,0

24,0

26,0

30

40

506070

100

200

300

400

500600700

1.000

2.000

3.000

4.000

5.0006.0007.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.00060.00070.00080.000

100.00017


PRO

JEKT

I STR

OJA

RSKI

H IN

STA

LAC

IJA I

URE

–A

JACIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

TR

O©

KO

VI

ST

RO

JA

RS

KIH

IN

ST

AL

AC

IJA

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

18


PRO

JEKT

I ELE

KTRO

TEH

NI»

KIH

INST

ALA

CIJA

Vr

st

e

el

ek

tr

ot

eh

ni

Ëk

ih

i

ns

ta

la

ci

ja

jedn

osta

vne

nisk

onap

onsk

e i t

elek

omun

ikac

ijske

insta

laci

je

kom

paktn

e sta

nice

, nisk

onap

onsk

e in

stala

cije

i ra

zdje

lna

postr

ojen

ja, a

ko n

isu n

aved

ena

u I.

ili II

I. stu

pnju

slo

æeno

sti,

mal

a te

leko

mun

ikac

ijska

pos

troje

nja

i mre

æe, r

asvj

eta

proj

ektir

ana

prem

a pr

oraË

unsk

im m

etod

ama,

gro

mob

rani

viso

ko i

sredn

jena

onsk

a po

stroj

enja

, nisk

okna

pons

ka ra

sklo

pna

postr

ojen

ja, p

ostro

jenj

a za

pro

izvo

dnju

vla

stite

stru

je i

pret

vara

Ëka

postr

ojen

ja, n

iskon

apon

ski r

azvo

di i

rask

lopn

a po

stroj

enja

sa

potre

bnim

pro

raËu

nim

a, ra

svje

tni s

usta

vi s

ve

likim

pro

jektn

im z

ahtje

vim

a, v

elik

a te

leko

mun

ikac

ijska

pos

troje

nja

i mre

æe

I. st

upan

j slo

æeno

sti

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

i

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je5%

3. Id

ejni

pro

jekt

10%

4. L

okac

ijska

doz

vola

3%5.

Gla

vni p

roje

kt45

%6.

Gra

evn

a do

zvol

a3%

7. Iz

vedb

eni p

roje

kt25

%8.

Tro

πkov

nik

7%

0.0

2,0

4,0

6,0

8,0

10,0

12,0

14,0

16,0

18,0

20,0

22,0

24,0

26,0

30

40

506070

100

200

300

400

500600700

1.000

2.000

3.000

4.000

5.0006.0007.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.00060.00070.00080.000

100.00019


PRO

JEKT

I ELE

KTRO

TEH

NI»

KIH

INST

ALA

CIJA


PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

TR

O©

KO

VI

EL

EK

TR

OIN

ST

AL

AC

IJA

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

20


ELA

BORA

T TO

PLIN

SKIH

SVO

JSTA

VAV

rs

te

g

ra

e

vi

na

najje

dnos

tavn

ije z

grad

e za

bor

avak

i sp

avan

je, n

ajje

dnos

tavn

ija s

kladi

πta, s

jeni

ci te

osta

le ta

kve

gosp

odar

ske

i pol

jopr

ivre

dne

zgra

de,

zaklo

niπta

, spo

jni h

odni

ci i

dr.

jedn

osta

vne

stam

bene

zgr

ade

sa z

ajed

niËk

im s

anita

rnim

i ku

hinj

skim

pro

storij

ama,

jedn

osta

vne

jedn

okat

ne u

reds

ke z

grad

e, je

dnos

tavn

era

dion

ice

bez

pose

bne

opre

me,

sta

kleni

ci, n

apla

tne

kuÊi

ce, g

araæ

e, p

roda

jna

skla

diπta

, kuÊ

ice

za d

eæur

ne s

luæb

e, Ë

ekao

nice

javn

og p

rom

eta,

otvo

reni

vrtn

i pav

iljon

i, m

uziË

ki p

avilj

oni i

dr.

obite

ljske

kuÊ

e i v

iπesta

mbe

ne z

grad

e s

pros

jeËn

om o

prem

om, j

aslic

e, d

jeËj

i vrti

Êi, h

otel

i i o

dmar

aliπt

a, o

snov

ne π

kole

, om

ladi

nski

cen

tri i

okup

ljaliπ

ta,

aËki

i stu

dent

ski d

omov

i, do

mov

i za

stare

i ne

moÊ

ne, m

onta

æne

zgra

de m

etal

opre

rai

vaËk

e in

dustr

ije s

kra

novi

ma

i man

jeslo

æeno

m o

prem

om, z

grad

e in

dustr

ije k

oæe,

pre

hram

bene

indu

strije

i pr

eciz

ne m

ehan

ike,

zat

vore

ne h

ale

i pol

jopr

ivre

dne

zgra

de s

pro

sjeËn

omop

rem

om, t

iskar

e, h

ladn

jaËe

, man

je k

uhin

je, s

loæe

ne ra

dion

ice,

par

kira

liπne

zgr

ade,

ure

dske

zgr

ade

s pr

osje

Ënom

opr

emom

, skla

diπta

, kan

tine

i man

ji re

stora

ni, p

rivre

dne

zgra

de, v

atro

gasn

e sta

nice

, spa

silaË

ke p

osta

je, a

mbu

lant

e, d

omov

i zdr

avlja

bez

med

icin

ske

i teh

niËk

e op

rem

e,m

anje

bol

nice

, izl

oæbe

ne z

grad

e, k

inem

atog

rafi,

gim

nasti

Ëke

i spo

rtske

dvo

rane

, otvo

reni

baz

eni,

man

je p

rom

etne

pos

taje

i dr

.

viπe

stam

bene

zgr

ade

s na

tpro

sjeËn

om o

prem

om, z

grad

e na

strm

im te

reni

ma,

tera

saste

zgr

ade,

pro

jekta

ntsk

i zah

tjevn

e ob

iteljs

ke k

uÊe,

niz

ovi

kuÊa

, dom

ovi s

dod

atno

m m

edic

insk

om i

tehn

iËko

m o

prem

om, c

entra

lne

radi

onic

e, p

ivov

are,

zgr

ade

u au

tom

obils

koj,

met

alno

j i k

emijs

koj

indu

striji

, zgr

ade

s te

πkim

kra

novi

ma

i zah

tjevn

om o

prem

om, k

laon

ice,

ruda

rske

sepa

raci

je, e

nerg

etsk

e gr

aev

ine,

sre

dnje

πko

le i

obra

zovn

ice

ntri,

nar

odna

sve

uËili

πta, s

truËn

e πk

ole,

viso

ke π

kole

, sve

uËili

πta, a

kade

mije

, zgr

ade

s pr

edav

aoni

cam

a, la

bora

torij

i, kn

jiæni

ce i

arhi

vi, i

nstitu

tiza

obu

ku i

nezn

anstv

eno

istra

æiva

nje,

pol

jopr

ivre

dne

zgra

de s

nad

pros

jeËn

om o

prem

om, v

elik

e ku

hinj

e, v

elik

e ka

vane

i re

stora

ni, h

otel

i,ba

nke,

robn

e ku

Êe, v

ijeÊn

ice,

zgr

ade

parla

men

ta i

sudo

va k

ao i

osta

le u

prav

ne z

grad

e s

natp

rosje

Ënom

opr

emom

, bol

nice

I. i

II. s

tupn

jazb

rinja

vanj

a, s

peci

jalis

tiËke

bol

nice

, bol

nice

pos

ebne

nam

jene

, ter

apijs

ke i

reha

bilita

cijsk

e zg

rade

, zgr

ade

za o

dmor

, ter

apiju

i lij

eËen

je,

crkv

e, k

once

rtne

dvor

ane,

muz

eji,

studi

jske

pozo

rnic

e, v

iπena

mje

nske

dvo

rane

za

vjer

ske,

kul

turn

e ili

spo

rtske

svr

he, z

atvo

reni

baz

eni,

vrhu

nski

spo

rtski

cen

tri, v

elik

i spo

rtski

tere

ni, v

elik

e au

tobu

sne

i æel

jezn

iËke

pos

taje

, rije

Ëne,

mor

ske

i zra

Ëne

prist

aniπn

e zg

rade

, jav

ne g

araæ

e,sk

loni

πta i

dr.

boln

ice

III. s

tupn

ja z

brin

java

nja,

sve

uËili

πne

klini

ke, Ë

eliË

ane,

zgr

ade

za tr

osku

, kok

sare

, cen

traln

e en

erge

tske

gra

evin

e, s

tudi

jske

zgra

de z

ara

dio,

tele

vizi

ju i

kaza

liπte

, kon

certn

e zg

rade

, kaz

aliπt

a, s

ceno

graf

ije n

a ot

vore

nom

, zgr

ade

i ins

tituti

za z

nans

tveno

istra

æiva

nje

(eks

perim

enta

lne

struk

e), i

nter

pola

cije

i dr

.

I. st

upan

j slo

æeno

sti

gra

evin

e s

vrlo

mal

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s m

anjim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s pr

osje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

IV. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s na

tpro

sjeËn

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

V. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s vr

lo v

elik

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

1.Iz

rada

pro

jektn

og k

once

pta

topl

insk

e za

πtite

20%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a

2. Iz

rada

nac

rta

40%

3.Iz

rada

pro

raËu

nato

plin

ske

zaπti

te

25%

4.U

skla

iva

nje

proj

ektir

ane

topl

insk

e za

πtite

15%

0.0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

0,9

1,0

1,1

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.00070.00080.000

100.000

160.00021


ELA

BORA

T TO

PLIN

SKIH

SVO

JSTA

VACIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

SV

I T

RO

©K

OV

I G

RA

DN

JE

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

IV.V.

22


ELA

BORA

T A

KUST

I»KI

H S

VOJS

TAVA

Vr

st

e

gr

a

ev

in

a

stam

bene

zgr

ade,

dom

ovi,

πkol

e, u

prav

ne z

grad

e i b

anke

s p

rosje

Ënim

insta

laci

jam

a i z

avrπn

im ra

dovi

ma

dom

ovi,

πkol

e, u

prav

ne z

grad

e s

natp

rosje

Ënim

insta

laci

jam

a i z

avrπn

im ra

dovi

ma;

sta

mbe

ne z

grad

e sa

slo

æeni

m tl

ocrti

ma;

sta

mbe

ne z

grad

eiz

loæe

ne v

anjsk

oj b

uci;

hote

li, a

ko n

isu n

aved

eni u

III.

stupn

ju s

loæe

nosti

; sve

uËili

πta i

viso

ke π

kole

; bol

nice

, ako

nisu

nav

eden

e u

III. s

tupn

juslo

æeno

sti; z

grad

e za

odm

or, t

erap

iju i

lijeË

enje

; oku

plja

liπta

, ako

nisu

nav

eden

e u

III. s

tupn

ju s

loæe

nosti

; rad

ioni

ce Ë

ije p

rosto

re tr

eba

zaπti

titiod

buk

e

hote

li sa

vel

ikom

gas

trono

msk

om o

prem

om; z

grad

e po

slovn

e i s

tam

bene

nam

jene

(mje

πovi

te n

amje

ne);

boln

ice

u gr

aev

no-a

kusti

Ëki v

eom

ane

povo

ljnom

pol

oæaj

u ili

s n

epov

oljn

im ra

spor

edom

insta

laci

ja; k

azal

iπta,

kon

certn

e i k

ongr

esne

zgr

ade;

tons

ki s

tudi

ji i a

kusti

Ëne

mje

rne

pros

torij

e

I. st

upan

j slo

æeno

sti

gra

evin

e s

mal

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

s ob

ziro

m n

a gr

aev

nu a

kusti

ku

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s pr

osje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

as

obzi

rom

na

gra

evnu

aku

stiku

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

igr

aev

ine

s na

tpro

sjeËn

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

s ob

ziro

m n

a gr

aev

nu a

kusti

ku

1. Iz

rada

pro

jektn

og k

once

pta,

utvr

iva

nje

zaht

jeva

za

zaπti

tu o

d bu

ke

15%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Izra

da n

acrta

,iz

rada

pro

raËu

na z

aπtite

od

buke

45%

3. S

udje

lova

nje

pri

izve

dben

om p

roje

ktira

nju

35%

4. S

udje

lova

nje

pri

izra

di tr

oπko

vnik

a

5%

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.00070.00080.000

100.000

160.000

0.00

0,05

0,10

0,15

0,20

0,25

0,30

0,35

0,40

0,45

0,50

0,55

0,60

0,65

23


ELA

BORA

T A

KUST

I»KI

H S

VOJS

TAVA


PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

SV

I T

RO

©K

OV

I G

RA

DN

JE

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

24


PRO

JEKT

I UN

UTA

RNJE

G U

RE–

ENJA

Vr

st

e

un

ut

ar

nj

eg

u

re

e

nj

a

unut

arnj

e pr

omet

ne p

ovrπi

ne, o

tvore

ne d

vora

ne z

a od

mor

i ig

ru, n

ajje

dnos

tavn

iji u

nuta

rnji

pros

tori

za p

rivre

mnu

upo

rabu

jedn

osta

vni s

tam

beni

, bor

aviπn

i i u

reds

ki p

rosto

ri, ra

dion

ice,

pro

dajn

a sk

ladi

πta, p

opra

tne

pros

torij

e na

spo

rtski

m te

reni

ma,

jedn

osta

vni p

roda

jni

kios

ci, u

nuta

rnji

pros

tori

koji

se o

prem

aju

serij

ski p

roiz

vede

nim

nam

jeπta

jem

i op

rem

om p

rosje

Ëne

kval

itete

pros

tori

za b

orav

ak i

slobo

dno

vrije

me,

ure

di, g

ostio

ne, p

rosto

ri za

sta

nova

nje,

oku

plja

nje

i pro

daju

, zaj

edni

Ëke

pros

torij

e, p

rosto

rije

soci

jaln

og k

arak

tera

, kan

tine,

hot

elsk

e i b

oles

niËk

e so

be, u

Ëion

ice,

kup

aoni

ce s

pro

sjeËn

im z

avrπn

im ra

dovi

ma,

pro

sjeËn

om o

prem

om il

ipr

osje

Ënim

tehn

iËki

m u

rea

jima,

saj

amsk

i πta

ndov

i s p

rimje

nom

sist

emsk

ih il

i mod

ular

nih

gra

evni

h el

emen

ata,

pro

sjeËn

o ob

iliko

vani

unu

tarn

jipr

osto

ri ur

een

i pre

teæn

o se

rijsk

i pro

izve

deni

m n

amje

πtaje

m i

opre

mom

pros

tori

za s

tano

vanj

e, b

orav

ak, t

erap

iju, p

roda

ju, r

adne

pro

storij

e, p

rosto

ri za

knj

iæni

ce, s

asta

nke,

gos

tioni

ce, d

ruπtv

ene

pros

torij

e, p

rosto

ri za

pred

avan

ja, i

zloæ

be, s

ajam

ske

πtand

ove,

spe

cija

lizira

ne tr

govi

ne, a

ko n

isu n

aved

eni u

II. i

li III.

stu

pnju

slo

æeno

sti, p

rijem

ne i

πalte

r sal

e s

natp

rosje

Ënim

zav

rπnim

rado

vim

a, z

grad

e sa

vrh

unsk

om o

prem

om il

i nat

pros

jeËn

im te

hniË

kim

ure

ajim

a np

r. bo

lnic

e, h

otel

i, ba

nke

robn

e ku

Êe,

trgov

aËki

cen

tri il

i vije

Ênic

e, s

ale

parla

men

ta i

sudo

va, v

iπena

mje

nske

dvo

rane

za

vjer

ske,

kul

turn

e ili

spo

rtske

nam

jene

, unu

traπn

je u

ree

nje

baze

na i

gosp

odar

skih

kuh

inja

, crk

ve, n

atpr

osje

Ëno

ure

eni u

nuta

rnji

pros

tori,

izm

eu

osta

log

uz p

rimje

nu s

erijs

ki p

roiz

vede

nog

nam

jeπta

ja i

opre

me

viπe

kva

litete

konc

ertn

e i k

azal

iπne

dvor

ane,

sud

ske

vije

Ênic

e, s

tudi

jske

pros

torij

e za

radi

o, te

levi

ziju

i ka

zaliπ

te, p

oslo

vni p

rosto

ri i p

rosto

ri za

oku

plja

nje

saza

htje

vnim

zav

rπnim

rado

vim

a, s

kupo

m o

prem

om il

i veo

ma

velik

im te

hniË

kim

zah

tjevi

ma;

unu

tarn

ji pr

osto

ri re

prez

enta

tivno

g ka

rakte

ra s

aza

htje

vnim

zav

rπnim

rado

vim

a, s

kupo

cjen

om o

prem

om il

i pos

ebni

m z

ahtje

vim

a s

obzi

rom

na

tehn

iËku

opr

emu,

sce

nogr

afije

kao

i pr

osto

ris

pret

eæno

pro

jekti

rano

m o

prem

om

I. st

upan

j slo

æeno

sti

unut

arnj

e ur

een

je s

veo

ma

mal

im p

roje

ktnim

zah

tjevi

ma

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

iun

utar

nje

ure

enje

s m

anjim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

IIII.

stup

anj s

loæe

nost

iun

utar

nje

ure

enje

s pr

osje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

IV. s

tupa

nj s

loæe

nost

iun

utar

nje

ure

enje

s na

tpro

sjeËn

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

V. s

tupa

nj s

loæe

nost

iun

utar

nje

ure

enje

s ve

oma

velik

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je4%

3. Id

ejni

pro

jekt

9%4.

Lok

acijs

ka d

ozvo

la0%

5.G

lavn

i pro

jekt

45%

6. G

rae

vna

dozv

ola

2%7.

Izve

dben

i pro

jekt

35%

8. T

roπk

ovni

k3%

200

300

400

500

600700800

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.0007.0008.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.00070.00080.000

100.000

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

9,0

10,0

11,0

25


PRO

JEKT

I UN

UTA

RNJE

G U

RE–

ENJA


PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

TR

O©

KO

VI

UN

UT

AR

NJ

EG

UR

E–

EN

JA

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

IV.V.

26


PRO

JEKT

I KRA

JOBR

AZN

E A

RHIT

EKTU

REVr

ste

kraj

obra

znog

ure

enj

a

ure

enja

zem

ljiπta

s u

sjevi

ma

u slo

bodn

om k

rajo

liku,

nas

adi z

a za

πtitu

od

vjet

ra, b

uke

ili p

ogle

da, p

adin

e za

ski

janj

e i s

anjk

anje

bez

tehn

iËki

hur

eaj

a,je

dnos

tavn

e ze

lene

pov

rπine

, liv

ade

za ig

ru

ure

enje

otvo

reni

h pr

osto

ra s

jedn

osta

vnom

izgr

adnj

om u

z m

anja

nas

elja

, uz

sam

osto

jeÊe

zgr

ade

i uz

izdv

ojen

a po

ljopr

ivre

dna

nase

lja,

jedn

osta

vnije

pra

teÊe

zel

enilo

uz

prom

etne

pov

rπine

, pov

ezuj

uÊe

zele

ne p

ovrπi

ne b

ez p

oseb

ne o

prem

e, k

rajo

braz

no o

blik

ovan

je te

rena

ina

sada

pro

stora

, kam

enol

oma,

dep

onija

kom

unal

nog

otpa

da, v

eÊih

isko

pa te

rena

i sli

Ëno,

kra

jobr

azno

obl

ikov

anje

oko

ene

rget

skih

gra

evi

na(a

kum

ulac

iona

jeze

ra, d

alek

ovod

i i s

liËno

), s

ports

ki te

reni

za

igre

s lo

ptom

, spo

rtski

tere

ni b

ez tr

kaliπ

ta i

drug

ih te

hniË

kih

ure

aja,

obr

onci

za

skija

nje

i san

jkan

je s

tehn

iËko

m o

prem

om, j

edno

stavn

i nas

adi u

slo

bodn

om k

rajo

liku,

zel

eni p

ojas

evi

vanj

ske

povr

πine

s pr

osje

Ënim

zah

tjevi

ma

uz p

rivat

ne i

javn

e gr

aev

ine,

zel

enilo

uz

prom

etne

pov

rπine

s p

oveÊ

anim

zah

tjevi

ma

za:

oblik

ovan

jem

, zaπ

titom

, nje

gom

i un

apre

enj

em k

rajo

lika,

uliË

ni d

rvor

edi,

grad

ske

aven

ije; p

ovrπi

ne z

a za

πtitu

vrst

a i s

tani

πta, s

pom

enob

iljeæ

ja, m

ala

(seos

ka) g

robl

ja, g

rads

ke o

bale

rije

ka, g

rads

ke m

orsk

e ob

ale,

pla

æe i

kupa

liπta

, pov

rπine

za

kam

pira

nje

i pos

tavlj

anje

πat

ora,

kraj

obra

zno

oblik

ovan

je v

odot

okov

a, k

uÊni

vrto

vi s

pro

sjeËn

im z

ahtje

vim

a, k

rajo

braz

no o

blik

ovan

je in

dustr

ijski

h i r

adni

h zo

na, k

ombi

nira

nepo

vrπin

e za

igru

, spo

rtske

pov

rπine

ako

nisu

nav

eden

e u

III. il

i IV.

stu

pnju

slo

æeno

sti

vanj

ske

povr

πine

s po

sebn

im to

pogr

afsk

im il

i pro

storn

im o

dnos

ima

uz p

rivat

ne i

javn

e gr

aev

ine,

zel

eni p

otez

i unu

tar n

asel

ja, o

blik

ovan

jepj

eπaË

kih

zona

sa

ozel

enja

vanj

em (p

rom

enad

e i π

etal

iπta,

pje

πaËk

e ul

ice

i zon

e, je

dnos

tavn

o oz

elen

java

nje

krov

ova,

pov

rπine

za

zaπti

tu v

rsta

ista

niπta

s ra

zliË

itim

obl

ikov

nim

zah

tjevi

ma

ili p

ovez

ivan

jem

razl

iËiti

h za

πtitn

ih fu

nkci

ja, s

ports

ke p

ovrπi

ne, p

ovrπi

ne z

a ig

ru, g

olf i

gral

iπta,

otvo

reni

baze

ni, s

ports

ki s

tadi

oni,

pozo

rnic

e na

otvo

reno

m, g

robl

ja, p

arki

raliπ

ne p

ovrπi

ne, π

kolsk

i vrto

vi, s

taze

i po

druË

ja z

a up

ozna

vanj

e pr

irode

,pa

rkov

i sta

mbe

nih

nase

lja, v

anjsk

e po

vrπin

e sta

mbe

nih

dvor

iπta

i blo

kova

, dje

Ëja

igra

liπta

kuÊn

i vrto

vi i

vrtn

a dv

oriπt

a za

viso

ke re

prez

enta

tivne

zah

tjeve

, kom

plek

sno

ozel

enja

vanj

e te

rasn

ih i

krov

nih

vrto

va, v

anjsk

ke p

ovrπi

ne u

sklo

pupo

vije

snih

zon

a, p

ovije

sne

park

ovne

pov

rπine

, vrto

vi i

trgov

i, bo

tani

Ëki,

dend

rolo

πki i

zol

oπki

vrto

vi, o

tvore

ne (v

anjsk

e) p

ovrπi

ne s

a po

sebn

omop

rem

om z

a vi

soke

upo

rabn

e za

htje

ve, e

tnop

arko

vi, a

rheo

loπk

i par

kovi

, par

kovi

sku

lptu

ra, i

zloæ

beni

par

kovi

;G

rads

ki p

arko

vi i

skve

rovi

(trg

ovi-p

arko

vi);

grob

lja i

spom

en g

robl

ja, o

bjek

ti iz

IV. s

tupa

nja

sloæe

nosti

s v

rlo v

elik

im z

ahtje

vim

a

I. st

upan

j slo

æeno

sti

kraj

obra

zno

ure

enje

s ve

oma

mal

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

II. s

tupa

nj s

loæe

nost

ikr

ajob

razn

o ur

een

jes

man

jimpr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

III. s

tupa

nj s

loæe

nost

ikr

ajob

razn

o ur

een

jes

pros

jeËn

impr

ojek

tnim

zah

tjevi

ma

IV. s

tupa

nj s

loæe

nost

ikr

ajob

razn

o ur

een

jes

natp

rosje

Ënim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

V. s

tupa

nj s

loæe

nost

ikr

ajob

razn

o ur

een

jes

veom

a ve

likim

proj

ektn

im z

ahtje

vim

a

1. P

rovj

era

zada

tka2%

Fa

ze

o

sn

ov

ni

h

po

sl

ov

a2.

Idej

no rj

eπen

je6%

3. Id

ejni

pro

jekt

14%

4. L

okac

ijska

doz

vola

3%5.

Gla

vni p

roje

kt33

%6.

Gra

evn

a do

zvol

a3%

7. Iz

vedb

eni p

roje

kt32

%8.

Tro

πkov

nik

7%

200

300

400

500

600

700

800

9001.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

8.000

9.00010.000

16.000

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

6,0

6,5

7,0

7,5

8,0

8,5

9,0

9,5

10,0

10,5

11,0

11,5

12,0

27


PRO

JEKT

I KRA

JOBR

AZN

E A

RHIT

EKTU

RECIJENA PROJEKTA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

TR

O©

KO

VI

KR

AJ

OB

RA

ZN

OG

UR

E–

EN

JA

(u

00

0 k

n)

I.II.III.

IV.V.

28


TEH

NI»

KO S

AVJ

ETO

VAN

JE I

STRU

»N

I NA

DZO

R

•or

gani

zaci

ja g

eote

hniË

kog

ispiti

vanj

a te

rena

•or

gani

zaci

ja iz

rade

pot

rebn

ih g

eode

tskih

rado

va •

orga

niza

cija

sni

mak

a te

rena

iin

frastr

uktu

rnih

poz

icija

insta

laci

ja n

a lo

kaci

ji •

orga

niza

cija

i pr

oved

ba n

atje

Ëaja

, te

anal

iza

prisp

jelih

pon

uda

uklju

Ëivo

prij

edlo

g iz

vodi

telja

sko

jima

bi tr

ebao

sklo

piti

ugov

ore

prem

a oc

jeni

naj

povo

ljnije

g •

izra

da i

pred

laga

nje

oper

ativ

nog

susta

va iz

voe

nja

rado

va s

ukla

dno

usvo

jeno

m m

reæn

om p

lanu

u d

ogov

oru

sa s

truËn

im s

luæb

ama

inve

stito

ra •

izra

da p

rijed

loga

ugo

vora

o g

rae

nju

s op

Êim

i po

sebn

im u

vjet

ima

•us

vaja

nje

oper

ativ

nog

plan

a ka

o sa

stavn

og d

ijela

ugo

vora

o g

rae

nju

•uv

oen

je iz

vodi

telja

u p

osao

i or

gani

zaci

ja s

vih

uËes

nika

gra

dnje

na z

adac

ima

real

izac

ije •

orga

niza

cija

izra

de id

ejno

g rje

πenj

a •

isho

enje

svi

h po

trebn

ih s

ugla

snos

ti te

isho

enj

e lo

kaci

jske

dozv

ole

•or

gani

zaci

ja iz

rade

idej

nog

proj

ekta

, ish

oen

je s

vih

potre

bnih

sug

lasn

osti,

te is

hoe

nje

naËe

lne

gra

evne

doz

vole

•or

gani

zaci

ja iz

rade

glav

nog

i izv

edbe

nog

proj

ekta

•ish

oen

je s

vih

potre

bnih

sug

lasn

osti

te is

hoe

nje

gra

evne

doz

vole

•ish

oen

je u

pora

bne

dozv

ole

•pr

imop

reda

ja o

bjek

ta in

vesti

toru

•pr

aÊen

je o

bjek

ta u

gar

antn

om ro

ku •

•pr

ovje

rava

ti iz

vode

li s

e ra

dovi

u s

kladu

s g

rae

vnom

doz

volo

m i

vaæe

Êim

pro

pisim

a •

koor

dini

rati

rad

svih

sud

ioni

ka u

gra

dnji,

koj

i su

une

posre

dnoj

ugo

vorn

oj o

bvez

i s in

vesti

toro

m •

nadz

or p

rovo

diti

svak

odne

vno

i aæu

rno

u sk

ladu

s d

inam

ikom

izvo

enj

a ra

dova

•po

dnos

itiod

gova

raju

Êe iz

vjeπ

taje

inve

stito

ru o

sta

nju

rado

va u

sve

zi s

troπ

enje

m s

reds

tava

, rok

ovim

a i k

akvo

Êom

izve

deni

h ra

dova

•da

vati

odgo

vara

juÊe

nal

oge

o iz

voe

nju

odre

eni

h ra

dova

izvo

aËu

, u s

luËa

ju p

otre

be o

tklan

janj

a ne

dosta

taka

, a ra

di s

preË

avan

ja te

æih

poslj

edic

ako

ji bi

nas

tupi

li ne

izvo

enj

em ti

h ra

dova

•iz

rada

pro

pisa

nog

izvj

eπÊa

za

tehn

iËki

pre

gled

i su

djel

ovan

je u

pos

tupk

u te

hniË

kog

preg

leda

•

(1) N

adzo

r nad

izvo

enj

em ra

dova

sas

toji

se o

d str

uËno

g na

dzor

a pr

ema

Zako

nu o

gra

dnji

te o

d ko

ntro

le is

punj

avan

ja u

govo

rnih

obv

eza

izvo

aËa

rado

va p

rem

a in

vesti

toru

i po

duzi

man

ja o

dgov

araj

uÊih

mje

ra z

a re

aliz

aciju

tih

obve

za.

(2) S

adræ

aj u

sluge

nad

zora

obu

hvaÊ

a uz

zak

onsk

e ob

veze

i pr

ovje

ru:

•tro

πenj

e sre

dsta

va p

o na

mje

ni, d

inam

ici i

visi

ni (k

ontro

la: i

zmje

ra, g

rae

vne

knjig

e, s

ituac

ija, p

rora

Ëuna

razl

ike

u ci

jeni

, obr

aËun

ane

pred

vie

nih

i nak

nadn

ih ra

dova

, rea

lizac

ije p

lani

rane

din

amik

e fin

anci

ranj

a, u

troπk

a sre

dsta

va u

odn

osu

na p

osta

vke

iz in

vesti

cijsk

ogpr

ogra

ma,

reæi

jskih

sat

i rad

nika

i m

ehan

izac

ije; p

oduz

iman

je o

dgov

araj

uÊih

mje

ra a

ko s

e oc

ijeni

da

Êe d

oÊi d

o pr

ekor

aËen

ja in

vesti

cijsk

ogiz

nosa

) •od

ræav

anje

ugo

vore

nih

roko

va (u

tvri

vanj

e ro

kova

poË

etka

, pra

Êenj

e od

vija

nja

rado

va p

rem

a op

erat

ivno

m p

lanu

, te

inte

rven

iranj

e u

sluËa

ju o

dstu

panj

a od

pla

na, k

ontro

la d

a li

grad

iliπte

rasp

olaæ

e s

radn

icim

a od

gova

raju

Êe k

valif

ikac

ijske

stru

kture

i od

gova

raju

Êom

meh

aniz

acijo

m p

rem

a op

erat

ivno

m p

lanu

, pre

gled

eve

ntua

lnog

reba

lans

a pl

ana,

kon

trola

me

urok

ova

i sl.)

•kv

alite

ta ra

dova

(viz

ueln

ipr

egle

d, k

ontro

la i

preg

led

doku

men

taci

je k

ojom

izvo

aË

doka

zuje

kva

litetu

u p

ogle

du re

zulta

ta is

pitiv

anja

i uË

esta

losti

, pre

gled

rada

tere

nski

hla

bora

torij

a iz

voa

Ëa, p

risus

tvo k

od u

zim

anja

uzo

raka

za

ispiti

vanj

e, p

reuz

iman

je ra

dova

, pre

gled

pog

ona

izvo

aËa

i po

dizv

oaË

a iz

van

grad

iliπta

kao

πto

su

arm

iraËn

ice,

bet

onar

e, a

sfaltn

e ba

ze, s

epar

acije

i dr

. •

TEH

NI»

KOSA

VJET

OVA

NJE

Tije

kom

oba

vlja

nja

tehn

iËko

g sa

vjet

ovan

jain

vesti

tora

, odg

ovor

neos

obe

Êe o

bavl

jat

sljed

eÊe

poslo

ve:

STRU

»NI N

ADZ

OR

Tije

kom

oba

vlja

nja

uslu

ge s

truËn

ogna

dzor

a, o

dgov

orna

osob

a je

obv

ezna

:

30

40

50

70

100

200

300

400

500

700

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

7.000

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

70.000

100.000

200.000

0,2

0,4

0,6

0,8

1,0

1,2

1,4

1,6

1,8

2,0

2,2

2,4

2,6

2,8

3,0

3,2

3,4

3,6

3,8

4,0

29


TEH

NI»

KO S

AVJ

ETO

VAN

JE I

STRU

»N

I NA

DZO

R

TEH

NI»

KOSA

VJET

OVA

NJE

STRU

»NI

NA

DZO

R

CIJENA SAVJETOVANJA I NADZORA (u%)

PR

OR

A»

UN

SK

I T

RO

©K

OV

I =

SV

I T

RO

©K

OV

I G

RA

DN

JE

(u

00

0 k

n)

30


POKA

ZATE

LJI T

RO©K

OVA

GRA

–EN

JA (I

.)

300 Zgrada - graevinska konstrukcija310 Graevna jama

Grupa troπkova druge razine % ukupnou grupi

4,9

21,225,313,720,87,58,23,4

3,4kn € kn € kn € kn €

odsrednji

do

Troπkovi graenjau kn/m2, odnosno u €/m2

bruto povrπine(procjena bez PDV-a)

--

100,0

4,65,53,04,51,61,80,7--

21,6

17,919,3

8,933,3

6,82,1

11,7--

100,0

6,46,93,2

11,92,40,74,2--

35,7

20,729,84,0

38,94,60,61,0-0,4

100,0

4,05,70,87,40,90,10,2-0,1

19,1

16,924,320,623,9

6,52,05,8--

100,0

3,65,24,45,11,40,41,2--

21,2

8,228,218,921,412,51,84,3

100,0 100,0

3,86,4

22,114,716,7

9,81,43,4

78,4 64,3 80,9 78,8

4,09,1

21,522,912,018,3

9,62,6

2,65,9

13,814,7

7,711,8

6,21,7

1,712,529,815,313,917,04,15,5

100,0

1,410,124,212,411,213,7

3,34,4

2,88,3

24,719,116,517,6

6,64,4

100,0

2,26,5

19,515,113,013,95,23,5

ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi

320 Temeljenje

Procentualni udiogrupa troπkova druge razineu troπkovima grupei ukupnim troπkovima zgrade

330 Vanjski zidovi340 Unutarnji zidovi350 Stropovi360 Krovovi370 Graevinske ugradnje390 Ostale graevinske konstrukcije

Ukupno

Ukupno

400 Instalacije410 Odvodnja, vodovod, plin420 Grijanje430 Instalacije za obradu zraka440 Jaka struja450 Telekomunikacijske i informacijske inst.460 Transportni ureaji470 posebna postrojenja480 Automatika zgrade490 Ostale instalacije

Poslo

vne

zgra

desre

dnje

gsta

ndar

da

Boln

ice

Osn

ovne

πkol

e

Sred

nje

πkol

e

Pripremio:Zlatko

Hanæek(2005.)

4.50055..0000005.500

608667766743

5.70077..8800009.800

77011..0055441.324

4.10044..9900005.800

554666622784

4.40055..7700007.000

595777700946

31


kn € kn € kn € kn € kn € kn € kn €

29,432,01,9

28,22,10,95,6-0,1

100,0

4,95,30,34,70,30,10,9-0,0

16,6

24,428,621,218,5

3,90,72,10,30,3

100,0

5,46,34,74,10,90,20,50,10,1

22,1

39,742,1

0,115,1

3,0----

100,0

5,96,30,02,20,4----

14,9

28,950,5

1,916,0

2,6-0,2--

100,0

5,39,20,32,90,5-0,0--

18.3

39,734,8

2,816,4

3,32,40,7--

100,0

6,75,90,52,80,60,40,1--

17,0

25,418,715,516,72,98,4

12,2-0,4

100,0

8,15,94,95,30,92,73,9-0,1

31,9

14,018,616,831,7

0,717,4

0,9--

100,0

3,54,64,27,90,24,30,2--

24,8

100,0 83,4

1,813,322,814,3

8,217,7

2,72,8

2,215,927,417,19,8

21,33,23,3

100,0 77,9

3,011,817,411,56,0

21,24,52,6

3,815,122,314,8

7,727,2

5,83,3

100,0 85,1

2,56,5

29,115,017,012,6

0,32,1

2,97,6

34,217,620,014,8

0,42,5

100,0 81,7

0,96,2

26,017,311,313,40,16.5

1,17,6

31,821,213,816,4

0,18,0

100,0 83,0

2,65,1

25,218,518,7

8,70,73,5

3,16,2

30,422,322,510,5

0,84,2

100,0 68,1

2,24,4

12,216,615,6

5,19,52,5

3,26,5

17,924,222,97,5

14,03,7

100,0 75,2

2,413,119,4

8,611,218,6

0,51,3

3,217,425,811,514,924,9

0,71,7

ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi ukupnou grupi

VrtiÊ

i

©por

tske

dvor

ane

(27/

45)

Obi

teljs

ke k

uÊe

jedn

osta

vnog

stand

arda

Stam

beni

niz

ovi

sredn

jeg

stand

arda

Viπe

stam

bene

zgr

ade

sredn

jeg

stand

arda

Hot

eli

Indu

strijs

kipr

oizv

odni

obje

kti

1€=

7,40

kn

3.90044..9900005.900

527666622797

4.80055..8800006.700

649778844905

2.40022..8800003.200

324337788432

3.80033..9900004.000

514552277541

2.80033..2200003.500

378443322473

4.70055..9900007.000

635779977946

2.80044..1100005.500

378555544743

POKA

ZATE

LJI T

RO©K

OVA

GRA

–EN

JA (I

.)

32


INDUSTRIJSKIPROIZVODNI

OBJEKTI

2.8004.1005.500

VRSTAZGRADA

TRO©KOVIGRA–ENJA

(u kn/m2

brutto povrπine)

TRO©KOVIGRA–ENJA

(u % za graevinsku konstrukcijui za instalacije)

odsrednji

do

(procjenatroπkova,

bez PDV-a)

GRA–EVINSKA KONSTRUKCIJAgraevna jama + temeljenje + vanjski zidovi+ unutarnji zidovi + stropovi + krovovi+ graevinske ugradnje + ostale graevinske konstrukcije

INSTALACIJEodvodnja, vodovod, plin + grijanje + obrada zraka+ jaka struja + telekomunikacijske i informacijske instalacije+ transportni ureaji + posebna postrojenja+ automatika zgrade + ostale instalacije

75,2% 12,4%

HOTELI4.700

5.9007.000

68,2% 31,8%

VI©ESTAMBENE ZGRADESREDNJEG STANDARDA

2.8003.2003.500

83,0% 17,0%

STAMBENINIZOVI

SREDNJEG STANDARDA

3.8003.9004.000

81,7% 18,3%

OBITELJSKE KU∆EJEDNOSTAVNOG

STANDARDA

2.4002.8003.200

85,1% 14,9%

©PORTSKEDVORANE

(27/45)

4.8005.8006.700

77,9% 22,1%

VRTI∆I3.900

4.9005.900

83,4% 16,6%

SREDNJE©KOLE

4.4005.7007.000

78,8% 21,2%

OSNOVNE©KOLE

4.1004.9005.800

80,9% 19,1%

BOLNICE5.700

7.8009.800

64,3% 35,7%

POSLOVNEZGRADE

SREDNJEG STANDARDA

p o j a π n j e n j e :

4.5005.0005.500

78,4% 21,6%

POKA

ZATE

LJI T

RO©K

OVA

GRA

–EN

JA (I

I.)

Documents

Cjenik Usluga Za Arhitekte i Investitore