Skripta Stručni Upravni Ispit 2014

8/10/2019 Skripta Struni Upravni Ispit 2014

1/29

OSNOVE USTAVNOG SISTEMA

- Ustavni sistem predstavlja cjelinu ustavnih principa i pravila kojima se ureuje dravno, pravno,ekonomsko i politiko ureenje, dravna organizacija i funkcije njenih organa. Izvorna nadlenostobuhvata: donoenje, izvravanje i primjena zakona i utvrene politike u odreenoj oblasti nacijeloj teriroriji BiH, to podrazumjeva: -

o Da organi BiH donose zakone i propise iz odreene oblastio

Da entiteti mogu donositi zakone

o Da ovi zakoni imaju sudsku zatitu Ustavnog suda BiH- Ustav BiH zasnovan je na:

o potovanju ljudskog dostojanstvao Posveenosti miru, toleranciji, pravdi i pomirenjuo Na uvjerenju da demokratske strukture vlasti i pravini postupci najbolje stvaraju mirne

odnose unutar pluralistikog drutvao Promovie optu dobrobit iprivredni razvoj kroz zatitu privatnog vlasnitva i promociju

trine ekonomijeo

Na principima i svrhama Povelje Ujedinjenih narodao Na opredjeljenju za suverenitet, teritorijasni integritet i politiku nezavisnost BIH u skladu

sa meunarodnim pravomo Na osiguranju potivanja me. Pravao

- U Ustavu BiH ima 12 lanova i utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav, kretanjerobe, usluga i kapitala, glavni grad, simboli i dravljanstvo, ljudska prava i osnovne slobode,nadlenosti i dr.

BiH je demokratska drava koja funkcionie kao pravna drava, sa slobodnim i demokratskimizborima, sastoji se od dva etiteta FBiH i RS, te BD.

DRAVLJANSTVO

Ustavom BiH je predvieno da svaki graanin BiH ima dravljanstvo koje svojim zakonomregulie Parlamentarna skuptina BiH i dravljanstvo entiteta koje regulie parlament entiteta.

LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

-

Pravo na ivot, pravo na linu slobodu i sigurnost, slobodu misli, savjesti i vjere, na brak izasnivanje porodice, na imovinu, na obrazovanje, na slobodu kretanja i prebivalite i td.

Komisija za ljudska prava sastoji se od: Kancelarija Ombusman za ljudska prava, Sud za ljudska prava

NADLENOST INSTITUCIJA BIH

- Vanjska politika; vanjsko trgovinska , carinska, monetarna, finansiranje institucija i me.Obaveza, politika useljavanjaizbjeglica i azila, provoenje meunarodnih i meuentitentskih

krivinopravnih propisa, kontrola vazdunog saobraaja, donoenje propisa o meuentitetskomtransportu.


2/29

NADLENOST ENTITETA

Imaju pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim dravama u skladu sasuverenitetom i teritorijsanim integritetom BiH, uz saglasnost Parlamentarne skuptine BiH. Osigurat esigurno okruenje pod svojom nadlenou.

ORGANIZACIJA VLASTI U BIH

INSTITUCIJE BIH

- Parlamentarna skuptina BiH- Predsjednitvo BiH- Vijee ministara- Ustavni sud BiH

- Pravobranilatvo-

Tuilatvo- Centralna banka

- Ombudsman za ljudska prava BiH

PARLAMENTARNA SKUPTINA

Je zakonodavna vlast, ima dvodomnu strukturu: Dom naroda, Predstavniki dom- Nadlena je za : donoenje zakona za provoenje odluka Predsjednitva BiH, odluivanje izvora i

iznosu sredstava za rad institucija BiH i za meunarodne obaveze BiH; odobravanje budeta za

institucije BiH, saglasnosti za ratifikaciju ugovora.

- DOM NARODA- ima karakter predstavnika triju naroda, sastoji se od 15 delegata, 2/3 iz FBiH i

1/3 iz RS. Kvorum ini 9 delegata po 3 iz svakog konstitutivnog naroda.

- PREDSTAVNIKI DOM- ima karakter optepolitikog predstavnitva svih graana Entiteta. Ima42 poslanika i to 2/3 iz FBiH i 1/3 IZ RS. Poslanike biraju graani a iz svog entiteta u skladu saIzbornim zakonom BiH. Kvorum je veina lanova iz reda svkog naroda s tim da da u toj veinimora biti najmanje 1/3 iz svakog naroda.

PREDSJEDNITVO BIH

Predsjednitvo BiH predstavlja instituciju kolektivnog efa drave.Sastoji se od 3 lana ( 1S, 1B i 1H) koji se biraju na naeposrednim izborima entitetaMandat 4 godine, rotacija svakih 8 mjeseci.

Nadlenost: - voenje vanjske politike; - imenovanje ambasadora i dr. me. predstavnika uBiH; -zasupanje BiH na me. i evropskim organizacijama i ustanovama, te traiti lanstvo u takvim org.i ustanovama kojih BiH nije lanica; -pregovarati o me. ugovorima uz saglasnost prlamentarneskuptine BiH, ratifikaciju me. ugovora; - izvravanje odluka Parlamentarne skuptine; -Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH; podnoenje izvjetaja o rashodimaPredsjednitva BiH, koordiniranje s me. i nevladinim org. u BiH.


3/29

VIJEE MINISTARA BIH

Vijee ministara BiH vri izvrnu vlast a ine ga Predsjedavajui vjea ministara i ministri.Predsjedavajueg imenuje Predsjednitvo BiH koji stupa na dunost kada to odobri Predstavniki dom

parlamentarne skuptine. Predsjedavajui imenuje ministre i zamjenike.

Vijee ministara za svoj rada odgovara parlamentarnoj skuptini BiH.

Imamo 9 ministarstava.

- Vanjskih poslova

- Odbrane

- Fininasija i trezora

- Spoljne trgovine i ekonomskih odnosa

- Pravde

- Bezbjednosti

- Civilnih poslova

-Komunikacija i transporta

- Za ljudska prava i izbjeglice

Vijee ministara u okviru svojih nadlenosti sprovodi politiku, zakone i druge propise i opte akte iznadlenosti BiH u oblastima vanske politike, spoljnotrgovinske, carinske, monetarne, finansiranjeinstitucija i meunarodnih obaveza BiH, politiku regulisanja integracija, izbjeglica i azila, kontroluvazdunog saobraaja itd.

USTAVNI SUD

- Uspostavljen je Ustavom BiH.

- Sastoji se od 9 lanova 4 bira Predstavniki dom Parlamenta Federacije, 2 Narodna skuptinaRS, 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjednitvom BiH.Mandat 5 godina.

-Postupak pred Ustavnim sudom moe pokrenuti: Svaki lan Predsjednitva BiH; Predsjedavajuivijea ministara, predjedavajui ili zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skuptine; lanova

oba doma Parlamentarne skuptine i bilo kojeg doma Federacije BiH odnosno skuptine RS.

CENTRALNA BANKA

Jedina ovlatena za tampanje novca i monetarnu politiku u BiH. Nadlenost odreujeParlamentarna skuptina BiH.Upravni odbod CB ini: guverner kojeg imenuje MMF nakon konsultacija sa PredsjednitvomBiH i 3 lana koje imenuje Predsjednitvo BIH (1B i 1H) i 1 izRS.Mandat guvernera je 6 godina.


4/29

TUILATVO

Je samostalan i poseban organ iji je zadatak da obezbjedi efikasno ostvarivanje nadlenosti BIH,potovanje ljudskih prava i sloboda te zakonitosti na teritoriji BiH.

Ima dva odjela: Posebni odjel za ratne zloinei Poseban odjel za org. kriminal, privredni kriminali korupciju.

Nadlenost: sprovoenje istrage za KD zaa koja je nadlean sud BIH; primanje zahtjeva za me. pravnupomo u krivinim stvarima, u skladu sa zakonima. Poslove tuilatva obavlja: glavni tuilac, 4zamjenika glavnog tuioca i odreen broj tuilaca. Nadlenost se utvruje Zakonom o tuilatvu BIH.

PRAVOBRANILATVO

Je ustanovljeno Zakonom o pravobranilatvu BIH , sa ciljem zatite i zastupanja drave u pogledu zatitenjenih prava i interesa te Ustavom utvrenih nadlenosti. Funkciju vre: pravobranilac, dva zamjenika(koji ne mogu biti iz reda istog naroda) i vie pomonika pravobranioca. Pravobranioca i zamjenikeimenuje Vijee ministara.

OMBUSMAN ZA LJUDSKA PRAVA

Je organ koji se pojavljuje kao oblik vanjske kontrole uprave, a zadatak mu je da u ime parlamenta

obavlja kontrolu primjene zakona i dr. Propisa od strane drugih organizacija koja vre javna ovlatenja.

Nadlenost: provodi istragu bilo na vlastitu inicijativu ili po zahtjevu bilo kog fizikog ili pravnog licakoji tvrde da su rtve povrede prava od bilo koje strane. Instituciju Ombusmana ine 3 osobe kojeimenuje Predsjednitvo BIH. Mandat 6 godina, rotacija- 2 godine.

IZBORNI SISTEM U BIH

Izbori su sastavni dio ustavnog i politikog sistema jedne zemlje, a predstavljaju sredstvo na osnovu kojihse obrazuju organi vlasti i kao takvi ine osnov legaliteta i legitimiteta vrenja dravne vlasti.

Izbori za: Predstavniki dom parlamentarne skuptine BIH, predsjednitvo BiH, Narodna skuptina RS,Predstavniki dom Parlamenta F BIH, predsjednika i potpredsjednika RS, kantonalne i optinske izbore.

Izbore provodi centralna izborna komisija.

ORGANIZACIJA VLASTI U BD

Brko distrikt predstavlja posebnu administrativno- upravnu jedinicu lokalne samouprave, koja je nastalakonanom odlukom o arbitrai iz1999. G. Predvienoj u Aneksu II Dejtonskog sporazuma.

- Zakonodavna vlast: Skuptina BD 31 zastupnik ( 2- iz reda nacionalnih manjina, a najmanje potri iz reda svakog konstitutivnog naroda); mandat 4 godine

- Izvrna vlast- Vlada BDgradonaelnik, dogradonaelnik, glavni koordinator vlade i


5/29

- voa odjela kojih prema statutu ne moe biti vie od 12. Mandat 4 god.

ORGANIZACIJA VLASTI U RS

Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ine: Narodna skuptina i Vijee naroda.

Narodna skuptian: 83 poslanika koji se biraju na izborima ( najmanje po 4 poslanika iz svakogkonstitutivnog naroda i 1 iz reda oastalih). Mandat 4 godine.

Nadlenost: donosi amandmane na Ustav; zakone i dr. Propise, budet i zavrni raun; raspisivanje rep.Referenduma; kontrolu rada Vlade.

Vijee naroda bira odgovarajui klub poslanika u Narodnoj skuptini; (28 lanova 8 lanova iz redasvakognaroda i 4 iz reda ostalih)

Izvrnu vlast u RS vre: Predsjednik i dva dopredsjednika i Vlada RS.

Vladu bira Narodna skuptina, predsjednikaVlade predlae predsjednik RS a on predlae ostale lanovevlade. Vladu ini: predsjednik i 16 ministara

Organi u Optini su: Skuptina kao predstavniko tijelo i Naelnik kao izvrna vlast. Glavni akt optine jeStatut.

ORGANIZACIJA VLASI U FEDERACIJI BIH

Federacija BIH se sastoji od kantona. Zakonodavna vlast je Parlament FBiH, a izvrna Vlada i

Predsjednik Federacije, sudsku obavljaju sudovi.

Nadlenost predjednika: predstavljanje FBIH, imenovanje Vlade,sudaca, davanje pomilovanja, dodjelaodlikovanja i priznanja itd.

Vladu FBIH ini premijer i 16 ministara, potvruje je Predstavniki dom parlamenta FBIH. Nadlenost:predlaganje zakona i optih akata, predlaganje budeta, provoenje zakona idr.

ParlamentF BIH se sastoji od : Predstavniki dom i Dom naroda. Nadlenost: donoenje amandmana naUstav; izbor predsjednika i dopredsjednika; donoenje zakona i dr. Propisa, donoenje budeta itd.

Predstavniki dom ima 98 poslanika koji se biraju na izborima po 4 lana iz reda svakog naroda.

Dom naroda ima 58 delegata koji se biraju iz delegata skuptina kantona propocionalno nacionalnojstrukturi.

KANTONALNA VLAST

Kantoni kao administrativne jedinice F BIH ima izvrnu i zakonodavnu vlast. Zakonodavnu vlast vriskuptina sastavljena od 1 doma iji se predstavnici biraju na izborima.

Vladu ini predsjednik vlade i ministri koji nemaju zamjenike. Predsjednik skuptine imenuje

predsjednika vlade a potvruje ga skuptina.Optina je jedinica lokalne samouprave.

Grad je jedinica samouprave uspostavljena Ustavom i federalnim zakonom.


6/29

OSNOVE EVROPSKE INTEGRACIJE

Evropska unija obuhvata evropske zajednice kao autonomne dijelove, zajedno sa zajednikom vanjskom isigurnosnom politikom i policijskom i sudskom saradnjom u krivinim stvarima u zajedniki okvirmeunarodne i regionalne saradnje.

Ciljevi EU: da promovie ekonomski i socijalni napredak i visok nivo zaposlenosti; da afirme svoj

identitet na me. sceni; da jaa zatitu prava i interesa dravljana drava, da uva i trazvija uniju kaoprostor slobode.

Institucije EU:

- Evropsko vijee; Vijee evropske unije; Evropska komisija, Evropski parlament; Sud pravdeevropskih zajednica, Evropski revizorski sud, Evropski Ombudsman, Evropska centralna banka.


7/29

ORGANIZACIJA ORGANA UPRAVE U BIH

Organ uprave duan je rjeavati zahjeve stranaka u propisanom roku i propisanom postupku.

POSLOVI ORGANA UPRAVE:

Su: vode politiku razvoja i izvravaju zakone i dr. propise, vre upravni nadzor nad provoenjemzakona i

dr. propisa, donose propise za provoenje zakona i dr. propisa, predlau i daju preporuke iz oblastizakonodavstva, daju odgovore na pitanja zakonodavne i izvrne vlasti koja se odnosi na njihovunadlenost i dr. upravne i strune poslove odreene zakonom i dr. propisima.

Poslove uprave obavljaju ministarstva BiH i druge institucije BiH odreene zakonom. Organe upraveosniva parlamentarna skuptina BIH na prijedlog Vijea ministara.

IZVRAVANJE ZAKONA I DRUGIH PROPISA

Organi uprave izvravaju zakone i druge propise njihovim neposrednim primjenjivanjem, rjeavanjeupravnih stvari i obavljanjem upravnog nadzora.

OBAVLJANJE UPRAVNOG NADZORA NAD PROVOENJEM ZAKONA I DRUGIHPROPISA

Upravni nadzor obuhvata: nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima; : nadzornad zakonitou rada institucija koje imaju javna ovlatenja; inspekcijski nadzor.

DONOENJE PROVEDBENIH PROPISA

Rukovodioci organa uprave donose propise u cilju omoguavanja i izvravanja zakona i dr. propisa iznadlenosti organa uprave kojim rukovode.

PREDLAGANJE I DAVANJE PREPORUKA IZ OBLASTI ZAKONODAVSTVA

Rukovodioci organa uprave predlau i daju preporuke u vezi sa propisima iz okvira nadlenosti organauprave kojim rukovode. Organi uprave su duni pribavljati miljenja strunih institucija i dr. pravnih lica.

ODGOVARANJE NA PITANJA ORGANA ZAKONODAVNE I IZVRNE VLASTI

Organi uprave obavezni su davati odgovore na pitanja Parlamentarne skuptine, Predsjednitva i Vijeaministara.

POVJERAVANJE JAVNIH OVLATENJA

Povjeravanje javnih ovlatenja znai da se odreeni upravni struni poslovi iz nadlenosti organa uprave i

slubi za upravu , prenose u nadlenost preduzea ili pravnih lica, ime pravna lica dobijaju ovlatenja dau okviru svojih djelatnosti odluuju o pojedinanim stvarima o pravima i obavezama graana, pravnihlica i subjekata. Prenoenje javnih ovlatenja se vri zakonom.


8/29

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA PARLAMENTARNOJ SKUPTINI BIH

Su:-podnositi izvjetaje o svom radu; -podnositi izvjetaje o provoenju zakona i dr. propisa;-odgovaratina pitanja poslanika ili delegata u PS BIH; - pripremati prijedloge zakona i dr. propisa, analitike,infformativne i dr. materijale u skladu sa programom rada.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA PREDSJEDNITVU I VIJEU MINISTARA(IZVRNAVLAST)

Organi uprave obavezni su organu izvrne vlasti dostavljati izvjetaje o svo radu, kao i informacije,objanjenja, podatke , spise i dr. dokumentaciju potrebnu za rad organa izvrne vlasti. Organi uprave odizvrne vlasi mogu traiti uputstva i smjernice o odreenim pitanjima provoenja zakona i dr. propisa.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA SUDOVIMA I TUILATVU

Organ uprave moe od suda kao i sud od oragana uprave moe traiti dostavu nekih podataka odnosnospisa ako je potrebno za voenje postupka.

Tuilatvo u procesno pravnom smislu moe uticati na izvravanje poslova iz nadlenosti rada organauprave.

MEUSOBNI ODNOSI ORAGANA UPRAVE

Regulisani su odredbama zakona o upravi. Zasnivaju se na : ovlatenjima utvrenim Ustavom, zakonom istatutom i na saradnji, meusobnom informisanju i dogovaranju (razmjenjivanje informacija, formiranjazajednikih radnih grupa i dr. radna tijela).

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA OMBUDSMENU

Organ uprave je obavezan omoguiti nesmetano istraivanje njihovih djelatnosti odnosno rada dravnihslubenika u organu uprave, osigurati sva slubena dokumenta ukljuujui i tajna kao upravne spise iosigurati saradnju svakog dravnog slubenika posebno u pribavljanju potrebnih informacija.

ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA STRANKAMA

Organi uprave obavezni su zahtjeve stranke rjeavati u rokovima. Rukovodilac organa uprave duan jerazmotriti ponijete predstavke, prijedloge i pritube stranaka na nepravilan odnos dravnih slubenika i uroku od 8 dana duan je odgovoriti na pritube.

OSNIVANJE ORGANA UPRAVE

Organi uprave su ministarstva i upravne organizacije.


9/29

Ministarstvo se osniva za obavljanje upravnih i strunih poslova iz nadlenosti BIH.

Upravne organizacije se osnivaju u obliku: uprava, agencija, zavod, direkcija, instututa i dr.. , odnosno

samostalne organizacije kao i upravne organizacije u sastavu ministarstav.Imaju svojstvo pravno lica.

Naela organizacije organa uprave:- potpuna i racionalna organizacija; -efikasno obavljanje poslova iuspjeno rukovoenje organom uprave; - obezbjeenje samostalnosti u radu; - grupisanje poslova u

skladu sa njihovom prirodom i nainom obavljanja; - ostvarivanje pune saradnje sa drugim organimauprave, i ona se definiu Pravilnikom o unutranjoj organizaciji uprave.

Pravilnikom o unutranjojorganizaciji uprave utvruje se:

- Organizacione jedinice i njihova nadlenost; - nain upravljanja; -programiranje i izvravanjeposlova; - ovlatenja i odgovornosti dravnih slu. U obavljanju poslova; -ukupan broj drabnihslubenika i zaposlenika; - naziv i raspored poslova; - broj pripravnika.

-

RUKOVOENJE ORAGNIMA UPRAVE

Prava i obaveze rukovoenjem organa uprave pripadaju rukovodiocu organa uprave. Radom ministarstvarukovodi ministar. Ministar ima 2 zamjenika koji se imeniju iz reda sva tri naroda. Rukovodei dravnislubenici za svoj rad odgovaraju ministru. Pomonik ministra rukovodi osnovom organizacije iodgovoran je za koritenje finansijskih, materijalnih i ljudskih potencijala.

Najsloenije poslove osnovnih djelatnosti u organima uprave obavljaju dravni, policijski i ostalislubenici.Pomone i tehnike poslove za potrebe oragan uprave obavljaju zaposlenici.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Poslove inspekcijskog nadzora obavljaju inspektori, koji imaju iskaznice kojom dokazuju svoje slubenosvojstvo. Ministar pravde propisuje oblik i sadraj iskaznice, a izadje je rukovodilac organa uprave ukojoj taj inspektor radi.

O izvrenom inspekcijskom nadzoru i preduzetim mjerama inspektor vodi evidenciju koju propisujeministar pravde.Inspektor moe izuzeti potrebnu dokumentaciju za svoj rad i obavezan je u tom sluajuizdati potvrdu.

SREDSTAV ZA RAD ORGANA UPRAVE

ine: sredstva za plate i naknade; - sredstva za materijalne trokove i usluge,; - kapitalni izdaci; -programi posebne namjene.

PROPISI I DRUGI AKTI ORGANA UPRAVE I UPRAVNIH ORGANIZACIJA

Organi uprave donose akte u cilju omoguavanja izvravanja zakona. Opti akti su:

- uputstava-propisuje se nain rada

- instrukcije- se utvruju blia pravila i uputstva za rad

- naredba- nareuje se ili zabranjuje postupanje po odreenoj situaciji


10/29

- pravilnik- se razrauju pojedine odredbe zakona ili propisa

Pojedinani akti su : rjeenja- npr. Rjeenje o GO, za plaeno odsustvo itd.

Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BIH, putem Upravne inspekcije.

ENTITETSKI ORGANI UPRAVE I BD

ORAGNI UPRAVE RS

Sistem vlasti u RS organizovan je na naelu podjele vlasti. Ustavotvornu i zakonodavnu vlast ostvarujeNarodna skuptina, izvrnu vlast vri Vlada, Predsjednik Republike i republika uprava, sudsku vresudovi.

VLADA-je samostalna u okviru svoje nadlenosti i za svoj rad odgovorna Narodnoj skuptini, vladu inepredsjednik i 2 podpredsjednika- koje biraju graani na izborima.Na nivou RS Zakonom o republikoj

upravi predvieni su oblici organizacije organa dravne uprave i to: ministarstva, republike uprave kojesu u sastavu ministarstva i republike uprave koje nisu u sastavu ministarstva.

ORGANI UPRAVE U FBIH

Sistem vlasti u FBIH organizovan je na naelu podjele vlasti. Zakonodavna- vri Parlament federacije iIzvrna- Predsjednik i podpredsjednici FBIH.

Poslove uprave iz okvira nadlenosti FBIH vre: Ministarstva, federalne uprave i federalne ustanove.

KANTONALNA UPRAVA

Svaki kanton ima svoju vladu, ministarstva i druge organe uprave. FBIH je sastavljena od 10 kantona i

svaki kanton ima svoje organe uprave. U kantonu imaju 3 organizaciona oblika uprave i to: ministarstva,

kantonalne uprave i kantonalne upravne organizacije.

ORGANI UPRAVE BD

- Zakonodavna vlast: Skuptina BD 31 zastupnik ( 2- iz reda nacionalnih manjina, a najmanje potri iz reda svakog konstitutivnog naroda); mandat 4 godine

- Izvrna vlast- Vlada BDgradonaelnik, dogradonaelnik, glavni koordinator vlade ivoa odjela kojih prema statutu ne moe biti vie od 12. Mandat 4 god.Upravu BD ine odjeljenja. Pored odjeljenja uprava obuhvata slube i urede koji su direktnoodgovorni gradonaelniku. Organi uprave u BD obavljaju slijedee poslove: izvravaju zakone,vre upravni nadzor, rjeavaju o upravnim stvarima, pripremaju zakone, vre strune i dr. poslove.

OSNOVE LOKALNE SAMOUPRAVE

Lokalna samouprava spada u okvir nadlenosti entiteta. Lokalnu samoupravu ine optine i

gradovi.

Poslove optine obavljaju organi optine: Skuptina optine i naenik optine.Skuptina optine- najvie politiko predstavniko tijelo optinekoju ine optinski odbornici.


11/29

Naelnik optine- nosilac izvrne vlasi u optini koji zastupa i predstavlja optinu, sprovodilokalnu politiku, rukovodi opt. Upravom i izvrava zakone i dr. propise.Grad predstavlja urbano podruje. Grad koji ine vie optina ima nadlenost od zajednikoginteresa za lokalno stanovnitvo, dok optina u njegovom sastavu imaju nadlenosti koje nisudodjeljene gradu. Organi grada su: skuptina, gradonaelnik i gradska uprava.

UPRAVNI NADZOR NAD RADOM ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE

Nadzor dravnih organa nad jedinicama lokalne samouprave predstavlja mogunost nadgledanjarada jedinice lokalne samouprave od strane centralnih organa koji imaju pravo da utiu na njihovrad i ocjenjuju da li jedinice lokalne samouprave postupaju u skladu sa pozitivnim propisima.


12/29

UPRAVNI POSTUPAK I UPRAVNI SPOR

-Upravni postupak moe se definisati kao skup pravnih pravila kojima se propisuje nain radanadlenih organa, stranaka i dr. uesnika pri donoenju upravnih akata.-Zakon o upravnom postupku primjenjuje se u dva aspekta: prvi se odnosi na subjekte koji su

duni da postupaju po njegovim pravilima i drugi u kojim situacijama su duni subjekti da

primjenjuju pravila upravnog postupka.

NAELA POSTUPKA

15 NAELA: - zakonitosti, zatite prava graana, transparentnosti, javnosti, efikasnosti,materijane istine, sasluanje stranke, ekonominosti postupka, pomoi neukoj stranci, ocjenedokaza, samostalnosti u rjeavanju, dvostepenosti, konanosti rjeenja, pravosnanosti rjeenje,naelo upotrebe jezika i pisma.

NADLENOST

Nadlenost u UP predstavlja ovlatenje i dunost nadlenog organa da rjeava o upravnoj stvarima odreenom podruju.

MJESNA- oznaava ovlatenje i dunost nekog organa da rjeava o odreenim upravnim stvarimana odreenoj teritoriji i odreuje se prema sjeditu organa

STVARNA- oznaava ovlatenje i dunost nekog organa da rjeava o odreenim upravnimstvarim polazei od prirode i karaktera tih stvari i odreuje se prema propisima kojima se odreuje

nadlenost pojedinih organa.

STRANKA U UPRAVNOM POSTUPKU

Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko i pravno lice..

KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

PODNESCI

Pod podnescima se podrazumjevaju zahtjevi, obrazci, prijedlozi, molbe, albe kojima se strankaobraa organima. Podnesak mora biti razumljiv i mora sadravati: oznaku organa kojem seupuuje, predmet koji se odnosi na zahjev, ime i prezime i mjesto boravka podnosioca.

POZIVANJE

Organ koji vodi postupak ovlaten je da pozove osobu ije je prisustvo potrebno. Pozivanje se vripismenim putem. U pismenom pozivu naznaava se: naziv organa koji poziva, ime, prezime i

adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan i ako je mogue sat dolaska pozvanog, predmet zbog kogse poziva.


13/29

ZAPISNIK

Usmene rasprave i dr. vane radnje u postupku i stavljaju se u zapisnik. U zapisnik se unosi: nazivorgana koji obavlja radnju, broj, datum, mjesto, dan, sat, predmet u kome se ona obavlja, imena

slubenih osoba, prisutnih strana ka i dr. osoba koje su prisutne. Prije zakljuenja ukoliko nemaprimjedbi pristupa se potpisivanju zapisnika.

DOSTAVLJANJE

Dostavljanje pismena se vri se tako to se pismeno predaje osobi kojoj je namjenjeno,.Dostavljanje se vri putem pote ili ga vri organ preko svoje slube.

Nain dostavljanja: posredno ili obavezno lino dostavljanje.

POSREDNO DOSTAVLJANJE

Ako se osoba kojoj se dostavlja ne zatekne u stanu dostavljanje se vri predajom pismena odraslolanu domainstava ili komiji ako na to pristane. Ako se vri na radnom mjestu moe se predatiosobi na istom radnom mjestu ako na to pristane. Ako se dostavljanje ne izvri ni nakoji nain

pismeno e se predati nadlenom organu ili poti u njegovom mjestu prebivalita.

OBAVEZNO LINO DOSTAVLJANJE

Mora se izvriti lino osobi kojoj je namjenjeno. Ako se osoba ne zatekne u stanu ili na radnommjestu, dostavlja e se obavjestiti kada na kom mjestu ga moe nai. Ako se dostavljanje neizvri ni nakoji nain pismeno e se predati nadlenom organu ili poti u njegovom mjestu

prebivalita.

DOSTAVNICA

Dostavnica predstavlja dokaz o izvrenom dostavljanju pismena. Dostavnica sadri: naziv organakoji dostavlja pismena, broj, datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke i adresa.

Dostavnicu potpisuje primalac i dostavlja.

ROKOVI

Rok je vremenski period u kom se preduzima odreena pravna radnja. Rok se moe produiti namolbu zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi. Rokovi se odreuju na dane,mjesece i godine. Kada je rok odreen na dane, dan na koji je dostavljanje izvreno, ne uraunavase u rok, ve se za poetak roka uzima prvi naredni dan ili ako posljednji dan roka spada nedelja ineki dravni praznik, rok istie prvod narednog radnog dana.

POVRAT U PRETHODNO STANJE

Povrat u prethodno stanje je procesno pravno sredstvo koje omoguava stranci da preduzme

odreene procesne radnje i poslije isteka propisanog roka ako za to postoje zakonom predvienirazlozi.


14/29

ODRAVANJE REDAOdravanje reda u UP ima za cilj ad se obezbijedi nesmetan rad rad u toku voenja postupka.

TROKOVI POSTUPKA

Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi sl. Osoba, izdaci za

svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl. A koji su nastali provoenjem postupka padaju nateret onoga koji je postupak vodio. Osoba koja uestvuje u postupku i prouzrokuje krivicomtrokove duna je snositi sve trokove. Kada je postupak koji je pokrenut po sl. Dunosti okonan

povoljno po stranku, trokove snosi organ koji je postupak pokrenuo.Stranka se moe osloboditi trokova ako se nae da ne moe podnijeti trokove po nunoizdravanje porodice s tim da organ donosi zakljuak na osnovu uvjerenja o njenom imovinskomstanju.

PRVOSTEPENI POSTUPAK

Upravni postupak moe pokrenuti samo nadleni organ. Upravni postupak pokree nadleniorgan po sl. dunosti ili na zahtjev stranke. Upravni postupak se okonava na 2 naina: rjeenjem izakljukom.

IZMJENA ZAHTJEVA

Nakon to je postupak pokrenut stranka moe proiriti stavljeni zahtjev ili umjesto ranijeg stavitidrugi pod uslovom da se takav zahtjev zasniva na istom injeninom stanju.

ODUSTAJANJE OD ZAHTJEVA

Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku postupka. U tom sluaju organ koji vodi postupakdonosi zakljuak kojim se postupak obustavlja i o tome e biti obavjetena protivna strana ako jeima. Protiv zahtjeva koji se obustavlja dozvoljen aje alba. Stranka koja je odustala od zahtjevasnosi sve trokove koji su nbastali do obustavljanja postupka osim ako propisima nije drugaijeodreeno.

PORAVNANJE-predstavlja odreeni vid dispozitivne radnje stranaka kojom stranke sporazumno

okonavaju upravni postupak pred organom koji vodi postupak

POSTUPAK DO DONOENJA RJEENJA

Primarni cilj do donoenja rjeenja je utvrivnje svih injenica i okolnosto koje su znaajne zadonoenje rjeenja i omoguiti strankama da ostvare i zatite svoja prava i pravne interese, o emuse stara sl. osoba koja vodi postupak.

PRIPREMNI POSTUPAK

Pripremni postupak odreuje organ koji vodi postupak( 7 dana prije odravanja pripremnogpostupka pozvati stranke i dr. lica ije je prisustvo potrebno)


15/29

SKRAENI POSTUPAK

Organ po skraenom postupku moe rijeiti stvar pod uslovom:- Ako je stranka u zahtjevu navela sve injenice ili podnijela dokaze na osnovu kojih se moe

utvrditi stanje stvari

- Ako se stanje stvari moe utvrditi na osnovu sl. podataka kojimaorgan raspolae

- U sluaju kada je propisom predvieno da se stvar moe rijeiti na osnovu injenica ili okolnostokoje nisu potpuno dokazane- Ako se radi o poduzimanju nekih hitnih mjera u optem interesu koje se nemogu odgaati.

POSEBAN ISPITNI POSTUPAK

Provodi se kada organu koji vodi postupak nisu dovoljni dokazi koje je stranka podnijela, nego je

potrebno: - da se stranke sasluaju; - dase angauju vjetaci; - da se provedu i neke dr. radnje koje suneophodne da organ rijei odreenu upravnu stvar.

PRETHODNO PITANJE

Prethodnopitanje moe biti predmet nekog samostalnog postupka a za ije je rjeenje nadlean sudili neki drugi organ.

USMENA RASPRAVA

Utvrivanje materijalne istine kao i ostvarivanje i zatita prava stranaka.

DOKAZIVANJE

injenice na osnovu kojih se donosi rjeenje utvruje se dokazima.

Dokazna sredstva su:

ISPRAVE- Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, dokazujeono to se u njoj potvruje ili odreuje.

UVJERENJA- Je posebna vrsta isprave koju izdaje nadleni organ uprave o injenicama o kojimavode slubene evidencije. Uvjerenje se izdaje na usmeni zahtjev stranke, istog dana ili najkasnije uroku od 5 dana.

SVJEDOCI- Svako fiziko lice koje je sposobno da opazi injenice o kojoj treba da svjedoi. Svjedokmoe odbiti da svjedoi ako bise izloio tekoj sramoti, imovinskoj teti, idr.

VJETACI- je lice sa posebnim strunim znanjem, odreeno od strane organa koji vodi postupak,gdje je potrebno struno miljenje iz odgovarajue struke.

IZJAVA STRANKE- ako za utvrivanje injenice ne postoji neposredan dokaz moe se uzeti iusmena izjava stranke.

UVIAJ- se vri kada je za utvrivanje neke injenice potrebno opaanje sl. osobe koja vodipostupak (stvari, mjesto, lica i sl.)

Osiguravanje dokaza vri se po slubenoj dunosti, po prijdlogu stranke i osobe koja ima pravniinteres.


16/29

RJEENJE

Je upravni akt kojim se zavrana upravni postupak. Rjeenje donosi nadleni organ nakon to jesagledana situacija o predmetu o kojem se vri upravni postupak..

Rjeenje se donosi pismeno ali u nekim sluajevima i usmeno ako je predvieno u Zakonu o upravnompostupku.Pismeno rjeenje sadri: Uvod (naziv organa , propis o nadlenosti tog organa, ime stranke,

kratko oznaenje predmeta); DISPOZITIV ( najvaniji dio rjeenja kojom se rjeava o sutini stvari kojaje predmetpostupka); OBRAZLOENJE ( objanjava dispozitiv rjeenja); UPUTSTVO O PRAVNOMLIJEKU (obavjest stranke da li moe uloiti albui dr.); POTPIS I PEAT.

VRSTE RJEENJA

Djelimino, dopunsko i privremeno.

ROKOVI ZA DONOENJE RJEENJA

Na zahtjev stranke rjeenje se mora dostaviti u roku od 30 dana od dana predaje zahtjeva.

Po slubenoj dunosti a u intersu stranke 60 dana .

Rjeenje po albi stranke najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema iste.

REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

PRAVO ALBE

alba je redovni pravni lijek, podnosi se na prvostepeno rjeenje, a unjoj se navodi rjeenje kojese pobija,broj i datum rjeenja na koji se ulae alba, organ koji je donio rjeenje i navode albenirazlozi.Mogu se iznositi nove injenice i dokazi ali ih alilac mora obrazloiti.Tuilac, pravobranilac i dr. organi imaju pravo albe protiv rjeenja kojim je povrijeen zakon ukorist pojedinca ili pravne osobe. albu moe podnijeti i Ombudsman BIH kada su rjeenjem

povrijeena prava i slobode graana.Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine BIH i Vijeaministara BIH ne moe se podnijeti alba.O albi prvostepenog rjeenja organa uprave BIH odluuje albeno vijee pri Vijeu ministara.alba protiv rjeenja podnosi se u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja.

RJEAVANJE DRUGOSTEPENOG ORGANA PO ALBI

Sutinsko odluivanje po albi je u rukama drugostepenog organa.

ODBITI ALBU znai ako je alba neosnovana odnosno ako je postupak koji je prethodiorjeenju pravilno proveden.OGLASITI RJEENJENITAVNIM- ako je doneseno rjeenje ije je izvrenje nemogue, kad

bi itvrenje tog rjeenja dovelo do izvrenja KD.

PONITITI RJEENJE- ako je prvostepeno rjeenje donio nenadlean organ, ako su injenicenepotpune ili pogreno utvrene i dr.


17/29

Kada prvostepeno rjeenje nije doneeno u zakonskom roku stranka stie pravo albedrugostepenom organu kao da je njen zahtjev odbijen.Drugostepeni organ moe odbiti albu ,

ponititi rjeenje u cijelosti ili ga izmijeniti.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Vanredni pravni lijekovi su: ponavljanje postupka, zahtjev za vanredno preispitivanje sudske

odluke, zahtjev za zatitu zakonitosti. Postupak okonan rjeenjem protiv koga nema redovnogoravnog lijeka u upravnom postupku obnovie se:

- Ako se sazna za nove injenice ili dokaze- Ako je rj. doneseno na osnovu lane isprave, lanog iskaza svjedoka ili vjetaka- Ako se rj. Zasniva na presudi donesenoj u krivinom postupku- Ako se rj. Donijelo na osnovu neistinitih navoda

- Ako je u donoenju rj. Uestvovala slubena osoba kojaje po zakonu morala biti izuzet- Ako je rj. Donijela sl. osoba koja za to nije bila ovlatena

- Ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik apo zakonu je trebalo.

IZVRENJE RJEENJA

Prvostepeno rjeenje postaje izvrno: istekom roka na albu, ako alba nijeizjavljena; dostavom stranci,ako alba nije dostavljena, ne odgaa izvrenje ili se odbacuje ili odbija.

Drugostepeno rjeenje kojim je izmjenjeno prvostepeno rjeenje postaje izvrno kada se dostavi stranci.

POJAM I ZNAAJ UPRAVNOG SPORA

Upravni spor je produetak upravnog postupka.Kada nadleni organ okona upravni postupak odnosnokada donese konaan upravni akt, protiv kojeg nezadovoljna stranka nema mogunost na albu ondanastaje spor izmeu nje i nadlenog organa. Tada stranka ima pravo da taj spor rijei nadleni sud.

Postoje dvije vrste US: - Spor o zakonitosti konanog upravnog akta i spor pune jurisdikcije.

Upravni spor se pokree tubom kod nadlenog suda. Stranke u upravnom sporu su tuilac i tuenastrana. Rok za podnoenje tube 60 dana.


18/29

RADNI ODNOSI

USLOVI ZA PRIJEM U RADNI ODNOS

U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee opteuslove: da ima navrenih18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjemne starijim od est mjeseci; da protivnjega nije pokrenut krivini postupak za krivino djeloza koje je predviena kazna zatvora tri i vie

godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna zakrivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu skrivinim zakonima u BiH; da nijeobuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki ipsihiki sposobno zaobavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovihuslova,zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem uradni

odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebnapsihofizikasposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).

PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI ZAPOSLENIH

Sadraj ugovora o radu

Na osnovu odluke poslodavca, izmeu zaposlenog i poslodavca zakljuuje se ugovor oradu. Ugovor oradu zakljuuje se u pisanom obliku. Ugovor o radu sadri naroito podatke o:nazivu i sjeditu

poslodavaca; imenu, prezimenu, prebivalitu, odnosno boravitu zaposlenog;trajanju ugovora o radu;danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem sezaposleni zapoljava i kratak opis poslova;duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokomradnog dana; plati, dodacima na platu, drugimnaknadama, te periodima isplate; trajanjugodinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju

pridravati zaposleni i poslodavac;druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima radautvrenim kolektivnimugovorom.

Ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme

Ugovor o radu moe se sklopitina neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim akozakonom nije drugaijeregulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme.Ugovor o radu na odreeno vrijeme: poslovi privremenog karaktera; zamjena odsutnog zaposle nika,trajanje najdue 2 godine, naperiod dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e seugovorom o radu na neodreeno vrijeme.

Probni rad

Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moetrajati due od est

mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavacotkazuje zaposlenom ugovor o radu iprije isteka probnog roka na nain utvren ovimzakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnomradu, zaposleni ima sva prava iz radnih odnosa za vrijeme ugovora.

Radno vrijeme

Prosjeno radno vrijeme zaposlenog je 40 sati sedmino.Ugovor o radu moe se sklopiti i za rad snepunim radnim vremenom.

Odmori i odsustva

-Puno radno vrijeme, u toku dana odmor traje 30min

- Dnevni odmor izmeu dva radna dana 12 sati- Ako radi za dane vikenda ima pravo na 24 sata


19/29

- GO- 18-30 dana

- Plaeno odsustvo 5 dana (stupanje u brak, poroaj supruge, smrt ueg lana porodice)

Zatita zaposlenog

- Poslodavac je duan omoguiti zaposlenom da se upozna s propisima o radnimodnosima ipropisima iz oblasti zatite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.

Zatita ene i materinstva

Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog tog stanjaotkazati ugovor oradu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporeditina druge poslove.

Zatita zaposlenog privremeno ili trajno nesposobnog za rad

Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti,za vrijeme dok je

privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radunezavisno od toga da li imasklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.

Plate i naknade

Plate

Zaposleni ima pravo na platu radnog mjesta na koje je rasporeen u skladu sugovorom o radu, koja zavisiod: sloenosti poslova koje obavlja, stepena strune spreme,odgovornosti za izvravanje poslova i drugihkriterija utvrenih odlukom Vijea ministaraBiH ili aktom poslodavca.

NaknadeZaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanihsluajeva predvienihzakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremenanesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana,

porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza naposao i s posla;ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ilibolestizaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade;otpremninu priodlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi saslubenim putovanjem, kao to su:dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvrujese aktom Vijea ministara BiH, aktom

poslodavca ili ugovorom o radu.

Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad

Poslodavac moe, u skladu s potrebama rada, omoguiti zaposlenom obrazovanje,osposobljavanje iusavravanje za rad.

Pripravnici

Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjujuse i na prijem

pripravnika. Poslodavac zakljuuje ugovor o radu s pripravkom naodreeno vrijeme, a najdue na godinudana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano.

Volonterski rad

Poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na strunoosposobljavanje zasamostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Periodvolonterskog rada rauna se upripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad naodreenim poslovima. Volonterski rad moe trajatinajdue godinu dana. Ugovor ovolonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku.


20/29

Disciplinska odgovornost

Povrede slubene dunosti

Zaposleni e disciplinski odgovarati za povredu jedne ili vie slubenih dunostipropisanih ovimzakonom, kada je povreda rezultat njegove line krivice. Povrede slubenihdunosti mogu biti tee ilake.

Tee povrede slubenih dunosti su: vrenje radnje koja je definirana kao krivino djelo protiv slubenedunosti, ili drugo krivino djelo, odnosno prekraj, kojim se nanosi teta ugledu poslodavca, to inizaposlenog nepodobnim za rad kod poslodavca; odavanje dravne, vojne i slubene tajne, odnosno

povreda propisa o uvanju tih tajni; zloupotreba ili prekoraenje slubenih ovlatenja; neizvravanje ilinesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova; bavljenje djelatnostima kojima se onemoguava ilioteava graanima ili drugim licima da ostvaruju svoja prava kod poslodavca itd.

Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih (u daljnjem tekstu: Pravilnik o

disciplinskoj odgovornosti) utvruju se lake povrede slubene dunosti.

Disciplinski postupak

Svaki zaposleni moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojegzaposlenog, kako biinicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i,po mogunosti, potkrijepljenadokazima.

Disciplinske kazneZbog povrede slubene dunosti, zaposlenom se mogu izrei sljedee disciplinskekazne: pismenaopomena; pismeni ukor; kaznena suspenzija s radnog mjesta i plae u perioduod dva do 30 dana;degradiranje na nie radno mjesto; prestanak radnog odnosa. Za lakupovredu slubene dunostizaposlenom se moe izrei disciplinska kazna: pismena opomenaili pismeni ukor, a za teu povreduslubene dunosti zaposlenom se moe izrei disciplinskakazna: suspenzija s radnog mjesta i plae utrajanju od dva do 30 dana, degradiranje na nieradno mjesto ili prestanak radnog odnosa.

Naknada teteZaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokujetetu poslodavcu,duan je tu tetu nadoknaditi.

Prestanak ugovora o radu

Nain prestanka ugovora oradu

Ugovor o radu prestaje: pismenim sporazumom izmeu poslodavca i zaposlenog;- kadazaposleni navri 65 godina ivota i 20 godina staa osiguranja ili 40 godina staaosiguranja,nezavisno od godina ivota;- gubitka potpune sposobnosti za rad;

- otkazom poslodavca, odnosno zaposlenog;

-istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na odreeno vrijeme;- ako zaposleni budeosuen na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od tri mjeseca-u sluaju neopravdanog izostanka s posla dueg od pet radnih dana;-ako zaposleni ne poloistruni ispit u utvrenom roku;- ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu;

- ako se utvrdi daje zaposleni, prilikom zasnivanja radnog odnosa, dostavio krivotvorene isprave.

Otkaz ugovora o radu

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom uz propisani otkazni rok, usluaju: prestankapotrebe za obavljanjem odreenog posla zbog ekonomskih, tehnikih iliorganizacionih razloga; ili kadazaposleni nije u mogunosti izvravati svoje obaveze izugovora o radu.


21/29

Poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom, bez otkaznog roka, u sluaju kada je zaposleniodgovoran za tei prijestup, ili za teu povreduslubene dunosti.

Otkaz se daje u pismenoj formi, a moe ga dati poslodavac i zaposleni. Poslodavac jeobavezan, upismenoj formi, obrazloiti otkaz zaposlenom. Otkaz se dostavlja zaposlenom,odnosno poslodavcu kojemse otkazuje.

Otkazni rok ne moe biti krai od 15 dana u sluaju da zaposleni otkazuje ugovor oradu, ni krai od 30dana u sluaju da poslodavac otkazuje ugovor o radu.

Zatita prava iz radnog odnosa

Zaposleni koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosamoe zahtijevati odposlodavca ostvarivanje tog prava. Poslodavac je obavezan rijeiti zahtjevpismeno, u roku od 30 dana oddana kada je zahtjev podnesen. Podnoenje zahtjeva nespreava zaposlenog da trai zatitu povrijeenog

prava pred Sudom BiH.

Stavljanje zaposlenog na raspolaganje

Zaposleni moe biti stavljen na raspolaganje u sluaju ukidanja poslodavca ili usluaju kada sepravilnikom poslodavca, iz bilo kojih razloga, ukine radno mjesto, i u drugimsluajevima odreenimzakonom

Pravilnik o raduPoslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i drugapitanja znaajna zazaposlenog i poslodavca, u skladu sa zakonom. O donoenju pravilnika oradu poslodavac se konsultira sasindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploiposlodavca.

Kolektivni ugovor

Kolektivni ugovor moe se sklopiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavacaili udruenjaposlodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovoramoe biti sindikat, ili viesindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vieposlodavaca ili udruenja poslodavaca.

Reprezentativni sindikat

Reprezentativni sindikat je sindikat registriran na nivou BiH, ili dva i vie sindikatakoji zajednikinastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenih jednog poslodavca u sjedituposlodavca. Reprezentativnisindikat moe zastupati zaposlene jednog ili vieposlodavaca

trajk

Svaki reprezentativni sindikat ima pravo, u skladu sa zakonom o trajku i drugimpropisima koji su nasnazi, pozvati na trajk i provesti ga s ciljem zatite i ostvarivanjaekonomskih i socijalnih prava i interesazaposlenih ako je: sporno pitanje upuenoposlodavcu; istekao rok od 15 dana od dana kada je sporno

pitanje upueno poslodavcu; dotog dana nije dolo do rjeavanja spornog pitanja; poslodavcu datopismeno obavjetenje opoetku trajka, najkasnije 48 sati unaprijed.

Radna knjiica

Javna isprava o strunoj spremi zaposlenog za obavljanje poslova odreenog zanimanja, o radnom stau.Radnu knjiicu izdaje nadleni organ u lokalnoj samoupravi (optina, grad).


22/29

RADNI ODNOSI DRAVNIH SLUBENIKA

Zakonom o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ureuje sepravni status dravnihslubenika u institucijama BiH.

RADNA MJESTA U DRAVNOJ SLUBI

Dravni slubenik postavlja se na jedno od sljedeih radnih mjesta: rukovodeidravni slubenici:(sekretar i sekretar s posebnim zadatkom; pomonik ministra, pomonikdirektora i glavni inspektor) iostali dravni slubenici: (ef unutranje organizacione jedinice;struni savjetnik; vii struni saradnik;struni saradnik). Kategorije u okviru ovih radnihmjesta utvruje odlukom Vijee ministara BiH.Dravnog slubenika imenuje agencija, a rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija.


23/29

KANCELARIJSKO POSLOVANJE

Kancelarijsko poslovanje je pomona djelatnost organa uprave koje obuhvata niz radnji koje se morajupreduzeti u rukovanju sa aktima i dr. dokumentacijom od momenta prijema podneska do momenta

arhiviranja.

Posmatrano po sadraju, razlikujemo uredsko poslovanje u uem i u irem smislu.

Uredsko poslovanje, u irem smislu obuhvata sve poslove u uem smislu i organizacija i prijem stranaka,raspored radnih prostorija, upotreba telefona, isticanja na oglasnoj tabli ...U uem smislu obuhvata poslovanje aktima, i to: prijem,otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote,odnosno akata, zavoenje akata, njihovozdruivanje i dostavljanje u rad, administrativno-tehnikoobraivanje akata, otpremu pote,razvoenje akata, kao i njihovo stavljanje u arhivu (arhiviranje iuvanje).

NAELA KANCELARIJSKOG POSLOVANJA

Osnovni principi kancelarijskog poslovanja su:

-princip tanosti- znati gdje se akt nalazi,

- princip ekspeditivnosti- bez gomilanja,-princip jednostavnosti- svoenje pojedinih radnji radnji na najmanji mogui broj- princip ekonominostiuz to manje ulaganja sredstava, psihofizikih napora i za to krae vrijeme i-princip budnosti- da se dokumentacija nalazi na sigurnom i da ne doe do neovlatenih osoba

OSNOVNI POJMOVI KP

AKT-pisani sastav kojim se pokree, dopunjava, mijenja, prekida ili zavrava neka radnja.PRILOG-pisani sastav ili fiziki predmet koji se prilae uz akt radi njegovog dopunjavanjaPREDMET- skup svih akata i piloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ini posebnu i samostalnucijelinuDOSJE- skup vie predmeta koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno ili fiziko liceFASCIKL- omot, kutija, sanduk, korice i sl. u kojima je sloeno vie predmeta ili vie dosjea koji se

poslije zavretka uvaju u njima.ARHIVSKA GRAA- Arhivska graa je sav izvorni i reproducirani (pisani, crtani, tampani,fotografirani,filmovani, fonografirani ili na drugi nain zabiljeeni) dokumentacijski materijal znaajanzahistoriju, kulturu i ostale drutvene potrebe, koji je nastao u radu organa uprave, bez obzirakada i gdje

je nastao.

REGISTRATURSKI MATERIJAL-Registraturski materijal ine: spisi (akti i predmeti), fotografski ifonografski snimci i na drugi nain sastavljeni zapisi i dokumenti, kao i knjige i kartoteke o evidenciji tihspisa,zapisa i dokumenta, primljenih i nastalih u radu organa uprave, od znaaja za njihov tekui rad ilidok iz tog registraturskog materijala nije odabrana arhivska graa koja e se trajno uvati.

PISARNICA

Pisarnica je organizaciona jedinica ili radno mjesto u organu uprave gdje se obavljajusljedei poslovi:prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje izdruivanje akata, dostavljanje akatau rad, otprema pote, razvoenje akata i njihovostavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje).

ARHIVA

Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju zavreni (arhivirani) predmeti i akti,evidencije o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadlenosti organauprave, do njihove predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja.


24/29

OSNOVNE KNJIGE EVIDENCIJE U KP

UP1- Upisnik prvostepenih predmeta upravnog postupka UP-1 zavode se predmeti u

kojima se mora voditi upravni postupak i donijeti rjeenje.UP2-Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u

svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje.

DJELOVODNIK PREDMETA I AKATA-U djelovodnik predmeta i akata zavode se predmeti i akti pokojima se ne vodi upravni postupak niti se okonavaju donoenjem upravnog akta (rjeenja, zakljuka).Znai, u ovaj djelovodnik upisuju se svi akti i predmeti koji se odnose na informacije, izvjetaje, analize,objanjenja, upite, uvjerenja i druge podneske, za koje su nadleni organi uprave.DJELOVODNIK ZA POVJERLJIVU I STROGO POVJERLJIVU POTU -Djelovodnik za povjerljivu istrogo povjerljivu potu slui za evidenciju povjerljive i strogo povjerljive pote. U zaglavlju ovog akta i

prijemnog tambilja, ispred broja akta, upisuje se rije pov. ili str. pov..

ARHIVSKA KNJIGAArhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni ikoji se moraju odloiti iuvati u arhivi.

POJAM I ZNAAJ KLASIFIKACIONIH OZNAKA

Svi predmeti i akti u instutucijama BIH obavezno se razvrstavaju po vrsti materije sa propisanim

brojanim oznakama- klasifikacijske oznake. Razvrstavanje se vri prema upisniku i djelovodniku, 01-50.

PRIMANJE , OVARANJE I PREGLEDAVANJE I RASPOREIVANJE POTE

PRIMANJE- obuhvata prijem akata, podnesaka, albi, dopisa, novanih pisama, paketa i telegramaOTVARANJE I PREGLEDAVANJE- Ovlateni zaposleni u pisarnici duan je cjelokupnu primljenu

potu, neotvorenu,dostaviti rukovodiocu organa uprave ili dravnom slubeniku ovlatenom za otvaranje i

pregledanje pote.SIGNIRANJE- je rasporeivanje akata koje vri rukovodilac institucije ili druga osoba odreena za

pregledavanje

POSTUPAK SA AKTIMA KOJI PODLIJEU TAKSIRANJU

Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke duan je naroito voditi rauna otome koji akti i isprave podlijeu plaanju takse, kolika je visina takse predviena za pojedinevrste akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim sluajevima postoji zakonskaosnova za oslobaanje od plaanja takse.

ZAVOENJE AKATA

Kada ovlateni zaposleni u pisarnici primi signiranu potu, zavodi je (upisuje) u odgovarajuu osnovnuknjigu evidencije. Akti se zavode istog dana kada su primljeni, s tim da telegrami i akti s odreenimrokovima i drugi hitni akti treba da budu zavedeni prije ostalih akata i treba odmah da se dostave u rad

nadlenom dravnom slubeniku.

PRIJEMNI TEMBILJ

Nakon to se akt zavede u odgovarajuu osnovnu knjigu evidencije, pristupa se stavljanju otiskaprijemnog tambilja na akt. Otisak tog tambilja stavlja se, u pravilu, u gornjidesni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno

mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv.


25/29

U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja trebastaviti u gornji lijevi ugao poleine akta.

EVIDENCIJE O PREDMETIMA I AKTIMA

- Upisnik predmeta upravnog postupka UP! I UP- Djelovodnik predmeta i akata

- Djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu- Arhivska knjiga

- Ostale evidencije (omot za predmete predmeta i akte)

Bijeli omot (akti koji se upusuju u djelovodnik)

Zeleni omot- prvostepeni predmeti koji pokree strankaPlavi omot-prvostepeni predmeti koji se pokree po slubenoj dunostiuti omot- drugostepeni predmetiCrveni omot-predmeti koji su zavedeni u djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu.

ZDRUIVANJE AKATA

Prije nego to se akti dostave u rad organizacionoj jedinici, odnosno dravnomslubeniku nadlenom za rad na tim predmetima i aktima, mora se izvriti zdruivanje svihakata s predmetom na koji se odnose. To se radi tako da se svi akti i prilozi koji se odnose na

isti predmet stavljaju u isti omot. Zdruivanje akata radi ovlateni zaposleni u pisarnici.Poslije zdruivanja akata u jedinstven predmet, on se dostavlja u rad nadlenom dravnomslubeniku

preko interne dostavne knjige.

POPIS AKATA

Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po kojem se vodi istipostupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za predmete za koje se predviada e ih u toku kalendarske godine biti vei broj).

DOSTAVLJANJE AKATA U RAD

INTERNA DOSTAVNA KNJIGA- slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u radorganizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu.Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prijezavoenja nove pote.Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje

prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlatenizaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluajastavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici.

Knjiga za linu potu

Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi uorganu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu

primio.

Karton za slubena glasila i asopise

Dostavljanje literature, asopisa, slubenih glasila i drugih publikacija vri sedravnim slubenicima koji su odreeni za njihov prijem, preko kartona za slubena glasila iasopise. U pravilu, svako glasilo, asopis ili publikacija uvodi se u poseban karton.


26/29

Prijem i otprema raunaPrijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene

Rad dravnih slubenika ovlatenih za rjeavanje predmeta i akata

Prikupljanje podataka

Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke,dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza ipodataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tomeizbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti.

Sastavni dijelovi slubenog aktaSvaki slubeni akt koji donosi organ uprave ima odreene osnovne i pomonedijelove.

Osnovni dijelovi slubenog akta su:a) zaglavlje s propisanim sadrajem,

b) naziv i adresa primaoca akta (pie se ispod zaglavlja akta),

c) oznaka Predmet i kratak sadraj pitanja na koje se predmet odnosi (pie seodmah ispod naziva i adrese primaoca akta),

d) sadraj teksta akta (pie se ispod oznake Predmet),e)potpis ovlatenog lica (pie se na kraju iza teksta sadraja akta, s desne strane),f) otisak peata organa uprave (otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisarukovodioca organa uprave, odnosno ovlatenog dravnog slubenika).Pomoni dijelovi slubenog akta su:a) veza akta (Va akt br. ____ od ____ ili Na akt br. ____ od) koja se pie ispodoznake Predmet,

b)prilog, ako ga ima (pie se iza sadraja teksta akta, s lijeve strane),c) nain otpreme, koji ukazuje da li je akt otpremljen preporueno, avionom, potom

ili preko kurira (pie se iza teksta s lijeve strane).

Vraanje rijeenih predmeta pisarnici

Dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta i akataduan je sve rijeenepredmete i akte vratiti pisarnici, preko interne dostavne knjige.

Pri tome, na primjerku akta koji ostaje u arhivi (kopija akta), ispod sadraja teksta aktas njegove lijeve strane, taj slubenik mora obavezno napisati uputstvo pisarnici kako dalje saktom treba postupati.

Razvoenje akata i predmeta

Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nemanikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju.

Rokovnik predmetaRokovnik predmeta je posebna pomona evidencija u koju se stavljaju predmeti,odnosno akti, kada je potrebno da se nakon odreenog vremena ponovo uzmu u rad, jer senisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi

predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojegpredviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.).


27/29

Otprema poteNain otpreme poteOtpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slubeili preko kurira.

Organizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenjeOrganizacija prijema stranaka, radne prostorije i njihovo koritenje, kao i radno

vrijeme organa uprave treba da budu postavljeni tako da se omogui to lake, bre ijednostavnije ostvarivanje prava i izvravanje obaveza stranaka u odgovarajuim postupcimapred organima uprave i to organiziraniji i uspjeniji rad tih organa uprave.

ARHIVSKO POSLOVANJEOrgani uprave, u okviru uredskog poslovanja, obavljaju i odreene arhivske poslove,to se propisuje odgovarajuim propisima.

STAVLJANJE PREDMETA I AKATA UARHIVU

Zavrna faza u obavljanju uredskog poslovanja je arhiviranje predmeta i akata.Svaki organ uprave u okviru svoje pisarnice ima arhivu. U arhivu se odlau zavreni(rijeeni) predmeti i akti. Predmete i akte u arhivu odlae ovlateni zaposleni u pisarnici. Prijestavljanja predmeta u arhivu, taj zaposleni duan je izvriti odreene provjere:-da li je odreeni predmet ili akt u cijelosti zavreni- da li se u spisu nalazi neki dokument koji treba vratiti stranci,

-da li u spisu ima dokumenata iz nekog drugog predmeta ili nedostaje akt koji je upisan na prvoj

unutranjoj strani omota za akte,- da li su upisani svi prilozi koji se nalaze u predmetu.

Voenje i koritenje arhivske knjige

Arhivsku knjigu, u koju se evidentira ukupni registraturski materijal koji nastane u

radu organa uprave u toku jedne godine, duni su voditi svi organi uprave.Registraturski materijal upisuje se u arhivsku knjigu na kraju svake godine.

Uslovi za uvanje registraturskog materijala i arhivske grae

Organi uprave duni su registraturski materijal i arhivsku grau iz svoje nadlenostiuvati u sreenom stanju i na sigurnom mjestu, sve do njihove predaje nadlenom arhivu.

Lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja

Osnovni zadatak liste je utvrivanje kategorija registraturskog materijala i rokovauvanja tog materijala. Ovu listu donosi rukovodilac organa uprave, a moe se primjenjivati tek kada nanju saglasnost da nadleni arhiv.Listu kategorija izrauje komisija sastavljena od strunih lica koja poznaju vrstu iznaaj predmeta i akata iz nadlenosti organa uprave i koja su sposobna da ocijene znaaj tihakata i predmeta za naune, historijske i druge drutvene potrebe.

Postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala

Arhivska graa odabira se iz registraturskog materijala. To se vri na nain da se izregistraturskog materijala izdvoje oni dijelovi registraturskog materijala za koje se ocijeni da

je prestala vanost za tekui rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo


28/29

arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svogregistraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po

bilo kojem osnovu.

Primopredaja arhivske grae izmeu organa uprave i nadlenog arhivaSvaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svojenadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.

Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti.Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graamora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala iupisana u arhivsku knjigu.

OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISA

Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se:a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost,

b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.

Nadlenost organa za ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa

Prema vaeim propisima, poslove ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa obavljajunadlene opinske slube za upravu, s tim da one ne mogu ovjeravati potpise na ispravamakoje se odnose na zemljinoknjine stvari, nego nadleni sudovi.

Ovjera potpisa i rukopisa

Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitostpotpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosnorukopisa.

Ovjera prijepisa

Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sasvojim izvornikom.

PEATI

Peat organa vlasti slui za potvrivanje autentinosti slubenih akata i koristi se u skladu sa odredbamazakona.

Peat ima oblik kruga i sadri tekst: naziv drave, naziv institucije, mjesto, grb i broj. Ispisuje se na trijezika koja su u slubenoj uptrebi kao i pisma latinica i irilica.Veliina peata je 50 i 30mm.Za izradu, uvanje, voenje evidencija i unitenje peata institucija BiH odgovorno je Ministarstvo

pravde BiH.

Peatom rukuje i upotrebljava rukovodilac organa s tim to je u propisu o peatu predviena mogunostda rukovodilac posebnim rjeenjem ovlasti drugo slubeno lice za uvanje i upotrebu.Peat se izrauje u peatoreznici koju koju je nadleni organ ovlastio i nakon izrade peata peatoreznica

je duna unititi matrice i probne primjerke.Unitavanje dotrajalih i neupotrebljivih peata vri komisija koju posebnim rjeenjem formira ministar

pravde.

Nestali peati se oglaavaju u Slubenom glasniku odmah po nestanku peata.


29/29

STRUNI UPRAVNI ISPIT

Documents

Skripta Stručni Upravni Ispit 2014