SOCIJALNA POLITIKA, SOCIJALNA POLITIKA, RAD, (NE)ZAPOSLENOSTRAD, (NE)ZAPOSLENOST

Prof. dr. sc. Vlado PuljizProf. dr. sc. Vlado PuljizZadar, 8. – 10. lipnja 2010. godineZadar, 8. – 10. lipnja 2010. godine

NEKOLIKO UVODNIH NEKOLIKO UVODNIH OBJAŠNJENJAOBJAŠNJENJA

Socijalna politika i tržište rada: europski i Socijalna politika i tržište rada: europski i anglosaksonski pristup anglosaksonski pristup

Rad i zaposlenostRad i zaposlenost Radni kontingent stanovništva Radni kontingent stanovništva Aktivno stanovništvoAktivno stanovništvo Zaposleno stanovništvoZaposleno stanovništvo Nezaposleno stanovništvoNezaposleno stanovništvo Dvije definicije nezaposlenostiDvije definicije nezaposlenosti Siva ekonomije i utjecaj na tržište radaSiva ekonomije i utjecaj na tržište rada

I. ZNAČENJE I KONCEPTI I. ZNAČENJE I KONCEPTI RADA RADA

Rad kao središte društvenog i individualnog života Rad kao središte društvenog i individualnog života

Koncepti rada kroz povijestKoncepti rada kroz povijest - rad kao kazna (biblijsko značenje)- rad kao kazna (biblijsko značenje) - rad kao sredstvo za stjecanje nagrade- rad kao sredstvo za stjecanje nagrade (benediktinsko “ora et labora”)(benediktinsko “ora et labora”) - rad kao izvor zadovoljstva (renesansno- rad kao izvor zadovoljstva (renesansno poimanje rada)poimanje rada) - rad kao bezlična sila (taylorovsko poimanje)- rad kao bezlična sila (taylorovsko poimanje) - rad kao zaposlenost (salarijat)- rad kao zaposlenost (salarijat) dvostruko značenje rada: rad kao muka i rad kao zadovoljstvo dvostruko značenje rada: rad kao muka i rad kao zadovoljstvo

(porijeklo riječi “travail” – od “tripalium”)(porijeklo riječi “travail” – od “tripalium”)

EVOLUCIJA RADA I EVOLUCIJA RADA I ZAPOSLENOSTIZAPOSLENOSTI

Rad kao muka i izvor zadovoljstva (termini: lat. tripalium i franc. Rad kao muka i izvor zadovoljstva (termini: lat. tripalium i franc. TravailTravail

Evolucija rada kroz povijestEvolucija rada kroz povijest

- - Rad integriran u ukupne uvjete življenja (u tradicionalnimRad integriran u ukupne uvjete življenja (u tradicionalnim seljačkim društvima)seljačkim društvima)

- U srednjovjekovnom gradu: zanatski rad i degradirani najamni rad - U srednjovjekovnom gradu: zanatski rad i degradirani najamni rad

Preobrazba rada u zaposlenost u ind. društvuPreobrazba rada u zaposlenost u ind. društvu

- 1.- 1. faza – proleterski rad (prva faza industrijalizacije) faza – proleterski rad (prva faza industrijalizacije) - 2. - 2. faza – salarijat – rad kao socijalni status (20. st.)faza – salarijat – rad kao socijalni status (20. st.) - 3. faza – fleksibilni rad – (21. stoljeće) - 3. faza – fleksibilni rad – (21. stoljeće)

SALARIJAT KAO FAZA SALARIJAT KAO FAZA U U RAZVOJU RADARAZVOJU RADA

Temeljna obilježja salarijataTemeljna obilježja salarijata

- izdvajanje aktivnog od neaktivnog dijela- izdvajanje aktivnog od neaktivnog dijela populacije populacije - - radna disciplina i racionalizacija rada (taylorizam) radna disciplina i racionalizacija rada (taylorizam) - - povećanje plaće i radničke potrošnja: masovna povećanje plaće i radničke potrošnja: masovna proizvodnja i potrošnja (Fordovih “five dollars”)proizvodnja i potrošnja (Fordovih “five dollars”) - - pravo radnika na kolektivna dobra i usluge (zdravstvo,pravo radnika na kolektivna dobra i usluge (zdravstvo, obrazovanje, socijalna sigurnost)obrazovanje, socijalna sigurnost) - - pravo na rad i kolektivno pregovaranje (sindikat)pravo na rad i kolektivno pregovaranje (sindikat) - - promijenjena struktura zaposlene populacije – zaposleni ipromijenjena struktura zaposlene populacije – zaposleni i uzdržavaniuzdržavani

DRUŠTVENE PROMJENE I DRUŠTVENE PROMJENE I FLEKSIBILIZACIJA RADA FLEKSIBILIZACIJA RADA

Globalizacija i nova međunarodna podjela radaGlobalizacija i nova međunarodna podjela rada

Neoliberalizam i slabljenje države-nacijeNeoliberalizam i slabljenje države-nacije

Premoć financijskog kapitala i njegova pokretljivost na globalnoj raziniPremoć financijskog kapitala i njegova pokretljivost na globalnoj razini

Treća tehnološka revolucija i posljedice u svijetu radaTreća tehnološka revolucija i posljedice u svijetu rada

Promjene u organizaciji rada (toyotizam)Promjene u organizaciji rada (toyotizam)

Individualizacija rada (veća sloboda, ali i odgovornost) – slabljenje Individualizacija rada (veća sloboda, ali i odgovornost) – slabljenje sindikatasindikata

GLAVNI TRENDOVI U STRUKTURI GLAVNI TRENDOVI U STRUKTURI RADA (ZAPOSLENOSTI)RADA (ZAPOSLENOSTI)

Porast nezaposlenosti 1980. ih; obnova Porast nezaposlenosti 1980. ih; obnova zaposlenosti posljednja dva decenija; nova kriza zaposlenosti posljednja dva decenija; nova kriza počela prošle godinepočela prošle godine

Tercijarizacija ekonomijeTercijarizacija ekonomije Marketizacija javnih uslugaMarketizacija javnih usluga Povećanje zaposlenosti ženaPovećanje zaposlenosti žena Diversifikacija oblika zaposlenosti – atipični, Diversifikacija oblika zaposlenosti – atipični,

fleksibilni oblici rada (deregulacija) fleksibilni oblici rada (deregulacija) Promjene u strukturi zaposlenih na dva kraja Promjene u strukturi zaposlenih na dva kraja

dobne strukture (mladih i starih)dobne strukture (mladih i starih)

OBLICI I POSLJEDICE OBLICI I POSLJEDICE FLEKSIBILIZACIJE RADAFLEKSIBILIZACIJE RADA

Eksterna fleksibilizacija, prilagodba broja radnika i Eksterna fleksibilizacija, prilagodba broja radnika i eksternalizacija poslova (outsourcing) eksternalizacija poslova (outsourcing)

Interna fleksibilizacija – prilagodba radnog vremena, Interna fleksibilizacija – prilagodba radnog vremena, preraspoređivanje radnikapreraspoređivanje radnika

Prekarizacija – destabilizacija stabilnog radaPrekarizacija – destabilizacija stabilnog rada Oblici fleksibilne zaposlenostiOblici fleksibilne zaposlenosti Posljedice fleksibilizacije i prekarizacije rada Posljedice fleksibilizacije i prekarizacije rada Slabljenje veze zaposlenosti i socijalne sigurnosti; Slabljenje veze zaposlenosti i socijalne sigurnosti;

fluidno društvofluidno društvo Potreba za novom socijalnom paradigmom vezanom uz Potreba za novom socijalnom paradigmom vezanom uz

rad i suradnju između socijalnih partnerarad i suradnju između socijalnih partnera

II. NEZAPOSLENOST KAO II. NEZAPOSLENOST KAO SOCIJALNI RIZIKSOCIJALNI RIZIK

Pojava pojma “nezaposlenost” (SAD – 1878. -“Pojava pojma “nezaposlenost” (SAD – 1878. -“unvoluntary unvoluntary idlennesidlennes”, Francuska – 1896. -“”, Francuska – 1896. -“chomeur”)chomeur”)

Termin “nezaposlenost” u ekonomskoj i socijalnoj politici afirmirao Termin “nezaposlenost” u ekonomskoj i socijalnoj politici afirmirao W. Beveridge 1919. godine, te posebno u svom programu W. Beveridge 1919. godine, te posebno u svom programu socijalnih reformi 1942. (socijalnih reformi 1942. (Report BeveridgeReport Beveridge))

Zašto se nezaposlenost posljednja od klasičnih rizika (bolest, Zašto se nezaposlenost posljednja od klasičnih rizika (bolest, starost, nesreća na poslu, nezaposlenost) počela tretirati kao starost, nesreća na poslu, nezaposlenost) počela tretirati kao socijalni rizik?socijalni rizik?

Vrste nezaposlenosti – kratkotrajna (frikcijska), dugotrajna i vrlo Vrste nezaposlenosti – kratkotrajna (frikcijska), dugotrajna i vrlo dugotrajnadugotrajna

POSLJEDICE NEZAPOSLENOSTIPOSLJEDICE NEZAPOSLENOSTI

Gubitak prihoda i povećanje rizika Gubitak prihoda i povećanje rizika siromaštvasiromaštva

Gubitak latentnih funkcija:Gubitak latentnih funkcija: - struktura vremena- struktura vremena - socijalni kontakti izvan obitelji- socijalni kontakti izvan obitelji - socijalni status i identitet- socijalni status i identitet - socijalna isključenost- socijalna isključenost - posljedice za zdravlje nezaposlenoga- posljedice za zdravlje nezaposlenoga

POVIJEST OSIGURANJA POVIJEST OSIGURANJA NEZAPOSLENIHNEZAPOSLENIH

Prvi programi zaštite nezaposlenih u švicarskom kantonu Prvi programi zaštite nezaposlenih u švicarskom kantonu Bern i Saint Gallen, potom u Ghentu (Belgija) i Koelnu Bern i Saint Gallen, potom u Ghentu (Belgija) i Koelnu (Njemačka)(Njemačka)

Nacionalne sheme dobrovoljnog osiguranja u zapadnim Nacionalne sheme dobrovoljnog osiguranja u zapadnim zemljama početkom 20. stoljećazemljama početkom 20. stoljeća

Preporuka MOR-a iz 1919. godine o osiguranju Preporuka MOR-a iz 1919. godine o osiguranju nezaposlenih nezaposlenih

Širenje osiguranja nezaposlenih nakon Drugog svjetskog Širenje osiguranja nezaposlenih nakon Drugog svjetskog rata; Konvencija o socijalnoj sigurnosti MOR-a br. 102, rata; Konvencija o socijalnoj sigurnosti MOR-a br. 102, Europski zakonik o socijalnoj sigurnosti 1964. godineEuropski zakonik o socijalnoj sigurnosti 1964. godine

PASIVNA POLITIKA PREMA PASIVNA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA – NAKNADE ZA NEZAPOSLENIMA – NAKNADE ZA NEZAPOSLENOST OSTALA PRAVANEZAPOSLENOST OSTALA PRAVA

Visina i način utvrđivanja naknade za Visina i način utvrđivanja naknade za nezaposlenostnezaposlenost

Kvalifikacijski uvjeti, kontrola i obveze korisnika Kvalifikacijski uvjeti, kontrola i obveze korisnika naknadenaknade

Financiranje naknada nezaposlenimaFinanciranje naknada nezaposlenima Naknada i socijalna pomoć nezaposlenimaNaknada i socijalna pomoć nezaposlenima Ostala prava nezaposlenih (zdravstveno i Ostala prava nezaposlenih (zdravstveno i

socijalno osiguranje, prava na socijalnu pomoć socijalno osiguranje, prava na socijalnu pomoć nakon razdoblja naknade i slino).nakon razdoblja naknade i slino).

AKTIVNA POLITIKA PREMA AKTIVNA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMANEZAPOSLENIMA

Vrste aktivne politikeVrste aktivne politike - posredovanje (job broking)- posredovanje (job broking) - obrazovanje za rad (labor market- obrazovanje za rad (labor market training)training) - kreiranje zaposlenosti ( direct job- kreiranje zaposlenosti ( direct job creation)creation)

Veliki programi zapošljavanja tijekom povijesti (američki Veliki programi zapošljavanja tijekom povijesti (američki New Deal i drugi programi)New Deal i drugi programi)

Mogućnost provedbe javnih radova u naše vrijemeMogućnost provedbe javnih radova u naše vrijeme

NOVI PROGRAMI AKTIVNE NOVI PROGRAMI AKTIVNE POLITIKE PREMA POLITIKE PREMA NEZAPOSLENIMANEZAPOSLENIMA

Američki program “privremene pomoći potrebitim Američki program “privremene pomoći potrebitim obiteljima” (TANF) 1997.obiteljima” (TANF) 1997.

Britanski program “New Deal” za mlade, Britanski program “New Deal” za mlade, hendikepirane, samohrane majke i starije hendikepirane, samohrane majke i starije nezaposlene 1997.nezaposlene 1997.

Danski program “flexicurity” od 1994.Danski program “flexicurity” od 1994. Francuski program RMI (1988.) i njegova Francuski program RMI (1988.) i njegova

prilagodba RMA iz 2003. godineprilagodba RMA iz 2003. godine Kritika “workfare programa” (razlike “workfarea” Kritika “workfare programa” (razlike “workfarea”

u SAD i Europi)u SAD i Europi)

FLEKSIBILNOST I NOVA POLITIKA FLEKSIBILNOST I NOVA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMAPREMA NEZAPOSLENIMA

Prijedlozi radne skupine A. SupiotaPrijedlozi radne skupine A. Supiota - mjere socijalne i ekonomske politike koje- mjere socijalne i ekonomske politike koje jamče kontinuitet socijalne karijerejamče kontinuitet socijalne karijere - rad postaje fleksibilan; održava se socijalna- rad postaje fleksibilan; održava se socijalna sigurnost tijekom prelaznih intervala; aktivna politika na sigurnost tijekom prelaznih intervala; aktivna politika na

tržištu radatržištu rada

Programi fleksigurnostiProgrami fleksigurnosti - - primjer: danski “flexicurity”primjer: danski “flexicurity” - ostali modeli “flexicuritya” - ostali modeli “flexicuritya” - - fleksigurnost i tranzicijske zemlje (Cazes, Nesporova)fleksigurnost i tranzicijske zemlje (Cazes, Nesporova)

EROPSKA UNIJA I POLITIKA EROPSKA UNIJA I POLITIKA ZAPOŠLJAVANJAZAPOŠLJAVANJA

Lisabonska strategija iz 2000. godineLisabonska strategija iz 2000. godine

- - osnovni ciljosnovni cilj: aktiviranje radne snage,: aktiviranje radne snage, povećanje obrazovne razine (društvo znanja) i povećanje obrazovne razine (društvo znanja) i produktivnosti rada (do 2010. godine)produktivnosti rada (do 2010. godine)

- podići razinu zaposlenosti u EU na 70%- podići razinu zaposlenosti u EU na 70% - podići zaposlenost žena na 60%- podići zaposlenost žena na 60% - podići zaposlenost u dobi 55-64 na 50%- podići zaposlenost u dobi 55-64 na 50% - - rad i zaposlenost – ključ socijalnog pitanjarad i zaposlenost – ključ socijalnog pitanja

III.(NE)ZAPOSLENOST U III.(NE)ZAPOSLENOST U HRVATSKOJHRVATSKOJ

Počeci zapošljavanja i prve institucije u Austro - Ugarskoj Počeci zapošljavanja i prve institucije u Austro - Ugarskoj Monarhiji 1906. GODINEMonarhiji 1906. GODINE

Institucije za nezaposlene u prvoj Jugoslaviji 1922. Institucije za nezaposlene u prvoj Jugoslaviji 1922. (burze rada)(burze rada)

Ekstenzivno zapošljavanje u socijalizmu Ekstenzivno zapošljavanje u socijalizmu (industrijalizacija)(industrijalizacija)

Prva kriza i zapošljavanje u inozemstvu 1960. ih;Prva kriza i zapošljavanje u inozemstvu 1960. ih; druga kriza 1980.-ih godina druga kriza 1980.-ih godina Veliki porast nezaposlenosti tijekom Domovinskog rata i Veliki porast nezaposlenosti tijekom Domovinskog rata i

tranzicije 1990.-ihtranzicije 1990.-ih Rast zaposlenosti posljednjih nekoliko godinaRast zaposlenosti posljednjih nekoliko godina Kriza zapošljavanja i porast nezaposlenosti posljednje Kriza zapošljavanja i porast nezaposlenosti posljednje

dvije godine dvije godine

OSNOVNI POKAZATELJI ZA OSNOVNI POKAZATELJI ZA HRVATSKU (I.)HRVATSKU (I.)

Radni kontingent stan. (popis 2001.)Radni kontingent stan. (popis 2001.) 15 – 64 godine 2 988 28615 – 64 godine 2 988 286 Aktivno stanovništvo (2009.) 1 755 225Aktivno stanovništvo (2009.) 1 755 225 Zaposleni (2009.) 1 500 934Zaposleni (2009.) 1 500 934 Nezaposleni (2009.) 262 821Nezaposleni (2009.) 262 821 - stopa zaposlenosti (zaposleni/15-64 g.) – 56,6 %- stopa zaposlenosti (zaposleni/15-64 g.) – 56,6 % - stopa reg. nezaposlenosti (nez./akt st.) - 16%- stopa reg. nezaposlenosti (nez./akt st.) - 16% - stopa anketne nezaposlenosti (2010.) - 9,3% - stopa anketne nezaposlenosti (2010.) - 9,3%

- u zaposlenost 60% novih radnika ulazi iz stanja neaktivnosti - u zaposlenost 60% novih radnika ulazi iz stanja neaktivnosti (uglavnom su to mladi), a 40% novozaposlenih iz statusa (uglavnom su to mladi), a 40% novozaposlenih iz statusa nezaposlenosti (radi se o starijim radnicima) nezaposlenosti (radi se o starijim radnicima)

POKAZATELJI ZA HRVATSKU (II.)POKAZATELJI ZA HRVATSKU (II.)

Stopa zaposlenosti skupine 15-24 godine (2004.) u RH Stopa zaposlenosti skupine 15-24 godine (2004.) u RH – 26,5% (EU-36,8%) – 26,5% (EU-36,8%)

Stopa zaposlenosti 55-64 godine (2004.) u RH – 30,1%; Stopa zaposlenosti 55-64 godine (2004.) u RH – 30,1%; u EU – 41,0%u EU – 41,0%

Stopa zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih Stopa zaposlenih žena u ukupnom broju zaposlenih (2005.) – 45,5%(2005.) – 45,5%

Novozaposleni (115 tisuća) 2004. prema oblicima Novozaposleni (115 tisuća) 2004. prema oblicima zapošljavanja:zapošljavanja:

- stalni radni odnos ………………………… 13,9%- stalni radni odnos ………………………… 13,9% - radni odnos na određeno vrijeme……….. 69,9%- radni odnos na određeno vrijeme……….. 69,9% - sezonski radni ugovor ……………………. 14,9%- sezonski radni ugovor ……………………. 14,9% - ostali oblici radnog angažmana………….. 1,3%- ostali oblici radnog angažmana………….. 1,3%

HRVATSKA POLITIKA PREMA HRVATSKA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA I.NEZAPOSLENIMA I.

Zakon o radu 1996. godine – visoka i rigidna Zakon o radu 1996. godine – visoka i rigidna zaštita zaposlenihzaštita zaposlenih

Izmjene zakona 2003. godine – smanjena Izmjene zakona 2003. godine – smanjena zaštita zaposlenih, ali još uvijek visokazaštita zaposlenih, ali još uvijek visoka

Indikator zakonske zaštite radnika kombinira Indikator zakonske zaštite radnika kombinira zaštitu zaposlenih i politiku prema zaštitu zaposlenih i politiku prema nezaposlenima – taj je indeks među najvećima u nezaposlenima – taj je indeks među najvećima u EuropiEuropi

Različita je razina zaštite zaposlenih u državnom Različita je razina zaštite zaposlenih u državnom i javnom, s jedne strane, te privatnom sektoru, s i javnom, s jedne strane, te privatnom sektoru, s druge stranedruge strane

HRVATSKA POLITIKA PREMA HRVATSKA POLITIKA PREMA NEZAPOSLENIMA II.NEZAPOSLENIMA II.

Pasivna politikaPasivna politika - broj korisnika novčane naknade - broj korisnika novčane naknade godine 2009. – 69 930 ili 26,6% svih nezaposlenihgodine 2009. – 69 930 ili 26,6% svih nezaposlenih - vrijeme naknade za nezaposlenost ovisi o radnom stažu- vrijeme naknade za nezaposlenost ovisi o radnom stažu - visina naknade: od 20% prosječne plaće do 1200 kuna - visina naknade: od 20% prosječne plaće do 1200 kuna - ostala prava nezaposlenih- ostala prava nezaposlenihAktivna politikaAktivna politika - četiri vala aktivne politike (svaki val traje oko tri godine)- četiri vala aktivne politike (svaki val traje oko tri godine) - broj korisnika: 10 384 (2007. ); najviše 28 tisuća (2003.)- broj korisnika: 10 384 (2007. ); najviše 28 tisuća (2003.) - izdaci za aktivne programe - 0,08% DBP – a (2007.)- izdaci za aktivne programe - 0,08% DBP – a (2007.) - najčešća mjera aktivne politike - subvencioniranje zapošljavanja, koja- najčešća mjera aktivne politike - subvencioniranje zapošljavanja, koja je dosta popularna kod poslodavacaje dosta popularna kod poslodavaca - ostale mjere aktivne politike (ranjive skupine)- ostale mjere aktivne politike (ranjive skupine)

Ukupni izdaci za programe za nezaposlene – 0,41% BDP-aUkupni izdaci za programe za nezaposlene – 0,41% BDP-a (2007.) (EU-1,8%) (2007.) (EU-1,8%)

OCJENA HRVATSKE POLITIKE PREMA OCJENA HRVATSKE POLITIKE PREMA NEZAPOSLENIMANEZAPOSLENIMA

Relativno niski izdaci za nezaposlene u odnosu na EU Relativno niski izdaci za nezaposlene u odnosu na EU (tri puta manji)(tri puta manji)

Pretežu mjere pasivne pred mjerama aktivne politikePretežu mjere pasivne pred mjerama aktivne politike Izdaci za aktivne mjere 2009. godine – samo 12% Izdaci za aktivne mjere 2009. godine – samo 12%

izdataka za programe za nezaposlene; to je potpuno izdataka za programe za nezaposlene; to je potpuno oprečno situaciji u EUoprečno situaciji u EU

Diskontinuitet mjera aktivne politikeDiskontinuitet mjera aktivne politike Glavne mjere aktivne politike – subvencioniranje Glavne mjere aktivne politike – subvencioniranje

zapošljavanja (najviše se daje za branitelje)zapošljavanja (najviše se daje za branitelje) Segmentirano tržište radaSegmentirano tržište rada Relativno visoka zaštita zaposlenih u odnosu na druge Relativno visoka zaštita zaposlenih u odnosu na druge

zemlje, posebno u javnom sektoruzemlje, posebno u javnom sektoru Slaba zaštita u vrijeme nezaposlenostiSlaba zaštita u vrijeme nezaposlenosti

MOGUĆNOSTI ZA HRVATSKI MODEL MOGUĆNOSTI ZA HRVATSKI MODEL FLEKSIGURNOSTIFLEKSIGURNOSTI

Fleksigurnost i aktivacija ključne su europske strategije Fleksigurnost i aktivacija ključne su europske strategije politike prema nezaposlenimapolitike prema nezaposlenima

U Hrvatskoj su počele rasprave o fleksigurnosti, ali U Hrvatskoj su počele rasprave o fleksigurnosti, ali praktična politika zahtijeva snažan zaokret radi njene praktična politika zahtijeva snažan zaokret radi njene praktične primjene; potrebna su znatno veća sredstva za praktične primjene; potrebna su znatno veća sredstva za takvu vrstu politiketakvu vrstu politike

Kriza koja je zahvatila svijet sigurno će promijeniti Kriza koja je zahvatila svijet sigurno će promijeniti dosadašnje europske strategije politika na tržištu rada dosadašnje europske strategije politika na tržištu rada

Treba očekivati da će se smanjiti programi, pa tako Treba očekivati da će se smanjiti programi, pa tako reducirati ili odgoditi programi fleksigurnosti za bolja reducirati ili odgoditi programi fleksigurnosti za bolja vremena. No treba ga postupno pripremati.vremena. No treba ga postupno pripremati.