LANCI

Socijalna politika u kontekstu korjenitedrutvene transformacije '

postkomunistikih zemaljaSinia ZrinakStudijski centar socijalnog rada Pravnog fakultetaSveuilite u ZagrebuZagreb, Hrvatska

Pregledni znanstveni lanakDD K: 304:323.14(4-11)Primljeno: oujak 2003.

Sukladno stavu da se razvoj socijalne politike postkomunistikih zemaljane moe razumjeti bez poznavanja irega drutvenog konteksta u radu se naj-prije ukratko opisuje njihova burna politika povijest u drugojpolovici 19. i u20. stoljeu, osnovne osobine komunistikoga drutvenog razvoja te osnovneosobine socijalne politike komunistikog razdoblja. Razdoblje tranzicije ili po-stkomunizma sagledava se iz perspektive ekonomskih i politikih promjena tenjihovih socijalnih posljedica. Ekonomski, politiki pa onda i socijalni razvojuvelike se razlikuje meu pojedinim tranzicijskim zemljama te analiza na-glauje neke zajednike karakteristike, ali jo vie brojne razlike izmeu pojedi-nih zemalja. Prema socijalnim posljedicama (siromatvo, drutvene nejedna-kosti, niz zdravstvenih indikatora) velika je razlika uoljiva izmeu zemaljasrednje Europe te onih bivega Sovjetskog Saveza, a ona dijelom dolazi doizraaja i u procesu pridruivanja EU.

U radu se posebno analiziraju kretanja u podruju rada, zaposlenosti i ne-zaposlenosti te mirovinske reforme. Osim analize nezaposlenosti te osiguranjaod nezaposlenosti, razmatraju se promjene u strukturi zaposlenosti (pad indu-strijskog sektora, liberalizacija trita rada i sl.). Mirovinske se reforme razma-traju kao paradigma svih socijalnih reformi, zbog njihove radikalnosti i sveo-buhvatnosti te velikog utjecaja globalnih agencija u procesu reforme. U zak-ljuku se usporeuju socijalne reforme zapadnih i istonih zemalja s kraja 20.stoljea te se govori o tekoama klasificiranja tranzicijskihzemalja prema poz-natim modelima socijalnih reima.

Kljune rijei: tranzicija, postkomunizam, drutvena preobrazba, socijal-na politika, rad, zaposlenost, nezaposlenost, mirovinska reforma.

UVOD. Pisati o socijalnoj politici te uope cje-

lokupnoj drutvenoj transformaciji post-komunistikih zemalja znai susresti se snekoliko potekoa, od kojih je prva venaznaena u samom naslovu. Ako nekezemlje definiramo postkomunistikima,tada vrlo malo govorimo o kojim je i kak-vim procesima rije u sadanjosti, a zbog

sadrajne dominacije prefiksa "post",moe se rei da je postkomunizam jedno-stavno razdoblje koje slijedi nakon ko-munizma. Pitanje jest koristimo li izrazpostkomunizam zato to je posve jasnokoja je bit toga razdoblja ili, moda sa-svim suprotno, stoga to nije uvijek lakorazluiti sloene, a esto i proturjene,postkomunistike procese. Oni su, nai-

135

Rev. sac. polit., god. 10, br. 2, str. 135-159, Zagreb 2003.

me, jo uvijek, a to proizlazi iz istog poj-ma, pod dominantnim utjecajem prolograzdoblja. Ukoliko tako razliite zemlje srazliitom povijeu, kulturom te posverazliitim razvojnim perspektivama, svezajedno definiramo istim postkomunisti-kim imenom, tada to implicira da su oneu nekim vidovima jo uvijek vrlo sline, azbog zajednike komunistike prolosti.Kao to e se pokazati kasnije, neka istra-ivanja vrednota sugeriraju da je tome jouvijek bilo tako sredinom 90-ih godina20. stoljea, to naravno ne znai da setakva slinost moe ili mora perpetuiratiunedogled.

Sline probleme generira i izraz "tran-zicija", a koji se vrlo esto rabi kao sino-nim za sve postkomunistike zemlje.Tranzicija (ponekad i: transformacija) go-vori o intenzivnom prijelazu iz komuni-stikoga u novo drutveno razdoblje. Tonovo je najee jasno definirano na eko-nomskom i politikom planu. U podrujuekonomije rije je o prijelazu iz planske,centralizirane dravno-vlasnike u tri-nu, pluralistiko-vlasniku ekonomiju.Na politikoj razini radi se o prijelazu izjednostranakoga, nedemokratskoga u vi-estranaki, demokratski sustav. Timepojam tranzicije hoe rei da je cilj jasan(trite, demokracija),' ali ne govori nitao potekoama i dilemama toga tranzicij-skog puta. On ne govori nita i o tome okojem je tipu demokracije i trita rije.Ako je, moda, poetkom 90-ih veinasmatrala da je cilj ne samo jasan, nego ilako dostian, ve je nakon nekoliko go-dina svima postalo jasno da tome nije ta-ko. U nekim je zemljama (prije svegaonima u srednjoj Europi) uspostava de-mokratskoga politikog sustava uza sve

Zrinak S.: Socijalna politika u kontekstu ...

probleme relativno uspjeno obavljena,dok je u drugima taj proces bio, ili jouvijek jest, povezan s etnikim sukobima,ratovima te perzistencijom autoritarnihpolitikih reima. Uspostava trine eko-nomije bila je povezana, izmeu ostaloga,i s kljunim pitanjem kako privatiziratibiva dravna poduzea. Dosadanja is-kustva govore o tome da su razliiti mo-deli primijenjeni u razliitim zemljama, ada nijedan model nije bio lien mnogihproblema i masovnih nezadovoljstava na-inom i uincima privatizacije. Neki pro-blemi (usprkos provedenoj privatizaciji)ostaju i dalje nerazrijeeni kao, primjeri-ce, do koje mjere valja dalje privatiziratidravna, posebice infrastrukturna podu-zea te u kojoj mjeri valja liberaliziratitrite kapitala i rada.

No ako su u politikom i ekonom-skom podruju ciljevi tranzicije bili, ba-rem naelno jasni, to rei za tranziciju upodruju socijalne sigurnosti. U kojoj jemjeri dotadanja socijalna politika bilaobiljeena komunistikim sustavom i ukojoj je mjeri ona podlona transformaci-ji? Koji tip socijalnog reima je poeljno,odnosno kojega je mogue razvijati? Tre-ba li i u kojem opsegu privatizirati soci-jalnu sigurnost? Koji su kriteriji uspje-nosti transformacije u socijalnom podru-ju? Kako se odnositi spram socijalnihposljedica tranzicije i u kojoj mjeri oneutjeu na odvijanje svih drugih drutve-nih procesa?

Pokuaj razjanjavanja ovih i slinihdilema jedan je od ciljeva ovoga rada.Stoga e se u njemu, najprije, analiziratipovijesno naslijee te drutveni konteksttranzicije nakon pada komunizma, a po-tom e se socijalnu politiku postkomuniz-

l Neki autori isto misle i za sam izraz postkomunizam premda je, prema mojem osobnom miljenju, onoptereeniji vieznanou. "The term 'postcommunism' is backward-looking. It implies a world defined bywhat it used to be but no longer is... As it is commonly used, the term 'postcommunism' is forward-looking aswell. It connotes both a clear direction and a fixed destination. It presumes a goal toward which the 27 coun-tries are moving. The goal is, figuratively, the West: they are presumed to have emarked on a journey from to-talirianism to democratic politics and free market economics" (Mandelbaum, 1996.:1-2).

136

.. ~".

Rev. sac. palit., god. 10, br. 2, str. 135-159, Zagreb 2003.

ma promotriti kroz elaboraciju triju te-ma: socijalne posljedice tranzicije, po-druje rada, zaposlenosti i nezaposleno-sti, te mirovinske reforme.

POD TERETOM POVIJESNOGNASLIJEA

Crtice iz politike povijesti

Sadanjost i budunost postkomuni-stikih zemalja u velikoj je mjeri odree-na prolou i to, ponajprije, burnom iproturjenom prolou u posljednjih 150godina. Najvei broj zemalja, koje se da-nas ubrajaju u postkomunistike zemlje,svoju su nezavisnost poele stjecati kra-jem 19. i poetkom 20. stoljea, tijekomprocesa raspada etiriju velikih carstavakojima su prije pripadale: njemakoga,ruskoga, austrijskoga i turskoga. Berlin-skim kongresom 1878. godine (a kojim jeredefiniran Sanstefanski mirovni spora-zum nakon rusko-turskog rata) nezavi-snost je priznata Rumunjskoj, Srbiji iCrnoj Gori, dok je Austrija dobila pro-tektorat nad Bosnom i Hercegovinom.Sjeverna Bugarska postala je tada samo-upravna turska provincija, juna Bugar-ska djelomino samoupravna turska pro-vincija, dok je zapadna Bugarska (u ijemje sastavu bio najvei dio Makedonije)ostala dijelom Turskoga Carstva. Berlin-skim je kongresom uspostavljen tako novipolitiki poredak koji je trajao sve do I.svjetskoga rata, osim to je u I. i II. bal-kanskom ratu (1912./1913.) Turska izgu-bila preostali europski dio, a nezavisnostje priznata Albaniji. Nakon I. svjetskogarata dolazi do velikih promjena politi-kog zemljovida ovoga dijela Europe, jeron zavrava formiranjem nezavisnih ilinovih drava: Poljske, ehoslovake, Ma-arske, Jugoslavije, Estonije, Letonije iLitve. No za vrijeme I. svjetskog rata, u

Zrinak S.: Socijalna politika u kontekstu ...

Rusiji 1917. godine dolazi do revolucije ukojoj komunisti preuzimaju vlast. Nakongraanskog rata izmeu komunista i nji-hovih protivnika, godine 1922. dolazi doformiranja Saveza Sovjetskih Socijalisti-kih Republika, tada sastavljenog od eti-ri republike: Rusije, Bjelorusije, Ukrajinei Transkavkaza. Ostale su republike po-stupno dodavane, odnosno transformira-ne (primjerice, Tanskavkaz je 1936. godi-ne podijeljen na Gruziju, Armeniju iAzerbajdan) sve do 1940. godine, kadaje Sovjetski Savez okupirao Estoniju, Le-toniju i Litvu te je od tada, pa sve do1991. godine, bio sastavljen od 15 repu-blika.

Nakon II. svjetskog rata dolazi do ma-lih promjena teritorija, ali ne i do formi-ranja novih drava. Najvanija promjenakoja se deava nakon II. svjetskog rataodnosi se na podjelu Njemake na etiriokupacijske zone, a potom na njezin za-padni i istoni dio te na irenje sovjetskogutjecaja na sve zemlje tzv. istonog bloka.Naime, ve poetkom 1948. godine Sov-jetski je Savez politiki kontrolirao se-dam zemalja istone Europe: Albaniju,Bugarsku, Cehoslovaku, Jugoslaviju, Ma-arsku, Poljsku i Rumunjsku. Ova je do-minacija okrunjena sklapanjem vojnog sa-veza 1955. godine, tzv. Varavskog pakta,a kao odgovor na formiranje NATO-pak-ta 1949. godine. Varavskom paktu nijejedino pristupila Jugoslavija zbog sukobasa Sovjetskim Savezom iz 1948. godine.Sukob izmeu bivih vojnih saveznika II.svjetskog rata (prije svega SSSR-a iSAD-a) prerastao je postupno u tzv.hladni rat koji je dominirao Europom svedo 1990. godine. Pod njegovim utjecajemZapadna i Istona Njemaka 1949. godi-ne postaju nezavisne drave (potpunuslubenu nezavisnost obje stjeu 1955.godine) a obje pod kontro