skripta za 1. kolokvij iz Informacijskih sustava.doc

INFORMACIJSKI SUSTAVI

POJAM DEFINICIJA I VRSTE SUSTAVA

- grč. systema poredak

Opća teorija sustava znanost koja se bavi izučavanjem sustava i zakonitosti koje u njima vladaju svaka se cjelina promatra kao dio neke veće cjeline dovela je do stvaranja tzv. sustavnog pristupa, kao i do novih tehnika i metoda analize

postojećih ili projektiranja novih organizacijskih i dr. sustava te su tehnike i metode poznate pod imenom sustavne analize sustav je cjelovita, svrsishodna tvorevina koja djeluje i u međudjelovanju je s okolinom razvila je određene koncepte, ideje i obilježja:

1. uzajamna povezanost i zavisnost elemenata koje čine sustav2. elementi sustava ne promatraju se zasebno, nego u okviru procesa

funkcioniranja čitave cjeline3. teleološko načelo ili svrhovitost (orijentirani prema postizanju ciljeva)4. svaki je sustav u interakciji sa svojom okolinom iz koje crpi elemente neophodne

za opstanak i razvoj: energiju, materiju i informacije5. proces ili funkcija sustava izražava se kao transformacija ulaznih veličina u

izlazne I=f (U)6. entropija mjera nereda i nefunkcionalnosti7. sustav postiže svoje ciljeve procesima regulacije, na osnovi povratne veze8. svaki je sustav element nekog većeg sustava hijerarhija sustava9. elementi sustava ili podsustava specijaliziraju se za pojedine funkcije10. mogućnost ostvarenja istog konačnog stanja (ciljeva) na različite načine načelo

ekvifinaliteta

Strukturu sustava čine:- elementi sustava (struktura elemenata)- odnosi među elementima (struktura odnosa) sustav pretvara ulazne tvari (materijalne, energetske, informacijske) u izlazne

Sustav mora biti skup od barem 2 ili više elemenata, jer će u protivnom izostati pojmovi: veza, struktura, skup elemenata, interakcija unutar sustavaHijerarhijska podjela: nadsustav, sustav, podsustav (svaki sustav može se pojmovno shvatiti kao nadsustav svojih podsustava, odnosno kao podsustav svojih nadsustava)Sustav je uređeni skup koji se sastoji od najmanje dva elemenata koji interakcijom ostvaruje neku funkciju cjelineOpći model konkretnog sustava sastoji se od: ulaza, procesa i izlaza (I=U*T)

Metoda crne kutije koristi se za shematsko prikazivanje odnosa promatranog sustava i njegove okoline te za eventualno istraživanje tih odnosa

L. von Bertalanfy - svojstva sustava:1. sustav je sastavljen od samostalnih elemenata; 2. svi elementi su međusobno povezani; 3. sustav funkcionira prema svrsi i cilju; 4. sustav (zatvoren ili otvoren), ima vlastite granice; 5. sustav teži stanju ravnoteže; 6. promjena jednog elementa izaziva, zbog djelovanja i utjecaja međuodnosa, neizravne promjene u stanju sustava.

Tipovi veza u sustavu:

JEDNOSTRANA VEZA (kada jedan element sustava samo prima stanja i utjecaje nekog drugog elementa sustava)POVRATNA VEZA (koja omogućava interakciju dvaju elemenata na ravnopravnoj, prije definiranoj osnovi) USPOREDNA (PARALELNA) VEZA (kada je jedan element istovremeno spojen s više drugih elemenata)

1


Cilj sustava transformacija različitih vrsta ulaza u željeni izlaz Sustav može imati više ulaza te jedan ili više izlaza Obilježje koje opisuje i definira oblik sustava naziva se granica sustava

Komponente sustava: 1. Povratna veza (feedback)

- podatak o performansama sustava; uzorak sustavnog izlaza koji se vraća u sustav kao dodatni sustavni ulaz

- svrha: omogućiti kontrolu nad kvalitetom generiranog sustavnog izlaza te optimalno upravljanje sustavom

2. Kontrola- uključuje nadgledavanje i vrednovanje povratne veze s ciljem određivanja vrijednosti

prema kojima se sustav kreće u ostvarivanju ciljeva

Entropija sustava- grč. entrepo onaj dio energije koji se više ne može pretvoriti u rad- pojam suprotan organiziranosti i informaciji- izostanak energije na održavanje sustava i prerastanje funkcionalne sređenosti sustava

uz stanje manje sređenosti - može se suzbiti korisnim, točnim i pravovremenim informacijama- najvažnija tumačenja:

1. entropija je mjera transparentnosti sustava2. entropija je mjera neizvjesnosti utvrđivanja nastupa nekog budućeg događaja3. entropija je mjera neizvjesnosti predviđanja ponašanja sustava u budućnosti4. entropija je mjera količine informacija potrebnih za upravljanje sustavom

- entropija sustava može poprimiti sljedeće vrijednosti:

1. jednako 0 (njegovo je stanje potpuno sređeno; nema neodređenosti)2. veće od nule 3. jednaku 1 (potpuni skup u kojem se sustav nalazi ili se može naći)4. manju od 1

Maksimalna vrijednost entropije nastupa kada su jednako vjerojatne sve moguće vrijednosti stanja sustava.

Pojave entropijskog karaktera: Kvalitativni problemi – radi se o potrebi potpunosti i točnosti informacija potrebnih pri odlučivanju

Kvantitativni problemi – javljaju se rastom volumena relevantnih informacija. Svaki sustav ima definirane granice mogućnosti davanja rezultata procesa. Kada se te granice dostignu, sustav dolazi u stanje neizvršavanja funkcije

Aktualnosti informacija – problem se odnosi na realno vrijeme informacija koje se dostavljaju korisnicima.

Dokumentacijski problemi – odnose se u pravilu na razinu dokumentiranosti projekta sustava, ali i na osiguravanje stalno potrebnih nositelja podataka

Problem ekonomičnosti – svaki proces, pa i svaka informacija ima svoju izravnu, neizravnu i realnu vrijednost. Istovremeno, svaka informacija ima i svoju cijenu koštanja.

KIBERNETIKA- naučna disciplina koja se bavi problemima upravljanja- grč. kybernao vladam, upravljam, kormilarim- kibernetike thene kormilarenje, upravljanje- N. Wiener uveo je 1948. pojam kibernetika (otac kibernetike)- definirao ju kao znanost o komunikaciji i kontroli kod životinja i strojeva

2


- cilj biti prisutna u svakoj fazi izgradnje informacijskog sustava i njegove implementacije i kontrole funkcioniranja, radi sprečavanja entropije i negativnih djelovanja bilo metodama prevencije ili naknadnog interveniranja

Negentropija pojava negativne entropije; E. Schroedinger entropija sa suprotnim (negativnim) predznakom

PODJELA SUSTAVA podjela ovisi o kriteriju koji se odnosi na: 1. svojstva elemenata sustava, 2. tipove ponašanja sustava, 3. veze s okolinom, 4. opseg djelovanja sustava, 5. stabilnost sustava i dr.

Sa stanovišta materijalne građe, istaknutije skupine sustava su sljedeće:

1. Prirodni sustavi nežive materije (sadrže samo neživu materiju). 2. Biološki sustavi (osim nežive, sadrže i živu materiju). 3. Društveni sustavi (specijalni biološki sustavi koji u svom sastavu imaju i svjesna društvena bića). 4. Ekonomski, odnosno poslovni sustavi (specijalni društveni sustavi u čijem sastavu istaknutu ulogu i mjesto zauzimaju proizvodne snage, sredstva za proizvodnju i društveno-ekonomski, odnosno društveno-proizvodni odnosi). 5. Tehnički sustavi (specijalni sustavi nežive materije, gdje je materijalni sastav sustava u znatnoj mjeri naučno-tehnički oblikovan). 6. Logičko-matematički sustavi (obuhvaćaju kombinatore sljedove zaključka ljudskih misli. Svi ti zaključci počivaju na temeljima određenih prihvatljivih polaznih aksioma i postavki. Materijalna prezentacija ovih sustava je ljudska misao).

Prvi pristup u podjeli sustava:

Prema stupnju apstrakcije prirodni, umjetni i apstraktni

Prema ponašanju u vremenu statički i dinamički

Prema složenosti jednostavni, složeni i kompleksni

Prema određenosti ponašanja determinirani (određeni), stohastički (vjerojatni) i

nedeterminirani (neodređeni)

Drugi pristup u podjeli sustava:

Prema načinu nastanka – prirodni i umjetni

Prema obliku postojanja – realni (konkretni) i apstraktni

Prema aktivnosti – pasivni, aktivni (više daju nego što primaju), statički i dinamički

Prema ponašanju – stohastički i deterministički

Prema stabilnosti – stabilni i nestabilni

Prema načinu organiziranja – koji se sami održavaju u granicama funkcionalnosti i sustavi koji

se organiziraju od strane nekog izvan sustava

Prema povezanosti sa okolinom – samoupravljivi (samoregulacijski) i sustavi kojima netko

upravlja i koje netko regulira

Hotel kao poslovni sustav

3


- složen, dinamičan, stohastičan, otvoren, organizacijski sustav- podsustavi: prodaja smještajnih jedinica, priprema i pružanje usluga smještaja,

nabava, priprema i pružanje usluga prehrane i točenja pića, priprema i pružanje dopunskih (vanpansionskih) usluga, održavanje hotela, upravljanje ljudskim potencijalima, financije i računovodstvo

- prema faktorima procesa funkcioniranja hotela: sredstva za rad, predmeti rada, usluge koje se pružaju u hotelu, menadžment i proizvodno-uslužno osoblje, profitne jedinice, organizacijske jedinice, poslovne jedinice

- sa stajališta toka njegovog funkcioniranja: upravljanje, rukovođenje, izvršavanje, formiranje informacija

- hotel kao poslovni sustav karakterizira nekoliko obilježja:1. ciljevi (ono čemu sustav teži)2. funkcija (zadaci ili skupina zadataka što čini sadržaj djelatnosti sustava)3. struktura 4. ulazi (input), 5. izlazi (output), 6. proces (transformiranje ulaza u izlaze)7. pravila ponašanja, 8. rezultat, 9. okolina i 10. informacije

Informacijski sustav brine se o prikupljanju, obradi i distribuciji informacija može se opisati pomoću 5 komponenti:

1. informacije i informacijski tokovi, 2. funkcije, 3. transakcije i procesi, 4. komunikacija i koordinacija te5. odlučivanje

informacija: sirovina i proizvod informacijskog sustava grč. informare obavijestiti (karakter novosti, otklanja neizvjesnost i služi kao podloga za

odlučivanje) informacija se sastoji od elemenata, koji se nazivaju podatci, odnosno obradom podataka

dolazi do željene informacije da bi informacija ostala sačuvana treba je materijalizirati/zapisati (zapis podatak) podatak je skup prepoznatljivih znakova na određenom mediju u centru za transformaciju informacija prisutne su sljedeće aktivnosti:

prikupljanje informacija obrada informacija emisija informacija korisnicima

Informacijski tokovi imaju i prostorne i vremenske dimenzije, a oni mogu biti: jednosmjerni dvosmjerni

Vrste sustava s obzirom na odnos ulaznih i izlaznih vezaINFORMIRANI (pasivni; inf. ulaz postoji, izlaz ne postoji)INFORMIRAJUĆI (aktivni; inf. ulaz ne postoji, izlaz postoji)INFORMACIJSKI (Sustav s okolinom odražava i ulazne i izlazne inf. veze) najčešći

Vrste informacijskih sustava s upravljačkog stajalištaUPRAVLJANI (U>I) ulazne inf. veze dominantne nad izlaznimNEUTRALNI (U=I) ulazne i izlazne inf. veze su jednakeUPRAVLJAČKI (U<I) izlazne informacije količinom i vrsnoćom nadmašuju ulazne

Međunarodna federacija za obradu informacija (IFIP) informacijski sustav onaj koji: prikuplja pohranjuje čuva

4


obrađuje isporučuje informacije važne za organizaciju i društvo tako da budu dostupne i

upotrebljive za svakoga tko ih želi koristiti, uključujući poslovodstvo, klijente, osoblje i ostale

Cilj informacijskog sustava dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u organizaciji, u pravo vrijeme i uz minimalne troškoveSvrha menadžmentu osigurati točne i ažurne informacije u trenutku potrebnom za donošenje odluka

Informacijski sustav obavlja 4 osnovne funkcije: prikupljanje, obrada, pohranjivanje, distribucija

može biti manualan ili podržan informacijskom tehnologijom (opremljen računalom, kompjutoriziran)

upravljanje hotelom uključuje sljedeće postupke koji zahtijevaju informacije pri donošenju odluka:

planiranje, organiziranje i kontroliranje poslovnih aktivnosti

svaki primijenjeni informacijski sustav ima tri razine: 1. vanjska (eksterna) razina (pogled na informacijski sustav s gledišta okoline, tj. pojedinih korisnika iz korisniĉkog sustava)2. unutarnja (interna) razina (prikaza informacija je pogled na fizičku razinu računala) 3. konceptualna razina (konceptualni pogled na objektni i informacijski sustav)

KOMPONENTE INFORMACIJSKOG SUSTAVA

Materijalno-tehnička komponenta (Hardware; engl. hard = tvrdo, ware = roba, hardware = željezna roba, željezarija) Nematerijalna komponenta (Software) ukupnost ljudskoga znanja ugrađenog u strojeve, opremu i uređaje, koja predstavlja predmet obrade ili diktira način obrade u sustavu nematerijalni dio sustava, programi koji upravljaju računalom ili se izvode na računalu, metode rada, upute

Ljudska komponenta (Lifeware) oznaka za ljudski faktor u sustavu

Prijenosna komponenta (Netware) 1. sredstva i veze za prijenos podataka (informacija) na daljinu, odnosno

telekomunikacijska sredstva i veze u sustavu2. označava komunikacijsko povezivanje elemenata i dijelova sustava u cjelinu

Organizacijska komponenta (Orgware) sve mjere, metode i propisi kojima se usklađuje (koordinira) rad prethodnih komponenti, kako bi one tvorile skladnu cjelinu

Podatkovna komponenta (Dataware) vezana za organizaciju baze podataka i informacijskih resursa

KLJUČNA IMENA U RAZVOJU RAČUNALA

1833. – Charles Babbage otac je ideje o prvom računalu na svijetu, no svoju ideju nikada nije uspio realizirati.. 1842. – Ada Byron prva je žena u «svijetu kompjutora», autorica je prve ideje softwarea1854. – George Boole izumitelj je načina zapisa logičkih operacija uz pomoć binarnog sustava nula i jedinica1889. – Herman Hollerith utemeljitelj tvrtke koja je u ne tako dalekoj budućnosti postala tvrtka prepoznata po najčuvenija tri slova kompjutorske industrije: IBM.

5


1931. – Konrad Zuse Nijemac Zuse (1910.–1995.) izumitelj je i tvorac prvog električnog računala koje je nosilo naziv Z1. 1936. – Alan Turing izumitelj je stroja koji je u stanju izvesti bilo kakvu operaciju koja se može opisati u konačnom nizu uputa. 1943. – 1946. Eniac 1945. – John Von Neumann stvara prvi suvremeni kompjutor1948. – Claude Shannon godine 1948. objavljuje «Matematičku teoriju informacije» i otvara vrata pojmovima kao što su input, output i entropija, što je iznimno bitno za daljnji razvoj računalstva

1975. – osnovan Microsoft 1977. – osobno raĉunalo Apple II i prvi modem (Hayes) 1981. – IBM PC 1985. – CD ROM 1989. - WWW (Internet)

Kvaliteta nekog informacijskog sustava ovisna je o nekoliko faktora od kojih su najznačajniji sljedeći:

1. Kvaliteta metodike razvoja (pristupa razvoju, predloška procesa razvoja, metoda, tehnika, pomagala).

2. Kvaliteta tehničke osnovice (računala i ostale opreme, komunikacijske infrastrukture, usklađenost građe sustava).

3. Kvaliteta programske opreme (operacijskog sustava, sustava upravljanja bazom podataka, komunikacijske programske opreme, aplikativne programske opreme).

4. Dostignuta organizacijska razina poslovnog sustava. 5. Kvaliteta korisnika

Richard F. Nolan zakon minimuma kvalitete informacijskih sustava kvaliteta upravljačkog informacijskog sustava jednaka je kvaliteti njegove najlošije komponente

MENADŽMENT HOTELA I INFORMACIJSKI SUSTAV - lat. manage potječe od lat. rječi manus (ruka)- definicije starijih autora (prije pojave Petera F. Druckera) menadžment je proces

kojim se nepovezani resursi poduzeća integriraju u cjelovit sustav za postizanje ciljeva- tvorac suvremene teorije menadžmenta Peter F. Drucker- Najrasprostranjenija definicija menadžmenta (Weihrich i Koontz) proces oblikovanja i

održavanja okruženja u kojemu pojedinci, radeći zajedno u skupinama, efikasno ostvaruju odabrane ciljeve

U svezi prirode menadžerskog posla, postoje dva temeljna stajališta:

1. Prvo stajalište menadžerski posao (posebice na razini vrhovnog, top menadžmenta) isti bez obzira na organizaciju, njenu djelatnost i situaciju

2. Drugo stajalište menadžerski posao bitno razlikuje jedan od drugoga zbog razlika u individualnim karakteristikama, situacijskim varijablama i organizacijskom kontekstu.

Koncept menadžmenta uključuje: 1. Globalno upravljanje (menadžment). 2. Strategijsko upravljanje (menadžment). 3. Operativni menadžment

S aspekta funkcije (djelatnosti) u hotelu, menadžment hotela je proces oblikovanja, usmjeravanja i usklađivanja svih faktora proizvodno-uslužnog procesa, u kojemu pojedinci djelotvorno ostvaruju unaprijed zacrtane ciljeve poslovanja

S aspekta osoba koje pripadaju menadžmentu (rukovodećoj strukturi), menadžment hotela je skupina rukovodećeg osoblja (menadžera) svih razina koja radom drugih ljudi organizira, planira, vodi i kontrolira poslovanje hotela

6


Svaka grana gospodarstva ima svoje specifičnosti i posebnosti, koje se u osnovi razlikuju po: strukturi uloženog kapitala, strukturi kadrova, programu proizvodnje, tržištu, broju i intenzitetu kontakata sa svojim okružjem, posebnosti tehnologije koja se mora uskladiti s tržištem, potražnjom te s utvrđenim ciljevima i zadacima

Barrows određuje faktore koji određuju različitost menadžmenta u hotelijerstvu koje su uvjetovane:

- pravnim i gospodarskim normama, - kulturnim i povijesnim nasljeđem, - vjerskim opredjeljenjem, - turističkim tržištem, - strukturom kapitala i vlasništva, - različitosti turističkih resursa, - ograničenom formom hotela i tvrtki, - odnosom tehničkih znanja i opće naobrazbe

Kod menadžera u hotelijerstvu, posebno se naglašavaju vrline: zna stvoriti efikasan tim, zna slušati druge, samostalno donosi odluke, zna zadržati najbolje, energičan, inovativan, vizionar, pošten i etičan, zna voditi tim, međunarodno usmjeren

Četiri ključne menadžerske funkcije: planiranje, organiziranje, motiviranje (vođenje, utjecanje, usmjeravanje, pokretanje) i kontroliranje

Temeljne funkcije menadžmenta: planiranje, organiziranje, vođenje, upravljanje kadrovskim potencijalima i upravljačka kontrola

- menadžeri najviše organizacijske razine, najviše raspoloživog vremena troše na: organiziranje, nešto manje na planiranje, a još manje na upravljačku kontrolu i vođenje

- najniža razina menadžmenta najveći dio vremena troši na poslove vođenja, zatim organizacije, planiranja i upravljačke kontrole

S terminološkog aspekta, menadžment se može promatrati kroz tri temeljna podsustava povezana s različitim razinama organizacijske strukture kompleksnih organizacija:

1. operativni podsustav2. koordinacijski podsustav 3. strategijski podsustav

Operacijski podsustav menadžmenta - usmjeren je na realizaciju neposrednih zadataka i ciljeva- određuje dnevne aktivnosti koje su potrebne za kontinuirano i efikasno pružanje usluga

u hotelu, ima slijedeća obilježja: 1. mali utjecaj vanjske okoline, 2. veća zatvorenost, 3. kratkoročna perspektiva, 4. usmjerenost na optimiziranje proizvodno-uslužnog procesa

Koordinacijski podsustav menadžmenta - ima integracijsku funkciju- orijentiran je na koordiniranje različitih organizacijskih jedinica hotela i integriranje

unutarnjih aktivnosti- osigurava:

1. ulaz (input) roba i materijala, znanja i informacija na operativnu razinu, 2. identifikaciju poslovnog problema, 3. iniciranje i prijedloge rješenja

Strategijski podsustav menadžmenta - povezuje organizaciju s okolinom

7


- predstavlja organizaciju i osigurava podršku okoline; izložen najvećoj neizvjesnosti, pritiscima i utjecaju izvana

- to je razina top menadžmenta hotela na kojoj se formulira: 1. strategija poslovanja, 2. dugoročni planovi poslovanja 3. ciljevi i 4. politika za ostvarenje tih ciljeva

- prema kriteriju raspona odgovornosti na pojedinim organizacijskim razinama u hotelu, menadžment se može podijeliti na tri razine vrhovni, srednji i niži

- prema najnovijim pristupima raščlanjivanja na profitni i administrativni

Ovisno o karakteru informacija i načinu njihove obrade informacijski sustav djeluje kao: 1. transakcijski informacijski sustav2. upravljački informacijski sustav 3. sustav za potporu odlučivanju

MENADŽMENT NAJVIŠE RAZINE (Top Management)- menadžeri najviše razine (ili top menadžeri) određuju poslovnu strategiju poduzeća,

ciljeve razvoja i rasta poduzeća, nadziru uspješnost ostvarenja planova i projekata i unose potrebne korekcije

- predsjednik Uprave, članovi Uprave poduzeća, njihovi stručni savjetnici te direktori pojedinih sektora kroz koje su objedinjene određene poslovne funkcije poduzeća (razvoj, nabava, prodaja, financije i računovodstvo, kadrovi i dr.)

- menadžment najviše razine u većini hotela sublimiran je u jednoj osobi - generalnom direktoru hotela (General Manager)

- donose se dugoročne (strateške) odluke- pri odlučivanju treba razmjerno malo sintetičkih informacija- postoji najveća koncentracija konceptualnih znanja o načinima vođenja poslovanja

sustava za potporu odlučivanju (Decision Support Systems)

(ekspertni sustavi - Expert Systems)

8


sustavi za podršku u odlučivanju, potpomažu donošenje strateških odluka bilo zamjenjujući stručne ljude – savjetnike ili pak o onima što oponašaju funkcioniranje sustava u različitim situacijama s pomoću modela s kojima se eksperimentira

najznačajniji su praktični proizvod umjetne inteligencije djeluju u domeni nekog specijaliziranog znanja

(simulacijski modeli - Simulation Model) sustavi ove razine imaju za cilj dati odgovore na pitanja tipa «Što učiniti?»

Navodi se nekoliko osnovnih karakteristika ekspertnih sustava: 1. zamjenjuju živog ljudskog stručnjaka, 2. pokrivaju uska, specifična područja, 3. mogu objasniti način dolaženja do zaključka (lanac zaključivanja), što korisnicima

povećava pouzdanje u vrijednost prijedloga ekspertnih sustava, 4. kod stohastičkog problema daju vjerojatnost pojedinih predloženih alternativa

Inženjerstvo znanja (Knowledge Engineering) specifični postupci prikupljanja znanja potrebnog za razvoj ekspertnih sustava nazivaju se

složeni sustavi za podršku odlučivanju, sustavi menadžerske izvršni informacijski sustavi (Executive Information Systems), podrškesustavi za podršku grupnom odlučivanju (Group Decision Management Systems), MSSekspertni sustavi (koji mogu funkcionirati kao samostojeći sustavi),

MENADŽMENT SREDNJE RAZINE (Middle, Executive Management) upravljaju pojedinim procesima, odgovaraju za djelotvornu implementaciju ciljeva i

zadataka svojih organizacijskih jedinica i nisu tako homogena cjelina Položaj i uloga menadžera na srednjoj razini menadžmenta su specifični i imaju

trostruku ulogu: podređenih (u odnosu na menadžment najviše razine), ravnopravnih (prema ostalim menadžerima na srednjoj razini), nadređenih (u odnosu na menadžment prve, najniže razine)

minimalna zadaća informacijskog sustava u procesu odlučivanja da pruža odgovarajuće, pravodobne i ekonomične informacije i tako stvori pretpostavke za donošenje odluka što bližih najboljima

pod menadžere srednje razine mogli uvrstiti: šef kuhinje, šef sale, domaćica hotela, šef recepcije (rukovoditelj prijamnog odjela), šef tehničke službe, šef obračunske službe

dio odluka koje donose menadžeri srednje razine su po svom karakteru:1. programirane (odnose na rješavanje rutinskih problema, donose se na temelju

ustaljenih kriterija i prethodnog iskustva s odlukama iste vrste)2. neprogramirane (donose se u neredovitim i neponavljajućim situacijama, odnosno

novim situacijama koje se javljaju prvi put)

na ovoj se razini donose srednjoročne (taktičke) odluke, koje služe operacionalizaciji strateških odluka, a za njihovo je donošenje potrebna nešto veća količina djelomično agregiranih informacija, koje imaju oblik sumarnih i periodičkih izvještaja ili izvještaja o izuzecima dnevnih aktivnosti

na srednjoj menadžerskoj razini funkcionirat će upravljački informacijski sustavi u tim je sustavima koncentrirano metodološko znanje o načinima vođenja

poslovanja, a njihov je cilj pronaći odgovore na pitanja tipa «Kako nešto učiniti?» Upravljački informacijski sustav služi srednjem menadžmentu snabdijevajući ga

sintetiziranim i kategoriziranim informacijama dobivenim iz transakcijskog dijela informacijskog sustava

pruža podršku strukturiranom i polustrukturiranom odlučivanju usmjerenom na donošenje poznatih i ponavljajućih odluka na razinama srednjeg menadžmenta

tipična izvješća upravljačkog informacijskog sustava su periodična izvješća s dnevnom, tjednom ili mjesečnom dinamikom o proizvodnji, nabavi, prodajama, zalihama i gotovinskim sredstvima

iz upravljačkog informacijskog sustava se mogu generirati i ad hoc izvješća

9


treći su tip upozoravajuća izvješća, koja se automatski generiraju kada dođe do odstupanja od utvrđenih kriterija, primjerice do pada zaliha ispod minimalnih količina ili rasta prodajnih popusta iznad odobrenih

MENADŽMENT NAJNIŢE RAZINE (First Level Management, Operational Management) može se okarakterizirati i kao poslovodni, operativni i nadglednički menadžment, koji je

u neposrednom kontaktu s izvršiteljima poslova u proizvodno-uslužnom procesu menadžeri najniže razine su u mogućnosti najpreciznije odrediti probleme s kojima se

suočava hotel ovdje se nalaze osobe odgovorne za rad drugih zaposlenih u određenom odjelu

(segmentu) poslovanja, te nemaju drugih, podređenih rukovodećih zaposlenika odluke koje donose menadžeri s najniže razine su rutinskog karaktera a takve vrste

odluka još se nazivaju programirane odluke, jer su donesene na temelju unaprijed predviđenih standardnih procedura i zacrtane poslovne politike

za kvalitetno odlučivanje, operativnom menadžmentu neophodno je puno analitičkih informacija

na ovoj se razini menadžmenta donose kratkoročne (operativne) odluke operativnim se odlukama potpomaže provođenje u djelo onih odluka koje su donesene

na višim menadžerskim razinama, a njihov je cilj usmjeren prema efikasnom provođenju poslovnih procesa koji se izvršavaju u hotelu

najnižoj razini menadžmenta odgovaraju transakcijski sustavi (Transactional Systems) u kojima se, poduzimajući odgovarajuće transakcije (aritmetičko/logičke operacije) nad podacima, nastoji uspostaviti nadzor nad pojedinačnim poslovnim procesima i aktivnostima, te njima upravljati

Transakcijski informacijski sustav pruža potporu vođenju dnevnih operacija i evidentiranju transakcija hotela, odnosno dnevnom obavljanju poslovnih aktivnosti, koje uključuju obradu podataka iz vanjskih izvora i podataka unutar sustava

Transakcijskim se sustavom ostvaruju radne uštede, ubrzava odvijanje proizvodno-uslužnog procesa, poboljšavaju usluge gostima i uopće, unapređuju operacije hotela i prikupljaju točne i pravovremene informacije o pojedinih radnim operacijama

prikupljeni podaci služe neposrednoj kontroli predmetnih operacija, ali i kao input u upravljački orijentirane informacijske sustave

nisu izravno namijenjeni menadžerima, ali su nužna pretpostavka funkcioniranja drugih, njima izravno namijenjenih sustava

razvoj informacijskog sustava poduzeća teče u tri vremenski razdvojene faze:1. u prvoj je naglasak na administrativnim i računovodstveno orijentiranim

aplikacijama, 2. u drugoj se fazi težište prenosi na temeljne operativne aktivnosti poput

proizvodnje i marketinga, 3. u trećoj fazi, označenoj kao menadžerskoj, informacijska se funkcija orijentira ka

podršci strateškog odlučivanja i planiranja

osnovna je značajka transakcijskih sustava koncentracija faktografskih (činjeničnih) znanja o poslovanju, poslovnim procesima i poslovnim operacijama

Pomoću čega nešto ostvariti? informacijska tehnologija nije i ne smije biti sama sebi svrhom, što znaĉi da

informatika mora biti servis menadžmenta

Faktografska (činjenična) znanja bit će najvažnija na nižim razinama menadžmenta, metodološka znanja bit će poželjna na srednjoj razini menadžerske piramide, dok će npr. konceptualna znanja biti najvažnija na najvišoj razini menadžmenta, tj. na razini vrhovnog menadžmenta

TOP MANAGMENT sustavi za potporu odlučivanju konceptualna znanjaMIDDLE MANAGMENT upravljački informacijski sustav metodološka znanjaFIRST LEVEL MANAGMENT transakcijski sustav činjenična (faktografska) znanja

EDUKACIJA HOTELSKOG MENADŢMENTA ZA PRIMJENU INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Proces informatizacije mora biti praćen prethodnom racionalizacijom organizacije i tehnologije rada na datom području, a prave efekte ulaganja u hotelski informacijski sustav moguće je

10


ostvariti jedino širenjem informatičkog obrazovanja svih uposlenih djelatnika u hotelu. Takav pristup zahtijeva:

1. informatičko obrazovanje korisnika,2. stručno obrazovanje informatičara

informatička pismenost temeljni preduvjet da se u razumnom roku grade kvalitetni informacijski sustavi

informacijska pismenost podrazumijeva stupanj ovladavanja znanjima, vještinama i sposobnostima korištenja sredstava informacijske tehnologije i rezultata djelovanja informacijskih sustava

četiri stupnja informacijske pismenosti pojedinaca:1. 1. stupanj – elementarna informacijska pismenost (sposobnost pojedinca da

koristi već gotova metodološka i materijalna rješenja iz područja informatike)

2. 2. stupanj – aktivna informacijska pismenost (sposobnost zauzimanja kritičkog stava prema različitim proizvodima na koje se nailazi na tržištu, ocjenjivanje njihove vrsnoće i izbora onoga među njima koji može najbolje (optimalno) zadovoljiti informacijske potrebe pojedinca)

3. 3. stupanj – kreativna informacijska pismenost (sposobnost pojedinca koji zna, umije i hoće primjenjivati postojeća informatička rješenja tako da njima ostvaruje neku vrstu sinergičkog efekta, odnosno poboljšanja u svome radu)

4. 4. stupanj – društveno osviještena informacijska pismenost (osoba je sposobna i ima potrebe za uključivanjem u usmjeravanje i upravljanje aktivnostima informatizacije raznih društvenih razina, sustava i djelatnosti)

skupina profesionalnih informatičara skupina ljudi koji se profesionalno bave oblikovanjem, razvojem i održavanjem hotelskog informacijskog sustava

krajnji korisnici skupina ljudi čiji je osnovni poslovni interes usmjeren nekim drugim aktivnostima, a hotelski informacijski sustav im pomaže pri obavljanju takvih aktivnosti

AMALGAMACIJA u okviru te pojave dolazi do postupnog i mirnog stapanja uloga profesionalnih

informatičara i krajnih korisnika u hotelskom informacijskom sustavu potrebno je ispuniti najmanje dva preduvjeta:

1. Profesionalni informatičari moraju biti usmjereni, ne samo otkrivanju «tajni» svojega, nego i korisničkih «zanata» potreba za «informatičarima opće prakse» s vremenom postupno nestaje.

2. Hotelski menadžment mora dosegnuti odgovarajući stupanj informacijske pismenosti, primjeren karakteru njihovih informacijskih potreba i njihovoj ulozi u hotelskom poslovanju

Proces permanentnog osposobljavanja hotelskog menadžmenta, kao korisničkih kadrova informacijske tehnologije, moguće je provesti kroz sljedeće faze:

1. priprema menadžera (interes, motivacija, važnost i koristi od posla), 2. utvrđivanje predznanja o poznavanju primjene informacijske tehnologije, 3. objašnjenje i pokazivanje posla (redoslijed, metode, praktičan rad), 4. isticanje ključnih točaka (uočavanje, shvaćanje i usmjeravanje njihove važnosti), 5. provjeravanje stečenih znanja i ispravljanje pogrešaka, 6. kontrola rada i uspjeha, 7. podučavanje do potpunog osposobljavanja uz vremensko ograničenje

Zbog organizacijskih podjela poslova u uvjetima informatizacije hotelskog poslovanja, organizaciju stjecanja novih znanja treba podijeliti na nekoliko razina:

11


1. Direktor hotela 2. Menadžment srednje razine3. Operativni menadžment

12

Documents

skripta za 1. kolokvij iz Informacijskih sustava.doc