DIDAKTIKA

Jelavi, F. (2008) Didaktika, Zagreb:

Naklada slap

Izradio: Saa Pokos Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Marko Pranji Predmet: kolokvij iz: Didaktika

SVEUILITE U ZAGREBU

HRVATSI STUDIJI

SADRAJ

1. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

2. ORGANIZACIJA NASTAVE

3. PLANIRANJE NASTAVE

4. NASTAVNI KURIKULUM

5. NASTAVNI SUSTAVI

6. KRITIKI OSVRT

1. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

Didaktika

Sustav ideja, uputa i naputaka o vjetini pouavanja

Uenje

Aktivnost kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu svog ponaanja

Obrazovanje

Intencionalno, pedagoki (didaktiki) osmiljeno i sustavno organizirano uenje koje se oituje porastom znanja i vjetina te razvojem sposobnosti

Odgoj

Djelovanje na mlado bie, uenika koje e ga uiniti osobom

Nastava

Sustav sa svrhovitom organizacijom

1.1. Obrazovno-odgojni proces

stjecanje znanja i

vjetina

NASTAVA

obrazovanje

razvoj

sposobnosti

dimenzija

sadraja

dimenzija

odnosa

odgoj

personalizacija,

osobnost,

samopotovanje,

pozitivna slika o

sebi ,

intelektualna i

moralna

autonomija

pojedinca i dr.

1.2. Komponente nastavnoga procesa

Uenik

Uitelj/nastavnik

Sadraj nastave

Prostor i oprema

Nastavno ozraje i

komunikacija Od didaktike pedagogije do

novog naina

uenja

1.3. Socijalno-radne forme nastave

RAZLIKE MEU UENICIMA

Frontalna nastava naglaena uloga

uitelja receptivno i reaktivno ponaanje uesnika

Grupni rad

vie grupa svaka grupa djeluje kao jedna cjelina i ima svoje odgovornosti glede zajednikog cilja

Rad u paru dvojica uenika

zajedno uejedan od drugoga

Individualni rad potpuno

samostalno uenje

1.4. Shvaanje aktivnosti

Proces koji predstavlja prijem i obradu sadraja (informacija) u dodiru s nastavnim sadrajima

Operacije Sustav

aktivnosti ZNANJE

1.5. Nastavne metode

VERBALNE VIZUALNE PRAKTIAN

RAD

KOJU METODU ODABRATI?

Koju metodu odabrati?

TO, ZATO, KAKO I POD KOJIM UVJETIMA elimo

nastavom postii?

Kod odabira vano je pitati se:

Kakva je moja didaktiko-metodika kompetencija?

to jo moram uiti i nauiti kako bih bio u korak s vremenom?

.....

Svrhovito organiziran sustav

K

P C

2. ORGANIZACIJA NASTAVE

Cilj/evi (C) znanje to;

oekivane vrijednosti

Proces (P) znanje kako,

ciljne aktivnosti

Kriteriji (K) vrednovanja

postignua pojedinca, grupa;

procesa; ciljeva; opaene

vrijednosti

2.1. Ciljevi nastave

OBRAZOVNI

Materijalni ciljevi nastave Funkcionalni ciljevi nastave

ODGOJNI

Navike Osobnost Razumijevanje, odgovornost i dr.

2.2. Nastavni proces

C ciljevi; V - vrednovanje

Uenik Graa

Nastavnik

C V

2.2.1. Nastavno uenje

Da bi se ostvarili obrazovni ciljevi nastave,

potrebno je organizirati sljedee aktivnosti:

1. Prijem i obrada novih sadraja

2. Vjebanje

3. Ponavljanje

Pored osnovnih, u nastavi susreemo i druge

aktivnosti pripremanje i vrednovanje

2.2.2 Organizacija uenja

Organizacija nastavnog sata

Usklaeni napor nastavnika i uenika oko izvravanja staovitih zadataka da bi se ostvario odgoj i obrazovanje

Domaa zadaa

Samostalno uenje bez izravnog utjecaja i nadzora nastavnika vjebanje, ponavljanje i obrada novog sadraja

Uenje kod kue

Uenje uenja, znanje i umijee uenja

Dvije razine:

1. Globalno planiranje

1. Istaknuti osnove

2. Konkretizacija

2. Planiranje nastavnog sata

1. Jasno, operantno iskazivanje ciljeva znanja i vjetina

2. Definirati proces koji implicira: emisiju sadraja, aktivnosti

poticanja (nastavnik) i aktivnosti prijema i obrade (uenik)

3. Definiranje kriterija za vrednovanje postignua

3. PLANIRANJE NASTAVE

Lat. Curriculum = tok (tijek) pouavanja i uenja metodologija planiranja, izrade, razvoja,

strukturiranja i upravljanja

Koji tijek slijediti u planiranju kurikuluma (Tyler,

1949)?

1. to se ovim uenjem eli postii? Znanje to!

2. to uiniti kako bi se oekivanja ispunila? Znanje

Kako!

3. to evaluirati?

4. NASTAVNI KURIKULUM

Temeljna naela u planiranju, provedbi i

evaluaciji kurikuluma

VJERODOSTOJNOST

odreuje se stupnjem suglasja/korelacije procesa uenja i onoga to predmet uenja jest

CJELINA I KOMUNIKATIVNOST

programski podsustav

tehnoloki podsustav organizacijski

podsustav

komunikacijski podsustav

ORIJENTACIJA NA UENIKA

stvaranje ozraja i komunikacije koju karakterizira sluanje s razumijevanjem

5. NASTAVNI SUSTAVI

1. Direktivni nastavnik ima

inicijativu u svojim rukama,

daje informacije i

postavlja pitanja, ocjenjuje

i dr.

2. Nedirektivni oslobaa

inicijativu uenika

1. Kako se shvaa kognitivno

uenje

2. Koliko se uz kognitivno

uenje ostavlja prostora

afirmaciji humaniteta

Dva stila ponaanja nastavnika Dva kljuna momenta za odgoj u

nastavi

Katekizmika nastava

Majeutika nastava

Predavaka nastava

Heuristika nastava

Programirana nastava

Egzemplarna nastava

Problemska istraivako-eksplorativna nastava

Timska nastava

Vrste nastavnih sustava:

6. KRITIKI OSVRT

Jasno razraeni osnovni pojmovi

didaktite i znaaj didaktike u

obrazovno-odgojnom procesu

Potie studente i nastavnike na

istraivanje pronalazak samog

sebe u njoj

Bogata ilustracijama i primjerima

Nedostatak primjera dobre

prakse u susjednim zemljama i

ostatku svijeta

Nedostatak primjera izvedenih iz

osobnih iskustava u radu s

djecom, uenicima/studentima i

nastavnicima