Program 17. savjetovanja INTERNA REVIZIJA I KONTROLA · 2. kontrola i revizija informacijskih sustava 3. interna revizija informacijskih sustava ☛

časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014

7

UDK

657

/687

;337

NAK

LADN

IK H

Z RI

F, 1

0000

Zag

reb,

J. G

otov

ca 1

/II

inte

rnet

: ww

w.ri

f.hr;

e-m

ail:

rif@

rif.h

r

T I

S K

A N

I C

A

Pošt

arin

a pl

aÊen

a H

P-u

d.d.

u s

ortir

nici

10

200

Zagr

eb

KOTIZACIJA:

Informacije i prijave: www.rif.hr

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, Jakova Gotovca 1 telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502 fax.: 01/4686-496; e-mail: [email protected]: HR1423600001101241118OIB: 75508100288 www.rif.hr

25. 9. 2014. (četvrtak)

9,00 - 10,15 * PLENARNI DIO moderator: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Otvaranje savjetovanja

1. Očekivanja stakeholdera interne revizijePolona Pergar Guzaj

2. Prijevare - suvremeni trendovi i znaci upozorenja pri internoj reviziji

prof. dr. sc. Lorena Mošnja - Škareizv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović

3. Opti miziranje tri linije obrane u upravljanju rizicima Slaven Đuroković

10,15 - 10,30 * PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA 10,30 - 11,00 * SKUPŠTINA SEKCIJE INTERNIH REVIZORA I PROMOCIJA OVLAŠTENIH INTERNIH REVIZORA11,00 - 11,45 * STANKA (KOKTEL)

11,45 - 13,15 * PLENARNI DIO 4. Važnost povjerenja u internoj reviziji

izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić5. (Re)vizija osobnog marketi nga

prof. dr. sc. Jurica Pavičić6. Interakcija interne revizije s revizijskim odborom – empirijsko istraživanje u hrvatskim poduzećima

prof. dr. sc. Boris Tušek

15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a

9,00 - 10,45 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od tri ponuđene sekcije (A, B ili C)

Sekcija A: INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin1. Eksterna procjena odjela interne revizije u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

mr. sc. Ankica Kolobarić i Alma Delić2. Praćenje statusa danih preporuka

Senka Presečan

ILI

Sekcija B: INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVUmoderator: prof. dr. sc. Boris Tušek

1. Procjena rizika u procesu planiranja interne revizijemr. sc. Dorotea Brčić

2. Interna revizija kapitalnih projekataMarina Tonžetić

ILI

Sekcija C: INTERNA REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU

moderator: izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer1. Provedba novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna

Davor Kozina2. Uloga internih revizora u jačanju etičnosti javnog sektora

mr. sc. Nediljka Rogošić10,45 - 11,15 * STANKA11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od dvije

ponuđene sekcije (D ili E)

Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INTERNA REVIZIJA

moderator: prof. dr. sc. Katarina Žager1. Sveobuhvatni pregled aktualnih standarda i vodiča za reviziju IS-a

Višnja Komnenić2. Testovi učinkovitosti kontrola pri reviziji IS-a

prof. dr. sc. Mario Spremić

Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJAmoderator: Slaven Đuroković

1. Provođenje ovrhe u poreznim postupcima

Dunja Kovačić2. Pravni, porezni i računovodstveni tretman zateznih kamata Ivica Milčić

20,00 SVEČANA VEČERA - DRUŠTVENA VEČER

9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO moderator: mr. Stanko Tokić

1. Apeti t rizika i interna revizijaJasna Turković

2. Balanced scorecard za internu revizijudoc. dr. sc. Sanja Sever Mališ

3. Izvješća sa svih sekcija4. Zaključak savjetovanja

Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Predavači i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:- stručnjaci iz inozemne i domaće prakse (Ernst & Young d.o.o., IIA - Slovenski inšti tut, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Revsar,

Udruženje internih revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitt e d.o.o., Firma 4E d.o.o., Zagrebačka banka d.d., Hrvatski Telekom d.d., Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP d.d., HIIR i HZRiF)

- predstavnici Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju- profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za

ekonomiju i turizam ‘’dr. Mijo Mirković’’ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Napomena: Organizator zadržava pravo izmjene programa.

27. 9. 2014. (subota)

26. 9. 2014. (petak)

Sponzor savjetovanja:Ernst & Young d.o.o. Zagreb

Program 17. savjetovanja

INTERNA REVIZIJA I KONTROLAGrand Hotel 4 opati jska cvijeta, Opati ja, 25. - 27. rujna 2014.

- ZA ČLANOVE SIR 1.300,00 kuna- ZA ČLANOVE HIIR 1.300,00 kuna- ZA OSTALE 1.500,00 kunaMogućnost plaćanja do 4 rate.Kotizacija uključuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet,

ulaznica za svečanu večeru - društvenu večer i PDV.

Kotizacija se doznačuje na:Žiroračun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, OIB: 75508100288.

PRIJAVNICA ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJAOpati ja 24. - 27. 09. 2014., Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****

IME I PREZIME:TVRTKA/INSTITUCIJA:ADRESA:TELEFON/FAX/E-MAIL:DATUM DOLASKA:DATUM ODLASKA:HOTEL:SMJEŠTAJ: a) jednokrevetna soba 1/1 b) dvokrevetna soba 1/2USLUGA: a) polupansion b) noćenje s doručkomGARANCIJA PLAĆANJA:

Hotel zadržava pravo predautorizacije kreditne karti ce u iznosu troškova cjelokupnog boravka, 48 sati prije dolaska. U slučaju promjene ili otkaza rezervacije istu je potrebno poništiti najkasnije 48 sati prije predviđenog dolaska. U proti vnom ćemo Vas teretiti za troškove cjelokupnog boravka.

Naziv kreditne karti ce: _______________________Broj kreditne karti ce: ________________________CVC kod: ________________ Vrijedi do: _________

Potpis: _________________________

Smještaj za sudionike konferencije po povlaštenim cijenama predviđen je u Hotelu Milenij*****, Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta**** i Hotelu Agava****.Molimo Vas da prilikom rezervacije ispunite prijavnicu za rezervaciju smještaja i pošaljete faxom ili e-mailom u odjel rezervacija Milenij hotela najkasnije do 05. 09. 2014.(fax: +385 51 278 021, mail: [email protected])

Cijene po osobi i danu:

Hotel Milenij***** Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****

Milenij Hotel Agava****

1/1 1/2 1/1 1/2 1/1 1/2Noćenje s doručkom

685,00 kn 530,00 kn 615,00 kn 438,40 kn 554,00 kn 393,00 kn

Polupansion(večera) / 651,00 kn 474,00 kn 590,00 kn 429,00 kn

Naplata za ručakdnevni menu u Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta 150,00 kn

po osobi i danuBoravišna pristojba 7,00 kn

Garaža 90,00 kn po automobilu dnevno

(na navedenu cijenu odobravamo 20% popusta)Cijena smještaja

uključuje PDV i korištenje bazena

Check in: od 15:00 h / Check out: do 11:00 h

PRIJAVA ZA PRIJEVOZ

Media Turist d.o.o.Turistička agencija

Zrinjevac 1710000 ZAGREB

Cijena prijevoza za relaciju Zagreb-Hotel Milenij-Zagreb iznosi 190,00 kuna po osobi. Prijave se vrše na mail: [email protected]

sir za casopis.indd. NOVA.indd 1 5/21/14 3:42:18 PM

IZ SADRŽAJA:➥ Promjene u proračunskom računovodstvu i računskom

planu

➥ Financijski izvještaji u sustavu proračuna za razdoblje

od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine

➥ Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija

u 2014. g.

➥ Izmijenjena prava zaposlenih prema GKU socijalne skrbi

od 1. travnja 2014.

NAJAVA:

• 17. savjetovanje “Interna revizija i kontrola” 25. - 27. 9. 2014. Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta, Opatija

• SEMINAR: Zagreb, 17. srpnja 2014., Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 Novi Zakon o udrugama, primici zaposlenika,

članova i vanjskih suradnika, polugodišnji

fi nancijski izvještaji i druge aktualnosti

• Radionice www.rif.hr

vanjska 7.indd 1vanjska 7.indd 1 6/30/14 11:48:40 AM6/30/14 11:48:40 AM

1. Opći dio 20. - 25. listopada 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

2. Posebni dio 03. - 08. studenoga 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

3. Ispit 05. - 06. prosinca 2014.

☛ OPĆI DIO (60 sati) ➝ RAČUNOVODSTVO

➝ REVIZIJA

➝ FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

➝ PRAVO DRUŠTAVA

➝ ORGANIZACIJA I MENADŽMENT

☛ POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati) A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM

INSTITUCIJAMA

B) GOSPODARSTVO 1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU

C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH

KORISNIKA

3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM

KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA

D) INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

☛ Uvjeti za pristupanje ispitu: ➝ VSS

➝ tri godine radnog iskustva na poslovima

- računovodstva; - fi nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga

ISPIT ✍ pismeni - prvi dan - opći dio

- drugi dan - posebni dio

Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%

- Ostale discipline: 60%

Certifi kati:

- izdaju se nakon položenog pismenog ispita - zvanje OVLAŠTENI INTERNI REVIZOR Specijalist za područje: - banaka i fi nancijskih institucija - gospodarstva - proračuna, proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija - informacijskih sustava

Priznavanje drugih certifi kata (uz polaganje razlikovnog gradiva):- ovlašteni revizor (Hrvatska revizorska komora)- ovlašteni državni revizor- ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru- ovlašteni računovođa (HURE)- priznavanje završenog poslijediplomskog studija uz polaganje razlikovnog gradiva

Naknada za stručno usavršavanje i polaganje ispita za ovlaštenog internog revizora

iznosi (6.500,00 kuna + PDV), a za polaznike s priznatim certifi katima i završenim

poslijediplomsk im studijem (4.500,00 + PDV).

Naknada se doznačuje prije početka predavanja na Hrvatska zajednica

računovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb,

IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288.

Program stručnoga usavršavanja za OVLAŠTENOGA INTERNOG REVIZORA

INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hrHZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 505; fax: 01 4686 497; e-mail: [email protected]

SEKCIJA INTERNIH REVIZORA

Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika

najavljuje 17. ciklus edukacije

PRIJAVNICAza STRUČNO USAVRŠAVANJE I ISPIT ZA OVLAŠTENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici - ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome; - potvrda o radnom iskustvu u struci; - domovnica) 1. Ime i prezime ................................................................................................................................................................................................................ 2. Datum, mjesto i država rođenja ...................................................................................................................................................................................... 3. OIB ......................................... 4. Stručna sprema .................................. 5. Radno iskustvo a) ukupno ..................... b) u struci ......................... 6. Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i poštanski broj) ................................................................................................................................................... 7. Poduzeće/institucija u kojoj ste zaposleni: ....................................................................................................................................................................... 8. Adresa poduzeća/institucije: .......................................................................................... 9. OIB ................................................................................. 10. Telefon .......................................................... 11. Fax ............................................. 12. e-mail ............................................................................13. Račun za edukaciju platit će: a) polaznik b) poduzeće/institucija14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C ili D (potrebno zaokružite):

A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

B) GOSPODARSTVO D) INFORMACIJSKI SUSTAV

Potpis

.........................................................

sir edukacija.indd 1 1/29/14 11:59:44 AM

početak 9,30 sati

1. DONESEN JE NOVI ZAKON O UDRUGAMA- razlozi donošenja novog Zakona o udrugama- Zakona stupa na snagu 01. listopada 2014. godine- osnivanje udruge i članstvo u udruzi- novine u upravljanju udrugom, transparentnost i javnost djelovanja- gospodarska djelatnost Udruga- financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora- obveza usklađenja Statuta Udruga s novim Zakonom - 01. listopada 2015.

2. KONAČAN PRIJEDLOG ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVA-NJU I RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

- uspostavljanje sustava financijskog upravljanja i kontrola- uvođenje načela javnosti i transparentnosti- obveza dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije- izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava- revizija godišnjih financijskih izvještaja- propisane prekršajne odredbe

3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 01. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2014. GODINE- novi Obrazac PR-RAS-NPF - rok i način podnošenja novog obrasca- specifičnost popunjavanja novog obrasca- dodatni podaci za potrebe Državnog ureda za statistiku- izmijenjena Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija

4. PRIMICI ZAPOSLENIKA, ČLANOVA I VANJSKIH SURADNIKA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

- godišnji odmor i primici povezani s godišnjim odmorom- rad na određeno, rad kod više poslodavaca i godišnji odmor - visina naknade plaće za godišnji odmor- naknada za neiskorišteni godišnji odmor; pravo bivšeg radnika i

iskazivanje u obrascu JOPPD- regres za godišnji odmor; pravo radnika i porezno određenje;

iskazivanje u obrascu JOPPD- neprofitne organizacije i obveza kvotnog zapošljavanja osoba s

invaliditetom- očevidnik zaposlenih invalida - korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu; proširen krug država

za koje se ne plaća poseban doprinos- službena putovanja zaposlenih, članova i vanjskih suradnika u

obrascu JOPPD- porezno određenje potpora radnicima s područja zahvaćenih

poplavom- isplata drugog dohotka; primici umirovljenika i drugih osoba - autorski honorari; isplata i obračun poreza po odbitku

5. DAVANJE I PRIMANJE DONACIJA - HUMANITARNA DJELAT-NOST

- mogućnosti i ograničenja u davanju donacija- prikupljanje sredstava u humanitarne svrhe- zakonska podloga davanja donacija - Odluka - davanje u novcu i davanje u naravi- računovodstveno evidentiranje davanja donacija- porezni tretman donacija za poplavljena područja- donacija fizičkim osobama - radnicima, studentima,učenicima

Program:

Predavači: savjetnici-urednici Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika i vanjski suradnici

Literatura: Priručnik s prezentacijama predavača

Naknada: 500,00 kn za pretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak) 600,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak)

Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118, ili gotovinom prije početka, OIB: 75508100288

Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502; e-mail: [email protected]; telefax: 01/4686 - 496

17. srpnja 2014. ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

NOVI ZAKON O UDRUGAMA,PRIMICI ZAPOSLENIKA, ČLANOVA I VANJSKIH SURADNIKA,

POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I DRUGE AKTUALNOSTI

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika

organizira seminar za

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

neprofitni ?????????.indd 1 6/30/14 2:17:40 PM

unutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 6/30/14 2:20:48 PM6/30/14 2:20:48 PM

1Riznica 7/2014

SADRÆAJ

SADRÆAJ

Nakladnik: Hrvatska zajednica raËunovoa i fi nancijskih djelatnika Zagreb

Za nakladnika: mr. sc. Bogomil Cota, predsjednik HZRIF

RIF-ov »ASOPIS ZA RA»UNOVODSTVO, REVIZIJU, FINANCIJE I PRAVO U SUSTAVU PRORA»UNA I NEPROFITNOM SEKTORU

Glavni urednik: prof. dr. sc. Danimir GulinUrednici savjetnici: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Miljenka CutvariÊ, dr. sc. Ivan Čevizović, Dunja Kovačić, dipl. iur., Ivica Milčić, dipl. oec., mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, mr. sc. Kornelija Sirovica, dr. sc. Marija Zuber

Uredniπtvo: Domagoj Bakran, mag. oec., mr. sc. Dalibor Briški, mr. sc. Bogomil Cota, mr. sc. Miljenka Cutvarić, dr. sc. Ivan Čevizović, izv. prof. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Slaven Đuroković, prof. dr. sc. Danimir Gulin, dr. sc. Mirjana Hladika, mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Mladenka Karačić, dr. sc. Silvana Kostešić, Dunja Kovačić, izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer, Ivica Milčić, mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić, prof. dr. sc. Silvije Orsag, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Perčević, dr. sc. Branka Remenarić, mr. Jozo Serdarušić, doc. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dr. sc. Ivana Sever, Nada Svete, mr. sc. Kornelija Sirovica, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, mr. Darko Terek, prof.dr. sc. Boris Tušek, dr. sc. Marija Zuber, prof. dr. sc. Lajoš Žager

Izdavački savjet časopisa

1. prof. dr. sc. STJEPAN TADIJANČEVIĆ - predsjednik

2. Članovi: Zdenko Balen, Mislav Blažić, Josip Branković, Ivica Crnić, mr. sc. Bogomil Cota, Željko Faber, prof. dr. sc. Danimir Gulin, prof. dr. sc. Ljubo Jurčić, Miroslav Kožul, Ante Knezović, dr. Vladimir Lasić, mr. sc. Slavko Leko, prof. dr. sc. Vlado Leko, prof. dr. sc. Branimir Marković, Ratko Marković, prof. dr. sc. Lorena Mošnja Škare, prof. dr. sc. Josipa Mrša, prof. dr. sc. Silvije Orsag, mr. sc. Zvonimir Pavić, prof. dr. sc. Milena Peršić, mr. sc. Slavica Pezer-Blečić, prof. dr. sc. Branka Ramljak, Rajko Škarić, prof. dr. sc. Boris Tušek, prof. dr. sc. Stjepan Tadijančević, prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prof. dr. sc. Katarina Žager, prof. dr. sc. Lajoš Žager

Grafi Ëka priprema: Æeljka Pervan, Miljenka StankoviÊTajniπtvo: Mira Fila, Vesna RumiÊ-BanovacInternet: http;//www.rif.hre-mail: [email protected]

Savjeti za Ëitatelje: telefon: 01-4686-506 (πest linija). Pravo na savjete ostvaruje se pretplatom na Ëasopis ”RaËuno-vodstvo i fi nancije”. Telefonski pristup savjetnicima putem PIN-a radnim danom od 8,00 - 13,00 sati. Redakcijski obraene pisane odgovore objavljujemo u Ëasopisu.

PRILOG IZLAZI MJESE»NO KAO TEMATSKA DOPUNA SADRÆAJA »ASOPISA ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” ZA »ITATELJE IZ PODRU»JA JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA.

U OKVIRU PRETPLATE NA »ASOPIS ”RA»UNOVODSTVO I FINANCIJE” PRILOG ©ALJEMO NA ZAHTJEV I SVIM OSTALIM ZAINTERESIRANIM PRETPLAT-NICIMA.Tisak: SveuËiliπna tiskara d.o.o., Zagreb

AKTUALNOSTI • Donesen je novi Zakon o udrugama

Vesna Lendić Kasalo 2

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO • Promjene u proračunskom računovodstvu i računskom planu

mr. sc. Ivana Jakir-Bajo 11

• Financijski izvještaji u sustavu proračuna za razdoblje


mr. sc. Jasna Nikić 15

• Davanje i primanje pomoći i donacija

mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna Nikić 19

NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO • Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija u 2014. g.

mr. sc. Andreja Milić 26

POREZI • Obveza plaćanja PDV-a na autorske ugovore i ugovore o djelu stranih državljana

mr. sc. Miljenka Cutvarić 30

PLAĆE I NAKNADE • Izmijenjena prava zaposlenih prema GKU socijalne skrbi od 1. travnja 2014. dr. sc. Marija Zuber 34

• Nagrade učenicima, studentima i mentorima za rezultate postignute na

natjecanjima dr. sc. Marija Zuber 37

JAVNA NABAVA

• Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabave,

normativno rješenje i praksa Ante Loboja 39

• Profesionalni propust u javnoj nabavi

Lidija Žunić 46

ZAKONODAVSTVO I PRAVNA PRAKSA

• Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje

Dunja Kovačić 50

• Pravo pracijenata na pritužbu i tužbu u parničnom postupku

Vedran Kruljac 53

PRAKSA EUROPSKE UNIJE I JAVNI SEKTOR

• Ostvarivanje prava na povrat putnih troškova za delegate koji sudjeluju u radu

Europskog vijeća i Vijeća EU

Iva Jukić Katana 58

• OBAVIJESTI 61



ZAGREB, 17. srpnja 2014. godine, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1

sadrzaj.indd 1sadrzaj.indd 1 6/30/14 1:07:31 PM6/30/14 1:07:31 PM

2 Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

S ciljem osiguravanja učinkovitog djelovanja udruga1 sa svojstvom pravne osobe te stvaranja preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj, Hrvatski sabor na sjednici 6. lipnja 2014. donio je novi Zakon o udrugama. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 74, od 18. lipnja 2014., stupit će na snagu 1. listopada 2014., a sve udruge dužne su uskladiti svoje statute s ovim Zakonom i o tome podnijeti zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave u roku godinu dana od stupanja Zakona na snagu (do 1. listopada 2015.).

VESNA LENDIĆ KASALO

Donesen je novi Zakon o udrugama

1. RAZLOZI DONOŠENJA NOVOG ZAKONA O UDRUGAMA1

Iako je donošenjem Zakona o udrugama 2001. godine

(Nar. nov., br. 88/2001. i 11/2002.), učinjen značajan korak

u jačanju autonomije u radu udruga, kao privatno-pravnih

osoba koje osnivaju i kojima upravljaju njihovi članovi, a

postavljeni su i temelji za razvoj mjerila, kriterija i postupaka

za proračunske dotacije projektima i programima od interesa

za opće dobro koje provode udruge, nakon više od jednog

desetljeća primjene Zakona, u ožujku 2012. provedeno

je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o učincima i

izazovima u provedbi Zakona o udrugama, te se odlučilo

pristupiti izradi novog Zakona o udrugama. Naime, praksa

je pokazala da su nedovoljno jasne odredbe o upravljanju

udrugom i tijelima udruge, udruživanju udruga u saveze,

članstvu, skupštini udruge, poštivanju načela demokratskog

zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova kod

unutarnjeg ustroja udruge, stjecanju i raspodjeli imovine te

obavljanju gospodarskih djelatnosti nerijetko dovodile do ra-

zličitih tumačenja i neujednačene primjene odredbi Zakona,

kako od strane nadležnih registracijskih tijela, tako i samih

udruga koje su propustile ta pitanja urediti statutom, čime je

bio otvoren prostor za poteškoće i nesporazume u djelovanju

udruge. Neprecizne su bile i odredbe o nadzoru, a o previše

složenom postupku likvidacije i brisanja udruga iz registra

udruga govori i činjenica da u registru udruga ima više od

1 Sloboda udruživanja, kao jedna od temeljnih građanskih i političkih sloboda nužnih za funkcioniranje suvremenih pluralističkih demokracija, za-jamčena je brojnim međunarodnim dokumentima: člankom 20. Opće dekla-racije o ljudskim pravima iz 1948. godine, člankom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima koja je stupila na snagu 1953. godine (koju je Republika Hrvatska potpisala 6. studenoga 1996. godine, a ratificirala 5. studenoga 1997. godine), člankom 22. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima koji je stupio na snagu 1976. godine. Ustav Republike Hrvatske (članak 43.) jamči pravo na slobodno udruživanje građana radi zaštite svojih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te ne-ovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

51.400 registriranih udruga, a samo 800-tinjak udruga bilo

je izbrisano iz registra, što zasigurno ne odgovara stvarnom

stanju. Naime, podaci o (samo) 24.100 udruga upisanih u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financi-ja (u koji su se dužne upisati sve registrirane udruge) te oko

14.000 udruga obveznica predaje financijskog izvješća, upu-

ćuju na veliki raskorak između broja registriranih i stvarno aktivnih udruga.

Iako je Hrvatski sabor još 2007. godine, temeljem članka

23. stavka 2. Zakona o udrugama, donio Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga iz državnog proračuna (Nar. nov., br. 16/07.), kojim su uređeni osnovni

standardi i načela postupanja tijela državne uprave i ureda

Vlade Republike Hrvatske u postupku odobravanja financij-

ske potpore iz sredstava državnoga proračuna udrugama za

provedbu njihovih programa i projekata koji su od osobitog

interesa za opće/javno dobro u Republici Hrvatskoj, redoviti

detaljni godišnji izvještaji Ureda Vlade Republike Hrvatske

za udruge o financiranju programa i projekata organizacija

civilnoga društva iz javnih izvora2 pokazali su da još uvijek

nisu dovoljno razrađeni uvjeti dodjele financijskih podrški

udrugama iz javnih izvora, te da postoje različiti standardi u postupanju kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, pa

time i mogućnosti različitih zlouporaba u korištenju sredstava

iz javnih izvora namijenjenih udrugama za provođenje progra-

ma i projekata od interesa za opće dobro.3

Pri izradi novog Zakona o udrugama istaknuto je da

javnost, odnosno transparentnost rada udruga kad koriste

sredstva iz javnih izvora, nužna radi jačanja povjerenja građa-

na i javnosti u svrhovitost izravnog i neizravnog financiranja

programa i projekata od interesa za opće dobro, ali i radi

2 Izvještaji su dostupni na www.uzuvrh.hr.

3 Programima i projektima organizacija civilnoga društva (među kojima su udruge najbrojnije), svake se godine iz javnih izvora prosječno dodijeli oko 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava, od čega su 1/3 sredstva državno-ga proračuna, a 2/3 sredstva iz proračuna općina, gradova i županija.

kasalo-k.indd 2kasalo-k.indd 2 6/30/14 12:06:42 PM6/30/14 12:06:42 PM

3Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

omogućavanja članovima udruga i zainteresiranoj javnosti

da se redovito upoznaju s temeljnim aktima, djelatnostima i

rezultatima rada udruga te provode nadzor u područjima od

njihova interesa. Praksa je pokazala da je ograničeni opseg

podataka u registru udruga, kao i nedostupnost podataka

iz financijskih izvještaja udruga o financijskom poslovanju

prepreka približavanju rada udruga široj javnosti. Kao dodatni

problem u praksi pokazala se i neodgovarajuća klasifikaci-ja udruga u registru udruga prema području njihovih ciljeva

i djelatnosti, jer se udruge u registru udruga razvrstavaju

prema vrlo proizvoljno utvrđenim skupinama i podskupinama

djelatnosti, na što same udruge nemaju nikakvog utjecaja, a

to ih bez ikakvog valjanog osnova nerijetko onemogućava u

zagovaranju prava i interesa zbog kojih su osnovane.

2. ŠTO SE UREĐUJE NOVIM ZAKONOM O UDRUGAMA?

Novim Zakonom o udrugama jasnije se uređuje osnivanje,

pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina,

odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak posto-

janja udruge sa svojstvom pravne osobe, upis i prestanak

djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kao i druga

pitanja od značaja za statusno-pravni položaj udruga.

Važno je naglasiti da se ovaj Zakon ne odnosi na udru-živanje u političke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, jer je njihovo djelovanje uređeno

drugim propisima. Ovim zakonom ne uređuje se ni djelova-

nje udruga koje nemaju svojstvo pravne osobe, na koje se

na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na

ortaštvo4. Ovdje valja napomenuti da Europska konvencija o

ljudskim pravima jamči slobodu udruživanja, kako formalnim

udrugama (onima koja imaju svojstvo pravne osobe), tako i

neformalnim udrugama (onima koje djeluju bez pravne osob-

nosti). Isto tako, praksa Europskog suda za ljudska prava

nedvosmisleno potvrđuje da je stjecanje svojstva pravne

osobe pravo, a ne obveza udruge, te je i novi Zakon o udru-

gama zadržao odredbu kojom priznaje postojanje udruga

bez postojanja pravne osobnosti, ali se njihovo djelovanje ne

uređuje ovim propisom.

U nastavku donosimo bitne izmjene koje je novi Zakon o

udrugama propisao u odnosu na dosadašnji Zakon.

3. NAČELA DJELOVANJA UDRUGE

Novi Zakon o udrugama utvrdio je načela djelovanja

udruge, i to načelo neovisnosti, javnosti, demokratskog

ustroja, neprofitnosti i načelo slobodnog sudjelovanja u

javnom životu. Načelo neovisnosti znači da udruga sa-

mostalno utvrđuje ciljeve, djelatnosti, područja djelovanja

i svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnosti koje

nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom. Djelovanje udruge

kao privatno-pravne osobe temelji se na načelu javnosti, a Zakon izričito propisuje da je statut osnovni instrument

4 Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/2005. i 41/2008. - članci od 637. do 660.).

za definiranje javnosti rada udruge, u skladu sa Zakonom.

Naime, javnost rada udruge u ovom Zakonu normirana je

još na dva načina: kroz javnost podataka koji se upisuju u

javno dostupni Registar udruga i kroz obvezu podnošenja

godišnjeg financijskog izvješća, koji se onda javno objavljuje

putem Registra neprofitnih organizacija i registra udruga.

Načelo demokratskog ustroja znači da članovi upravlja-

ju udrugom i da unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na

načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina

očitovanja volje članova. Naime, demokratski ustroj jedini je

ustroj koji priznaje Europska konvencija za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda, uključujući i unutarnju organizaciju

udruge.

Načelo neprofitnosti znači da se udruga ne osniva sa

svrhom stjecanja dobiti, ali može obavljati djelatnosti kojima

se ostvaruje prihod (gospodarsku djelatnost), sukladno za-

konu i statutu, što je dodatno razrađeno u dijelu Zakona koji

uređuje imovinu i financiranje udruge.

Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu znači

da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođe-

nju i vrednovanju javnih politika kao i u oblikovanju javnog

mnijenja te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju

inicijative o pitanjima od njihova interesa.

4. OSNIVANJE UDRUGE I ČLANSTVO U UDRUZI

Iako su to neki očekivali i priželjkivali novi Zakon ni na koji

način nije otežao osnivanje udruge, već ju je omogućio i oso-

bama koje to do sada nisu mogle učiniti. Naime, za osnivanje udruge potrebna su i dalje samo tri5 osnivača, a osnivač

osim poslovno sposobne fizičke osobe i pravne osobe (pri

čemu se ne pravi razlika između domaćih i stranih fizičkih ili

pravnih osoba) može biti i maloljetna osoba s navršenih 14

godina6, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti

u dijelu sklapanja pravnih poslova uz prethodnu ovjerenu

suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, što je

sukladno međunarodnim pravnim standardima koji obvezuju

Republiku Hrvatsku i suvremenoj međunarodnoj praksi. Ov-

dje je važno istaknuti da bi osnivač - punoljetna osoba lišena

poslovne sposobnosti ili maloljetna osoba sudjelovala u radu

osnivačke skupštine, odnosno da bi odluke takve skupštine

bile pravno valjane, nužno je da je suglasnost zakonskog

zastupnika dana prije održavanja osnivačke skupštine. Isto-

vremeno, Zakon propisuje da u trenutku osnivanja udruge

5 Za osnivanje udruge potrebno je najmanje tri osnivača, sukladno pravi-lu iz Rimskog prava da “društvo čine trojica”. Iako se Europski sud za ljudska prava još nije izjašnjavao o ovom pitanju, u stručnoj literaturi se smatra da je svaki broj osnivača između dva i deset u skladu s člankom 11. Konvencije o ljudskim pravima. Imajući u vidu da minimalni paran broj osnivača može do-vesti do problema u funkcioniranju udruge (imajući u vidu njezinu demokrat-sku narav), utvrđuje se minimalni neparni broj osnivača, čime ova odredba predstavlja kontinuitet u odnosu na važeći Zakon o udrugama.

6 To je rješenje u skladu s odredbama Konvencije UN-a o pravima dje-teta, čiji je potpisnik i Republika Hrvatska. Člankom 15. Konvencije se ističe u stavku 1. “Države stranke priznaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slobodu mirnog okupljanja“, a u st. 2.: “Uživanju ovih prava ne mogu se postavljati nikakva ograničenja osim onih koja su u zajednici zakonski propisana i koja su u demokratskom društvu prijeko potrebna u interesu nacionalne ili javne sigurnosti, javnog poretka (ordre public), zaštite javnog zdravlja ili morala, ili zaštiti prava i sloboda drugih“.


4 Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

minimalno jedan osnivač mora biti punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost

u dijelu sklapanja pravnih poslova, te da osoba ovlaštena

za zastupanje udruge može biti samo punoljetna, poslovno

sposobna osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u

dijelu sklapanja pravnih poslova.

Sukladno dobrovoljnom i privatno-pravnom karakteru

udruge, kao i osnovnoj (negativnoj) obvezi države u ostva-

rivanju slobode udruživanja, osim broja od minimalno tri

osnivača ne propisuje se minimalni broj pravnih ili fizičkih

osoba koje moraju biti osnivači udruge, već je to ostavljeno

na diskreciju samim osnivačima: udrugu mogu osnovati samo fizičke osobe, samo pravne osobe, ili pravne i fi-zičke osobe.

Također, Zakon ne predviđa nikakva ograničenja za član-

stvo u udruzi i propisuje da svaka fizička i pravna osoba može, sukladno Zakonu i statutu udruge, postati članom udruge. Međutim, ovdje treba imati u vidu da sukladno

međunarodnoj dobroj praksi, sloboda udruživanja ne podra-

zumijeva pravo osobe da postane član bilo koje udruge, jer

članstvo u udruzi pripada korpusu pitanja unutarnjeg ustroja

o kojemu osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju i

država ne može zajamčiti osobi članstvo u bilo kojoj udruzi.

Sloboda udruživanja uključuje i tzv. negativnu slobodu udru-

živanja, odnosno pravo da se ne bude član udruge. Osniva-

či/članovi udruge samostalno odlučuju o tome hoće li i pod

kojim uvjetima primiti nove članove. To se očituje u pravilu da

je osnovni instrument za uređivanje ovog pitanja statut udru-ge. Jedino ograničenje koje se u tom smislu postavlja tiče se

zabrane diskriminacije koja je uređena Ustavom Republike

Hrvatske i posebnim propisima. Dodatni uvjet se postavlja

samo za osobu mlađu od 14 godina za koju pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik

(potpisuje pristupnicu za učlanjivanje djeteta u udrugu), a za

maloljetnu osobu s navršenih 14 godina uz njezin potpis na

pristupnici za učlanjivanje u udrugu zakonski zastupnik ili

skrbnik treba dati pisanu suglasnost.

5. POPIS ČLANOVA UDRUGE

Radi zaštite pravne sigurnosti i interesa članova, Zakon

propisuje da je udruga obvezna voditi popis svojih članova,

pod prijetnjom prekršajne sankcije. Popis članova se vodi

elektronički ili na drugi prikladan način te obvezno sadrži

podatke o osobnom imenu (nazivu), OIB-u, datumu rođe-

nja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su

utvrđene statutom udruge, te datumu prestanka članstva u

udruzi, a može sadržavati i druge podatke. Popis članova

uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim

tijelima, na njihov zahtjev. Slijedom toga, udruga nije dužna javno objavljivati popis svojih članova niti ga davati na uvid

nečlanovima, nenadležnim tijelima i pojedincima.

6. STATUT UDRUGE

Nastojeći riješiti poteškoće koje su imale udruge u svom

radu zbog nedovoljno jasnih i oskudnih odredbi statuta, Za-

kon je proširio obvezni sadržaj statuta udruge kao temelj-

nog općeg akta (ostali opći akti, ako ih udruga donosi, mo-

raju biti u skladu sa statutom), koji donosi skupština udruge,

s ciljem olakšavanja rada tijela upravljanja i veće unutarnje i

vanjske transparentnosti rada udruge.

Tako statut obvezno treba sadržavati odredbe o nazivu

i sjedištu, zastupanju, izgledu pečata udruge, području djelo-

vanja, ciljevima, djelatnostima, gospodarskim djelatnostima

koje obavlja ili namjerava obavljati, načinu osiguranja javnosti

djelovanja udruge, uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku

članstva, te pravima, obvezama i odgovornosti i stegovnoj

odgovornosti članova (kako poslovno sposobnih, tako i čla-

nova lišenih poslovne sposobnosti) i načinu vođenja popisa

članova, tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja

sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i tra-

janju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka

mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku po-

stojanja udruge, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imo-

vinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, te

načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Statut udruge može sadržavati i odredbe o teritorijalnom

djelovanju udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i drugim

pitanjima od značaja za udrugu. Novina u Zakonu je da je

statut udruge javan i objavljuje se, zajedno sa svim podacima

o udruzi, u registru udruga, na mrežnoj stranici Ministarstva

uprave.

Ovdje posebno ističemo da ako udruga obavlja ili namje-

rava obavljati neku gospodarsku djelatnost sukladno zako-

nu, odnosno posebnom propisu kojim se uređuje obavljanje

određene djelatnosti, to obvezno mora navesti u statutu, a

podatke o registriranim gospodarskim djelatnostima udruge

navedenim u statutu udruge nadležno registracijsko tijelo

dužno je dostaviti nadležnoj Poreznoj upravi. Ovim odred-

bama osigurava se veća transparentnost u obavljanju gospo-

darskih djelatnosti udruga i štite se načela tržišnog natjecanja

u kojima udruge mogu sudjelovati pod istim uvjetima kao i

drugi gospodarski subjekti.

7. NAZIV UDRUGE

Odredbe o nazivu udruge su jasnije propisane, kao i

uvjeti pod kojima se u naziv udruge može unijeti ime ili dio

imena fizičke osobe, kao i korištenje imena povijesne ili druge

znamenite osobe uz njen pristanak, odnosno pristanak njenih

nasljednika, ako je osoba umrla, što važećim Zakonom nije

bilo propisano.

I ovim se Zakonom određuje da se naziv udruge mora

razlikovati od naziva druge udruge upisane u registar udruga,

u slučaju da se nadležnom uredu koje vodi registar udruga

podnesu dva ili više zahtjeva za upis u registar udruga s istim

nazivom, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev prvi

zaprimljen, ali je propisana i iznimka da se može odobriti upis

one udruge čiji je zahtjev kasnije zaprimljen ako ta udruga

dokaže da je taj naziv upotrebljavala u pravnom prometu prije

udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.


5Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

8. SKUPŠTINA UDRUGE

U novom Zakonu jasnije su propisane odredbe vezane uz

upravljanje udrugom te tijelima udruge, posebno u odnosu na

skupštinu (sastav, nadležnost i održavanje sjednica).

Skupština kao najviše tijelo udruge, mora biti organizirana

na demokratskom načelu, jer je demokratski ustroj jedini

ustroj koji priznaje Europska konvencija za zaštitu ljudskih

prava i temeljnih sloboda, uključujući i unutarnju organizaciju

udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge da

statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavni-

ka u skupštini udruge ako skupštinu ne čine svi članovi udru-

ge, što je posebno korisno kad je riječ o udrugama s velikim

brojem članova kao i u slučajevima kada su članovi pravne

osobe. Statutom je potrebno urediti i način sudjelovanja u

radu skupštine udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne

sposobnosti, te maloljetnih osoba članova udruge. Ako je to

određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina

života mogu odlučivati na skupštini uz pisanu suglasnost

zakonskog zastupnika ili skrbnika.

Osim toga, udruge su dužne autonomno urediti i način sazivanja sjednica skupštine pa i u slučaju isteka mandata

osoba ovlaštenih za zastupanje i tijela upravljanja udruge.

Nadležnosti skupštine koje su eksplicitno utvrđene zakonom

ne mogu se prenijeti na drugo tijelo udruge. Činjenicu da je

skupština najviše tijelo udruge potvrđuje i pravilo da je skup-

ština nadležna i za sva druga pitanja za koja eksplicitno nije

utvrđena statutarna nadležnost drugih tijela.

9. OSOBA OVLAŠTENA ZA ZASTUPANJE UDRUGE

Novim Zakonom utvrđena je ovlast (prava i obveze)

osobe ovlaštene za zastupanje udruge (odgovornost za za-

konitost rada udruge, vođenje poslova sukladno odlukama

skupštine, odgovornost za podnošenje prijedloga godiš-

njeg financijskog izvješća skupštini, dostavljanje zapisnika

s redovite sjednice skupštine nadležnom uredu, sklapanje

ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun udru-

ge). Sukladno ovom Zakonu, samo punoljetna, poslovno sposobna fizička osoba ako joj poslovna sposobnost nije

oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova može zastupati

udrugu i zaključivati pravne poslove u ime i za račun udruge.

Nadležnosti osobe ovlaštene za zastupanje koje su ekspli-

citno uređene ovim člankom ne mogu se prenijeti na drugo

tijelo udruge.

10. UDRUŽIVANJE UDRUGA I USTROJSTVENI OBLICI UDRUGA

Dobrovoljni i privatno-pravni karakter udruga očituje se i

u tome što slobodno odlučuju o načinu povezivanja s drugim

udrugama iz istog ili različitih područja djelovanja u saveze,

zajednice, mreže ili drugi oblik udruživanja te slobodno utvr-

đuju naziv tog oblika udruživanja, kao i hoće li takav oblik

udruživanja imati pravnu osobnost ili ne. Isto tako i ustroj-

stveni oblici udruge mogu imati svojstvo pravne osobe ako

je to određeno statutom udruge, a na temelju odluke ovlašte-

nog tijela udruge za svaki pojedini ustrojstveni oblik.

11. STRANE UDRUGE

Odredbe o djelovanju stranih udruga nisu se bitno mije-

njale i one mogu ostvarivati svoje ciljeve na području Repu-

blike Hrvatske nakon upisa u registar stranih udruga. Strane udruge u Republici Hrvatskoj upisom u registar stranih udruga ne stječu pravnu osobnost, a svoje djelatnosti mogu obavljati sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske. Bitna novina je da će se strane udruge ubuduće

upisivati u registar stranih udruga koji će voditi uredi državne

uprave u županiji odnosno gradski ured Grada Zagreba nad-

ležan za poslove opće uprave prema sjedištu strane udruge,

dok su se sukladno dosadašnjem Zakonu strane udruge

upisivale u registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj,

kojeg je vodilo Ministarstvo uprave. Ovom promjenom novim

se Zakonom omogućava ostvarivanje pravne zaštite kroz

dvostupanjsko rješavanje ovih upravnih stvari, na način da

se propisuje pravo na žalbu protiv prvostupanjskih rješenja

nadležnih ureda o upisu ili upisu promjena strane udruge u

navedeni registar, a o kojoj odlučuje Ministarstvo uprave.

12. REGISTAR UDRUGA

Novi Zakon o udrugama poseban naglasak stavlja na

javnost i veći opseg podataka upisanih u registar udruga

i registar stranih udruga. Tako će sukladno ovom Zakonu,

svi podaci upisani u te registre kao i statut udruge biti javni,

što znači da će biti javno dostupni na internetskoj stranici

Ministarstva uprave. Imajući u vidu da se uskoro očekuju

i izmjene u propisima kojima se uređuje računovodstvo

neprofitnih organizacija predviđeno je da u registru udruga

putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno

budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s

propisanom dokumentacijom, što bi uvelike trebalo olakšati

financiranje udruga iz javnih izvora i pridonijeti transparent-

nosti njihova djelovanja za opće dobro. Detaljni sadržaj regi-

stra udruga i registra stranih udruga, način njihova vođenja,

obrasci zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih

udruga te zahtjeva za upis promjena u te registre bit će pro-

pisani pravilnikom kojeg ministar uprave treba donijeti do 1.

prosinca 2014.

13. POSTUPAK U POVODU ZAHTJEVA ZA UPIS U REGISTAR UDRUGA

Odredbe o postupku u povodu zahtjeva za upis, odnosno

postupku donošenja rješenja o zahtjevu za upis u registar

udruga nisu se bitno mijenjale, osim u dvije stvari. Naime,

novi Zakon propisuje da će se upis u registar udruga izvr-šiti po izvršnosti rješenja o upisu, s tim da žalba protiv rje-

šenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja,

što znači da je rješenje postalo izvršno dostavom rješenja

stranci. Nadalje, radi kvalitetnijeg nadzora nad obavljanjem

gospodarskih djelatnosti udruga te prevencije neopravdanog

stjecanja povlastica na tržištu, utvrđeno je da je rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospo-darske djelatnosti nadležni ured državne uprave dužan, od-


6 Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

mah po upisu u registar udruga, dostaviti poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu udruge.

Novim Zakonom povećan je opseg promjena podataka

koje osoba ovlaštena za zastupanje udruge u ime udruge

podnosi nadležnom uredu. Tako se osim promjena koje se

odnose na statut, naziv, sjedište i adresu sjedišta i prestanak

postojanja udruge, obvezno podnosi zahtjev za upis pro-mjena koje se odnose na ciljeve i djelatnosti te izbor osoba

ovlaštenih za zastupanje, čak i onda kada je riječ o istim

osobama koje su bile ovlaštene zastupati udrugu u prote-

klom razdoblju. Registracijskom tijelu prijavljuju se i promjene

vezane iz izbor i opoziv likvidatora koje se također obvezno

upisuju u registar udruga.

Važno je istaknuti da je novim Zakonom propisan rok od

60 dana za podnošenje zahtjeva za upis promjena u registar

udruga i da će zahtjev podnesen nakon isteka toga roka biti

odbačen, osim ako se odnosi na prestanak udruge. Zakon

je propisao da će nadležni registracijski ured odbiti upis

promjena ako se u registar želi upisati naziv udruge koji se

jasno ne razlikuje od naziva udruge koja je već upisana u re-

gistar udruga, ako se žele upisati promjene statuta kojima su

utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili

Zakonom ili ako podnositelj zahtjeva na poziv registracijskog

ureda u najmanjem roku od 15 dana ne uskladi statut, odno-

sno ne dostavi tražene dokaze, kao i u slučaju kada nadležni

ured utvrdi da odluka zbog koje se traži upis promjene u

registar udruga nije donesena sukladno odredbama statuta

udruge.

Važna je novina da Zakon propisuje da službena osoba

nadležnog ureda kad ocijeni da postoji spor između članova

udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije riješen na

način propisan statutom, a rješavanje kojeg je od utjecaja na

upis promjena u registar, postupak upisa može prekinuti rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili pred op-

ćinskim sudom nadležnim prema sjedištu udruge. Pri tome

treba imati na umu da će nadležni ured sam ocjenjivati je li

se u pojedinom predmetu radi o postajanju privatno-pravnog

spora između članova udruge, a koji su članovi trebali riješiti

prije podnošenja zahtjeva za upis promjena u registar, kako

bi nadležni ured uopće mogao postupati.

Odredbe o pravnim lijekovima na rješenja nadležnog

ureda nisu se mijenjale (žalbe u drugom stupnju rješava Mini-

starstvo uprave, a protiv njegovih rješenja može se pokrenuti

upravni spor), ali je dodana odredba kojom se određuje da

tužba nadležnom upravnom sudu izjavljena protiv rješenja

kojim udruga prestaje, odgađa izvršenje rješenja protiv kojeg

je izjavljena.

14. IMOVINA I FINANCIRANJE UDRUGE

Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge te-

meljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu,

pod kojim uvjetima udruga može obavljati gospodarske

djelatnosti, a propisan je i jači nadzor ako udruga obavlja

gospodarske djelatnosti. Uređeno je financiranje programa

i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora (dr-

žavnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i fondova Europske unije koje provode udruge.

Kriterije, mjerila i postupke financiranja programa i projekata

od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će se

urediti uredbom koju će donijeti Vlada Republike Hrvatske,

na prijedlog Ureda za udruge u roku 90 dana od dana stupa-

nja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe prestat će važiti

Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje

financijske potpore programima i projektima udruga (Nar.

nov., br. 16/2007.).

Imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga

stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima,

novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelat-

nosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem gospodarskih

djelatnosti, financiranjem programa i projekata udruge iz

državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora,

kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom,

njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska

prava. Ovime je jasno naznačeno da bi pravo na slobodno

udruživanje bilo lišeno svakog sadržaja ukoliko udruge ne bi

mogle stjecati prihode nužne za obavljanje djelatnosti utvrđe-

ne statutom. Lista novčanih prihoda u zakonu nije taksativno

navedena budući da udruga može stjecati sredstva i iz drugih legitimnih prihoda koji nisu eksplicitno navedeni u

Zakonu. Ograničenje da udruga može raspolagati svojom

imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnosti

određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom logična su

posljedica njenog neprofitnog karaktera, kao i činjenice da

udruge uživaju porezne povlastice i značajnim sredstvima se

financiraju iz javnih izvora.

15. GOSPODARSKE DJELATNOSTI UDRUGA

Udruge mogu ostvarivati prihode obavljanjem gospodar-

ske djelatnosti samo ako je to propisano statutom i ako

je sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za

obavljanje te vrste djelatnosti.

Iako država nema ustavno-pravnu li međunarodno-prav-

nu obvezu udrugama omogućiti neposredno obavljanje

gospodarske djelatnosti, uvažavajući važnost udruga u

suvremenom demokratskom društvu, sve europske zemlje

omogućavaju udrugama da u određenom opsegu neposred-

no obavljaju gospodarsku djelatnost, kako bi stekle dodatne

prihode za obavljanje svojih osnovnih djelatnosti i postizanje

ciljeva utvrđenih statutom. Koncept obavljanja bilo koje

gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima, koji

je prihvaćen u zakonu, iziskuje i određena ograničenja, kako

bi se otklonio rizik (ili čak zlouporaba) promjene karaktera

udruge (iz neprofitnog u profitni) i stjecanja neopravdanih

povlastica na tržištu. Zbog toga zakon propisuje određena

ograničenja u neposrednom obavljanju djelatnosti koji-ma se stječe prihod, i to:

a) obvezu da se statutom uredi obavljanje gospodarske

djelatnosti te


7Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

b) obvezu da višak prihoda nad rashodima ostvaren u

obavljanju gospodarske djelatnosti koristi isključivo za

ostvarivanje ciljeva udruge utvrđenih statutom, a nikako

radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe.

Uz to, Zakon je propisao i obvezu nadležnog ureda držav-

ne uprave da rješenje o upisu udruge, koja je u statutu pro-

pisala obavljanje gospodarske djelatnosti, odmah po upisu

u registar udruga dostavi Ministarstvu financija - Poreznoj upravi, te dodatne preciznije odredbe o inspekcijskom nad-

zoru nad obavljanjem (gospodarske) djelatnosti udruge.

Imajući u vidu da udruge na temelju rješenja Porezne

uprave mogu biti obveznici poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit, očekuje se da bi ovakav način uređenja

gospodarskih djelatnosti udruge u praksi trebao riješiti nedo-

umice i nepotrebna ograničenja koja su registracijska tijela i

pojedina tijela državne uprave (zbog ponekad i opravdanog

straha da pojedinci žele iskoristiti pravni oblik udruge za pri-

bavljanje osobne financijske koristi izbjegavanjem poreznih i

drugih obveza) postavljala pred udruge koje su obavljanjem

gospodarskih djelatnosti pod istim uvjetima kao i drugi prav-

ni subjekti željele osigurati potrebna sredstva za ostvarenje

statutom utvrđenih ciljeva udruge ili se željele baviti nekim

oblikom socijalnog poduzetništva7.

Ovim odredbama Zakon nije želio stvoriti prepreku ra-

zvoju socijalnog poduzetništva, imajući u vidu da su najbolje

primjere socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule i

vode upravo udruge, što je prepoznato i u nacrtu Strategije

razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici

Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. koja će nakon

završenog savjetovanja uskoro biti predložena na usvajanje

Vladi Republike Hrvatske. Iako to zakonom nije eksplicitno

propisano, dopušteno je i u praksi prepoznato da se udruge

bave socijalnim poduzetništvom pri čemu svoje poslovanje

temelje na načelima socijalne, ekološke i ekonomske odr-

živosti a stvorenu dobit/višak vrijednosti u cijelosti ili većim

dijelom investiraju za dobrobit zajednice.

Udruge također, radi obavljanja gospodarskih djelatno-

sti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, mogu

osnovati trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske

subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose

uređuju ugovorom.

16. FINANCIRANJE PROGRAMA I PROJEKATA OD INTERESA ZA OPĆE DOBRO IZ JAVNIH IZVORA

Kao što je to već uređeno u većini europskih zemalja, a

jednim dijelom i u Hrvatskoj, odredbama o financiranju pro-

grama i projekata od interesa za opće dobro koje provode

udruge iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije

i drugih javnih izvora) stvorena je podloga da se i posebnim

7 Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. definira socijalno poduzetništvo kao način rješa-vanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć).

propisima također mogu utvrditi porezne olakšice i druge povlastice za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe

koje financijskim sredstvima podupiru djelovanje za opće do-

bro. Ipak, u prijelaznim i završnim odredbama nije propisan

rok ni propisi kojima će se to regulirati nego je to ostavljeno

kao mogućnost koja će se realizirati kada se za to ostvare

odgovarajući uvjeti.

Zakon donosi i pojmovno određenje programa i pro-jekata od interesa za opće dobro, odnosno aktivnosti

udruga od interesa za opće dobro, kojima je pobrojano 40-tak različitih aktivnosti, ali je lista aktivnosti ostala otvorena

tako da se aktivnostima od interesa za opće dobro smatraju

i druge aktivnosti koje se po svojoj prirodi, odnosno po po-

sebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom

području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće

dobro.

Zakon propisuje da nadležna državna tijela, jedinice lokal-

ne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institu-

cije, na temelju provedenog javnog poziva odnosno natječaja

ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba,

sklapaju ugovore s udrugama o financiranju provedbe pro-

grama ili projekta od interesa za opće dobro.

Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i proje-

kata od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će biti uređeni Uredbom koju donosi Vlada Republike

Hrvatske, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana

od dana stupanja na snagu Zakona. Donošenjem Uredbe

prestat će važiti Kodeks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga (Nar. nov., br. 16/07.). Uredbom će

biti propisani postupci dodjele sredstava udrugama iz javnih

izvora koji se posljednjih godina usavršavaju na razini tijela

državne uprave, a sukladno procedurama dodjele sredstava

udrugama iz fondova Europske unije, a bit će ih obvezni pri-

mjenjivati svi oni koji dodjeljuju sredstva udrugama iz javnih

izvora (iz državnog i proračuna jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave i drugih javnih izvora). Očekuje se

da će Uredbom biti propisana i obvezna natječajna doku-mentacija kao i postupci ugovaranja dodjele i praćenja

korištenja sredstava bez obzira jesu li dodijeljena na temelju

javnih natječaja i poziva, ili na temelju propisa o financiranju

javnih potreba.

Zakon je propisao i obveze i odgovornosti udruga finan-

ciranih iz javnih izvora, ponajprije vezano uz javno izvještava-

nje o svome radu i korištenju sredstava iz javnih izvora, ali i

vezano uz namjensko korištenje odobrenih sredstava. Zakon

za prekršitelje ovih odredbi ne predviđa posebnu sankciju,

ali udruge koje budu koristile financijska sredstva iz javnih

izvora imat će ugovornu obvezu pridržavati se ovih odredbi,

u suprotnom morat će vratiti dobivena sredstva.

Obzirom da se očekuje da će uskoro biti donesen Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija Zakon propisuje da su udruge i strane udruge

dužne voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvješća

prema propisima kojima se uređuje način vođenja računo-


8 Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

vodstva neprofitnih organizacija (trenutno je to područje

uređeno Uredbom o računovodstvu neprofitnih organiza-

cija (Nar. nov., br. 10/2008., 7/2009., 158/2013., 1/2014. i

44/2014.).

17. ODGOVORNOST UDRUGE ZA OBVEZE I ZA ŠTETU

U okviru odredbi o odgovornosti udruge za obveze Zakon

je propisao da udruga za svoje obveze odgovara svojom cje-

lokupnom imovinom, ali da članovi udruge i članovi njezinih

tijela ne odgovaraju za obveze udruge, te se nad udrugom

može provesti stečaj, sukladno zakonu. Istovremeno, Za-

kon je propisao da udruga i osobe ovlaštene za zastupanje

udruge za štetu učinjenu u udruzi ili udruge prema trećim

osobama odgovaraju sukladno općim propisima o odgovor-

nosti za štetu.

18. STATUSNE PROMJENE

Zakonom su uređena i pitanja statusnih promjena, odno-

sno promjena pravnog položaja udruge izvršenog na osnovu

odluke nadležnog tijela u skladu sa statutom i Zakonom, pri

čemu se misli na pripajanje, spajanje i podjelu udruge. Uvo-

đenjem statusnih promjena kao novog poglavlja odgovara se

na stvarne probleme i situacije u kojima se udruge nalaze u

svakodnevnoj praksi. Ujedno se statusne promjene ističu i

kao dodatni razlog za prestanak postojanja udruge.

19. NADZOR NAD RADOM UDRUGA

Zakonom se prilično detaljno propisuju nadležnosti za

obavljanje nadzora nad radom udruge. Pritom se i dalje pri-

marni unutarnji nadzor povjerava članovima udruge. Član

udruge ovlašten je ako smatra da je udruga povrijedila statut

ili drugi opći akt, upozoriti na to statutom određeno tijelo,

odnosno skupštinu, ako statutom nije određeno nadležno

tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

Ovim člankom se propisuje da općinski sud (kao sud

opće mjesne nadležnosti u građanskim stvarima), a ne župa-

nijski sud kao u dosadašnjem Zakonu, treba biti nadležan za

tužbu, koja se može podnijeti ako se upozorenje ne razmotri

u propisanim rokovima. Upravni nadzor povjeren je Mini-

starstvu uprave, inspekcijski nadzor nad radom udruge nad-

ležnim uredima državne uprave, dok se inspekcijski nadzor

nad obavljanjem djelatnosti udruge uključujući i nadzor nad

gospodarskim djelatnostima udruge povjerava nadležnim

inspekcijama i ovlaštenim državnim službenicima ovisno o

djelokrugu udruge, sukladno posebnim propisima.

Posebno se detaljno propisuju opseg i postupak provo-

đenja inspekcijskog nadzora, sukladno zahtjevima iz pret-

hodne javne rasprave o nacrtu Zakona. Također, propisano

je da popis članova udruge mora biti dostupan inspekcijskim

tijelima u obavljanju inspekcijskog nadzora. Ministarstvu financija povjeren je nadzor nad financijskim poslovanjem

udruga i podnošenjem propisanih financijskih izvješća, su-

kladno posebnim propisima. Isto tako, propisano je da

nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih

izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije

koje odobravaju ta sredstva.

20. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

Odredbama o prestanku postojanja udruge uređeno je

postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki

od razloga za prestanak postojanja udruge, dodatno je pre-

ciziran postupak likvidacije i brisanja udruga, ustanovljen je

potpuno novi institut likvidatora udruge, te propisani uvjeti

raspolaganja imovinom udruge u slučaju prestanka postoja-

nja udruge. S tim u vezi, propisan je i prestanak postojanja

udruge po skraćenom postupku, u kojem se ne provodi po-

stupak likvidacije, a za moguće obveze udruge pet godina od

dana brisanja udruge iz registra udruga solidarno odgovaraju

članovi upravnog (izvršnog) tijela, temeljem izjave koju su dali

pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene

sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodi-

jeljena u skladu sa Zakonom.

Značajna uloga u postupku likvidacije udruge povjerena

je likvidatoru - fizičkoj ili pravnoj osobi koja ne mora biti član udruge, a koju je imenovalo nadležno tijelo udruge i

koja je kao likvidator upisana u registar udruga, te koja svoje

obveze izvršava samo kada i ako nastupe okolnosti za likvi-

daciju udruge i tada je ovlaštena za zastupanje udruge do

okončanja postupka likvidacije i brisanje udruge iz registra

udruga. Pri tome, udruzi se ostavlja da autonomno uredi

s likvidatorom pitanje moguće naknade za njegov mogući

angažman čime se nastojalo prevenirati situaciju tko će likvi-

dirati udrugu kada udruga više nema uvjeta za djelovanje, a

država nema sredstava za plaćanje likvidatora i onda u regi-

stru udruga postoje udruge koje su davno prestale djelovati,

članstvo se razišlo, a osobi ovlaštenoj za zastupanje davno je

istekao mandat. Likvidator nema mandata i njegova latentna

obveza postoji sve dok je upisan u registar udruga.

Sukladno Zakonu razlozi za prestanak djelovanja udru-

ge su: odluka skupštine o prestanku udruge; pripajanje

drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge

razdvajanjem; protek dvostruko više vremena od vremena

predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a

ona nije održana; pravomoćna odluka suda o ukidanju udru-

ge; pokretanje stečajnog postupka, te, na zahtjev člana, ako

je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog

za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku godinu

dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prija-

mu novih članova.

U slučaju kada skupština udruge donese odluku o pre-

stanku udruge, ili je protiv udruge pokrenut stečajni postupak,

likvidator udruge dužan je nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku osam dana od

dana donošenja odluke o prestanku udruge, odnosno pokre-

tanju stečajnog postupka. U slučaju proteka dvostruko više

vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne

sjednice skupštine, a ona nije održana, kao i u slučaju kada je


9Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

član udruge podnio zahtjev za prestanak djelovanja udruge,

ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potreb-

nog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku

godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku

o prijamu novih članova, nadležni ured svojim rješenjem utvr-

đuje postojanje navedenih činjenica po službenoj dužnosti ili

na prijedlog osobe ovlaštene za zastupanje udruge, nadlež-

nog tijela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih

fizičkih i pravnih osoba. Na temelju pravomoćne odluke suda

o ukidanju udruge nadležni ured automatski donosi rješenje

o pokretanju likvidacijskog postupka.

Ovdje treba istaknuti da u ovom Zakonu nije predviđeno poglavlje o zabrani djelovanja udruge kao što je to bio

slučaj u prethodnom Zakonu o udrugama. Naime, nakon

donošenja Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena

djela, odredbe o zabrani udruge izgubile su svoj smisao te

postale izlišne. Osim toga, sa stajališta načela proporcional-

nosti bilo bi izuzetno teško opravdati zabranu udruge zbog

nekog nezakonitog djelovanja koja ujedno ne predstavlja

neko kazneno djelo za koje se, prema Zakonu o odgovornosti

pravnih osoba za kaznena djela, može izreći sankcija ukida-

nja pravne osobe.

Zakonom je vrlo detaljno propisan postupak likvidacije udruge, od donošenja rješenja o pokretanju likvidacijskog

postupka, definiranja vremenskog okvira od 60 dana za pro-

vedbu likvidacije od strane likvidatora, obveza likvidatora da

utvrdi stanje na poslovnom računu udruge, knjigovodstveno

stanje dugovanja i potraživanja, da uputi pozive vjerovnicima

na prijavu potraživanja i dužnicima na plaćanje dugovanja, pa

sve do raspodjele preostale imovine sukladno Zakonu.

Propisana je i obveza likvidatora da obavijesti nadležni

sud radi pokretanja stečajnog postupka, u slučaju da imovina

udruge nije dovoljna za namirenje obveza, ali i obveza nad-

ležnog ureda da temeljem zaprimljenog izvješća o provedbi

likvidacijskog postupka donese rješenje o brisanju udruge iz

registra udruga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge.

21. RASPOLAGANJE IMOVINOM U SLUČAJU PRESTANKA POSTOJANJA UDRUGE

Zakon propisuje da se nakon namirenja vjerovnika i troš-

kova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, preostala imovina predaje udruzi, ustanovi, ili zakladi koja ima iste ili

slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupštine udruge

sukladno statutu udruge.

Udruga nema pravo imovinu udruge dijeliti svojim osni-

vačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastu-

panje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama. Pod

povezanim osobama, Zakon smatra bračnog ili izvanbračnog

druga, istospolnog partnera, srodnike po krvi u uspravnoj

lozi, braću i sestre te skrbnika, posvojitelja, odnosno posvo-

jenika, te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema drugim

osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno

povezanima s osnivačima, članovima, članovima tijela udru-

ge, osobama ovlaštenima za zastupanje i zaposlenima.

Time je u potpunosti otklonjena mogućnost da se imovina

udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenijeti u vlasniš-

tvo fizičke osobe, što je u dosadašnjem Zakonu direktno

kolidiralo s načelom neprofitnosti udruge.

22. PREKRŠAJNE ODREDBE

Zakon za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo pre-

kršajne novčane kazne u visini od 2.000 do 10.000 kuna za

udrugu i 1.000 do 5.000 kuna za odgovornu fizičku osobu,

čime se vodilo računa o načelu proporcionalnosti da se

izrečenim prekršajnim sankcijama ne ugrozi samo postojanje

udruge.

23. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Vodeći se bitnim izmjenama ovog zakona, u prijelaznim

i završnim odredbama, utvrđena je obveza udruga da u

razumnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu

ovog zakona (1. listopada 2014.), usklade svoje statute sa Zakonom (do 1. listopada 2015.).

Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odred-

bama ovog Zakona nadležni ured će po službenoj dužnosti

utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za prestanak djelovanja udruge

i pokretanje postupka likvidacije udruge. Usklađivanje nema

konstitutivni karakter i ne utječe na svojstvo pravne osobe

koje je udruga prethodno stekla upisom u registar.

U slučaju da nadležni ured donese rješenje o prestanku

djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, za likvidatora

će odrediti osobu ovlaštenu za zastupanje upisanu u registar

udruga, neovisno o tome je li toj osobi istekao mandat. Propi-

sana je obveza Ministarstvu uprave da dostavi zbirke isprava

stranih udruga koje su upisane u Registar stranih udruga Re-

publike Hrvatske do 31. listopada 2014. nadležnim uredima

državne uprave koji su novim Zakonom postali nadležni i za

upis stranih udruga u registar stranih udruga.

Pravilnik o registru udruga i registru stranih udruga Mini-

star uprave treba donijeti do 1. prosinca 2014., do kada će se

primjenjivati Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Registra

udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Re-

publici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 11/2002.), a Vlada Republike

Hrvatske, na prijedlog Ureda za udruge do 1. siječnja 2015.

treba donijeti Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima

financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro

koje provode udruge, čime će prestati važiti Kodeks pozi-

tivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske

potpore programima i projektima udruga.

Postupci pokrenuti na temelju dosadašnjeg Zakona o

udrugama (Nar. nov., br. 88/2001. i 11/2002.) nastavit će se i

dovršiti prema odredbama tog Zakona.

24. OČEKIVANJA OD PRIMJENE NOVOG ZAKONA O UDRUGAMA

Realno je očekivati da će puna primjena novog Zakona

o udrugama osigurati veću transparentnost i javnost dje-lovanja udruga putem većeg obujma podataka i dokumenta


10 Riznica 7/2014

AKTUALNOSTI

iz rada udruga u registru udruga, a time i veći prostor za

jačanje povjerenja građana u rad udruga kao najbrojnijih ak-

tera organiziranog civilnog društva te sve važnijih čimbenika

društvenog i gospodarskog života u Hrvatskoj. Kroz veću

javnost i transparentnost rada, stvorit će se i preduvjet da

primarni nadzor nad radom udruga obavljaju sami članovi,

a radi mogućnosti zaštite svojih prava i pravnih interesa.

Očekuje se da će niz otvorenih pitanja u ovom području,

kao što je primjerice klasifikacija udruga prema ciljevima

njihova osnivanja i djelovanja, ujednačeno postupanje nad-

ležnih ureda u vođenju registra udruga, opseg podataka koji

se javno objavljuju i sl., biti riješeni Pravilnikom o registru udruga i registru stranih udruga, te da će o nacrtu tog važ-

nog provedbenog propisa biti provedeno i kvalitetno javno

savjetovanje.

Očekuje se da će preciznije definirane odredbe vezane

uz imovinu, obavljanje gospodarskih djelatnosti, financiranje

udruga i nadzor nad radom udruga spriječiti moguće zloupo-

rabe udruga, odnosno onemogućiti one koji za svoje poslov-ne potrebe zloupotrebljavaju pravni status udruge, ali i da

će se djelotvornije financirati programi i projekti od interesa

za opće dobro koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i

omogućiti obavljanje gospodarskih djelatnosti udruga odno-

sno socijalnog poduzetništva.

Očekuje se da nove odredbe o prestanku postojanja,

likvidaciji i brisanju udruga neće više biti prepreka brisanju

udruga iz registra udruga kada se za to steknu uvjeti, a time

će se javnosti dati točniji uvid u stvarnu brojnost i aktivnost

udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postoja-

nja udruga u Republici Hrvatskoj u raznim područjima njihova

djelovanja.

Očekuje se i koordinirano, stručno i odgovorno djelovanje

svih tijela nadležnih za primjenu ovog Zakona, od Ministarstva

uprave, ureda državne uprave u županijama, Ministarstva fi-

nancija i Porezne uprave, Ureda za udruge, kao i resornih

središnjih tijela državne uprave u čijoj su nadležnosti ciljevi

i djelatnosti udruga, kao i pravosudnih tijela, kao i veća od-

govornost udruga za zakonito, demokratsko i transparentno

funkcioniranje i konkretni rezultati u autonomnom djelovanju

udruga kao najvažnijih i najbrojnijih sastavnica civilnog druš-

tva u Republici Hrvatskoj.

Vesna Lendić Kasalo, Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge,

Zagreb

Program redovitog usavršavanja provodimo kao interaktivne radionice u trajanju od 8 nastavnih sati, od 9,30 do 16,00 sati. Svakom polazniku programa redovitog usavršavanja HZRIF odmah izdaje potvrdu o pohađanju potrebnu za obnavljanje certifikata u području javne nabave.

Datum održavanja Mjesto i adresa održavanja Naziv programa usavršavanja

11. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA

12. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA

REDOVITO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, 11. i 12. 09. 2014.

Program usavršavanja: JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA

11. 09. 2014. - četvrtak

Program usavršavanja: ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ I PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA

12. 09. 2014. - petak

JN 1 stranica Opatija.indd-k.ind1 1 6/30/14 9:22:58 AM


PREDAVAČI: 1. Siniša Radaković, dipl. ing. građ., Exstructa d.o.o., Zagreb,2. Katarina Depope Radman, dipl.iur.3. Robert Urek, dipl. iur. - Voditelj pododsjeka za javnu nabavu Primorsko-goranske županije4. mr. sc. Jasna Nikić - savjetnica - urednica HZRFD

LITERATURA: novi priručnik “JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA“

KONCESIJA- komunalna djelatnost- pomorsko dobro- gospodarenje otpadom

PREDAVAČI: 1. Mirjana Čusek Slunjski, dipl. iur. - Fakultet organizacije i informatike Varaždin2. Katarina Depope Radman, dipl. iur.3. Robert Urek, dipl. iur. - Voditelj pododsjeka za javnu nabavu Primorsko-

goranske županije4. mr. sc. Jasna Nikić - savjetnica - urednica HZRFD

LITERATURA: novi priručnik “ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ I PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA“

Naknada: za jednodnevnu radionicu iznosi 850,00 kn, a za obje radionice (11. i 12. 09. 2014.) 1.500,00 kn uključuje literaturu, radni pribor, osvježavajući napitak i PDV. Uplate: na žiro račun HZRIF-a: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka, OIB: 75508100288Prijave i informacije: 01/4686-500, 4686-505, fax: 01/4686-496, e-mail: [email protected] ZBOG OGRANIČENOG BROJA








11Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVOPRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

U travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila dokument pod nazivom “Nacionalni program reformi”, a jedna od mjera unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvještavanja. Glavni cilj ove reforme je unapređenje kvalitete podataka u financijskim izvještajima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog deficita. Kako je nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva računski plan, potrebna već za proces planiranja za razdoblje 2015. - 2017., prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskog plana bit će objavljen do kraja lipnja.

Mr. sc. IVANA JAKIR-BAJO Stručni članak UDK 657.2

Promjene u proračunskom računovodstvu i računskom planu

1. UVOD

Posljednjih nekoliko godina nije se mijenjao Pravilnik o

proračunskom računovodstvu i računskom planu (Nar. nov.,

br. 114/10. i 31/11.; dalje u tekstu: Pravilnik), kao niti račun-

ski plan koji je njegov sastavni dio. Međutim, zbog zahtjeva

europske statistike, o kojima će nešto više biti govora u

prvom dijelu teksta, u izradi su izmjene i dopune ova dva

dokumenta. Uz promjene koje proizlaze iz zahtjeva statistike,

dodatno se dorađuju odredbe Pravilnika za koje je utvrđeno

da nedovoljno jasno i detaljno propisuju način knjigovod-

stvenih evidencija pojedinih specifičnih poslovnih događaja i

transakcija. U tekstu se daje njihov kratki pregled.

I proračunski korisnici te jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave imat će priliku dati svoj doprinos

najavljenim izmjenama i dopunama budući da će Prijedlog

pravilnika i računskog plana biti objavljen krajem lipnja 2014.

godine na internetskoj stranici Ministarstva financija kako bi

se o njemu očitovale sve zainteresirane strane.

Puna primjena prilagođenog sustava započet će u 2015.

godini, stavljanjem u uporabu novih obrazaca financijskih izvještaja i njihovog prikupljanja od izvještajnih jedinica u rokovima prilagođenima zahtjevima europske statistike,

radi čega će se prethodno razmotriti i mogućnosti unapre-

đenja tehnologije prikupljanja i pohrane izvještaja (primjerice

pomoću aplikacije s pristupom preko interneta).

2. ZAHTJEVI EUROPSKE STATISTIKE

U travnju 2014. godine Vlada Republike Hrvatske je usvo-

jila dokument pod nazivom “Nacionalni program reformi“.

Ovo je jedan od strateških dokumenata koji je Republika Hr-

vatska bila dužna izraditi kao država članica Europske unije

u okviru procesa usklađivanja ekonomske politike s ciljevima

i odredbama definiranima na razini Europske unije, pozna-

tim pod nazivom Europski semestar. Europski semestar

je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih

politika država članica s ekonomskom politikom Europske

unije, utemeljenoj na strategiji “Europa 2020“ i usmjerenoj

ka postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta. S istim

ciljem države članice u okviru Europskog semestra usklađuju

svoje proračunske i ekonomske politike s ciljevima i pravilima

dogovorenima na razini Europske unije te definiraju i provode

niz reformi koje potiču rast. Europski semestar odvija se u

godišnjim ciklusima, a sudjelovanje u Europskom semestru

obveza je svake države članice Europske unije.

Zašto je računovođama u javnom sektoru važan ovaj

dokument?! Zato što on u bitnom određuje smjer reforme

sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvješta-

vanja.

Reformske mjere sadržane u Nacionalnom programu

reforme uključuju četiri ključna područja - javne financije, fi-

nancijski sektor, tržište rada i konkurentnost. Jedna od mjera

unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvještavanja.

Glavni je cilj ove reforme unapređenje kvalitete podataka

u financijskim izvještajima, koji se između ostaloga koriste

kao jedna od ključnih podloga za izradu Fiskalnog izvješća

propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog defi-

cita. Republika Hrvatska je ušla u Proceduru prekomjernog

proračunskog deficita u siječnju ove godine.

Dva najvažnija pokazatelja fiskalne održivosti neke zemlje

su visina javnog duga i proračunskog deficita. Ovi pokazatelji

koriste se i u okviru Europske unije za praćenje usklađenosti

s uvjetima utvrđenim u Paktu o stabilnosti i rastu. Prema

jakir-k.indd 11jakir-k.indd 11 6/30/14 12:09:01 PM6/30/14 12:09:01 PM

12 Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNSKO RAČUNOVODSTVO

članku 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije1 i Pro-

tokolu br. 12 o Proceduri prekomjernog deficita2 udio prora-

čunskog deficita u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu:

BDP-u) ne smije prelaziti 3 posto i udio javnog duga u BDP-u

ne smije prelaziti 60 posto. Europska komisija prati navede-

na ograničenja kako bi očuvala učinkovito funkcioniranje gospodarske i monetarne unije. U slučaju da se pojedine

zemlje članice EU ne uspiju zadržati u propisanim granicama,

a situacija nije privremena i iznimna, pokreće se Procedura

prekomjernog proračunskog deficita3. Ova Procedura u pot-

punosti određuje okvir naše fiskalne politike u srednjem roku.

Budući da smo ušli u navedenu Proceduru u obvezi smo, u

skladu s postavljenim terminskim planom, predložiti korektiv-

ne mjere kako bi se ponovno vratili u zadana ograničenja.

Raspoloživost pravovremenih i pouzdanih fiskalnih po-

dataka osnova je za provođenje nadzora Europske unije, a

posebice u slučajevima primjene korektivnih mjera, dakle

našem slučaju. Fiskalna statistika oslanja se na podatke iz

nacionalnih računovodstvenih sustava zemalja članica i zato

je važno da su podaci iz financijskih izvještaja kvalitetni i pouzdani. Europska komisija i Eurostat (nadležno tijelo

za europsku statistiku), su utvrdili kako postoji prostor za

unapređenje pouzdanosti prakse javnog računovodstva u

Hrvatskoj. Stoga je u 2013. godine pripremljena Strategija

reforme sustava financijskog izvještavanja kojom su utvrđene

mjere za unapređenje financijskog izvještavanja proračuna te

proračunskih i izvanproračunskih korisnika u pogledu:

- rješavanja opterećenja izvještajnih jedinica, ostvarivanja

statističkih i konsolidacijskih ciljeva

- prilagodbe rokova financijskog izvještavanja zahtjevima

Fiskalnog izvješća

- unapređenja kvalitete podataka u financijskim izvještaji-

ma.

Reforma se prvenstveno odnosi na dopunu sadržaja računskog plana, revidiranje sadržaja i rokova podnoše-nja financijskih izvještaja, pojednostavljenje konsolidaci-je putem bolje razlučivosti podataka proračuna u finan-cijskim izvještajima od podataka njihovih proračunskih korisnika. Sve pripreme, uključujući donošenje izmijenjenih

propisa, trebaju biti obavljene tijekom 2014. godine, uz su-

radnju Ministarstva financija s Državnim zavodom za statisti-

ku i Hrvatskom narodnom bankom.

3. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA RAČUNSKOG PLANA

Kako je nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva

računski plan, potrebna već za proces planiranja za razdoblje

2015. - 2017., prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o prora-

čunskom računovodstvu i računskog plana je već u procesu

1 Consolidated versions of the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union of 2012 Official Journal C 326, 26/10/2012 P. 0001 - 0390.

2 Protocol (No 12) on the Excessive Deficit Procedure (EDP), annexed to the Treaties.

3 Excessive Deficit Procedure - EDP.

izrade. Prijedlog Pravilnika bit će dostavljen na mišljenje svim

ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave do kraja mjeseca lipnja.

3.1. Subvencije i kapitalne pomoći

Subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se daju

proizvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda

i pružanja usluga, a mogu se utvrđivati na temelju razine

proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih

dobara i usluga.

Subvencije, koje se klasificiraju prema primateljima u

okviru skupine računa 35, mogu biti subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefinancijskim) u javnom sektoru i subvencije trgovačkim društvima (financijskim ili nefi-

nancijskim), poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti

na: subvencije kamata, subvencije za socijalne doprinose, za

program usavršavanja zaposlenih, za restrukturiranje trgo-

vačkog društva, za zatvaranje proizvodnje i slično.

Izuzev subvencija, trgovačkim društvima se mogu do-

značavati i kapitalne pomoći. Kapitalne pomoći evidentiraju

se na odgovarajućim računima u okviru skupina računa 38

- Ostali rashodi, koja sadrži i tekuće i kapitalne donacije, ka-

zne, penale te naknade štete. U kapitalne pomoći klasificiraju

se prijenosi nefinancijske imovine ili sredstava za financiranje

troškova nefinancijske imovine trgovačkim društvima, za

pokriće ukupnog gubitka koji se stvarao tijekom dvije ili više

godina i za otpisivanje duga na temelju dogovora (ugovora)

s dužnikom.

Državni proračun i jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave su dosada subvencije i kapitalne pomoći iska-

zivale kao rashod u trenutku plaćanja, odnosno po gotovin-

skom računovodstvenom načelu. Prijedlogom Pravilnika se

propisuje računovodstvena osnova nastanka događaja

za iskazivanje rashoda od subvencija i kapitalnih pomoći, pa se kaže:

- "Subvencija se evidentira u trenutku pravomoćnosti iz-

danog akta nadležnog tijela (odluka, rješenje…) temeljem

kojeg se dodjeljuje subvencija, pod uvjetom da je iznos

subvencije mjerljiv i da se odnosi na izvještajno razdoblje.“

te

- "Kapitalne pomoći evidentiraju se prema nastanku do-

gađaja, odnosno u trenutku donošenja odluke nadležnog

tijela o dodjeli kapitalne pomoći pod uvjetom da je iznos

kapitalne pomoći mjerljiv te da se odnosi na izvještajno

razdoblje.“

3.2. Kratkoročni financijski depoziti i zajmovi

Pravilnikom je trenutno propisano da se kratkoročni financijski depoziti, odnosno oročenja evidentiraju na raču-

nima skupine 12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od

zaposlenih, te za više plaćene poreze i ostalo te ih nije po-

trebno tijekom godine knjižiti preko računa izdataka u okviru

razreda 5. Međutim, kada kratkoročni depoziti, jamčevni

polozi, potraživanja i ostala kratkoročna financijska imovina


13Riznica 7/2014


dospijevaju u idućoj proračunskoj godini, postupa se kao da

se radi o dugoročnim plasmanima.

Članak 62. stavak 2. Pravilnika propisuje da se dugoročni

depoziti i kratkoročni koji se vraćaju u sljedećoj godini evidentiraju odobrenjem računa novčanih sredstava i za-

duženjem odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove

kreditnim i ostalim financijskim institucijama u skupini računa

51, te se istovremeno zadužuje račun depozita u skupini 12 i

odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Po dospijeću i naplati potraživanja (financijske imovine)

priljev novčanih sredstava evidentira se u korist primitka na

računu razreda 8 Primici od financijske imovine i zaduživanja,

uz istovremeno smanjenje imovine (na računima skupine 12)

i izvora sredstva za financijsku imovinu (računi skupine 91

Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora).

I nadalje će se kratkoročni plasmani tretirati drugačije od

dugoročnih i kratkoročnih koji se vraćaju u sljedećoj godini,

kao na gore opisani način. Međutim, radi povećane transpa-

rentnosti knjiženja dugoročnih depozita i onih koji se vraćaju

u sljedećoj godini, otvaraju se novi računi u računskom planu, i to računi:- izdataka za dane depozite (dugoročne) i kratkoročne

koji se vraćaju u sljedećoj godini te- primitaka po osnovi povrata danih depozita i ostalo.

Proračuni i proračunski korisnici koji prema drugim pro-

pisima mogu davati zajmove evidentiraju ih zaduživanjem

odgovarajućeg računa izdataka za dane zajmove u skupini

računa 51 i odobravanjem računa novčanih sredstava. Isto-

vremeno se zadužuje odgovarajući račun zajmova u skupini

13 i odobrava odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu 9.

Potraživanja za kamate evidentiraju se odvojeno na odgova-

rajućem računu potraživanja za prihode poslovanja u skupini

16. Primljene otplate glavnice danih kratkoročnih zajmova

ostvareni u istoj proračunskoj godini knjiže se na potražnoj

strani odgovarajućih računa u skupinama 51 na kojima su

knjiženi izdaci u trenutku davanja zajmova odnosno kupnje

vrijednosnih papira. Izmjenama i dopunama Pravilnika, dani kratkoročni zajmovi, čiji se povrat ostvari u istoj prora-čunskoj godini evidentirali bi se, od 1. siječnja 2015. godine,

isključivo preko bilančnih računa, odnosno kod davanja

zajma zaduživanjem odgovarajućeg računa zajma u skupini

13 i odobravanjem odgovarajućeg računa vlastitih izvora u

razredu 9, dok bi se povrat knjižio kao odobravanje odgo-

varajućeg računa zajma u skupini 13 i zaduživanjem vlastitih

izvora u razredu 9.

Na isti način evidentirali bi se i primljeni kratkoročni zajmovi koje proračuni i proračunski korisnici vraćaju u istoj proračunskoj godini u kojoj je ostvaren i primitak od zajma. Trenutno se primljeni kratkoročni zajmovi evidentiraju

odobrenjem računa primitaka od zaduživanja u skupini 84

i zaduženjem novčanih sredstava. Istodobno se odobrava

račun obveza za zajmove u skupini 26 i zadužuje račun

ispravka izvora vlasništva u skupini 91. Povrati glavnice

koje proračun i proračunski korisnici imaju na ime primljenih

zajmova knjiže se na dugovnoj strani računa primitaka od

zaduživanja u skupini 84 i odobrenjem novčanih sredstava,

uz zatvaranje obveze za zajmove. Izmjenama i dopunama

Pravilnika, primljeni kratkoročni zajmovi, čiji je povrat izvršen u istoj proračunskoj godini, evidentirali bi se, od 1.

siječnja 2015. godine, isključivo preko bilančnih računa u

okviru skupine 26 i 91.

3.3. Donacije kratkotrajne nefinancijske imovine

U skladu s člankom 57. stavkom 2. Pravilnika dobivena dugotrajna nefinancijska imovina (pod uvjetom da nije

dobivena od drugih proračuna i proračunskih korisnika) evidentira se odobravanjem odgovarajućeg računa prihoda

poslovanja i zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda za

nabavu dugotrajne nefinancijske imovine. Istovremeno se za

primljenu imovinu zadužuje odgovarajući račun nefinancijske

imovine u razredu 0, a odobrava odgovarajući račun vlastitih

izvora u razredu 9.

S druge strane Pravilnik regulira i način provođenja

knjigovodstvenih evidencija kod danih kapitalnih pomoći inozemnim vladama i međunarodnim organizacijama u du-

gotrajnoj nefinancijskoj imovini, danih donacija dugotrajne nefinancijske imovine i kapitalnih pomoći bankama i

ostalim financijskim institucijama i trgovačkim društvima u

dugotrajnoj nefinancijskoj imovini. Navedni poslovni događaji

evidentiraju se zaduživanjem odgovarajućeg računa rashoda

poslovanja i odobravanjem prihoda od prodaje dugotrajne

imovine na odgovarajućem računu razreda 7. Istovremeno se

odobrava odgovarajući račun nefinancijske imovine u razre-

du 0, a zadužuje odgovarajući račun vlastitih izvora u razredu

9. Na isti način evidentiraju se i dane kapitalne pomoći poljo-

privrednicima, obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima.

Međutim, ono što Pravilnik nije dosada propisivao, a što

će se izmjenama i dopunama ispraviti jesu knjigovodstvene

evidencije vezane uz dobivenu kratkotrajnu nefinancijsku imovinu te dane donacije kratkotrajne nefinancijske imovine.

3.4. Pomoći iz državnog proračuna i prijenosi proračunskim korisnicima

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

evidentiraju EU sredstva u okviru podskupine računa 633

Pomoći iz proračuna, a na osnovnom računu 63311 Tekuće

pomoći iz državnog proračuna ili 63321 Kapitalne pomoći iz

državnog proračuna. Ova sredstva se ne evidentiraju kao po-

moći od inozemnih vlada (podskupina 631) ili međunarodnih

organizacija te institucija i tijela EU (podskupina 632) jer ih

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave primaju

preko državnog proračuna (iznimno direktno iz EU). Međutim,

kako se na računima 63311 Tekućih pomoći iz državnog

proračuna i 63321 Kapitalnih pomoći iz državnog proračuna

evidentiraju i sredstva koje jedinice ostvare iz državnog pro-

računa, ali iz drugih izvora i za druge svrhe (a ne EU projekte),

trenutno u financijskim izvještajima jedinica nije moguće pre-

poznati dio pomoći koji se odnosi na EU sredstva, a dio koji

se odnosi na druge pomoći iz državnog proračuna. Stoga se

isključivo za gradove, općine i županije uvode posebni računi


14 Riznica 7/2014


pomoći - Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU i Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU.

Ključna promjena odnosi se na način iskazivanja ras-

hoda namijenjenih proračunskim korisnicima u financijskim

izvještajima ministarstava i jedinica lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave. Dosada su ovi rashodi bili iskazani

po namjeni, odnosno prirodnoj vrsti troška. Prema trenutno

važećim propisima prijenosi sredstava od strane proračuna

proračunskim korisnicima u njihovoj nadležnosti ne klasifici-

raju se kao pomoć, već se u nadležnom proračunu izravno

evidentiraju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva

prenose. Prema novom Prijedlogu pravilnika navedena sred-

stva bi se iskazivala, ali isključivo u financijskim izvještajima

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru

računa rashoda Prijenosa proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnosti, i to:

- prijenosi za financiranje rashoda poslovanja- prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinan-

cijske imovine.Način planiranja sredstava namijenjenih proračunskim

korisnicima u proračunima ministarstava i jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave bi ostalo nepromijenjen,

dakle i nadalje bi se planirali po prirodnoj vrsti troška, kao na

primjeru u nastavku.

U financijskom izvještaju razine 22 jedinice lokalne i

područne (regionalne) samouprave (iz primjera), rashodi vezani uz proračunskog korisnika, a iskazani u planu i izvršenju

proračuna u okviru skupine 32 i 34, bili bi iskazani samo u okviru jednog računa Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnosti.

3.5. Ostale promjene

Nadalje, Prijedlogom pravilnika uvode se posebni računi u računskom planu za troškove sudskih postupaka, potra-živanja po prodanim potraživanjima (factoringu) i obveza po factoringu uslijed promjene vjerovnika. Uz navedeno

Prijedlogom pravilnika dodatno se pojašnjavaju kategorije sitnog inventara i danih predujmova.

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb

SVAKODNEVNO8-13 SATI

e-mail: [email protected]:

01 / 4686-506☎

Odgovori.indd. .indd 6 1/24/07 1:26:55 PM


15Riznica 7/2014


Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici su obveznici sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine. Obrasci financijskih izvještaja, rokovi i način predaje propisani su Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu i nisu mijenjani u odnosu na predaju financijskih izvještaja za isto razdoblje prethodne godine. U članku se detaljnije ukazuje na ispunjenje obveze sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za prvo polugodište 2014. godine budući da Ministarstvo financija više ne objavljuje Okružnicu o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna i proračunskih korisnika na svojim internetskim stranicama.

Mr. sc. JASNA NIKIĆ Stručni članak UDK 657.2

Financijski izvještaji u sustavu proračuna za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine

1. OBVEZNICI PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Prema čl. 2. Pravilnika o financijskom izvještavanju u

proračunskom računovodstvu, financijske izvještaje za razdo-

blje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine predaju državni

proračun, proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, proračunski i izvanproračunski korisnici držav-

nog proračuna te proračunski i izvanproračunski korisnici pro-

računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Financijske izvještaje mogu predati isključivo oni obveznici koji

su objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika i imaju RKP broj ili ako su RKP broj dobili uz sugla-

snost Ministarstva financija.

Podaci iz Registra proračunskih i izvanproračunskih kori-

snika za 2014. godinu objavljeni su u Nar. nov., br. 75/2013., a

u Nar. nov., br. 73. od 16. lipnja 2014. godine već je objavljen

i Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2015.

godinu.

Za sastavljanje financijskih izvještaja u proračunskom ra-

čunovodstvu odgovorna je osoba koja rukovodi službom ra-

čunovodstva proračuna, proračunskog i izvanproračunskog

korisnika ili osoba kojoj je povjereno vođenje računovodstva.

Financijske izvještaje potpisuje odgovorna osoba proračuna,

proračunskog i izvanproračunskog korisnika ili osoba koju

ona ovlasti. Odgovorna osoba ili osoba prema ovlasti odgo-

vorna je i za predaju financijskih izvještaja.

2. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I ROKOVI PREDAJE

Za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine obveznici sastavljaju i predaju sljedeće financijske izvještaje:

- Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na

Obrascu: PR-RAS

- Izvještaj o novčanim tijekovima na Obrascu: NT

- Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i

- Bilješke.

Rokovi za predaju financijskih izvještaja su:

- za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske

korisnike proračuna JLP(R)S - 10. srpnja 2014. godine

- za državni proračun, izvanproračunske korisnike državnog

proračuna i izvanproračunske korisnike proračuna JLP(R)S

- 21. srpnja 2014. godine.Rok za predaju konsolidiranih financijskih izvještaja za

razdjele državnog proračuna i proračune jedinica lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave je 21. srpnja 2014. godine.

3. NAČIN PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Financijski izvještaji se predaju instituciji ovlaštenoj za

obradu podataka, FINA-i isključivo u elektroničkom obliku, na obrascima s ugrađenim kontrolama koji se preuzimaju na

internetskim stranicama FINA-e i Ministarstva financija. Svi

obrasci su dio jedne datoteke iz koje proračuni i proračunski

korisnici biraju koje od financijskih izvještaja moraju popunja-

vati. Uz elektronički oblik predaje se ispis Referentne strani-

nikic.indd k.indd 15nikic.indd k.indd 15 6/30/14 12:18:42 PM6/30/14 12:18:42 PM

16 Riznica 7/2014


ce, ovjerene potpisom odgovorne osobe i pečatom. Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu

nije predviđena predaja financijskih izvještaja u papirnatom obliku.

Prilikom predaje financijskih izvještaja potrebno je dobiti ovjerenu referentnu stranicu od strane zaposlenika FINA-e koji

moraju upisati datum zaprimanja financijskih izvještaja te svojim potpisom ovjeriti predanu Referentnu stranicu.

Ovjerene Referentne stranice dokaz su pozitivnog odgovora na pitanje iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti broj 62.: Kod predaje financijskih izvještaja poštivali su se rokovi i način predaje utvrđeni Pravilnikom o financijskom izvje-

štavanju u proračunskom računovodstvu. Za potvrdan odgovor na ovo pitanje potrebno se pridržavati rokova i obveza sastavljanja i predaje financijskih izvještaja za

sva razdoblja tijekom godine i za proračunsku godinu. Dakle, prilikom sastavljanja financijskih izvještaja za prvo polugodište

2014. godine potrebno se pridržavati rokova propisanih Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računo-

vodstvu kako bi se potvrdno odgovorilo u Upitniku.

Tablica 1.: Pregled financijskih izvještaja državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika za

razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine

OBVEZNIK FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK PREDAJE PREDAJA OBRAZACA

Državni proračun

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima (Obrazac: PR-RAS)

• Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac:

NT) i

• Bilješke

20 dana po isteku

izvještajnog razdoblja21. srpnja

• područnom uredu FINA-e

(Obrazac: PR-RAS, Obrazac:

NT)

proračunski

korisnici državnog

proračuna


i izdacima (Obrazac: PR-RAS) i

• Bilješke

10 dana po isteku


• nadležnom ministarstvu


(Obrazac: PR-RAS)

izvanproračunski

korisnici državnog

proračuna




NT),

• Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i

• Bilješke

20 dana po isteku



(Obrazac: PR-RAS, Obrazac:

NT i Obrazac: OBVEZE)

Tablica 2.: Pregled financijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika za razdoblje od 1.siječnja do 30. lipnja 2014. godine

OBVEZNIK FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK PREDAJE PREDAJA

JLP(R)S




NT)


• Bilješke

10 dana po isteku

izvještajnog razdoblja 10. srpnja


(Obrazac: PR-RAS,

Obrazac: NT i Obrazac:

OBVEZE)

proračunski

korisnici JLP(R)S




• Bilješke

10 dana po isteku


• Nadležnoj JLP(R)S


(Obrazac: PR-RAS i Obra-

zac: OBVEZE)

izvanproračunski

korisnici JLP(R)S




• Bilješke

20 dana po isteku


• Nadležnoj JLP(R)S


(Obrazac: PR-RAS i Obra-

zac: OBVEZE)

Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu

funkcija koje se decentraliziraju: osnovne i srednje škole,

domovi za starije i nemoćne, centri za socijalnu skrb, učenič-

ki domovi, javne vatrogasne postrojbe financijske izvještaje

za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine dostav-

ljaju nadležnoj JLP(R)S Izvještaj o prihodima i rashodima,

primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke, a FINA-i

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

Ulaskom u proces sanacije ustanove u zdravstvu će

i dalje predavati financijske izvještaje sukladno dosadaš-

njem načinu i rokovima propisanih Pravilnikom uz obvezu

dostavljanja polugodišnjih i godišnjih financijskih izvještaja

Ministarstvu zdravlja.

Ustanove u zdravstvu u vlasništvu JLP(R)S i nadalje

sastavljaju sljedeće financijske izvještaje: PR-RAS, PR-RAS

“Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi”,

Obveze i Bilješke te ih predaju nadležnoj jedinici lokalne i

područne (regionalne) samouprave i HZZO-u.

Proces konsolidacije će se i dalje odvijati kao i dosada.

HZZO za potrebe konsolidacije koristi samo dodatni Izvještaj


17Riznica 7/2014


o prihodima i rashodima, primicima i izdacima s naznakom: “Izvor financiranja središnji proračun, vlastiti i ostali prihodi”. HZZO

prikuplja i Izvještaje o obvezama decentraliziranih ustanova u zdravstvu, ali ne u svrhu konsolidacije, već posebnih potreba

Ministarstva financija. Navedeno je potrebno zbog osiguravanja jednoobraznosti statističkih podataka i praćenje ustanova u

zdravstvu kroz vremenske serije.

Obzirom da ustanove ne prelaze trajno u državno vlasništvo, a zbog jednoobraznosti u iskazivanju podataka, ustanove u

zdravstvu u sanaciji su i dalje iskazane u Popisu proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i to

sukladno teritorijalnoj pripadnosti pojedinoj županiji.

Mjesni odbori i ostali oblici mjesne samouprave svoje financijske izvještaje ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nad-

ležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe konsolidacije i kontrole.

Tablica 3.: Pregled konsolidiranih financijskih izvještaja za razdjele državnog proračuna te proračuna jedinica lokalne i pod-

ručne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. godine

OBVEZNIK FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ROK PREDAJE PREDAJA

nadležna ministarstva/raz-djel

• Konsolidirani Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) i

• Bilješke

20 dana po isteku izvještajnog razdoblja

21. srpnja


(Obrazac: PR-RAS)

JLP(R)S • Konsolidirani Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS),

• konsolidirani Izvještaj o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i

• Bilješke

20 dana po isteku izvještajnog razdoblja

21. srpnja

• područnom uredu FINA-e (Obrazac:PR-RAS,

Obrazac: OBVEZE)

Ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju financijske izvještaje pro-računskih korisnika koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njihovoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani financijski izvještaj razdjela. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave konsolidira financijske iz-vještaje proračunskih korisnika koji su prema organizacijskoj klasifikaciji u njezinoj nadležnosti i svoj financijski izvještaj te sastavlja konsolidirani financijski izvještaj proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kod osnovnih i srednjih škola JLP(R)S u Obrascu PR-RAS konsolidira sve izuzev dijela doznačenog iz nadležnog ministarstva, a obveze konsolidira tako da ne uključuje dio obveza za zaposlene koji je financiran iz državnog proračuna. Te obveze u svojim evidencijama ima nadležno ministarstvo.

4. IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA NA OBRASCU: PR-RAS

Obrazac PR-RAS prati podatke o ostvarenim prihodima i rashodima poslovanja (iz razreda 6 i 3) i o prihodima od prodaje i rashodima za nabavu nefinancijske imovine (iz razreda 7 i 4), te primicima i izdacima od financijske imovine i obveza (iz razreda 5 i 8) za izvještajno razdoblje prethodne i tekuće godine.

Na AOP-ima u Obrascu PR-RAS u koje se upisuju podaci o prenesenim viškovima/manjkovima prihoda: od poslovanja (na AOP-u 247 ili 248), od nefinancijske imovine (na AOP-u 374 ili 375), od financijske imovine (na AOP-u 596 ili 597) i ukupno preneseni (na AOP-ima 602 ili 603 ), ne upisuju se podaci o stanju viška/manjka prihoda na 31. prosinca 2013., nego korigirani. Korekcije mogu biti posljedica npr. povrata u proračun greškom iskazana u rezultatu, umjesto na obvezama) kao i prema odlukama o (pre)raspodjeli rezultata.

U dodatnim podacima PR-RAS-a upisuje se stanje nov-čanih sredstava:

- na početku kvartala - AOP-u 607 - 1. travnja 2014. tena kraju kvartala - AOP-u 610 - 30. lipnja 2014.

Za podatke koji se upisuju na AOP-u 608 i 609 (ukupni priljevi i odljevi s novčanih računa i blagajni) potrebno je eliminirati međusobne transakcije između pojedinih računa i blagajni.

Podaci koji se unose u ove izvještaje kao i kod svakog financijskog izvještaja moraju biti rezultat knjigovodstvenih evi-dencija temeljenih na odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu.

Prilikom popunjavanja dijela obrasca vezano uz rashode poslovanja ne treba zaboraviti na odredbu čl. 51. Pravilnika o računovodstvu koji propisuje da se rashodi koji nastaju kontinuirano i obračunavaju za kalendarska razdoblja tijekom proračunske godine (u pravilu mjesečno) uključuju u rashode razmjerno broju mjeseci u razdoblju za koje se izvještaji sastavljaju. To se ne odnosi na sve rashode, već isključivo rashode za zaposlene, komunalne usluge, opskrba energenti-ma, telekomunikacijske usluge, najamnine i zakupnine, nakna-de za rad predstavničkih i izvršnih tijela, naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade i slične rashode koji se pojavljuju kontinuirano. Budući da se ovom prilikom sastavljaju financijski izvještaji za prvo polugodište, u rashode je potrebno uključiti 6 rashoda za zaposlene, 6 rashoda za komunalne usluge, opskrbu energentima, tele-komunikacijske i druge režijske usluge, 6 rashoda najamnina i zakupnina, 6 rashoda za naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela i slične rashode. Dakle, razmjerno broju mjeseci za koje se sastavljaju financijski izvještaji.

Uobičajeno je napominjati da broj rashoda ne smije biti veći negoli broj mjeseci za koje se sastavljaju financijski izvještaji, ali ne smije biti niti manji. Ukoliko do roka za

sastavljanje financijskih izvještaja nisu stigli ulazni računi za navedene rashode, potrebno ih je procijeniti temeljem prethodnih mjeseci ili vlastite spoznaje i evidentirati u knji-


18 Riznica 7/2014


govodstvu. Zadužujemo rashodovnu stranu razreda 3 prema prirodnoj vrsti, a odobravamo pasivna vremenska razgrani-čenja odjeljka 2911 - obračunati rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje.

5. IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TIJEKOVIMA NA OBRASCU: NT

Rashode koji su nastali i evidentirani u prethodnoj godini, ali su podmireni u tekućoj godini u Obrascu NT treba pri-kazati na pozicijama izdataka koji su vezani uz ekonomsku klasifikaciju stvarnih rashoda, a ne u dijelu Ostali nespome-nuti izdaci, gdje su kao veza s računskim planom navedeni bilančni računi razreda 1 i 2 (AOP 217 - 223).

Na AOP-u 232 do 398 - Obvezni analitički podaci iskazuju se statistički podaci o naplaćenim prihodima i isplaćenim rashodima poslovanja kao i primici i izdaci od financijske imovine i obveza prema navedenim podacima u stupcu 2 Obrasca NT.

Sredstva za decentralizirane funkcije doznačena iz dr-žavnog proračuna JLP(R)S-ima u 2014. za rashode nastale 2013. god. prikazuju se u Obrascu: NT na AOP-u 004 Pomoći (ne na AOP-u 210 Ostali nespomenuti primici).

Primljena sredstva od decentralizacije ne evidentiraju se na odjeljku 6118 Dio poreza na dohodak dobiven kroz potpore izravnanja za decentralizirane funkcije (s istoimenim osnovnim računom 61181), već se ovi prihodi iskazuju na podskupini računa 635 Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

U dijelu Obrasca: NT u kojem se prate primici i izdaci iz transakcija na financijskoj imovini i obvezama uz podatke sa skupina u razredima 8 i 5 potrebno je uzeti u obzir i izdatke/primitke vezane uz transakcije koje se u trenutku isplate ili uplate evidentiraju samo na računima potraživanja odnosno obveza. U obrascu su ti reci označeni nazivom ostali primici i ostali izdaci, a kao veza s računskim planom navedeni su razredi 1 i 2. Ovakve transakcije najlakše se prepoznaju kao odgovor na pitanje: Što je primljeno odnosno što je plaćeno s bankovnog računa, a nije evidentirano kao prihod odnosno rashod na računima razreda 3, 4, 6 i 7?

U Izvještaju o novčanim tijekovima prati se stanje nov-čanih sredstava na početku i kraju izvještajnog razdoblja (AOP-i 228 i 229), dok se u dodatnim podacima Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (AOP-i 607 i 610) upisuje stanje novčanih sredstava na početku i kraju kvartala. U Obrascu: NT uvijek se na AOP-u 228 iskazu-je stanje novčanih sredstava na dan 1. siječnja, dok se u Obrascu: PR-RAS na AOP-u 607 iskazuje stanje novčanih sredstava na prvi dan kvartala, a to je 1.travnja. Iznosi upisani na AOP-u 229 u Obrascu: NT i AOP-u 610 u Obrascu: PR-RAS trebaju biti isti, jer se odnose na isti dan 30. lipnja - kraj izvještajnog razdoblja.

6. IZVJEŠTAJ O OBVEZAMA NA OBRASCU: OBVEZE

Proračunski korisnici državnog proračuna (oznaka razine 11) i proračunski korisnici proračuna JLP(R)S-a (oznake razi-ne 21 i 31), sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu obvezni su izraditi i predati

izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE, samo nadležnim proračunima odnosno razdjelima, a ne i FINA-i. Kako bi se ovim proračunskim korisnicima omogućilo popunjavanje elektroničkih obrazaca za predaju nadležnim proračunima odnosno razdjelima kreiran je poseban Obrazac OBVEZE za potrebe predaje mjesečnog, polugodišnjeg i godišnjeg izvje-štaja o obvezama proračunskih korisnika JLP(R)S-a (oznaka razine 21 i 31), odnosno proračunskih korisnika državnog proračuna (oznake razine 11).

7. BILJEŠKE

Bilješke su sastavni dio financijskih izvještaja za razdoblje 1. siječnja - 30. lipnja 2014. godine, potrebno ih je sastaviti, ali ih nije potrebno predati FINA-i. U Bilješkama treba obra-zložiti specifičnosti poslovanja i podatke koji nisu navedeni u financijskim izvještajima. Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane, a podaci se dodatno mogu prikazati grafički i tablično. Kako bi se podaci koji se navode u Bilješkama lakše povezivali s podacima u obrascima financijskih izvještaja koji se pojašnjavaju potrebno ih je označiti rednim brojevima s pozivom na AOP oznaku u izvještaju na koju se odnose.

Sukladno članku 17. Pravilnika u Bilješkama uz Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Obrazac PR-RAS potrebno je navesti razloge zbog kojih je došlo do većih (iznad 10%) odstupanja od ostvarenja u izvještajnom razdoblju prethodne godine.

U bilješkama uz NT obrazac potrebno je dati obrazloženje možebitnih razlika iskazanih prihoda i rashoda u obrascu PR-RAS u odnosu na primitke i izdatke u obrascu NT kao i jednake izdatke i rashode u ovim obrascima.

U Bilješkama uz Izvještaj o obvezama treba pojasniti iznose međusobnih obveza proračunskih korisnika na AOP 003, 020, 038 i 091, i to na način da se pojedinačno, u tablici navedu svi proračunski korisnici koji se javljaju kao dobavlja-či kao i vrsta obveza minimalno na razini osnovnog računa.

Za podatak o stanju nedospjelih obveza na kraju izvještaj-nog razdoblja (AOP 091 do 094) potrebno je navesti rokove dospijeća obveza koje su nedospjele na dan 30. 6. 2014. godine, posebice kod proračunskih korisnika koji nemaju obvezu sastavljanja mjesečnog obrasca Obveza.

8. OBVEZNA BILJEŠKA - IZVJEŠTAJ JLP(R)S O VLASNIČKIM UDJELIMA/NETO IMOVINI

U slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima JLP(R)S za transakcije u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2014. godine obvezno se predaje Bilješka o vlasničkim udjelima/neto imovini na Obrascu: UDJ. Obrazac se predaje 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja, dakle do 10. srpnja 2014. godine u slučaju nastalih promjena u elektroničkom obliku

na e-mail: [email protected]. Upute za popunjavanje

obvezne Bilješke kao i Obrazac: UDJ objavljen je na internet-

skim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr→Držav-

na riznica→Računovodstvo→Proračunsko računovodstvo).

Mr. sc. Jasna Nikić, HZRIF, Zagreb


19Riznica 7/2014


Iako je proračunski računovodstveni sustav u primjeni već duže vrijeme, još uvijek postoje neke poteškoće u iskazivanju poslovnih promjena. Jedna od njih svakako je pravilno razlikovanje i uporaba pojmova pomoći i donacija. U članku se pojašnjavaju različitosti, ograničenja i mogućnosti davanja i primanja pomoći i donacija davanjem odgovora na najčešća pitanja te njihovo računovodstveno evidentiranje na stvarnim praktičnim pitanjima naših pretplatnika.

Mr. sc. ANDREJA MILIĆ, mr. sc. JASNA NIKIĆ Stručni članak UDK 657.2

Davanje i primanje pomoći i donacija

Prije nešto

više od mjesec

dana Vlada Re-

publike Hrvat-

ske proglasila

je katastrofu za

područje Vuko-

varsko-srijemske

županije koje je

pogođeno po-

plavom. U hu-

manitarnu akciju

prikupljanja po-

moći uključile su

se brojne pravne

i fizičke osobe i

gotovo sve jedi-

nice lokalne i po-

dručne (regionalne) samouprave koje, uvažavajući odredbe

Zakona o proračunu mogu dati pomoći drugim proračunima i

proračunskim korisnicima. Međutim, vrlo često se odstupa od

propisanih pravila prilikom davanja pomoći. Pravila ponašanja

za sve obveznike propisana su Pravilnikom o proračunskom

računovodstvu i računskom planu (Nar. nov., br. 114/10.). Me-

đutim, primjena nekih odredbi Pravilnika oko davanja i prima-

nja pomoći i donacija proračunima i proračunskim korisnicima,

a posebice računovodstvenog evidentiranja, zadaje dosta

poteškoća. Iako se na prvi pogled pojmovi pomoći i donacija

čine jednostavni, sustav u kojemu se primjenjuju to nikako nije.

Stoga, kako bi bar malo olakšali obveznicima primjene prora-

čunskog računovodstva snalaženje u ovom području pokušat

ćemo u sljedećem tekstu dati odgovore na neka naizgled jed-

nostavna pitanja, ali temeljna i ključna za pravilno shvaćanje i

primjenu davanja i primanja pomoći i donacija.

1. POMOĆI

1. Kako definirati davanje i primanje pomoći?Sukladno čl. 54. i 69. Pravilnika, pomoći se definiraju kao

tekući i/ili kapitalni prijenosi koje proračuni dobiju isključivo

od drugih proračuna, izvanproračunskih korisnika, stranih

vlada i međunarodnih organizacija i koje daju isključivo dru-

gim proračunima, izvanproračunskim korisnicima, stranim

vladama i međunarodnim organizacijama.

Prijenosi sredstava od strane proračuna proračunskim

korisnicima u njihovoj nadležnosti ne klasificira se kao pomoć

već se u nadležnom proračunu izravno evidentiraju odgova-

rajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose.

2. Tko može dati i primiti pomoć unutar opće države?

• Država

• Županija

• Grad

• Općina

• Izvanproračunski korisnici.

3. Kakva može biti pomoć?

• Tekuća - u načelu se tekuće pomoći koriste za pokri-

će rashoda poslovanja (razred 3)

• Kapitalna - u načelu se kapitalne pomoći koriste za

pokriće rashoda za nabavu nefinancijske imovine

(razred 4).

4. Može li proračunski korisnik dati pomoć drugom proračunskom korisniku?

Ne. Pomoći (tekuće i kapitalne) mogu davati samo prora-

čuni međusobno.

Jedan proračunski korisnik ni u kojem slučaju ne može

davati nikakva novčana sredstva na ime pomoći drugom

proračunskom korisniku.

5. Kako postupiti ako proračun doznači sredstva po-moći direktno na račun proračunskog korisnik mimo njegovog nadležnog proračuna?

Kada se IZNIMNO od pravila ipak dogodi da proračun

doznači direktno sredstva pomoći na račun proračunskog

korisnika koji nije u njegovoj nadležnosti, tada je proračun koji

doznačava sredstva DUŽAN obavijestiti nadležni proračun

proračunskog korisnika kojem je sredstva uplatio. Proračunski

korisnik dužan je obavijestiti svoj nadležni proračun da je na-

vedena sredstva primio.

milic nikic.indd 19milic nikic.indd 19 6/30/14 12:17:30 PM6/30/14 12:17:30 PM

20 Riznica 7/2014


pod njegovom direktnom nadležnosti, tj. koji je u Registru

korisnika proračuna naveden odmah ispod imena tog prora-

čuna (županije, grada ili općine). Jedan proračunski korisnik

može biti u nadležnosti samo jedne županije ili jednog grada

ili jedne općine.

Kada se sredstva prenose za proračunske korisnike koji

su u Registru korisnika proračuna u nadležnosti nekog dru-

gog proračuna (proračuna JLPRS ili državnog proračuna),

tada se dana sredstva klasificiraju kao pomoći.

Ponovno naglašavamo kako se sredstva pomoći za pro-

računske korisnike u nadležnosti drugih proračuna obvezno

doznačavaju na račun proračuna, koji će ih tada doznačiti

svom proračunskom korisniku kome su sredstva namijenje-

na, ali prema ekonomskoj klasifikaciji rashoda.

10. Jesu li pomoći namjenski prihodi?Da, sukladno čl. 48. Zakona o proračunu.

11. Moraju li se pomoći moraju uplatiti u proračun?Da, sukladno čl. 48. st. 2. Zakona o proračunu. Izuze-

će od uplate pomoći u proračun propisuje se Zakonom o

izvršavanju državnog proračuna za proračunske korisnike

državnog proračuna, odnosno Odlukom o izvršavanju prora-

čuna za proračunske korisnike JLP(R)S (čl. 48. st. 3. Zakona

o proračunu).

12. Moraju li se pomoći pratiti kroz poseban izvor finan-ciranja?

Da. Sukladno čl. 18. Pravilnika o proračunskim klasifi-

kacijama u izvor financiranja - pomoći, uključuju se prihodi

ostvareni od inozemnih vlada (pomoći iz Europske unije),

prihodi od međunarodnih organizacija, drugih proračuna, te

ostalih subjekata unutar opće države (ostale pomoći).

13. Postoje li pravila za korištenje pomoći?Pravila za korištenje pomoći propisana su čl. 49. i 50. Zako-

na o proračunu.

• Primljene pomoći koje nisu iskorištene u prethodnoj

godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku

godinu.

• Ako su pomoći uplaćene u nižem opsegu nego što je

iskazano u proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati

obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno ras-

položivih sredstava.

• Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći,

mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u proračunu,

a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.

• Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, mogu se

koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili

projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Mini-

starstva financija odnosno nadležnog upravnog odjela.

14. Odnosi li se obveza uplate pomoći u proračun, praće-nja pomoći kroz posebne izvore financiranja kao i po-štivanje pravila za korištenje pomoći na sve proračune i proračunske korisnike ili samo na državni proračun i njegove korisnike?Obveza uplate pomoći u proračun, praćenje kroz po-

sebne izvore financiranja kao i pravila za korištenje pomoći

propisani su Zakonom o proračunu iz čega proizlazi da su

6. Što državni proračun i proračuni JLP(R)S u okviru promatranih transakcija mogu dati trgovačkim druš-tvima, bankama, financijskim institucijama, obrtnici-ma i poduzetnicima? Mogu dati:

• Subvenciju (tekuća pomoć; tekući prijenosi)

Subvencije su tekući prijenosi sredstava koji se daju pro-

izvođačima za poticanje proizvodnje određenih proizvoda i

pružanja usluga, a mogu se utvrđivati na temelju razine proiz-

vodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara

i usluga. (čl. 53. st. 2. Pravilnika)

Prema namjenama subvencije se mogu podijeliti na: sub-

vencije kamata, subvencije za socijalne doprinose, za program

usavršavanja zaposlenih, za restrukturiranje trgovačkog druš-

tva, za zatvaranje proizvodnje i slično. (čl. 53. st. 3. Pravilnika)

• Kapitalnu pomoć

U kapitalne pomoći klasificiraju se prijenosi nefinancijske

imovine ili sredstava za financiranje troškova nefinancijske

imovine trgovačkim društvima, za pokriće ukupnog gubitka

koji se stvarao tijekom dvije ili više godina i za otpisivanje

duga na temelju dogovora (ugovora) s dužnikom. (čl. 56. st.

4. Pravilnika)

7. Ako proračunski korisnik ne može davati pomoć, kako se u financijskom planu nekih proračunskih korisnika nalazi aktivnost koja u planu ima konto skupine 36? Kako je već navedeno, pomoć mogu davati samo proračuni

proračunima, ali kako se proračuni sastoje od financijskih pla-nova proračunskih korisnika, davanje pomoći planira se kroz aktivnosti i projekte tijela nadležnih za određeno područje.

Npr., u financijskom planu Ministarstva znanosti obrazo-vanja i sporta nalazit će se plan svih pomoći koje državni pro-račun daje proračunima JLP(R)S na ime aktivnosti i projekata namijenjenih financiranju osnovnog i srednjeg školstva.

8. Mogu li se sredstva za financiranje zajedničkih prora-čunskih korisnika klasificirati kao pomoći? Da. Proračun koji je određen kao nadležan planira ukupne

rashode proračunskog korisnika prema ekonomskoj klasifika-ciji, a prihode koje će prema Sporazumu1 ostvariti od drugih proračuna na ime financiranja navedenog proračunskog kori-snika planira kao pomoći iz drugih proračuna (podskupina 633 Pomoći iz proračuna iz Računskog plana).

Ostali proračuni potpisnici Sporazuma rashode za financi-ranje proračunskog korisnika planiraju kao pomoći (podskupi-na 363 Pomoći unutar opće države).

9. Kako proračun može znati kojem proračunskom koris-niku daje pomoć, a kojem odmah rashode klasificira prema ekonomskoj klasifikaciji?Proračun klasificira rashode prema ekonomskoj klasifi-

kaciji ako prenosi sredstva proračunskom korisniku koji je

1 Kako bi se izbjegli problemi oko utvrđivanja načina financiranja zajed-ničkog korisnika predlaže se sklapanje Sporazuma o sufinanciranju proračun-skog korisnika. Sporazum uz sve ostale potrebne elemente obvezno treba sadržavati odredbu iz koje se jasno vidi tko je nositelj financiranja (u ovom slučaju proračun koji je kao nadležan naveden u Registru korisnika proračuna) i postotak učešća svakog od proračuna u financiranju navedenog korisnika.

Sklapanje ovakvog Sporazuma omogućava svim sudionicima pravilno planiranje i izvršavanje rashoda, kao i izradu i dostavu financijskih izvještaja tog proračunskog korisnika.


21Riznica 7/2014


kao što su: hrana, odjeća, pokrivači, lijekovi koje država

može davati različitim karitativnim i sličnim dobrotvornim or-

ganizacijama za daljnju distribuciju građanima i kućanstvima.

(čl. 56. st. 2. Pravilnika)

2. Kako definirati primljene donacije?Primljene donacije su novčana sredstva koja bez obveze

vraćanja u proračun i proračunski korisnici dobiju od pravnih

i fizičkih osoba izvan opće države. (čl. 72. st. 3. Pravilnika)

3. Može li proračun dati donaciju drugom proračunu?Ne. Proračuni međusobno mogu davati samo pomoć (te-

kuću i kapitalnu). Ne može se dogoditi da npr., državni pro-

račun da donaciju proračunu JLP(R)S, niti da jedan proračun

JLP(R)S drugom proračunu JLP(R)S da donaciju.

4. Može li proračunski korisnik dati donaciju drugom proračunskom korisniku?Ne. Jedan proračunski korisnik ni u kojem slučaju ne može

davati nikakva novčana sredstva na ime donacije drugom pro-

računskom korisniku.

obveznici svi proračuni i proračunski korisnici kako proraču-

na JLP(R)S tako i državnog.

15. Moraju li pomoći biti u novcu ili mogu biti i u nefinan-cijskoj imovini? Pomoći se mogu davati u vidu novčanih sredstava ili kao

prijenosi nefinancijske imovine. Međutim, kada se nefinancij-ska imovina prenosi između proračuna i proračunskih koris-nika tada se ne evidentira kao prihod odnosno rashod već preko promjena u obujmu imovine u okviru podskupine 915 (čl. 57. st. 3. Pravilnika).

16. Zašto je bitno razlikovati pomoći od donacija, sub-vencija i kapitalnih pomoći bankama i ostalim finan-cijskim institucijama, trgovačkim društvima u i izvan javnog sektora, poljoprivrednicima, malim i srednjim poduzetnicima?Rashodi koji se daju kao donacije, subvencije i kapitalne

pomoći bankama i ostalim financijskim institucijama, trgovač-kim društvima u i izvan javnog sektora, poljoprivrednicima, malim i srednjim poduzetnicima smatraju se “konačnim” rashodom proračuna te njihovi primatelji nemaju obvezu pre-davanja financijskih izvještaja propisanih Pravilnikom o finan-cijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (Nar. nov., br. 27/05. i 2/07.).

Sredstva koja se daju kao pomoći ne smatraju se „konač-nim“ rashodom proračuna već će tek procesom konsolidacije financijskih izvještaja primatelja i davatelja pomoći sistemom eliminacija biti iskazani konačni prihodi i rashodi.

17. Može li se za pomoći od međunarodnih organizacija i vlada otvoriti devizni računi?U odredbama svakog Ugovora o pomoći (darovnici) sa-

držane su i odredbe o načinu provođenja projekta. Kao bitna stavka svakog Ugovora je i određivanje načina povlačenja, kao i načina plaćanja rashoda vezanih uz projekt. Svi projekti u ukupnoj svoti provode se (izvršavaju) preko računa. Detalji oko otvaranja računa i načina raspolaganja novcem na računu (odgovorne osobe i sl.), nalaze se u Ugovoru. Obveza otvara-nja deviznog računa, koji služi isključivo za praćenje projekta za kojeg se daje pomoć (darovnica), obično je navedena u Ugovoru o pomoći (darovnici). Ako je ugovorom predviđeno otvaranje deviznog računa tada korisnici mogu otvoriti devizni račun. Devizni račun otvara se u slučaju kada se pomoći iz inozemstva korisnicima doznačavaju u valutama (USD, EUR, CHF i sl.). U tom slučaju proračunskim korisnicima državnog proračuna suglasnost za otvaranje deviznog računa daje Ministarstvo financija, a proračunskim korisnicima JLP(R)S njihov nadležni proračun. Otvoreni račun služi ISKLJUČIVO za praćenje tog projekta i njegovim prestankom devizni račun se zatvara.

Postoje i slučajevi kada se sredstva inozemnih pomoći doznače na devizni račun, ali se odmah konvertiraju na kunski račun korisnika. U ovom slučaju kunski račun je UVIJEK račun proračuna za redovno poslovanje.

2. DONACIJE

1. Kako definirati davanja donacija?Dane donacije su tekući i/ili kapitalni prijenosi sredstava

neprofitnim organizacijama koji uključuju i prijenose u naravi


22 Riznica 7/2014


• Uplaćene i prenesene, a manje planirane donacije,

mogu se izvršavati iznad iznosa utvrđenih u prora-

čunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih

sredstava.

• Uplaćene i prenesene, a neplanirane donacije mogu

se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili

projektima u proračunu uz prethodnu suglasnost Mini-starstva financija odnosno nadležnog upravnog odjela.

10. Moraju li se donacije uplatiti u proračun?Da, sukladno čl. 48. Zakona o proračunu. Izuzeće od

uplate donacija u proračun propisuje se Zakonom o izvrša-vanju državnog proračuna za proračunske korisnike držav-nog proračuna, odnosno Odlukom o izvršavanju proračuna za proračunske korisnike JLP(R)S.

11. Odnosi li se obveza uplate donacija u proračun, praćenja donacija kroz posebne izvore financiranja kao i poštivanje pravila za korištenje donacija na sve proračune i proračunske korisnike ili samo na državni proračun i njegove korisnike?Obveza uplate donacija u proračun, praćenja donacija

kroz posebne izvore financiranja kao i pravila za korištenje donacija propisani su Zakonom o proračunu iz čega proizlazi da su obveznici svi proračuni i proračunski korisnici kako proračuna JLP(R)S, tako i državnog.

12. Može li proračunski korisnik dobiti donaciju od pro-računa koji mu JE u Registru korisnika proračuna označen kao nadležni proračun?Ne. Kada proračunski korisnici dobivaju sredstva iz pro-

računa koji im je nadležan tada se ta sredstva ne klasificiraju u skupini računa 38 već se u proračunu i kod proračunskih korisnika izravno evidentiraju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose (31, 32, 34, 35, 37, 38 i 4).

13. Može li proračunski korisnik dobiti donaciju od pro-računa koji mu NIJE u Registru korisnika proračuna označen kao nadležni proračun?

Ne. Takvi prijenosi se klasificiraju kao po-moći i ne bi se smjeli doznačiti direktno na račun proračunskog korisnika već na račun nadležnog mu proračuna koji tada dobivena sredstva proračun evidentira na podskupinama 633 i 634 a prosljeđuje proračunskom korisniku na način da se u proračunu terete stavke rasho-da za čije se pokriće sredstva prenose (31, 32, 34, 35, 37, 38 i 4), a proračunski korisnik koji prima sredstva evidentira istovrsne rashode koji su evidentirani i u njegovom proračunu!

5. Može li proračunski korisnik dati donaciju neprofit-noj organizaciji?U pravilu ne, osim ako ih daje iz npr., vlastitih prihoda

ili dugih prihoda koje nije dobio iz proračuna. Donacije daju

samo proračuni.

6. Kako se klasificira donacija proračunskom korisniku:

a) u eurima od stranog trgovačkog društvab) u kunama od trgovačkog društva u Republici Hr-

vatskoj?Oba slučaja su donacije od trgovačkih društava i eviden-

tiraju se na osnovnom računu 66313 Tekuće donacije od tr-

govačkih društava ili 66323 Kapitalne donacije od trgovačkih

društava u ovisnosti za koju su namjenu sredstva donirana.

7. Jesu li donacije namjenski prihodi?Da, sukladno čl. 48. Zakona o proračunu.

8. Moraju li se donacije pratiti kroz poseban izvor fi-nanciranja?Da. Sukladno čl. 18. Pravilnika o proračunskim klasifi-

kacijama u izvor financiranja - donacije, uključuju se prihodi

ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovač-

kih društava i ostalih subjekata izvan opće države.

9. Postoje li pravila za korištenje donacija?

• Pravila za korištenje donacija propisana su čl. 49. i

50. Zakona o proračunu:

• Primljene donacije koje nisu iskorištene u prethodnoj

godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku

godinu.

• Ako su donacije uplaćene u nižem opsegu nego što

je iskazano u proračunu, korisnik može preuzeti i

plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, od-

nosno raspoloživih sredstava.


23Riznica 7/2014


Pregled ispravnog klasificiranja danih i primljenih pomoći, donacija i subvencija po davateljima i primateljima Prima

Država Županija Grad Općina Proračunski korisnik

Izvan-proračunski

korisnici

Inozemna vlada

Međunarodna organizacija

Neprofi tne organizacije

Fizičke osobe

Trgovačka društva, banke, obrtnici i poduzetniciDaje

Država x pomoć pomoć pomoć x pomoć pomoć pomoć donacija donacija

subvencija/kapitalna pomoć

Županija pomoć pomoć pomoć pomoć x pomoć pomoć pomoć donacija donacija


Gradpomoć pomoć pomoć pomoć x pomoć pomoć pomoć donacija donacija


Općinapomoć pomoć pomoć pomoć x pomoć pomoć pomoć donacija donacija


Proračunski korisnik x x x x x x x x donacija donacija x

Izvanproračunski korisnici pomoć pomoć pomoć pomoć x

Inozemna vlada pomoć pomoć pomoć pomoć x

Međunarodna organizacija pomoć pomoć pomoć pomoć x

Neprofi tne organizacije donacija donacija donacija donacija x

Fizičke osobe donacija donacija donacija donacija x

Trgovačka društva, banke,obrtnici i poduzetnici donacija donacija donacija donacija x

3. RAČUNOVODSTVENO EVIDENTIRANJE POMOĆI I DONACIJA

1. Proračun daje pomoć drugom proračunu

1. Grad organizira humanitarni koncert, a cjelokupan

prihod od ulaznica će uplatiti u korist općine s po-

plavljenog područja.

2. Izvođači koncerta su se odrekli honorara. Prihod od

ulaznica je ostvaren u iznosu 270.000 kuna.

Red.br. Opis Svota

Račun

Duguje Potražuje

Knjiženje kod grada1. Ostvareni prihod od prodanih ulaznica

- gotovina u pomoćnoj blagajni270.000

11311 68311

11121 11311

2. Uplaćena pomoć općinama s poplavljenih područja - tekuća pomoć općinskim proračunima

270.000 36316 11121

Knjiženje u općini1. Dobivena pomoć iz gradskog proračuna 270.000 11121 63313

2. Proračunski korisnik daje pomoć proračunu i nepro-fitnoj organizaciji

1. Proračunski korisnik - kazališno-koncertna dvorana

kojoj je osnivač županija, organizira predstavu povo-

dom otvaranja glazbenog ljeta. Cjelokupan prihod u

iznosu 28.000 kuna je uplaćen:

2. Općinama na poplavljenom području vukovarsko-

srijemske županije

3. Gradskom Crvenom križu.

Red.br. Opis Svota

Račun

Duguje Potražuje

Knjiženje kod proračunskog korisnika

1. Ostvareni prihod od pro-danih ulaznica - gotovina u pomoćnoj blagajni

28.00011311 66151

11121 11311

2.

2.a

Tekuća pomoć općinskim proračunimaTekuća donacija neprofi t-nim organizacijama

28.0003631638118

11121

Knjiženje u općini

1. Dobivena pomoć od proračunskog korisnika

28.000 11121 63322

3. Primanje donacije, davanje i primanje pomoći

1. Osnovna škola prikuplja novac od učenika, profesora

i ostalih djelatnika škola za pomoć školama na po-

plavljenom području Slavonije.

2. Prikupljeno je 15.800 kuna, novac je uplaćen na ra-

čun druge osnovne škole.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

Knjiženje u osnovnoj školi 1.

1.Prikupljena donacija od učenika i djelatnika

15.80011311 66311

11121 11311

2.Uplata doniranih sredstava - pomoć drugoj školi

15.800 36314 11121

Knjiženje u osnovnoj školi 2.

1.Primljena pomoć od druge osnovne škole

15.800 11121 63312


24 Riznica 7/2014


4. Uplata donacije proračunskom korisniku preko riz-nice

1. Pravna osoba je platila 10.000,00 kuna na jedinstve-

ni račun riznice na ime donacije za kupnju računala

za proračunskog korisnika.

2. Proračunski korisnik je primio račun za nabavku

računala, račun je plaćen sa stavke proračunskog

korisnika 4221, izvor donacije.

Red.br. Opis Svota

Račun

Duguje Potražuje

Evidencije kod proračunskog korisnika

Naplata prihoda od donacije

1. Obavijest proračuna o uplaćenoj donaciji 10.000,00 16712 66323

Obračun i plaćanje rashoda

1.Primljen je račun za računalo

10.000,0042211 24221

02211 91111

2. Primljena je obavijest iz riznice da je račun plaćen 10.000,00 24221 16712

Evidencije u proračunu

1. Naplaćen prihod za proračunskog korisnika 10.000,00 11111 66323

2. Podmirenje obveze za rashode korisnika 10.000,00 4221 11111

5. Donacije proračunu i prijenos unutar proračuna

1. Vukovarsko-srijemska županija je od trgovačkog

društva dobila donaciju računala u vrijednosti od

15.000,00 kn,

2. Računala je županija prenijela svom proračunskom

korisniku - srednjoj školi.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

Evidencija u proračunu

1. Nabava računala 15.00042211 66323

02211 91111

2.Prijenos računala proračunskom korisniku

15.00091121 91511

91511 02211

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

Evidencije kod proračunskog korisnika

1. Primitak računala 15.000 02211 91511 15.000

15.000 91511 91121 15.000

6. Primljene donacije nefinancijske imovine

1. Trgovačko društvo poklonilo je proračunskom

korisniku - osnovnoj školi računalo u vrijednosti

10.000,00 kuna.

2. Neprofitna organizacija je osnovnoj školi donirala

crijep, novu građu i limariju u vrijednosti 85.000 kuna

za izgradnju srušenog krova škole.

Red.br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 5

1. Donacija računala bez naknade 10.00042211 66323

02211 91121

2.Donacija za izgradnju krova zgrade škole

85.00045111 66323

05112 91121

7. Proračunski korisnik prima donaciju

1. Proračunski korisnik - dječji vrtić je od trgovačkog

poduzeća ABC dobio donaciju prehrambenih namir-

nica u vrijednosti od 30.000 kn i sredstva za čišćenje

i održavanje u vrijednosti 15.000 kuna.

2. Dječji vrtić primio je donaciju od neprofitne organi-

zacije za nabavu opreme i namještaja u vrijednosti

120.000 kuna, ali se još izvjesno vrijeme ne može

krenuti u nabavu opreme.

Red.br. Opis Svota


1 2 3 4 5

1 Primljena donacija pre-hrambenih namirnicai sredstava za čišćenje

30.000 32224 66313

15.000 32214 66313

2. Donacija za nabavu opreme i namještaja - namjenska donacija 120.000 11121 66322

8. Primljena donacija HZRIF-a proračunskom korisniku

1. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelat-

nika je odobrila besplatno pohađanje seminara za

4 djelatnice proračunskog korisnika s poplavljenog

područja, ukupna vrijednost 2.000 kuna.

2. HZRIF ispostavlja račun na kojem je navedeno gratis

sudjelovanje za 4 djelatnice sa seminarskim materi-

jalom u vrijednosti 2.000 kuna.

Red.br. Opis Svota


1 2 3 4 5

1. Ulazni račun HZRIF za sudjelovanje na seminaru 2.000,00

32131 23213

23213 66312

9. Proračun daje donacije

Iz proračuna Općine isplaćena je donacija neprofitnim

organizacijama:

• izdvajanja za rad sportskih udruga 200.000,00

• sredstva za kupnju vatrogasnog

vozila DVD-u 50.000,00

• sredstva za obnovu crkve 150.000,00


25Riznica 7/2014


Red.br. Opis Iznos


1 2 3 4 5

1. Tekuće donacije sportskim društvima 200.000,00 38115 11121

2. Kapitalne donacije udrugama građana - DVD 50.000,00 38214 11121

3. Kapitalne donacije vjerskim zajednicama 150.000,00 38212 11121

10. Davanje donacija građanima

1. Sveučilišta u Republici Hrvatskoj su donijela odluku o

davanju stipendija svim redovnim studentima s po-

plavljenih područja RH. Na sjednici Senata usvojene

su izmjene i dopune financijskog plana.

2. Sveučilište je donijelo odluku o davanju potpore

zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementar-

nih nepogoda za 2 radnika iz Općine Rajevo Selo i

Posavski Podgajci.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje

1. Stipendiranje učenika s poplav-ljenog područja - naknade građanima u novcu 37215 11121

2. Potpora radnicima zbog elemen-tarne nepogode - tekuće donacije građanima i kućanstvima 38117 11121

Mr. sc. Andreja Milić, mr. sc. Jasna NIkić, HZRIF, Zagreb

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaorganizira

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE EU PROJEKATA- ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE -

početak 9,30 satiZagreb, 8. srpnja 2014.Dvorana Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika

Zagreb, J. Gotovca 1/II (kod Kvaternikovog trga)

1. Uvod u fi nancijsko upravljanje EU projekta- Nova fi nancijska uredba Europske unije 2014. - Financijsko upravljanje u strukturnim i kohezijskim projektima

2014. - 2015. - Kako kvalitetno osigurati Revizijski trag u EU projektima?

2. Upravljanje projektnom imovinom tijekom i nakon projekta - Amortizacija imovine i priznavanje troška u različitim EU

programima- Obračun plaća, evidencije vremenika zaposlenih na projektu s

osvrtom na Zakon o radu i tehnike izbjegavanja dvostrukog fi nanciranja

- Upravljanje novčanim tijekom za potrebe projekta i mogući izvori sufi nanciranja projekta u 2014. godini

- Dokumentacija za kontroling EU projektnog proračuna- Financijsko izvještavanje, rokovi i sadržaj

3. Porezni aspekti na EU projekte u RH - Oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte fi nancirane iz IPA programa te Programa Unije sklopljenih nakon 1. srpnja 2013. godine - Primjena poreznog oslobođenja prema čl. 198. Pravilnika o PDV-u - Porezni aspekt isplata naknada troškova službenog puta (“per diem”) - Oporezivanje isplate honorara iz sredstava EU programa

4. Računovodstvo EU projekata- Novi izvori fi nanciranja za planiranje i izvršavanje EU projekata

- Novi podizvori za proračunske korisnike u sustavu držane riznice - Planiranje i izvršavanje, ograničenje izvršavanja - Računovodstveni aspekt ”predfi nanciranja” - Evidentiranje prihoda i rashoda EU projekata prema računskom planu proračuna - Partneri u projektu - način evidentiranja - Praćenje prihoda i rashoda prema proračunskim klasifi kacijama -

programska i izvori fi nanciranja - Tečajne razlike u projektu - način izračuna i evidentiranja - Financijsko izvještavanje projekata EU

Program:

d

8 7pror. EU projekt.indd 1 6/26/14 1:32:26 PM


26 Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

Početkom 2014. izmijenjena je Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija kojom su uz Računski plan izmijenjeni i obrasci financijskih izvještaja na način da su dodane dvije nove skupine računa 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija. Prvi izvještaji sukladno izmijenjenoj Uredbi predavani su već za I. kvartal 2014. g. Zbog navedene izmjene za potrebe predaje polugodišnjih financijskih izvještaja za 2014. g. koristit će se novi Obrazac PR-RAS-NPF. Rok predaje polugodišnjeg financijskog izvještaja je 30. srpnja 2014. g.

Mr. sc. ANDREJA MILIĆ Stručni članak UDK 657.2

Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija u 2014. g.

1. OBVEZNICI IZRADE I PREDAJE POLUGODIŠNJEG FINANCIJSKOG IZVJEŠTAJA

Sukladno čl. 2. st. 1. Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. isp. i

44/14.) (dalje: Uredba) obveznici izrade i predaje financijskih

izvještaja jesu: udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije,

ustanove, političke stranke, komore, sindikati, udruge poslo-

davaca, umjetničke organizacije, vjerske i druge zajednice i

sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelo-

vanja nije stjecanje dobiti/profita, za koje iz posebnih propisa

proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su upisane u

Registru neprofitnih organizacija.

Sindikati, političke stranke i druge neprofitne organizacije

s organizacijskim dijelovima (podružnicama) koji nemaju

pravnu osobnost (svoj matični broj i OIB) podnose jedan fi-

nancijski izvještaj na razini pravne osobe. Poslovanje podruž-

nica bez pravne osobnosti i matice mora biti obuhvaćeno

jednim financijskim izvještajem, stoga organizacijski dijelovi

(podružnice) bez pravne osobnosti ne podnose financijske

izvještaje FINA-i.

Prema čl. 71. Uredbe financijske izvještaje nisu obvezne

sastavljati niti predavati neprofitne organizacije:1

• čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godi-

ne manja od 230.000,00 kuna na razini godine i

• godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji

od 230.000,00 kuna na razini godine.

Budući da je do kraja 2013. godine limit određivanja

vrijednosti imovine i prihoda iznosio 100.000 kuna, odre-

đeni broj neprofitnih organizacija čija je vrijednost imovine

u 2011., 2012. i 2013. godini bila veća od 100.000 kuna, ali

1 Izmjenama i dopunama Uredbe (Nar. nov., br. 44/14.), koje se pri-mjenjuju od 1. siječnja 2014. iznos od 100.000,00 kuna povećao se na 230.000,00 kn.

manja od 230.000 kuna i prihod u 2011., 2012. i 2013. godini

veći od 100.000 kuna, ali manji od 230.000 kuna, mogu pre-

stati voditi dvojno knjigovodstvo i voditi jednostavno. Za njih

više ne vrijedi niti obveza sastavljanja i predaje financijskih

izvještaja u 2014. g.

Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva za 2014.

godinu morao je donijeti osnivač najkasnije do roka u kojem

je trebalo podnijeti financijske izvještaje za prethodnu 2013.

godinu, dakle do 3. ožujka 2014. godine. Neprofitna organi-

zacija u tom slučaju ima obvezu Ministarstvu financija dosta-

viti promjenu podataka u matični registar u roku 2 radna dana

od dana nastanka promjene na Obrascu Promjene u registru

neprofitnih organizacija (Obrazac: RNO-P). Neprofitne orga-

nizacije koje su osnovane nakon 1. siječnja 2012. godine i

kasnije moraju voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te

predavati financijske izvještaje sljedeće tri godine, dakle za

2012., 2013. i 2014. godinu, neovisno o visini prihoda i imo-

vine. Godina osnivanja neprofitne organizacije priznaje se

kao prva godina poslovanja neovisno od datuma osnivanja u

tijeku godine. Istekom treće godine određuju jesu li stečeni

uvjeti za prelazak na vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Detaljne Upute o primjeni članka 71. Uredbe nalaze se

na internetskoj stranici Ministarstva financija (www.mfin.hr→Državna riznica→ Računovodstvo→ Neprofitno računovod-

stvo→ Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu

neprofitnih organizacija).

2. IZUZEĆE OD SASTAVLJANJA I PREDAJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA I PRIMJENA JEDNOSTAVNOG KNJIGOVODSTVA

Neprofitne organizacije čija je vrijednost imovine uzasto-

pno u prethodne tri godine manja od 230.000,00 kuna na ra-

zini godine i godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine

milic-k.indd 26milic-k.indd 26 6/30/14 9:39:01 AM6/30/14 9:39:01 AM

27Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

manji od 230.000,00 kuna na razini godine, nije obvezna sa-

stavljati i predavati financijske izvještaje propisane člankom

65. Uredbe. Neprofitna organizacija koja zadovoljava uvjete

čl. 71. i koja odlukom osnivača vodi jednostavno knjigovod-

stvo treba voditi najmanje Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i

rashoda primjenom novčanog računovodstvenog načela.

Knjiga prihoda i rashoda mora sadržavati najmanje slje-

deće podatke:

1. redni broj

2. broj i datum knjigovodstvene isprave na temelju koje se

unosi podatak u knjigu prihoda i rashoda

3. naziv knjigovodstvene isprave koja je osnova za knjiže-

nje

4. opis poslovne promjene

5. iznos prihoda i rashoda.

U Knjigu blagajne se kronološkim redom unose podaci o

izvršenim gotovinskim uplatama i isplatama. Knjiga blagajne

mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. redni broj

2. datum i broj knjigovodstvene isprave

3. opis

4. uplaćeni ili isplaćeni iznos.

Međutim, osnivač može donijeti odluku kako neće pre-

davati financijske izvještaje, ali će i dalje voditi dvojno knji-

govodstvo.

3. ROKOVI I NAČIN PREDAJE POLUGODIŠNJEG FINANCIJSKOG IZVJEŠTAJA

Neprofitne organizacije za razdoblje 1. siječnja do 30.

lipnja 2014. g. predaju FINA-i:

• Račun prihoda i rashoda na Obrascu: PR-RAS-NPF do

30. srpnja 2014. g.Neprofitne organizacije dužne su poštivati Uredbom

propisani rok za dostavu financijskog izvještaja (čl. 70. st. 3.

Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija) jer FINA

nakon navedenog roka (30. srpnja) neće zaprimati financijske

izvještaje.

Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je predati:

• u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama i to:

i. na CD-u ili USB-u ili

ii. putem web aplikacije.

Za predaju u elektroničkom obliku koristi se Excel dato-

teka koju možete preuzeti na web stranicama Ministarstva

financija http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo-1-

2 i FINA-e, ili

• putem papirnatih obrazaca.

Napomena: Izmjenama i dopunama Uredbe o računo-

vodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 1/14. isp. i

44/14.) uz Računski plan izmijenjeni su i obrasci financij-

skih izvještaja na način da su dodane dvije nove skupine

računa 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i

47 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih or-

ganizacija. Zbog navedene izmijene obvezno je skinuti novi

Obrazac PR-RAS-NPF.

Uz izvještaje predane na CD-u ili USB-u potrebno je

priložiti ispis referentne stranice s kontrolnim brojem (koja

je sastavni dio Excel formata). Referentna stranica treba

biti potpisana i ovjerena pečatom. Zbog pogrešaka koje su

moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca

u bazu FINA-e, preporuka je predavati izvještaj u elektronič-

kom obliku.

FINA-i je potrebno predati financijski izvještaj za razdoblje

od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. g. i onda kada nema priho-

da i rashoda u razdoblju izvještavanja pa sve kolone imaju

vrijednost 0. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači

nužno i nepostojanje rashoda jer npr. za vođenje računa

otvorenih u bankama neprofitne organizacije primaju račune

koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno provesti u poslov-

nim knjigama i na financijskim izvještajima iskazati rashod.

Prema odredbama Zakona o osobnom identifikacijskom

broju (Nar. nov., br. 60/08.), OIB se počeo primjenjivati od

1. siječnja 2010. g. kao stalna oznaka svake pravne osobe i

potrebno ga je upisati u zaglavlje Obrasca: PR-RAS-NPF. Na Obrascu: PR-RAS-NPF potrebno je upisati i RNO broj dodijeljen od Ministarstva financija prilikom upisa nepro-fitne organizacije u Registar neprofitnih organizacija jer FINA neće zaprimati izvještaje bez RNO broja.

RNO broj može se pronaći na Internet stranici Ministar-

stva financija: http://www.mfin.hr/hr/registar-npf.

Sve neprofitne organizacije koje do danas nisu ispunile

obvezu upisa u Registar neprofitnih organizacija dužne su

to učiniti odmah. Na Internet stranici Ministarstva financija

nalazi se Obrazac: RNO i sve potrebne upute za ispunjenje

navedene obveze.

Napomena: Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz

Registra neprofitnih organizacija već je kao dokaz o upisu

neprofitne organizacije u Registar dovoljno izlistati stranicu

s podacima dobivenim nakon ulaska u Registar na internet

stranici Ministarstva financija: http://www.mfin.hr/hr/regi-

star-npf.

4. RAČUN PRIHODA I RASHODA (OBRAZAC PR-RAS-NPF)

Račun prihoda i rashoda je sustavni pregled prihoda i

rashoda, te financijskog rezultata za razdoblje od 1. siječnja

do 30. lipnja i od 1. siječnja do 31. prosinca. Sukladno čl. 68.

u Obrazac PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 - broj računa iz računskog plana;

• stupac 2 - naziv računa;

• stupac 3 - AOP oznaka;

• stupac 4 - ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne

godine;

• stupac 5 - ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće

godine;

• stupac 6 - indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na

prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

U Obrascu: PR-RAS-NPF stupac 4 Ostvareno prethodne

godine ne popunjavaju novoosnovane neprofitne organizacije

do sljedećeg financijskog izvještaja za isto razdoblje. U elek-


28 Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVO NEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

troničkoj verziji Obrasca: PR-RAS-NPF potrebno je u svako

polje stupca 4 upisati 0 kako bi se zadovoljile kontrole.

Popunjavanje podataka u Obrascu: PR-RAS-NPF

• NA AOP - ima 001 do 043 unose se podaci o ostvarenim

prihodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i

tekućoj godini

• Na AOP - ima 044 do 128 unose se podaci o ostvarenim

rashodima u izvještajnom razdoblju; u prethodnoj godini i

tekućoj godini

• Na AOP - ima 129 do 132 unose se podaci o stanju zaliha

u izvještajnom razdoblju u prethodnoj godini i tekućoj

godini

• Na AOP - ima 134 i 135 unose se podaci o rezultatu

poslovanja u izvještajnom razdoblju, u prethodnoj godini

i tekućoj godini

• NA AOP - ima 136 i 137 unose se podaci o prenesenim

viškovima i manjkovima. Podaci o prenesenim viškovima

i manjkovima jesu stanja odjeljka 5221 Višak prihoda i

5222 Manjak prihoda u Bilanci prije utvrđivanja rezultata

poslovanja u izvještajnom razdoblju.

• Na AOP - ima 138 i 139 izračunavaju se raspoloživi viš-

kovi prihoda i manjkovi za pokriće u sljedećem razdoblju

i ovi iznosi moraju odgovarati AOP - ima 199 i 200 u

Obrascu BIL-NPF.

Kontrole u Obrascu: PR-RAS-NPF• AOP 134 Višak prihoda poslovanja i AOP 135 Manjak

prihoda poslovanja odnosno AOP 136 Višak prihoda

- preneseni i AOP 137 Manjak prihoda - preneseni u

koloni jedne godine ne mogu biti istovremeno popunjene

(obveznik može iz prethodnih razdoblja imati ili preneseni

višak ili preneseni manjak - ne oboje istovremeno)

• Istovremeno ne mogu biti popunjeni AOP 138 Višak pri-

hoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju i AOP

139 Manjak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem

razdoblju.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPFVIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) 134MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) 135

5221 Višak prihoda - preneseni 136

5222 Manjak prihoda - preneseni 137

Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdo-

blju (AOP 134+136-135-137)138

Manjak prihoda za pokriće u sljedećem raz-

doblju (AOP 135+137-134-136)139

Popunjavanje dodatnih podataka o stanju novčanih sredstava u Obrascu: PR-RAS-NPF

Podaci na AOP 143 Stanje novčanih sredstava na raz-

doblja u Obrascu: PR-RAS-NPF moraju biti jednaki AOP

140 Stanje novčanih sredstava na početku godine + AOP

141 Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne - AOP 142

Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni.

U dodatnim podacima na AOP-ima 140 do 143 prati se

stanje novčanih sredstava na početku i na kraju godine. To

znači da se u AOP 140 uvijek unosi stanje novčanih sredsta-

va 1. 1. Početnom stanju novčanih sredstava dodaju se uku-

pni dugovni prometi preko računa i blagajni u izvještajnom

razdoblju (AOP 141), a od ukupnog zbroja oduzimaju ukupni

potražni prometi novčanih računa i blagajni. Kao rezultat

dobiva se stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog

razdoblja koje mora odgovarati zbroju stanja na izvatcima

računa. Novčani računi uključuju sve kunske i devizne ra-

čune koje neprofitna organizacija ima otvorene u poslovnih

bankama, a blagajna uključuje sve kunske i devizne glavne i

pomoćne blagajne.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPFDODATNI PODACI

11 Stanje novčanih sredstava na početku godine

140

11-dugovno Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne

141

11-potražno Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni

142

11Stanje novčanih sredstava na kraju razdoblja (AOP 140+141-142)

143

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvje-štajnog razdoblja (cijeli broj)

144

Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj)

145

Kako je financijski izvještaj Račun prihoda i rashoda

(Obrazac PR-RAS-NPF), dosta detaljan nema potrebe za iz-

dvajanjem dodatnih podataka za Državni ured za statistiku.

Popunjavanje podataka o vrijednosti ostvarenih inve-sticija u novu dugotrajnu imovinu (AOP-146 do AOP-151 u Obrascu: PR-RAS-NPF).

Cilj prikupljanja ovih podataka je mogućnost obračuna

jednog od agregata BDP-a po rashodnoj metodi odnosno

investicija u fiksni kapital u kraćim vremenskim razdobljima

odnosno tromjesečjima.

Kako se ovi podaci odnose na statističke, a ne na raču-

novodstvene kategorije na internetskoj stranici Ministarstva

financija http://www.mfin.hr/hr/upute-za-sastavljanje-fi-nancijskih-izvjestaja-neprofitnih-organizacija-2009 nalazi

se detaljno objašnjenje Državnog zavoda za statistiku za

stavke „vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotraj-nu imovinu“

Napomena: U izvještaju TREBA iskazati svu novona-bavljenu dugotrajnu imovinu u razdoblju od 1. siječnja do

30. lipnja neovisno o tome jesu li ili nisu izvršena plaćanja

u svezi nabavke, međutim NE SMIJE se unositi stanje dugotrajne imovine izvještajnog razdoblja (npr. stanje

dugotrajne imovine od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2014.)

iskazane na bilančnim kontima.

5. KONTROLE U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA

Svi elektronički obrasci financijskih izvještaja sadržavaju

matematičke i logičke kontrole. Prije popunjavanja obrazaca


29Riznica 7/2014

RAČUNOVODSTVONEPROFITNO RAČUNOVODSTVO

svakako treba proučiti dane kontrole čime će se uvelike olak-

šati popunjavanje obrazaca. Neke od kontrola su obvezne,

što znači da FINA neće preuzeti obrazac koji ih ne zadovo-

ljava, dok su neke od kontrola neobvezujuće i o njihovom

zadovoljavanju neće ovisiti predaja financijskih izvještaja.

6. POSEBNE NAPOMENE

6.1. Izvještavanje nezavisnih vijećnika odnosno članova predstavničkih tijela JLP(R)S

Sukladno čl. 30. Zakona o financiranju političkih aktiv-

nosti i izborne promidžbe (Nar. nov., br. 27/13.) nezavisni

zastupnici i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe

birača dužni su sastavljati i podnositi financijske izvještaje

na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovodstva

neprofitnih organizacija, neovisno o vrijednosti njihove imovi-

ne i visini ostvarenih prihoda. Članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iza-brani s liste grupe birača dužni su voditi Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, u skladu s propisima o vođenju računovodstva neprofitnih organizacija.

Temeljem članka 34. Zakona o financiranju političkih

aktivnosti i izborne promidžbe nositelji nezavisnih lista,

odnosno nositelji lista grupe birača i kandidati kojima se

sredstva za financiranje izborne promidžbe uplaćuju na nji-

hov poseban račun dužni su sastaviti i Državnom izbornom

povjerenstvu, odnosno nadležnom izbornom povjerenstvu

dostaviti Financijski izvještaj o financiranju izborne pro-midžbe s podacima o ostvarenim prihodima za financira-nje izborne promidžbe, izvorima financiranja te o izvršenim

rashodima za financiranje izborne promidžbe, u roku od

30 dana nakon održanih izbora. Sastavni dio financijskog

izvještaja je izvješće o primljenim donacijama i troškovima

izborne promidžbe te obrazac s podacima o iznosu cijene i

iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje

izborne promidžbe.

Obrazac financijskog izvještaja za financiranje izborne

promidžbe propisao je ministar financija Pravilnikom o

izmjenama i dopunama pravilnika o načinu vođenja evi-

dencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga

(donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama

za financiranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima

(rashodima) izborne promidžbe te financijskim izvještajima

za financiranje izborne promidžbe, koji je objavljen u Nar.

nov., br. 55/13.

Pravilnikom su propisane obvezne evidencije, potvrde i

izvješća za obveznike, i to političke stranke, nezavisne liste

odnosno liste grupe birača i njihovi nositelji te kandidati kod

financiranja izborne promidžbe, kao i političke stranke, neza-

visni zastupnici i članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe

birača pri financiranju redovitog političkog djelovanja. Na

internetskoj stranici Ministarstva financija http://www.mfin.

hr/hr/neprofitno-racunovodstvo nalazi se Pravilnik, obrasci

obveznih evidencija i potvrda.

6.2. Sindikati i ostale neprofitne organizacije koje u svom sastavu imaju podružnice (ogranke)

U financijskim izvještajima neprofitnih organizacija koje

u svom sastavu imaju organizacijske jedinice koje nemaju

pravnu osobnost (npr. sindikati, podružnice i sl.) uočene su

određene nepravilnosti vezane uz vođenje računovodstva i

predaje financijskih izvještaja.

Obveza je neprofitne pravne osobe da u financijskim iz-

vještajima iskaže objedinjene podatke za cjelovitu neprofitnu

organizaciju u cijelosti uzimajući u obzir i središnjicu i orga-

nizacijske jedinice. Ovaj izvještaj mora obuhvatiti podatke

iz jedinstvene glavne knjige, a organizacija računovodstva

ustrojava se na način da je poslovanje i središnjice i organi-

zacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi odnosno na

razini neprofitne pravne osobe. Način na koji organizacijske

jedinice dostavljaju podatke za evidencije u jedinstvenoj

glavnoj knjizi, određuje se statutom i drugim internim propi-

sima neprofitnih pravnih osoba (sindikata i dr.).

Iz navedenog proizlazi kako organizacijske jedinice ne

mogu samostalno sastavljati i predavati financijske izvještaje

za eksterno izvještavanje.

Gore navedeno primjenjuje se i u slučaju kada organiza-

cijske jedinice neprofitnih pravnih osoba (sindikalne podruž-

nice, ogranci i sl.), imaju svoj transakcijski račun (žiroračun).

Podatke za knjigovodstvene evidencije osiguravaju po na-

stanku poslovnog događaja na način kako je to uređeno u

internim aktima neprofitne pravne osobe. Financijski izvještaji

sastavljaju se i predaju isključivo za neprofitnu organizaciju u

cjelini (središnjicu i organizacijske dijelove).

6.3. Prijenosi sredstva između povezanih neprofitnih organizacija2

Izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu pro-

računa (Nar. nov., br. 11/14. isp. i 44/14.), izmijenjen je

Računski plan na način da su dodane dvije nove skupine

računa 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47

Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organi-

zacija. Cilj uvođenja ovih računa je izbjegavanje dvostrukog

prikazivanja prihoda i rashoda koji nastaju u slučajevima po-

stojanja obveznih prijenosa sredstava članicama ili drugim

nižim ustrojstvenim oblicima, a koji, u pravilu, proizlaze iz

zakonskih propisa dok su ključevi raspodjele na niže razine

propisani statutima, pravilnicima ili drugim aktima neprofitnih

organizacija.

2 Detaljno o prijenosima sredstava između povezanih neprofitnih organi-zacija pisano je u časopisu Riznica br. 3 iz 2014. g.

Mr. sc. Andreja Milić, HZRIF, Zagreb


30 Riznica 7/2014

POREZI

Za primljene usluge od osobe koja nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, ako je to usluga koja se oporezuje prema sjedištu primatelja, primatelj je obvezan obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost. Autorica članka piše o obvezi plaćanja PDV-a na autorske ugovore odnosno ugovore o djelu za koje se naknada isplaćuje stranom državljaninu, o načinu obračuna PDV-a te mogućnosti korištenja pretporeza za tako obračunani PDV.

Mr. sc. MILJENKA CUTVARIĆ Stručni članak UDK 336.2

Obveza plaćanja PDV-a na autorske ugovore i ugovore o djelu stranih državljana

1. UVOD

Općenito, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku kao i osobi koja djeluju kao porezni obveznik, smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se radi u uslugama koje spadaju u osnovno načelo vezano za definiciju mjesta oporeziva-nja, kada te usluge tuzemnom poreznom obvezniku ili osobi koja djeluje kao porezni obveznik, obavi osoba koja nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj, primatelj usluge ima obvezu obračunati i platiti PDV na naknadu za navedenu uslugu.

Obveza obračuna PDV-a na određene ino usluge odnosi se kako na primatelje koji su upisani u registar obveznika PDV-a, tako i na ostale primatelje koji kao osobe koje djeluju kao porezni obveznik ima obvezu obračunati PDV. Između ostalih usluga, ova se obveza odnosi i na usluge po osnovu autorskih ugovora odnosno po osnovu određenih ugovora o djelu sklopljenih s inozemnim fizičkim osobama.

2. KAKO JE DEFINIRANO MJESTO OBAVLJANJA USLUGA U POSLOVANJU S INOZEMSTVOM I KADA POSTOJI OBVEZA OBRAČUNA PDV-a?

Oporezivanje porezom na dodanu vrijednost usluga u poslova-nju s inozemstvom, ovisi o tome kako je za pojedine usluge propi-sano mjesto njihovog obavljanja o čemu ovisi i njihov porezni status u sustavu PDV-a. U članku 17. Zakona o PDV-u (Nar. nov., br. 73/13., 99/13. i 148/13.), propisano je opće načelo prema kojemu se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Prema navedenome, usluge koje poreznom obvezniku sa sjedištem u Hrvatskoj obavi porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem izvan Hrvatske, iste podliježu oporezivanju prema hrvatskom Zakonu o PDV-u. Zakon o PDV-u definira poreznog obveznika u širem smislu nego što je to bilo prema starom Zakonu, pa se

tako porez nim obveznikom, osim osobe upisane u registar obve-znika PDV-a, smatra i tzv. “mali porezni obveznik”1.

U odnosu na opće načelo oporezivanja prema sjedištu pri-matelja usluge, za čitav niz usluga definirano je drugačije mjesto obavljanja, o čemu ovisi podliježe li određena usluga oporeziva-nju u Hrvatskoj ili ne.2

Polazeći od općeg načela mjesta obavljanja usluga, kada tuzemni porezni obveznik obavlja usluge ino korisniku iste ne podliježu oporezivanju u Hrvatskoj. Obrnuto kada porezni ob-veznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj obavi ovu uslugu tuzemnom poreznom obvezniku koji djeluje kao takav, tuzemni korisnik usluge obvezan je obračunati porez na uslugu ino poduzetnika po mehanizmu prijenosa pore-zne obveze na primatelja usluge.

Usluge koje se oporezuju prema mjestu primatelja (kada je primatelj porezni obveznik ili osoba koja djeluje kao porezni obveznik) jesu primjerice: prijenos i ustupanje autorskih prava, patenata, licencija i sl. prava, usluge oglašavanja, usluge konzul-tanata, inženjera, odvjetnika, računovođa, prevoditelja i dr. uslu-ge savjetovanja, usluge obrade podataka, ustupanje informacija, telekomunikacijske usluge, elektronički obavljene usluge, usluge kontrole kvalitete, analize uzoraka i sve druge usluge za koje nije propisano izuzeće od osnovnog načela. Ove se usluge oporezu-ju prema mjestu primatelja i u slučaju kada ih obavljaju autori i druge fizičke osobe u okviru slobodnog zanimanja.

Na početku primjene Zakona o PDV-u (1. srpnja 2013.) najviše se nedoumica javilo kod utvrđivanja poreznog statusa autorskih honorara inozemnih samostalnih umjetnika, obzirom

1 “Mali porezni obveznik” je porezni obveznik čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od praga za ulazak u sustav PDV-a (prema hrvatskom Zakonu o PDV-u taj je prag propisan u iznosu 230.000,00 kn).

2 Iznimke su propisane člancima 19. do 24. Zakona. O navedenim iznim-kama opširno je pisano u Riznici br. 4/14. i RIF-u 10/13.

cutvaric-k.indd 30cutvaric-k.indd 30 6/30/14 12:23:10 PM6/30/14 12:23:10 PM

31Riznica 7/2014

POREZI

da su usluge samostalnih umjetnika po starom Zakonu o PDV-u bile oslobođene PDV-a kao usluge u kulturi, međutim, stupanjem na snagu novog Zakona usluge samostalnih umjetnika jesu oporezive isporuke. Prema navedenome, ako ustanova u kulturi (ili drugi korisnik) koristi uslugu ino samostalnih umjetnika ove se usluge oporezuju prema osnovnom načelu pa je ustanova u kulturi na naknadu po osnovu autorskog honorara samostalnom umjetniku dužna obračunati PDV. S tim u vezi mišljenje je dao Središnji ured Porezne uprave iz kojeg izdvajamo:3

“.... kada strani samostalni umjetnici obavljaju usluge tuze-mnom poreznom obvezniku, u ovom slučaju kazalištu mjestom obavljanja tih usluga smatra se mjesto sjedišta tog poreznog ob-veznika što je u ovom slučaju tuzemstvo. Obzirom na navedeno, kazalište je obvezno platiti PDV na usluge koje mu obave umjet-nici - strani državljani neovisno o tome radi li se o umjetnicima koji borave godinu dana u Hrvatskoj i za to razdoblje sklapaju s kazalištem Ugovor o autorskom honoraru za pružanje umjetničkih usluga ili o stranim umjetnicima koji su u svojoj zemlji zaposleni u kazalištu (npr. umjetnici iz Slovenije ili Srbije), ali ih kazalište u kojem su zaposleni ne ustupa kao svoje zaposlenike tuzemnom kazalištu već su umjetnici u Hrvatskoj samostalno angažirani samo za određeni projekt. (Klasa: 410-19/14-01/12, ur. br. 513-07-21-01/14-2, od 10. veljače 2014.).

Prema navedenome, PDV se obračunava na primljene usluge po osnovi sklopljenih ugovora o autorskim honorarima sa stra-nim državljanima - umjetnicima, kao što su ugovori s dramskim umjetnicima, plesačima baleta, redateljima, scenografima, ko-stimografima, koreografima, autorima glazbe, opernim solistima bez obzira jesu li kao porezni obveznici upisani u registar ob-veznika PDV-a u svojoj zemlji. Isto se odnosi i na razne druge autorske ugovore - primjerice za pisana djela, objavu članaka, predavanja, usluge prevođenja i sl.

3. TKO JE OBVEZAN PLAĆATI PDV NA AUTORSKE HONORARE I NAKNADE ZA UGOVOR O DJELU STRANOM DRŽAVLJANINU?

Odredbama članka 75. stavka 1. točke 6. Zakona o PDV-u, propisano je da PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili prav-na osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17. stavka 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, pre-bivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Isto tako člankom 75. st. 2. Zakona, propisano je da ako oporezive usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, PDV plaća porezni obveznik, odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, kojemu je obavljena usluga (npr. usluga vezana za nekretnine u Hrvatskoj).

Dakle, obveza obračuna i plaćanja PDV-a propisana je za:- usluge iz članka 17. st. 1. Zakona - usluge koje se oporezuju

po osnovnom načelu, tj. prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge i

- usluge koje u tuzemstvu obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, a mjesto oporezivanja je tuzemstvo (npr. usluge na nekretnini koja se nalazi u Hrvatskoj).

3 Mišljenje je u cijelosti objavljeno u Riznici 3/14., Klasa: 410-19/14-01/12., urudžbeni broj: 513-07-21-01/14-2. od 10. veljače 2014.

Obveznici obračuna poreza u ovom slučaju, jesu svi po-rezni obveznici i pravne osobe koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za svrhe PDV-a, i to:- primatelji usluga obveznici PDV-a (upisani u registar obvezni-

ka PDV-a)- “mali porezni obveznici” čija je vrijednost isporuka u prethod-

noj godini bila ispod 230.000 kuna (članak 90. Zakona)- osobe koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođe-

ne PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (ustanove koje obavljaju isporuke od javnog interesa iz članka 39. Zakona o PDV-u)

- osobe koje nisu porezni obveznici (javnopravna tijela), ali su postali osobe registrirane za svrhe PDV-a ako su prešle ili odustale od praga stjecanja po osnovu stjecanja dobara unutar EU i dobile PDV identifikacijski broj.Tako su obveznici plaćanja PDV-a na usluge ino poduzetnika

osim obveznika PDV-a i oni proračunski korisnici odnosno ne-profitne organizacije koje inače nisu upisani u registar obveznika PDV-a, ali se u ovom slučaju smatraju tzv. “malim poreznim obveznicima” u odnosu na primljene usluge.

Svaki porezni obveznik odnosno osoba registrirana za po-trebe PDV-a koja na području RH prima usluge od dobavljača iz EU za koje je obvezan platiti PDV, mora imati PDV identifi-kacijski broj temeljem kojeg će se identificirati izvršitelju usluge kao porezni obveznik na kojeg se prenosi porezna obveza. Ako primatelj usluge već nema PDV identifikacijski broj, obvezan ga je zatražiti 15 dana prije primljene usluge od poreznog obveznika iz druge države članice Europske unije. Obveza plaćanja PDV-a propisana je i u slučaju primanja usluga iz trećih zemalja, međutim, u ovom slučaju ne dodjeljuje se PDV identifikacijski broj.

4. OBVEZNE EVIDENCIJE

Porezni obveznici (uključivo i osobe koje nisu u sustavu PDV-a, ali su obveznici obračuna PDV-a za usluge primljene iz inozemstva), radi osiguravanja podataka o primljenim uslugama iz drugih država članica i iz trećih zemalja moraju temeljem članka 163. stavka 4. Pravilnika o PDV-u (Nar. nov., br. 79/13., 85/13. - ispravak, 160/13. i 35/14.), voditi posebnu evidenciju. Posebna evidencija može biti u obliku posebne Knjige U-RA, ali je važno da sadržava podatke koji omogućuju provjeru poslovnih događaja. Evidencija treba sadržavati najmanje podatke o broju i datumu računa, naziv i sjedište dobavljača, PDV identifikacijski broj dobavljača iz EU, odnosno porezni broj dobavljača izvan EU, poreznu osnovicu razvrstanu po stopama PDV-a, iznos pret-poreza koji se može odbiti razvrstan po stopama PDV-a i iznos pretporeza koji se ne može odbiti.

Obveza PDV-a za primljene usluge iz država članica ili iz trećih zemalja prijavljuje se na Obrascu PDV, a za vrijednost primljenih usluga iz druge države članice koje se oporezuju po osnovnom načelu prema članku 17. st. 1., i za koje je porezna obveza propisana čl. 75. st. 1. točka 6, obvezno se sastavlja i Obrascu PDV-S - Prijava za stjecanje dobara i usluga iz drugih država članica EU. Ako se radi o uslugama za koje je porezna obveza propisana čl. 75. st. 2. (npr. usluge na nekretnini), ne sa-stavlja se Obrazac PDV-S nego se iskazuje u Obrascu PDV kao usluge primljene od osobe koja nema sjedište u RH.

Obrazac PDV-S sastavlja se samo ako primatelj usluga ras-polaže s PDV identifikacijskim brojem davatelja usluge iz druge države članice.


32 Riznica 7/2014

POREZI

5. NASTANAK OBVEZE OBRAČUNA PDV-a

Obveza obračuna PDV-a na usluge inozemnih poreznih ob-

veznika, nastaje kada je usluga obavljena (čl. 30. Zakona). Sma-

tra se da je PDV plaćen ako je u prijavi PDV-a iskazana obveza

temeljem prijenosa obveze plaćanja PDV-a. Nakon podnesenog

Obrasca PDV (najkasnije do 20. u mjesecu za prethodni mjesec),

porez se plaća do kraja mjeseca za prethodni mjesec. U istom

roku PDV plaćaju i obveznici koji inače nisu porezni obveznici, a

registrirani su za potrebe PDV-a zbog obveze plaćanja PDV-a na

usluge ino poduzetnika (članak 76. st. 3.).

Račun za isporuke usluga za koje je primatelj obvezan pla-

titi PDV u skladu s člankom 196. Direktive Vijeća 2006/112/EZ4,

mora se izdati najkasnije petnaestog dana u mjesecu nakon

mjeseca u kojem je nastao oporezivi događaj (obavljena uslu-

ga).

Ako su usluge obavljene, a nije izdan račun, obveza obra-

čuna PDV-a nastaje kada je usluga obavljena. Primjerice, za

uslugu koja je obavljena 20. lipnja, ako nije izdan račun obveza

obračuna PDV-a nastaje 20. lipnja.

Iznos PDV-a koji je iskazan kao porezna obveza u mjeseč-

nom obračunskom razdoblju u kojemu je obavljena usluga, po-

rezni obveznik ima pravo odbiti kao pretporez, ako su ispunjeni uvjeti za odbitak pretporeza. Ostali obveznici koji nemaju pra-

vo na odbitak pretporeza samo iskazuju obvezu PDV-a i plaćaju

nakon predanog Obrasca PDV.

Obveza PDV-a na usluge poreznog obveznika iz inozemstva

iskazuje se u Obrascu PDV na:

- r. br. II. 8. do II. 10. - Primljene usluge iz EU (za usluge za

koje je porezni obveznik porez plaća temeljem čl. 75,. st. 1. t.

6., Zakona tj. usluge koje se oporezuju po osnovnom načelu

- prema sjedištu primatelja usluge)

- r. br. II. 11. do II. 13. - Primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH od poreznih obveznika iz trećih zemalja - za usluge primljene iz trećih zemalja, a za

koje se porezna obveza prenosi na primatelja temeljem čl.

75. st. 1. t. 6. i čl. 75. st. 2. Zakona, te od poreznih obveznika

iz EU za usluge za koje je mjesto obavljanja u tuzemstvu za

koje je porezna obveza propisana čl. 75. st. 2. Zakona.

Obveznici koji imaju pravo na odbitak pretporeza, pretporez

iskazuju na:

- r. br. III. 8. do III. 10. - Pretporez od primljenih usluga iz EU - r. br. III 11. do III. 13. - Pretporez od primljenih isporuka do-

bara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH.Obveznici plaćanja poreza na usluge inozemnog poduzetni-

ka koji inače nisu obveznici PDV-a (mali porezni obveznici i oso-

be koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a),

također podnose Obrazac PDV i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (Obrazac PDV-S) i to

samo za ono obračunsko razdoblje u kojemu su imali primljene

usluge s prijenosom porezne obveze.

4 Čl. 196. Direktive 2006/112/EZ, “PDV je dužan plaćati svaki porezni obveznik, ili pravna osoba koja nije porezni obveznik a registrirana je za potrebe PDV-a, kojemu se pružaju usluge iz članka 44., ako te usluge pruža porezni obveznik koji nije osnovan na području te države članice.”

Čl. 44. Direktive 2006/112/EZ, “Mjesto pružanja usluga poreznom ob-vezniku koji djeluje kao takav jest mjesto na kojem je taj porezni obveznik osnovao poduzeće”.

6. PRIMJER OBRAČUNA PDV-a NA USLUGE PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U INOZEMSTVU

Porezna osnovica za obračun PDV-a na usluge poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu (u drugim državama člani-cama, u trećem području ili u zemljama izvan EU), je naknada za primljenu uslugu. Kod ugovora za koje postoji obveza obračuna poreza na dohodak po odbitku ovisno o primjeni ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno kod kojih po-stoji obveza obračuna doprinosa, osnovicu za obračun PDV-a čini bruto iznos naknade (prije obračuna i obustave poreza na dohodak i doprinosa). Ako je račun iskazan u stranoj valuti, za preračunavanje u kune temeljem čl. 36. st. 2. Zakona o PDV-u, koristi se srednji tečaj HNB na dan nastanka obveze obračuna PDV-a (kada je usluga obavljena).

Primjer 1: Kazalište “Regoč”, plaća naknadu po autorskom ugovoru sa-

mostalnom umjetniku iz Slovačke u bruto iznosu 1.000,00 EUR-a. Radi se o usluzi koja se temeljem čl. 17. st. 1. Zakona o PDV-u oporezuje prema mjestu primatelja pa je Kazalište “Regoč” iako nije upisano u registar obveznika PDV-a, obvezno obračunati i platiti PDV na uslugu ino poduzetnika. Nastup samostalnog umjetnika bio je 5. lipnja pa porezna obveza nastaje u mjesecu lipnju uz primjenu srednjeg tečaja HNB na dan nastanka porezne obveze (tj. 5. lipnja).

1.000,00 x 7,6 = 7.600,00 x 25% = 1.900,00 kn.

Iako Kazalište “Regoč” nije obveznik poreza na dodanu vri-jednost, obvezno je sastaviti poreznu prijavu na Obrascu PDV (za mjesec lipanj) te Obrazac PDV-S ako raspolaže PDV identifikacij-skim brojem umjetnika iz Slovačke. Ove je obrasce Kazalište ob-vezno poslati nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 20. srpnja, te obvezu PDV-a uplatiti najkasnije do kraja srpnja.

Utvrđenu obvezu u iznosu 1.900,00 kazalište će proknjižiti na kontu 23921 (Obveza PDV-a na ino usluge - potražna strana) i na rashode poslovanje na kontu 32371 (Autorski honorar - dugovna strana).

Obrazac PDV

OPIS

POREZNA OSNOVICA

(iznos u kunama i lipama)

PDV PO STOPI 5%, 13% i 25%


II. OPOREZIVE TRANSAKCI-JE - UKUPNO

......

13. PRIMLJENE ISPORUKE

DOBARA I USLUGA OD

POREZNIH OBVEZNIKA

BEZ SJEDIŠTA U RH po

stopi 25%

7.600,00 1.900,00

III. OBRAČUNANI PRETPO-REZ - UKUPNO

........

13. PRETPOREZ OD

PRIMLJENIH ISPORUKA

DOBARA I USLUGA OD

POREZNIH OBVEZNIKA

BEZ SJEDIŠTA U RH po

stopi 25%

- -


33Riznica 7/2014

POREZI

Obrazac PDV-S

Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije

Za mjesec svibanj godine 2014.

Red.

br.

(8)

Kôd države

isporučitelja

(9)

PDV identifika-

cijski broj is-

poručitelja (bez

kôda države)

(10)

Vrijednost steče-

nih dobara

(u kunama i li-

pama)

(11)

Vrijednost prim-

ljenih usluga

(u kunama i

lipama)

(12)

1. SK 112223333 7.600,00

. .......

Ukupna vrijednost (13) 7.600,00

(14)

Primjer 2: Fakultet je angažirao profesora iz Njemačke da održi predava-

nje u okviru redovne nastave. Za navedeno predavanje profesoru

je obračunan bruto honorar u iznosu 2.000,00 Eura i to temeljem

ugovora o autorskom honoraru. Kako se radi o predavanju u

okviru redovne nastave koja je utvrđena nastavnim programom,

fakultet iz primjera je primio uslugu koja je oslobođena PDV-a.

Naime, prema članku 39. st. 1. točka j) Zakona, oslobođena je

PDV-a nastava koju privatno održavaju nastavnici prema unapri-

jed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim

planovima i programima verificiranim od strane Ministarstva

znanosti obrazovanja i sporta.

Međutim, u slučaju da je profesor održao predavanje koje nije

bilo u okviru nastave, na ovu bi naknadu fakultet imao obvezu

obračunati i platiti PDV, s mogućnošću korištenja pretporeza

ukoliko je predavanje bilo za potrebe oporezive djelatnosti fa-

kulteta.

Primjer 3.Neprofitna udruga “Zaštita prirode” u sustavu je PDV-a i

izdaje časopis u kojemu se objavljuju i članci inozemnih autora.

U broju od svibnja objavljen je i članak autora iz Bosne i Hercego-

vine. Autor nije u sustavu PDV-a u svojoj zemlji i ne izdaje račun,

nego se naknada za autorsko djelo plaća na temelju autorskog

ugovora. Za objavljeni članak autoru je u srpnju plaćen iznos od

200 Eura.

Temeljem ovog autorskog ugovora izdavač časopisa treba

obračunati i platiti PDV na uslugu ino poduzetnika (iako autor nije

u sustavu PDV-a on se za svrhe PDV-a smatra “malim poreznim

obveznikom” i primatelj usluge je obvezan obračunati i platiti PDV

na ovu uslugu).

200,00 x 7,6 = 1.520,00 x 25% = 380,00 kn.

Kako je udruga u sustavu PDV-a, obračunani PDV u istom obračunskom razdoblju koristi kao pretporez. Poreznu obvezu i pretporez iskazuje u Obrascu PDV za mjesec svibanj (kada je usluga obavljena, a ne za mjesec srpanj u kojemu je usluga pla-ćena) na rednom broju:

II.13. Primljene isporuke dobara i usluga od poreznih obve-znika bez sjedišta u RH po stopi 25%, uz istovremeno korištenje pretporeza na rednom broju

III. 13. Pretporez od primljenih isporuka dobara i usluga od poreznih obveznika bez sjedišta u RH - po stopi 25%.

Obrazac PDV

OPIS

POREZNA OSNOVICA


PDV PO STOPI 5%, 13% i 25%


II. OPOREZIVE TRANSAKCIJE - UKUPNO

......

13. PRIMLJENE ISPORUKE DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZNIKA BEZ SJEDIŠTA U RH po stopi 25%

1.520,00 380,00

III. OBRAČUNANI PRETPOREZ - UKUPNO

......

13. PRETPOREZ OD PRIMLJENIH ISPORUKA DOBARA I USLUGA OD POREZNIH OBVEZ- NIKA BEZ SJEDIŠTA U RH po stopi 25%

1.520,00 380,00

Obračunani PDV temeljem ugovora o autorskom djelu (odno-sno temeljem ugovora o djelu) evidentira se u posebnoj eviden-ciji o obračunanom PDV-a plaćenom na usluge koje je obavila osoba koja nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Ako se od inozemnog pružatelja usluge ne može do-biti račun, primatelj usluge treba sam sastaviti obračun temeljem ugovora o autorskom djelu i utvrditi osnovicu i obračun PDV-a. Ako se obračunani iznos PDV-a može odbiti kao pretporez, kod proračunskih korisnika odnosno neprofitne organizacije iskazuje se kao potraživanje za pretporez (kontu 12421 - Pretporez). Iznos koji se može iskoristiti kao pretporez treba u Obrascu PDV iskazati na rednom broju III.13. (stopa 25%). Obračunani iznos pretporeza porezni obveznik uključuje u prijavu poreza (PDV obrazac) za mjesec u kojem je usluga primljena. Ako se plaćeni pretporez ne može priznati kao pretporez ili postoji obveza podjele pretporeza tada se u dijelu u kojemu se ne može odbiti iskazuje kao rashod.

7. ZAKLJUČAK

Za primljene usluge iz inozemstva (iz EU ili iz trećih zemalja), ako se radi o uslugama za koje je definirano da je mjesto opore-zivanja prema mjestu primatelja, proračunski korisnici i neprofitne organizacije koje su upisane u registar poreznih obveznika, obve-znici su plaćanja PDV-a na usluge ino poduzetnika. Isto tako ob-veznici plaćanja PDV-a na ove usluge jesu i proračunski korisnici kao i neprofitne organizacije koji inače nisu obveznici PDV-a, ali jesu obveznici kao primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze (“reverse charge” mehanizam) prema članku 75. stavka 1. točka 6. ili prema članku 75. stavak 2. Zakona o PDV-u. U ovom slučaju proračunski korisnici i neprofitne organizacije po-staju osobe registrirane za potrebe PDV-a - obveznici su plaćanja PDV-a na ino usluge. Utvrđenu obvezu za primljene usluge od dobavljača iz EU iskazuju na posebnom Obrascu PDV-S - Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU, te u Obrascu PDV koje su obvezni podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave samo za to razdoblje u kojemu su primili uslugu koja podliježe oporezivanju. Obvezu PDV-a za primljene usluge iz trećih zemalja iskazuju samo na Obrascu PDV.

Mr. sc. Miljenka Cutvarić, HZRIF, Zagreb


34 Riznica 7/2014

PLAĆE I NAKNADE

Novim Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi koji se primjenjuje od 1. travnja 2014. godine izmijenjena su neka prava zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi, neka su izgubljena, a uvedena su i nova prava. Nastavno se daje sistematizirani pregled tih novina.

Dr. sc. MARIJA ZUBER Stručni članak UDK 330.5 - 331.2

Izmijenjena prava zaposlenih prema GKU socijalne skrbi od 1. travnja 2014.

1. UVOD

Od 1. travnja 2014. godine primjenjuje se novi Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (Nar. nov., br. 42/14.:

dalje: GKU socijalne skrbi), sklopljen 25. ožujka 2014. go-

dine između Vlade RH i Sindikata zaposlenika u djelatnosti

socijalne skrbi. Zaključno s danom 31. ožujka 2014. prestala

je primjena prethodnoga Kolektivnog ugovora za djelatnost

socijalne skrbi (Nar. nov., br. 133/11.), od 19. listopada 2011.

koji se primjenjivao od 20. listopada 2011. godine.

Novi GKU socijalne skrbi je sadržajno značajno manji od

prethodnog, mjereno i brojem članaka i opsegom materije

koju uređuje. Za ilustraciju, novi GKU socijalne skrbi ima 60

članaka, dok je raniji imao 87 članaka. Promjene u opsegu

normativnog dijela granskog ugovora rezultat su izmijenjenog

koncepta ugovaranja prava radnika zaposlenih u javnim služ-

bama. Naime, prava zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi

uređena su i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i

namještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12., Do-

datak I. - 141/12. i Dodatak II. - 150/13. i 153/13. - ispr.; dalje:

TKU za javne službe), pa stranke GKU socijalne skrbi nisu u

taj Ugovor ugradile neka prava koja zaposleni u ustanovama

socijalne skrbi ostvaruju na temelju TKU za javne službe.

Osim te promjene koja je rezultat izmijenjenog modela ure-

đivanja prava zaposlenih u javnom sektoru, neka dosadašnja

prava zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi su izmijenjena,

neka su izgubljena, a uvedena su i nova prava.

2. TRAJANJE I PODRUČJE PRIMJENE NOVOG GKU SOCIJALNE SKRBI

GKU socijalne skrbi je stupio na snagu 1. travnja 2014. i

primjenjivat će se do 12. prosinca 2016. godine. Trajanje ovog

granskog ugovora vezano je uz trajanje TKU-a za javne službe

sklopljenog 12. prosinca 2012., koji je na snazi do 12. prosin-

ca 2016. godine. Ova se dva kolektivna ugovora primjenjuju

usporedno kao izvor prava radnika zaposlenih u ustanovama

socijalne skrbi u RH na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u

javnim službama (Nar. nov., br. 27/01.).

Dakle, oba kolektivna ugovora obvezuju ustanove soci-

jalne skrbi (centre za socijalnu skrb, domove socijalne skrbi,

centre za pružanje usluga u zajednici i centre za pomoć u

kući), kojima se sredstva za plaće zaposlenih osiguravaju

u državnom proračunu. Ako je neko pravo uređeno u oba

kolektivna ugovora, radnik ima pravo na povoljniji iznos

toga prava (čl. 7. st. 3. Zakona o radu, Nar. nov., br. 149/09.

- 73/13.), tj. na radnika se primjenjuje onaj kolektivni ugovor

koji je za radnika povoljniji. Primjenu za radnika povoljnijeg

prava ilustriramo na dva primjera: pravo na plaćeni dopust

i određivanje prava koja ovise o dužini staža kod istog po-

slodavca.

Pravo na plaćeni dopust radi sudjelovanja na sindikalnim

susretima uređeno je u oba kolektivna ugovora, s tim da je

u TKU za javne službe pravo određeno u trajanju od 2 dana,

a u GKU socijalne skrbi u trajanju od 3 radna dana, pa se

primjenjuje GKU socijalne skrbi koji je za radnika povoljniji.

Isto tako je u oba kolektivna ugovora uređena definicija staža

kod istog poslodavca, ali nije uređena jednako. Prema TKU

za javne službe kao staž kod istog poslodavca računa se ne-

prekidni staž u javnim službama (čl. 49. st. 1.), a prema GKU

socijalne skrbi ukupni staž proveden na poslovima u javnim

službama, neovisno o prekidu kontinuiteta rada u javnim

službama (čl. 28. st. 1.).

Prema novom GKU socijalne skrbi izmijenjen je način

rada Komisije zadužene za tumačenje toga Ugovora. Pro-

mjena se odnosi na slučaj kada se Komisija ne može složiti

oko tumačenja spornog pitanja, pa se tumačenje povjerava

neutralnom stručnjaku, a članovi se ne mogu dogovoriti oko

izbora neutralnog stručnjaka. U tom će slučaju neutralnog

stručnjaka odrediti dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu.

3. NAJVAŽNIJE PROMJENE U PRAVIMA ZAPOSLENIH U USTANOVAMA SOCIJALNE SKRBI

Novine u sadržaju GKU socijalne skrbi sklopljenog 25.

ožujka 2014. u odnosu na prethodni granski ugovor, sadržaj-

no se mogu sistematizirati u četiri skupine:

1. prava koja više nisu sadržana u GKU, a zaposleni ih i dalje

u neizmijenjenom opsegu ostvaruju na temelju TKU za

javne službe

zuber.indd k.indd 34zuber.indd k.indd 34 6/30/14 12:23:43 PM6/30/14 12:23:43 PM

35Riznica 7/2014

PLAĆE I NAKNADE

2. prava koja više nisu sadržana u GKU, a zaposleni ih

ostvaruju na temelju TKU za javne službe, ali u promije-

njenom opsegu u odnosu na sadržaj tih prava u ranijem

granskom kolektivnom ugovoru

3. prava koja su izmijenjena i

4. nova ugovorena prava koja nisu bila uređena izvorima

radnog prava koji su se do 31. ožujka 2014. primjenjivali

na zaposlene u ustanovama socijalne skrbi.

3.1. Prava koja zaposleni u socijalnoj skrbi u neizmijenjenom opsegu ostvaruju na temelju TKU za javne službe

GKU socijalne skrbi više ne uređuje neka prava zaposle-

nih koja su utvrđena u TKU za javne službe, pa ih zaposleni

ostvaruju prema tom Ugovoru. Od novčanih primitaka, to je:

- božićnica

- regres za godišnji odmor

- darovi djeci radnika

- jubilarne nagrade

- solidarne potpore i pomoći (za smrt radnika ili člana rad-

nikove obitelji, za invalidnost radnika ili člana obitelji, za

bolovanje duže od 90 dana, za rođenje djeteta, za podmi-

rivanje troškova liječenja i kupnju ortopedskih pomagala)

- naknada za korištenje privatnog automobila u službene

svrhe.

U GKU socijalne skrbi više nema ni odredbe o pravu rad-

nika na puni godišnji odmor za kalendarsku godinu u kojoj

mu zbog odlaska u mirovinu radni odnos prestaje prije 1. srp-

nja, ali se to pravo i nadalje ostvaruje na temelju čl. 43. TKU

za javne službe. Isto tako, u GKU socijalne skrbi više nema

odredbi o pravu radnika na plaćeni dopust za školovanje

za vlastite potrebe, ali pravo nije izgubljeno jer ga zaposleni

ostvaruju pravo na temelju čl. 45. st. 3. TKU za javne službe.

Također, GKU više ne uređuje neka pitanja koja su uređena

posebnim propisima, kao npr. arbitraža, mirenje u kolektiv-

nim i u individualnim radnim sporovima, obveza suzdržavanja

od štrajka u razdoblju trajanja kolektivnog ugovora i dr.

Unekoliko suženi sadržaj i manji broj instituta u GKU

socijalne skrbi trebao bi poslodavcima olakšati snalaženje u

primjeni različitih izvora radnog prava.

3.2. Prava koja su uređena TKU za javne službe, ali nepovoljnije od ranijeg granskog ugovora

GKU više ne uređuje pravo radnika na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla. Stranke

GKU nisu ni imale ovlaštenje pregovarati o naknadi za prije-

voz jer je u prijelaznim odredbama TKU za javne službe (čl.

91.), utvrđeno kako to pravo ne može biti predmet uređivanja

u granskim kolektivnim ugovorima javnih službi. Nastavno od

svibnja 2014. godine svi zaposleni u javnim službama ostva-

ruju pravo na naknadu troškova prijevoza prema pravilima

uređenim u čl. 67. TKU za javne službe čime se namjerava

osigurati jednakost u ostvarivanju ovog materijalnog prava za

sve zaposlenike kojima se naknada isplaćuje iz sredstava dr-

žavnog proračuna, odnosno sredstava lokalnih proračuna (za

decentralizirane funkcije u nekim djelatnostima javnih službi).

U odnosu na ranije uređivanje ovog prava, dio zaposlenih je

izgubio pravo na naknadu troškova prijevoza (oni koji stanuju

na udaljenosti većoj od 1 km, ali manjoj od 2 km u odnosu na

lokaciju na kojoj rade), a za dio zaposlenih je visina naknade

smanjena u odnosu na iznos koji su ostvarivali prema pret-

hodnom granskom ugovoru.

Položajni dodatak u visini 8% za magistre znanosti od-

nosno 15% za doktore znanosti više nije predmet uređiva-

nja GKU socijalne skrbi, a prema TKU će se ostvarivati po

strožim pravilima. Zaposlenici sa znanstvenim stupnjem

magistra i doktora taj će dodatak ostvarivati na temelju

TKU za javne službe, a izgubili su pravo na položajni do-

datak od 8% zaposlenici sa specijalističkim stupnjem magistra. Prethodni granski kolektivni ugovor je ovo

pravo uređivao šire i povoljnije od TKU za javne službe, a

kako novi više nema odredbi o ovom dodatku, primjenjuju

se odredbe TKU za javne službe.

3.3. Izmijenjena prava zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi

Izmijenjeni su brojni instituti koji su predmet uređivanja

prava zaposlenih prema GKU socijalne skrbi. Neke izmjene

predstavljaju nomotehničko poboljšanje, neka prava su pre-

ciznije formulirana, a osvrt zaslužuju izmjene onih instituta

kojima se mijenjaju prava zaposlenih.

3.3.1. Prekovremeni rad

Prema čl. 17. GKU socijalne skrbi prekovremenim radom

se smatra svaki rad duži od predviđenog redovnim raspore-

dom radnog vremena, a kod zaposlenika koji rade u nejed-

nakom tjednom rasporedu, prekovremenim radom se smatra

višak sati ostvaren na kraju razdoblja za koje je određen

nejednaki raspored radnog vremena. Novina je sadržana u čl.

18. kojim je izrijekom određeno da se i vrijeme provedeno na radu po pozivu izvan redovnog radnog vremena smatra prekovremenim radom, pri čemu se u to razdoblje, uz sate

efektivnog rada, uključuje i vrijeme potrebno za dolazak na

posao i odlazak s posla. Kako je intencija Vlade RH usmjere-

na na smanjivanje, čak potpuno eliminiranje prekovremenog

rada u javnom sektoru, ovo novo ugovoreno pravo zaposle-

nih u ustanovama socijalne skrbi, treba istaknuti.

U vezi s plaćanjem prekovremenog rada, nema izmjena.

Poslodavac je dužan platiti prekovremeni rad uvećano za

50% u odnosu na redovni rad. Ako radnik to zatraži, poslo-

davac mu može na njegov pisani zahtjev umjesto plaćanja

odobriti korištenje slobodnih dana u omjeru: 1 sat prekovre-

menog rada = 1 sat i 30 minuta za određivanje slobodnih

dana.

3.3.2. Dužina godišnjeg odmora

U ustanovama socijalne skrbi dužina godišnjeg odmora

se i nadalje određuje tako da se na početnih 20 radnih dana

dodaju dani godišnjeg odmora prema četiri kriterija: godine

radnog staža, složenost poslova, posebni socijalni uvjeti i

uvjeti rada. Broj dodatnih dana godišnjeg odmora na koje


36 Riznica 7/2014

PLAĆE I NAKNADE

radnik ostvaruje pravo po svakom od ovih kriterija nije izmi-

jenjen, ali je smanjeno najduže trajanje godišnjeg odmora.

Najduži godišnji odmor ne može iznositi više od 30 dana

(prema prethodnom kolektivnom ugovoru, najviše 32 dana).

Zadržano je pravo na povoljniju dužinu godišnjeg odmora

za slijepog radnika i radnika koji radi na poslovima na koji-

ma zbog posebnih uvjeta rada ostvaruje dodatak za uvjete

rada u visini 25% na osnovnu plaću. Za te radnike najkraći

godišnji odmor iznosi 30 dana, a najduži 35 radnih dana. No,

više nema povoljnije određenog prava na godišnji odmor za

radnike kojima nedostaje do 5 godina za ostvarivanje prava

na starosnu mirovinu.

3.3.3. Rok za isplatu otpremnine

Skraćen je rok u kojem je poslodavac dužan radniku

isplatiti otpremninu za otkaz ugovora o radu bez krivnje

radnika. Umjesto ranijeg roka od 30 dana nakon prestanka

radnog odnosa, sada otpremnina dospijeva odmah po pre-stanku radnog odnosa. U slučaju zakašnjenja poslodavca,

radnik od sljedećeg dana nakon prestanka radnog odnosa

može potraživati zatezne kamate na svotu otpremnine koja

mu je trebala biti isplaćena.

3.3.4. Pravo terenskih radnika na opremu

Stručni radnici ustanova socijalne skrbi koji rade terenske

poslove imaju pravo na opremu na teret ustanove, što pod-

razumijeva obuću i službenu torbu. Ranijim je kolektivnim

ugovorom izrijekom bilo propisano pravo radnika na opremu

jednom godišnje, s tim da je ministar socijalne skrbi trebao u

siječnju svake godine donijeti odluku o visini sredstava koje

ustanove mogu utrošiti za ovu namjenu.

Po novom GKU je zadržano pravo radnika, ali uz for-

mulaciju prema kojoj se potrebna oprema osigurava prema financijskim mogućnostima ustanove.

3.3.5. Izmjena osnovice za obračun dodataka na plaću

Dodaci na plaću uređeni su u dva članka GKU socijalne

skrbi. Dodaci za rad noću, prekovremeni rad, rad subotom,

rad nedjeljom, smjenski rad, dvokratni rad, rad u turnusu i rad

u dane blagdana uređeni su u čl. 45., a dodaci za uvjete rada

u čl. 46. Visina dodataka nije izmijenjena, ali su izmijenjene

osnovice na koje se obračunavaju ti dodaci.

Prema ranijem kolektivnom ugovoru dodaci za noćni

rad, prekovremeni rad, nedjelju, blagdane i drugi dodaci

iz čl. 45. obračunavali su se na osnovnu plaću (koeficijent

pomnožen s osnovicom i uvećan za 0,5% za svaku godi-

nu radnog staža), a prema novom GKU se obračunavaju

kao dodaci na punu plaću (dakle, na plaću koja uključuje

uvjete rada i položajni dodatak). Kod dodataka za uvjete

rada je obrnuto. Dodaci za uvjete rada su se prema rani-

jem kolektivnom ugovoru obračunavali na plaću, a prema

novom GKU se ostvaruju kao pravo na uvećanje osnovne plaće.

3.4. Nova ugovorena prava

Od novih ugovorenih prava, treba istaknuti dva: zaštitu od

otkaza za određene kategorije radnika i pravo na dodatak za

smjenski rad za radnike koji rade u turnusima.

3.4.1. Obveza pribavljanja suglasnosti za otkaz

Čl. 27. GKU socijalne skrbi uvedena je obveza poslodav-

ca da prije otkazivanja ugovora o radu određenim radnicima,

o tome mora pribaviti suglasnost radničkog vijeća. Zaštita

se odnosi na sljedeće radnike:

- radnika s navršenih 25 godina staža kod istog poslo-

davca i 50 godina života, s tim da se radom kod istog

poslodavca smatra rad u javnim službama neovisno o

promjeni poslodavca

- radnicu koja je rodila sve dok dijete ne navrši prvu godinu

života

- roditelja do navršene osme godine života djeteta

- roditelja koji uzdržava i skrbi o djetetu s teškoćama u

razvoju

- roditelja s troje ili više uzdržavane djece do navršene 15.

godine života najmlađeg djeteta i

- roditelja jednoroditeljske obitelji koji uzdržava i skrbi o

djetetu do navršene 15. godine života djeteta.

Zaštita se odnosi na sve razloge zbog kojih poslodavac

otkazuje ugovor o radu i na sve vrste otkaza. Poslodavac

je dužan pribaviti suglasnost radničkog vijeća, a ukoliko

sindikalni povjerenik ima ovlasti radničkog vijeća, obveza

pribavljanja suglasnosti odnosi se na sindikalnog povjere-

nika.

3.4.2. Dodatak na plaću za rad u turnusu

Rad u turnusu se u ustanovama socijalne skrbi od 1. trav-

nja 2014. godine plaća uvećano za dodatak na plaću u visini 10%. Riječ je o proširenju definicije smjenskog rada, tako da

se dodatak za rad u drugoj smjeni ostvaruje i za turnusni rad.

Pri tome se radom u turnusu smatra rad koji radnik obavlja

naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u

ciklusima: 12 sati rada - 24 sata odmora - 12 sati rada - 48

sati odmora.

4. UMJESTO ZAKLJUČKA

Novi GKU socijalne skrbi uređuje posebnosti u ostvariva-

nju prava zaposlenih u ustanovama socijalne skrbi u odnosu

na ostale javne službe. Te se specifičnosti više odnose na

dodatke na plaću, a manje na iznose i uvjete za ostvarivanje

ostalih materijalnih prava. Uz GKU socijalne skrbi, ustanove

socijalne skrbi obvezuje i TKU za javne službe.

Zadržavanje prakse uređivanja istih instituta u dva kolek-

tivna ugovora koja obvezuju istoga poslodavca, uz Zakonom o

radu propisanu obvezu primjene za radnika povoljnijeg pojedi-

načnog prava, zahtijeva posebnu pažnju poslodavaca.

Dr. sc. Marija Zuber, HZRIF, Zagreb


37Riznica 7/2014

PLAĆE I NAKNADE

Na nagrade koje učenici i studenti ostvaruju na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima, ne plaća se porez na dohodak. Novčane nagrade se mogu isplatiti u gotovu novcu, a pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD se kao oznaka vrste primitka koristi šifra 14.Ukoliko se dodjeljuju nagrade nastavnicima čiji su učenici ili studenti ostvarili zapažene rezultate na natjecanjima, primitak nastavnika se oporezuje kao plaća ukoliko nagradu isplaćuje ustanova u kojoj je zaposlen, odnosno kao drugi dohodak ukoliko je isplatitelj poslovni subjekt kod kojega nastavnik nije u radnom odnosu.

Dr. sc. MARIJA ZUBER Stručni članak UDK 330.5 - 331.2

Nagrade učenicima, studentima i mentorima za rezultate postignute na natjecanjima

1. NAGRADE UČENICIMA I STUDENTIMA ZA REZULTATE POSTIGNUTE NA NATJECANJIMA U OKVIRU OBRAZOVNOG SUSTAVA

1.1. Porezno određenje nagrada koje se isplaćuju učenicima i studentima

Na primitke koji se isplaćuju učenicima i studentima kao nagrada za rezultate postignute na natjecanjima u okviru obra-zovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natje-canjima, ne plaća se porez na dohodak (čl. 10. st. 1. toč. 5. Zakona o porezu na dohodak, Nar. nov., br. 177/04. - 148/13.). Primitak je neoporeziv neovisno o iznosu koji se isplaćuje ili na drugi način omogućava učeniku odnosno studentu, te neovisno o razini i području na kojem je organizirano natjecanje (na razini ustanove, lokalne jedinice, države ili u međunarodnim okvirima). Porezno određenje ne ovisi ni o tome tko je isplatitelj primitka - obrazovna ustanova u kojoj se učenik odnosno student ško-luje, ustanova koja je organizator natjecanja, jedinica lokalne (regionalne) samouprave, neprofitna organizacija čije djelovanje je usmjereno na promicanje društvenih vrijednosti povezanih s područjem i sadržajem natjecanja ili drugi poslovni subjekt.

Neoporezive su i nagrade koje se dodjeljuju učenicima i studentima za postignute rezultate na redovnom školovanju, kao dijelu obrazovnog sustava, bez obzira u kojem se obliku dodjeljuju (npr. knjiga, računalo, novčana nagrada, plaćeni izlet, putovanje i dr.). Svota neoporezivog primitka nije ograničena.

1.2. Način isplate nagrada koje se dodjeljuju u novcu

Nagrade za rezultate postignute na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima koje se učenicima i studentima isplaćuju u novcu,

mogu se isplatiti u gotovini. Riječ je o neoporezivim primicima za koje čl. 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 95/05. - 160/13.), dozvoljava gotovinsku isplatu. Dakako, nema zapreke da se nagrada isplati na žiroračun ili na tekući račun učenika odnosno studenta.

1.3. Iskazivanje u obrascu JOPPD

Primici po osnovi nagrada koje se isplaćuju ili na drugi način omogućuju učenicima i studentima za rezultate postignute na natjecanjima odnosno za rezultate postignute u okviru obrazov-nog sustava, iskazuju se u obrascu JOPPD. Obveznik iskazi-vanja podataka je onaj poslovni subjekt koji je učeniku isplatio ili na drugi način dodijelio nagradu, a to ne mora nužno biti subjekt koji je osigurao novčana sredstva za dodjelu nagrade. Npr., ukoliko sredstva za dodjelu nagrada osigurava lokalna jedinica koja ih doznačuje obrazovnoj ustanovi, a ustanova isplaćuje učeniku ili studentu, ustanova iskazuje podatke o primatelju nagrade u obrascu JOPPD. Podatke iskazuje onaj poslovni subjekt koji učeniku odnosno studentu izravno isplaćuje ili na drugi način omogućava korištenje nagrade.

Kako se radi o neoporezivom primitku, obrazac JOPPD ne treba dostaviti Poreznoj upravi na dan isplate primitka, već bilo kojega dana počevši od datuma isplate do 15-og sljede-ćeg mjeseca za primitke isplaćene/dodijeljene u određenom mjesecu. Pri iskazivanju podataka u obrascu JOPPD važno je sljedeće:- na stranici B obrasca JOPPD navode se podaci o učeniku

odnosno studentu kao stjecatelju neoporezivog primitka, njegov OIB i općina/grad prebivališta odnosno uobičajenog boravišta; isplatitelj navodi one podatke o prebivalištu/bora-vištu koji su mu poznati iz baze matičnih podataka koju vodi na temelju posebnih propisa;

zuber.indd 37zuber.indd 37 6/30/14 12:25:28 PM6/30/14 12:25:28 PM

38 Riznica 7/2014

PLAĆE I NAKNADE

- za šifru općine/grada rada koriste se nule (00000);- razdoblje je mjesec u kojem je isplaćen primitak (npr. ako

je isplaćen u lipnju 2014., kao razdoblje se navodi od 1. 6. 2014. do 30. 06. 2014., neovisno o tome što se nagrada odnosi na školsku ili akademsku godinu 2013/2014.);

- pod 15.1. se za oznaku neoporezivog primitka navodi šifra 14;

- pod 15.2. se iskazuje iznos novčane nagrade, a ako se radi o nagradi koja se dodjeljuje u obliku dara u naravi, tada tržišna vrijednost dara;

- način isplate je obvezan podatak (npr. u gotovini - oznaka 4, u naravi - oznaka 5).

- stranica B -I. OIB podnositelja izvješća 11111111111 II. Oznaka izvješća 14196 III. Vrsta izvješća 1 IV. Redni broj stranice 1/1

1.

Red

ni b

roj

2. Šifra

općine/grada

prebiva-lišta /bo-ravišta

4.OIB stjecatelja/

osiguranika

6.1. Oznaka stjeca-telja/

osigura-nika

7.1. Obveza

dodatnog doprinosa za MO za staž s po-većanim trajanjem

8. Oznaka prvog/

zadnjeg mjeseca

u osi-guranju po istoj osnovi

10. Sati rada

11.Iznos

primitka (opore-

zivi)

12.1. Do-prinos za mirovin-sko osi-guranje

12.3. Dopri-nos za zdrav-stveno

osigura-nje

12.5. Doprinos za zapo-šljavanje

12.7. Dodatni doprinos za miro-vinsko

osiguranje za staž

osiguranja s poveća-nim traja-

njem - II STUP

12.9. Pose-ban

dopri-nos za zapo-šlja-vanje osoba

s invali-

ditetom

13.2. Izdatak - upla-

ćeni do-prinos

za miro-vinsko

osigura-nje

13.4. Osobni odbitak

14.1. Iznos

obraču-nanog poreza na do-hodak

15.1. Oznaka neopo-rezivog primitka

16.1. Oznaka načina isplate

17. Obra-čunani primi-tak od nesam.

rada (plaća)

3. Šifra

općine/grada rada

5. Ime i prezime

stjecatelja/osiguranika

6.2. Oznaka primit-

ka/obveze dopri-nosa

7.2. Obveza

posebnog doprinosa za potica-nje zapo-šljavanja osoba s

invalidite-tom

9. Oznaka punog/

nepunog radnog

vremena ili rada s polo-vicom radnog vreme-

na

10.1. Razdoblje

obračuna od

10.2. Razdoblje

obračuna do

12. Osno-vica za

obračun dopri-nosa

12.2. Doprinos za miro-vinsko

osigura-nje - II STUP

12.4. Dopri-nos za zaštitu zdravlja na radu

12.6. Dodatni doprinos za miro-vinsko

osig. za staž osi-guranja s pov. tra-janjem

12.8. Poseban doprinos

za korište-nje zdrav-

stvene zaštite u inozem-

stvu

13.1. Izdatak

13.3. Doho-

dak

13.5. Porezna osnovica

14.2. Iznos

obraču-nanog prireza porezu na do-hodak

15.2. Iznos neopo-rezivog primitka

16.2. Iznos za isplatu

1.01333 22222222222 0000 0 0 0 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 14 4 0,0000000 U.S. 0000 0 0 01.06.2014. 30.06.2014. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 500,00 500,00

Dr. sc. Marija Zuber, HZRIF, Zagreb

Primjer: Stranica B obrasca JOPPD za nagradu učeniku isplaćenu u lipnju 2014. godine

2. NAGRADE NASTAVNICIMA ČIJI SU UČENICI ILI STUDENTI POSTIGLI ZAPAŽENE REZULTATE

2.1. Porezno određenje nagrada koje se isplaćuju nastavniku

Iako u važećim granskim kolektivnim ugovorima kojima se uređuju prava zaposlenih u sustavu javnog obrazovanja o tome nema posebnih odredbi, nije neuobičajena praksa isplata po-sebne nagrade nastavniku koji je učenika ili studenta pripremao za natjecanje na kojem je ovaj postigao zapaženi rezultat. Uko-liko se nastavniku isplaćuje takva nagrada, riječ je o oporezivom primitku, a obračun obveznih javnih davanja i način isplate ovise o tome je li isplatitelj:- ustanova u kojoj je nastavnik zaposlen, ili- druga organizacija.

U prvom slučaju, ako je isplatitelj nagrade ustanova u kojoj je nastavnik zaposlen, takav se primitak smatra plaćom i pod-liježe obračunu i uplati doprinosa iz plaće, doprinosa na plaću i poreza na dohodak. Porezno određenje ovog primitka ne ovisi o tome iz kojih su izvora osigurana sredstva za isplatu nagrade nastavniku (npr. koriste se vlastita sredstva ustanove, ustanovi su doznačena iz lokalnog proračuna ili iz drugih izvora). Kako se radi o plaći, ovaj se primitak ne smije isplatiti u gotovini, već na tekući račun nastavnika.

U drugom slučaju, kad nagradu dodjeljuje i isplaćuje lokalna jedinica (osnivač ustanove odnosno lokalna jedinica na čijem je području ustanova) ili drugi poslovni subjekt (npr. organizator natjecanja) kod kojega nastavnik nije u radnom odnosu, taj se primitak isplaćuje kao drugi dohodak primatelja. Primitak od drugog dohotka podliježe plaćanju doprinosa iz primitka (20%), doprinosa na primitak (15%) i poreza na dohodak po stopi od 25%, te možebitnog prireza. Primitak od drugog dohotka mora se isplatiti na žiroračun primatelja.

2.3. Nagrade nastavnicima u obrascu JOPPD

U oba je slučaja isplatitelj primitka dužan iskazati isplaćeni primitak u obrascu JOPPD, koji Poreznoj upravi dostavlja na dan isplate (ili sljedeći dan).

Pri iskazivanju podataka o nagradi nastavniku koja je ispla-ćena kao plaća, tj. kad je isplatitelj ustanova u kojoj je nastavnik zaposlen, ovaj se primitak u obrascu JOPPD iskazuje prema pravilima iskazivanja tzv. ostalih primitka koji se isplaćuju uz redovnu mjesečnu plaću. Popunjavanje podataka na stranici B provodi se prema sljedećim pravilima:- za radnika/nastavnika iskazuju se svi podaci vezani uz radni

odnos, od šifre općine/grada prebivališta, šifre općine/grada rada do oznake radnog vremena;

- pod 6.2. se za oznaku vrste primitka koristi šifra 0021; - ne iskazuju se sati rada (navodi se nula);- razdoblje je cijela godina na koju se odnosi primitak, a kako

se u pravilu radi o primitku vezanom uz školsku/akademsku godinu, pa nije moguće utvrditi koji dio nagrade se odnosi npr. na 2013., a koji na 2014. godinu, kao razdoblje se iska-zuje kalendarska godina u kojoj je primitak isplaćen (npr. za nagradu koja se odnosi na školsku 2013./2014. godinu, a isplaćena je u lipnju 2014. godine, kao razdoblje se navodi od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.);

- u polju 17 se ne iskazuje podatak (upisuje se 0,00).Kad nagradu isplaćuje poslovni subjekt kod kojega na-

stavnik nije u radnom odnosu, isplatitelj iskazuje taj primitak u obrascu JOPPD prema pravilima iskazivanja podataka o drugom dohotku. To znači da mora raspolagati podatkom o OIB-u primatelja, općini/gradu prebivališta (to je potrebno i radi pravilnog obračuna prireza), a kao razdoblje na koje se odnosi primitak navodi se cijela godina u kojoj je primitak isplaćen (od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.). Pri izboru šifre vrste primitka na stranici B pod 6.2. može biti dvojbi zbog širokih mogućnosti koje pruža šifrarnik, a mišljenja sam da je za isplatu nagrade nastavniku primjereno koristiti šifru 4030 (Ostali primici koje fizičkim osobama isplaćuju ili daju pravne i fizičke osobe .... i drugi isplatitelji i davatelji, a po osnovi kojih postoji obveza doprinosa).

zuber.indd 38zuber.indd 38 6/30/14 12:25:28 PM6/30/14 12:25:28 PM

39Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

ANTE LOBOJA Stručni članak UDK 347.7

Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude u postupcima javne nabave, normativno rješenje i praksa

1. EUROPSKI JEDINSTVENI DOKUMENT O NABAVI

Nove direktive o javnoj nabavi koje su stupile na snagu 18. travnja 2014. godine idu i korak dalje u smjeru smanjenja formalizma u postupcima javne nabave. U tom smislu Direk-tiva Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, predviđa Eu-ropski jedinstveni dokument o nabavi natjecatelja odno-sno ponuditelja (ESPD, engl.: „European Single Procurement Document”). Rješenje koje donose nove direktive u vezi s načinom dokazivanja sposobnosti u postupku javne nabave, nakon njihove transpozicije u nacionalna zakonodavstva, značajno će pojednostaviti i ubrzati provedbu postupaka jav-ne nabave, smanjiti administrativo opterećenje, ali i smanjiti troškove sudjelovanja gospodarskih subjekata u njima.

Dakle, rješenje koje donosi nova Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, obvezuje naručitelja da u vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda prihvati Europski jedinstveni dokument o nabavi koji se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog do-kaza, umjesto potvrda (certifikata) koje izdaju tijela javne vlasti ili treće osobe, a koji potvrđuju da određeni gospodar-ski subjekt ispunjava sljedeće uvjete, i to:a) da nije u nekoj od situacija u kojima se gospodarski

subjekti moraju ili mogu isključiti (npr. kažnjavanost; ne-plaćeni porezi; stečaj...i sl.);

b) da zadovoljava kriterije za izbor (vezano za sposobnost izvršenja ugovora - pravnu i poslovnu; financijsku; tehnič-ku i stručnu);

c) gdje je primjenjivo, da ispunjava objektivna pravila i krite-rije u vezi sa smanjivanjem broja gospodarskih subjekata koji će sudjelovati u 2. stupnju ograničenog postupka; pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i sl.).Od najpovoljnijeg ponuditelja kojemu će odnosno okvi-

nog sporazuma biti dodijeljen ugovor ili okvirni sporazum,

naručitelj će prije sklapanja ugovora zahtijevati da stavi na

raspolaganje relevantne dokaze, a ukoliko isti to ne učini, do

sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma ne bi došlo.

Europski jedinstveni dokument o nabavi je, prema

tome, dokument koji:

- se sastoji od formalne izjave gospodarskog subjekta

da se relevantni razlog za isključenje ne primjenjuje i/ili

da je relevantni kriterij za izbor ispunjen i daje relevantne

informacije kako to zahtijeva naručitelj;

- identificira tijela javne vlasti ili treću stranu odgovornu za

ispostavljanje popratne dokumentacije i sadrži službenu

izjavu kojom se potvrđuje da će gospodarski subjekt

moći, na zahtjev i bez odgode, pružiti tu popratnu doku-

mentaciju;

- omogućava naručitelju da dobije potrebne dokumente

izravno pristupajući javnoj bazi podataka (npr. sudskom

registru; obrtnom registru i sl.). EPSD sadrži i informacije

potrebne za tu svrhu, kao što je internetska adresa baze

podataka, bilo koji identifikacijski podatak i, po potrebi,

izjavu o suglasnosti;

- se može ponovno koristiti, pod uvjetom da gospodarski

subjekti potvrde da su u njoj sadržani podaci i dalje točni.

Europski jedinstveni dokument o nabavi se sastavlja

na temelju standardnog obrasca. Europska komisija će utvr-

diti taj standardni obrazac, pomoću provedbenih akata.

Uvođenje navedenog dokumenta obrazloženo je u uvod-

nom dijelu direktive 2014/24/EU, na sljedeći način:

„Mnogi gospodarski subjekti, i to ne samo mala i srednja

poduzeća, smatraju da veliku prepreku njihovom sudjelova-

nju u javnoj nabavi predstavlja administrativno opterećenje

koje proizlazi iz potrebe generiranja znatnog broja potvrda ili

drugih dokumenata vezanih uz kriterije za isključivanje i oda-

bir. Ograničavanjem takvih zahtjeva, primjerice korištenjem

Zakon o javnoj nabavi promovira jedan moderniji pristup u provedbi postupaka javne nabave, koji je manje formalan, a koji se razvija na razini Europske unije. Taj pristup se ogleda u smanjivanju administrativnih barijera i traženja velikog broja dokumenata uz istodobno omogućavanje naručiteljima provjere stvarnih podataka o gospodarskim subjektima, korištenjem javnih registara koje vode tijela javne vlasti i sličnih metoda provjere. U tom smislu Zakon, u odredbama članka 92. daje značajne ovlasti naručitelju u postupku evaluacije ponuda kroz institut pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona i pojašnjenja pojedinih elemenata temeljem kojih mogu biti uklonjeni formalni nedostaci i nejasnoće u ponudi.

loboja.indd.indd k.indd 39loboja.indd.indd k.indd 39 6/30/14 12:29:19 PM6/30/14 12:29:19 PM

40 Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

Europskog jedinstvenog dokumenta o nabavi (ESPD) koji se sastoji od ažurirane osobne izjave, moglo bi se postići znatno pojednostavljenje u korist javnih naručitelja i gospo-darskih subjekata.

Od ponuditelja kojemu se odlučilo dodijeliti ugovor, tj. od najpovoljnijeg ponuditelja, trebalo bi se, međutim, zahtijevati da stavi na raspolaganje relevantne dokaze, a javni naručitelji ne bi trebali sklopiti ugovore ako im ponuditelji to ne mogu osigurati. Javni naručitelji također bi trebali imati pravo zatra-žiti sve ili dio popratnih dokumenata u bilo kojem trenutku ako to smatraju potrebnim za pravilno provođenje postupka. To pogotovo može biti potrebno u slučaju dvofaznih postupaka - ograničenih postupaka, natjecateljskih postupaka uz prego-vore, natjecateljskih dijaloga te partnerstava za inovacije - u kojem javni naručitelji koriste mogućnost ograničavanja broja natjecatelja koji se pozivaju na predaju ponuda. Obveza pre-daje popratnih dokumenata u trenutku odabira natjecatelja koje se poziva na predaju ponude mogla bi biti opravdana kako bi se spriječilo da javni naručitelji pozovu natjecatelje za koje se kasnije uspostavi da nisu u mogućnosti predati popratne dokumente u fazi dodjele, čime se uskraćuje sudje-lovanje ostalim kvalificiranim natjecateljima.

Europski jedinstveni dokument o nabavi bi također trebao pružiti relevantne podatke u odnosu na subjekte na čije se sposobnosti gospodarski subjekt oslanja, kako bi provjera podataka o tim subjektima mogla biti provedena zajedno saprovjerom i pod istim uvjetima kao i provjera u odnosu na glavnog gospodarskog subjekta“.

2. ZAKONSKO RJEŠENJE INSTITUTA POJAŠNJENJA I UPOTPUNJAVANJA DOSTAVLJENIH DOKUMENATA I PONUDE

Odredba članka 92. važećeg Zakona kojom je regulirano pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih u postupku javne nabave, temelji se na odredbi članka 51. Direktive 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama kojom je propisano da „naručitelj može po-zvati gospodarskog subjekta da nadopuni ili pojasni potvrde i dokumente koje je predao sukladno člancima 45. do 50“.

Rečenom odredbom Zakona propisana je ovlast naruči-telja da u postupku pregleda i ocjene ponuda može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima 67. do 74. Zako-na uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave.

Treba naglasiti da navedeno zakonsko rješenje daje mo-gućnost naručitelju da postupi sukladno članku 92. Zakona, odnosno da uputi ponuditeljima zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za pojašnjenjem ponude, ukoliko smatra da otklanjanjem formalnih nedo-stataka u ponudi može odabrati povoljniju ponudu te ušte-djeti financijska sredstva za nabavu. Naručitelj će, uvažava-jući okolnosti svakog konkretnog slučaja sam ocijeniti hoće li koristiti navedenu mogućnost. Ukoliko bi takvo postupanje naručitelja rezultiralo manjim uštedama, a s druge strane i značajnim gubitkom vremena s obzirom na prolongiranje

roka izvršenja određene nabave, naručitelj vjerojatno neće koristiti navedeni institut pojašnjenja i upotpunjavanja.

U protivnom, ukoliko će takav postupak rezultirati finan-cijskim i drugim uštedama, rezultirati prihvaćanjem boljih tehničkih rješenja, te ukoliko nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovog instituta u po-stupku pregleda i ocjene ponuda, pokazuje se kao logično i pragmatično rješenje.

Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave vezane za primjenu sadašnjeg zakonskog rješe-nja iz članka 92. Zakona razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama ističu žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje sukladno istom članku Zakona u pojedinim slučajevima kvalificiraju nezakonitim, smatrajući da se radi o obvezi naručitelja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obrazloženju svoje odluke takve žalbene navode ocjenjuje neosnovanima, te obrazlažući takvu ocjenu, navodi da se radi o pravu odnosno opciji za naručitelja, a ne i njegovoj obvezi da pozove ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s traženim dokumentima, uklone nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti, te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponu-đeni predmet nabave.

3. NAČELA JAVNE NABAVE KOJIH SE NARUČITELJ MORA PRIDRŽAVATI PRILIKOM POJAŠNJENJA I UPOTPUNJAVANJA DOKUMENATA I PONUDE

Sadašnje zakonsko rješenje instituta pojašnjenja i upot-punjavanja u izravnoj je relaciji s načelom učinkovite javne nabave i ekonomičnog trošenja sredstava za javnu naba-vu koje propisuje Zakon. Naime, člankom 3. stavkom 2. Za-kona propisano je da naručitelji moraju primjenjivati odredbe Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.

Odbijanje povoljne ponude ili isključenje ponuditelja jer nije dostavio određene dokumente koje je zahtijevao naru-čitelj ili je dostavio pogrešne dokumente ili su oni nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili se takvima čine, može ići protiv navedenog načela učinkovite nabave. Takvim se pristupom ne ostvaruje načelo vrijednosti za novac te zbog formalnih pogrešaka (koje je moguće ispraviti) može doći do neučinkovitog trošenja javnih sredstava.

Člankom 92. stavkom 6. Zakona propisano je da po-stupanje javnog naručitelja u postupku pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora biti transparentno.

Načelo jednakog tretmana u praksi provedbe postupaka javne nabave igra važnu ulogu. Ono znači da se prema svim gospodarskim subjektima kao potencijalnim ponuditeljima ili natjecateljima u postupcima javne nabave, naručitelji moraju ponašati na jednaki način, te dati jednaku priliku svima da nji-hove ponude budu odabrane kao najpovoljnije. Prema praksi i pravnom shvaćanju Europskog suda načelo jednakog tret-mana traži da usporedive situacije ne smiju biti različito tretirane, osim ako je to objektivno opravdano.

Radi izbjegavanja prigovora gospodarskih subjekata o pogodovanju određenim ponuditeljima u postupku javne


41Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

nabave svakako je preporučljivo za naručitelje da u istim ili sličnim situacijama postupaju na jednak način, tj. da se „usporedive situacije ne tretiraju različito“. Uz to, od velikog značenja je da postupanje naručitelja bude dokumentirano, te transparentno.

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Naručitelj nije pozvao žalitelja na pojašnjenje ponude, radi čega nje-govo postupanje ima učinak diskriminacije i nejedna-kog tretmana ponuditelja

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: oprema za integrirano upravljanje granicom. Za 1. grupu predmeta nabave pristigle su tri ponude od kojih je naručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda tvrtke X d.o.o., a na Odluku o odabiru izjavljena je žalba.

Žalitelj u žalbi osporava razloge odbijanja njegove ponude te u bitnome ističe da njegova ponuda u bitnome udo-voljava uvjetima iz dokumentacije za nadmetanje. Navodi da u mjeri u kojoj su naručitelju bili potrebni detaljni opisi pojedinih karakteristika i specifikacije ponuđene robe, isti su bili predani naručitelju u popratnim tehničkim materijalima. Dodatno ističe da ako je naručitelj ipak smatrao da ponudu žalitelja treba dopuniti i pojasniti, mogao je postupiti suklad-no odredbi članka 92. stavka 5. Zakona o javnoj nabavi, te je istu odredbu radi jednakog postupanja trebao primijeniti i na ponudu žalitelja, budući da je ostale ponuditelje, pa tako i odabranog ponuditelja pozvao na pojašnjavanje i upotpu-njavanje ponude.

Člankom 92. stavkom 5. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da u roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži od 10 dana pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojaš-njenje ne smije rezultirati izmjenom ponude.

U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je kon-statirao da ponuda žalitelja nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje, te da je žalitelj u obrascu „Ponuđene specifika-cije“ na mjesto predviđeno za unos ponuđenih specifikacija za 70 točaka, od ukupno 93 naveo “udovoljeno tehničkim specifikacijama“ temeljem čega se nije moglo utvrditi kakva je specifikacija robe koja se nudi i je li ista u skladu s potre-bama naručitelja iskazanim u dokumentaciji za nadmetanje.

Iz Zapisnika je također razvidno da je naručitelj pozivom na članak 92. stavak 5. Zakona pozvao odabranog ponuditelja i zajednicu ponuditelja XY d.o.o. da pojasne određene ele-mente ponuđenih tehničkih specifikacija, te da nije postupio sukladno članku 92. stavku 6. Zakona, s obzirom na to da njemu nije uputio zahtjev za pojašnjenje ponuda. Navede-nom odredbom Zakona propisano je da postupanje javnog naručitelja ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora biti transparentno.

Slijedom navedenoga, a zbog utvrđenog nejednakog postupanja naručitelja u odnosu na sve ponuditelje prilikom pregleda i ocjene ponuda, Državna komisija je ocijenila da je žalbeni navod osnovan te je poništila Odluku o odabiru i predmet vratila na ponovni pregled i ocjenu ponuda.

4. POJAŠNJENJE I UPOTPUNJAVANJE DOKUMENATA

Odredbom Zakona kojom je uređeno pitanje pojašnjenja i upotpunjavanja pragmatično se pristupa navedenom proble-mu s ciljem da se omogući naručitelju da pozove gospodar-ske subjekte da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumenatima traženim sukladno člancima 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti kao i da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojaš-njenje i upotpunjavanje ne odnosi se na mogućnost izmjene same ponude, tj. na cijene ili druge kriterije za odabir, kao ni na naknadnu dostavu jamstva za ozbiljnost ponude, već isključivo na ispravljanje nedostataka vezanih uz formalne nedostatke ponude.

Pojašnjenja se mogu zahtijevati, na primjer, kada dostav-ljeni dokazi sadrže nedosljedne ili kontradiktorne informacije, nisu jasni ili su iz njih izostavljene pojedinosti. Stoga se ovim člankom, između ostalog propisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponudite-lje da pojašnjenjem u vezi dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti. Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumenti koji jesu ili se čine:- nejasni - nepotpuni - pogrešni - sadrže greške ili - nedostaju.

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Može li naru-čitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda temeljem članka 92. Zakona, tražiti od ponuditelja da dostave prijevod isprave na hrvatski jezik ako je ista predana u izvornik na engleskom jeziku?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN RH zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava strojne osnovice za povezivanje svih sudionika u informacijskom sustavu naručitelja. Dostavljene su tri ponude koje je naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima.

Na Odluku o odabiru te postupak pregleda i ocjene ponuda izjavljena je žalba, te je istodobno primjerak žalbe dostavljen i naručitelju, u smislu članka 145. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj naveo da je od odabranog ponuditelja traženo pojašnjenje i upot-punjavanje dokumenata dostavljenih u ponudi, temeljem članka 92. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na to da je utvrđena manja pogreška odnosno nedostatak koji naručitelj smatra uklonjivim, a odnosi se na dostavljene certifikate za djelatnike. Naime, odabrani ponuditelj je do-stavio certifikate na engleskom jeziku, a u dokumentaciji za nadmetanje traženo je da moraju biti dostavljeni na hrvatskom jeziku.

Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja protivno odredbi članka 92. Zakona jer pojašnjenje ne


42 Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

smije rezultirati naknadnom dostavom traženih dokume-nata, već samo upotpunjavanjem već priloženih dokume-nata u ponudi.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno tijelo je utvrdilo da je naručitelj kao dokaz tehničke i stručne sposobnosti, točkom 4.2.2. dokumentacije, tražio izjavu ponuditelja da raspolaže osobama koje posjeduju stru-kovnu sposobnost, stručno znanje i iskustvo potrebno za izvršenje usluge koja je predmet nabave (certifikat proizvođača ponuđenih uređaja iz ponude ponuditelja). Također je navedeno da ako je neka od traženih isprava na stranom jeziku, ponuditelj u ponudi obvezno prilaže ispravu na tom jeziku i prijevod na hrvatski jezik, sukladno točki 5.9 dokumentacije u kojoj je navedeno da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, a svi dijelovi ponude koji nisu na hrvatskom jeziku moraju biti prevedeni na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je isti priložio certifikate za djelatnike na engleskom jeziku, bez priloženog prijevoda.

Žalbeno tijelo je zaključilo da je, s obzirom zakonske odredbe iz članka 92. stavaka 1. i 2. naručitelj osnovano pozvao odabranog ponuditelja da upotpuni tražene dokumente, odnosno da dostavi prijevode certifikata pre-danih u ponudi. Naime, naknadnom predajom prijevoda certifikata odabrani ponuditelj je uklonio nedostatak na način koji nije utjecao na formu kao niti na sadržaj već predanih dokumenata, te se stoga takav postupak može smatrati upotpunjavanjem dokumenata odnosno otkla-njanjem nedostataka ponude, koje nije dovelo do izmjene ponude. Stoga je žalbeni navod neosnovan.

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Može li naruči-telj u postupku pregleda i ocjene ponuda od ponudite-lja tražiti dostavu dokaza tehničke i stručne sposobno-sti, koji nisu bili dostavljeni u ponudi:

Naručitelj, Lučka uprava, objavio je u EOJN RH, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: radovi na održavanju i nadzoru željeznič-kih kolosjeka u luci. Između dvije pristigle ponude, naruči-telj je jednu ocijenio valjanom, te donio Odluku o odabiru ponude zajednice ponuditelja, XY d.o.o. Na istu Odluku izjavljena je žalba Državnoj komisiji. U žalbi žalitelj ospo-rava razloge odbijanja svoje ponude, te valjanost ponude odabranog ponuditelja odnosno postupanje naručitelja kojim je omogućio odabranom ponuditelju naknadno do-stavljanje dokaza tehničke i stručne sposobnosti. Navodi da odabrani ponuditelj u svojoj ponudi nije dostavio sve tražene dokaze tehničke i stručne sposobnosti, i to:- Izjavu o alatima, uređajima ili tehničkoj opremi i- Izjavu o sastavu stručnog tima.

U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je odabrani ponuditelj sukladno članku 92. Zakona o javnoj nabavi dostavio dokumente koji su nedostajali njegovoj ponudi.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda žalbeno tijelo je utvrdilo da isti u svojoj ponudi nije dostavio tražene izjave. Također je utvrđeno da je naručitelj dopisom od 29. kolovoza 2013.,

pozivom na članak 92. Zakona, od odabranog ponuditelja zatražio da u roku pet dana dostavi dokaze tehničke i stručne sposobnosti koji nedostaju u njegovoj ponudi (izjave). Postupajući po zahtjevu naručitelja odabrani po-nuditelj je dostavio tražene dokaze.

Članak 92. stavak 1. Zakona propisuje da u postupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumentima traženim sukladno člancima 67. do 74. Zakona uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti.

Stavak 2. istoga članka propisuje da se pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju dokumenti koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Sukladno stavku 3. javni naručitelj poziva ponuditelje da u primjerenom roku koji ne smije biti kraći od pet dana niti dulji od 15 dana pojasne ili upotpune dokumente koje su predali ili da dostave dokumente koje su trebali predati sukladno člancima 67. do 74. ovoga Zakona.

Temeljem naprijed navedenoga žalbeno tijelo je za-ključilo da naručitelj nije postupio protivno članku 92. Zakona kada je od odabranog ponuditelja tražio do-stavu dokaza tehničke i stručne sposobnosti koji su nedostajali u njegovoj ponudi, budući da se radi o do-kumentima iz članka 72. Zakona, dakle, u smislu odredbe članka 92. Zakona radi se o dokumentima koje naručitelj može naknadno zatražiti od ponuditelja. Slijedom navede-nog žalbeni navod žalitelja je neosnovan.

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Može li se pri-mjenom članka 92. otkloniti nedostatak u jamstvu za ozbiljnost ponude (mjenici)?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN RH, dana 7. listopada 2013. godine za predmet nabave: izrada projektne dokumentacije za ishođenje lokacijske dozvole za izgradnju brze ceste. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji, te istodobno dostavljen primjerak žalbe naručitelju. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava raz-loge odbijanja svoje ponude. Predlaže poništiti Odluku o odabiru i naložiti naručitelju novi pregled i ocjenu ponuda. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je ista neosno-vana, te predlaže odbiti žalbu.

Žalitelj navodi da je naručitelj odbio njegovu ponudu pozivajući se na činjenicu da mjenica koja predstavlja sredstvo osiguranja plaćanja, s izjavom bez protesta, nije potpisana sukladno odredbi članka 45. Zakona o mjenici, te da zbog toga ponuda nije sukladna dokumentaciji za nadmetanje. Smatra da je mjenica usprkos navedenom nedostatku valjana, ako ispunjava sve druge uvjete propi-sane Zakonom o mjenici, odnosno da je valjana i dospjela tražbina, da se može naplatiti, samo što je potrebno protestirati navedenu mjenicu sukladno Zakonu, te da ista predstavlja valjano sredstvo osiguranja plaćanja. Navodi da je u konkretnom slučaju dostavio vlastitu bianco mje-nicu, s izjavom na licu mjenice „bez protesta“, ali zbog propusta, ispod izjave „bez protesta“, ista nije potpisana, dok su svi ostali elementi te mjenice valjano ispunjeni i u


43Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

skladu sa zakonom, tako da je ta mjenica važeće sredstvo

osiguranja plaćanja. U skladu s člankom 92. stavkom 1.

Zakona naručitelj može pozvati ponuditelja da pojašnje-

njem i upotpunjavanjem ukloni pogreške, nedostatke ili

nejasnoće koje se mogu otkloniti, a pod pogreškama se

smatraju dokumenti koji su nepotpuni. Naručitelj je ovak-

vim postupanjem doveo žalitelja u neravnopravan položaj

u odnosu na ostale ponuditelje, a isto tako je nepotpuno

utvrdio činjenično stanje i pogrešno primijenio, kako pro-

cesne tako i materijalnopravne odredbe Zakona o javnoj

nabavi i Zakona o mjenici. Drži da je dostavljeno jamstvo

za ozbiljnost ponude valjano usprkos nedostatku potpisa

ispod izjave „bez protesta“ te da se jamstvo moglo nor-

malno upotrijebiti kao sredstvo osiguranja plaćanja.

Provjeravajući ovaj žalbeni navod žalbeno tijelo je

utvrdilo da je naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, u

toč. 5.1. Jamstva, propisao da je ponuditelj u ponudi ob-

vezan dostaviti jamstvo za ozbiljnost ponude u iznosu od

40.000,00 kn, koje može biti: mjenica bez prava protesta;

bjanko zadužnica (potvrđena od strane javnog bilježnika)

ili bezuvjetna i neopoziva bankarska garancija, naplativa

od banke na prvi poziv, bez prava protesta. Jamstvo za

ozbiljnost ponude dostavlja se u izvorniku, a rok važenja

jamstva ne smije bi kraći od roka valjanosti ponude.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda razvidno

je da je naručitelj naveo da je žalitelj priložio vlastitu mjeni-

cu s napisanom odredbom „bez protesta“, ali da tu odred-

bu nije potpisao, sukladno članku 45. Zakona o mjenici,

stoga mjenica nije sukladna dokumentaciji za nedmetanje,

te je odbio njegovu ponudu.

Člankom 92. stavkom 1. i 2. Zakona, na koji se žalitelj

poziva, propisano je da u postupku pregleda i ocjene

ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da pojaš-

njenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumenatima traže-

nim sukladno člancima 67. do 74. ovoga Zakona, uklone

pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloniti,

a pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se

dokumenti koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogreš-

ni, sadrže greške ili nedostaju. Međutim, žalitelj pogrešno

tumači da se navedeni nedostatak može otkloniti primje-

nom citiranog članka, budući da jamstvo za ozbiljnost

ponude nije dokument tražen sukladno člancima 67. do

74. Zakona.

Zakon o mjenici, u članku 45. propisuje da trasant,

indosant, ili avalist može odredbom „bez troškova”, “bez

protesta” ili ma kakvom drugom odgovarajućom odred-

bom, napisanom i potpisanom na mjenici, osloboditi nje-

nog imatelja od obveze, da radi ostvarenja regresa, podiže

protest zbog neakceptiranja ili neisplate. Ova odredba ne

oslobađa imatelja mjenice ni od podnošenja mjenice u

propisanim rokovima ni od pravodobnog davanja obavije-

sti. Prekoračenje rokova dokazuje onaj koji to ističe protiv

imatelja mjenice. Odredba koju je trasant napisao djeluje

prema svim potpisnicima; ona koju je napisao indosant ili

avalist djeluje samo premo onome koji ju je stavio. Ako

imatelj mjenice protivno odredbi koju je napisao trasant

podigne protest, sam će snositi protestne troškove. Kad

odredba potječe od indosanta ili avalista, troškovi prote-

sta, ako je podignut, mogu se naplatiti od svih potpisnika.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da se na stranici

14/274 ponude nalazi mjenica, serija A 06825022, na ko-

joj je napisano „bez prava protesta“, međutim, navedena

odredba nije potpisana sukladno članku 45. Zakona o

mjenici, a što žalitelj ne osporava. Stoga, budući da se

žalitelj, protivno članku 87. stavku 1. Zakona, pri izradi po-

nude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za

nadmetanje, jer iako je kao sredstvo jamstva za ozbiljnost

ponude dostavio mjenicu, nije udovoljio traženju naručite-

lja da mjenica mora biti „bez prava protesta“, pa je žalbeni

navod neosnovan.

5. POJAŠNJENJE PONUDE

Pitanje pojašnjenja pojedinih elemenata ponude u dijelu

koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba

zasebno razmatrati od pojašnjenja i upotpunjavanja u vezi

dokumenata koji se odnose na dokazivanje nepostojanja

razloga isključenja odnosno ispunjenja uvjeta sposobnosti za

izvršenje ugovora.

Kako bi mogao izvršiti pravilan pregled i ocjenu ponuda,

naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozvati

ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu

koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. To može biti

slučaj kada ponuda sadrži nedosljedne ili proturječne podat-

ke o jednom istom elementu ponude, ponuda nije jasna u po-

gledu opisa nuđenog predmeta, kada nije jasno udovoljava li

ponuđeni predmet nabave (npr. informatička oprema) opisu

predmeta nabave i tehničkim specifikacijama i sl. Sukladno

načelu jednakog tretmana, javni naručitelj ne smije kroz insti-

tut pojašnjenja tražiti niti prihvatiti izmjenu ponude.

Zahtjev za pojašnjenjem ponude nije pregovaranje o ponudi i njenim elementima. Stoga, zahtjev za pojašnje-

njem ne smije rezultirati time da ponuda koja ne ispunjava

uvjete vezane za svojstva predmeta nabave naknadno po-

stane valjana ponuda ili da se mijenja cijena ponude (osim u

slučaju računske pogreške, ako je ista utvrđena u postupku

pregleda i ocjene ponuda).

Postupanje javnog naručitelja sukladno ovome članku ne smije imati učinak diskriminacije, nejednakog tretmana po-nuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku

javne nabave te mora biti transparentno. To u bitnome znači

da ako javni naručitelj koristi mogućnost pojašnjenja pojedinih

elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet,

on mora tražiti pojašnjenje ili upotpunjavanje pod jednakim uvjetima od svih ponuditelja kod kojih su u ponudi uočene

nejasnoće koje se trebaju pojasniti, a ne samo od određenog

ponuditelja. Naručitelji moraju pozvati sve takve ponuditelje

istovremeno i u pisanom obliku, odrediti rok za dostavu pojaš-

njenja sukladno Zakonu te navesti u kojem dijelu pojedine po-

nude je potrebno dati pojašnjenje. Također, s ciljem poštovanja

načela transparentnosti svaki zahtjev te dostavljeno pojašnje-

nje ili upotpunjavanje mora biti u pisanom obliku i biti priloženo

uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, budući da je to važno

zbog kontrole i naknadnog uvida u ponude.


44 Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Pojašnjenje po-nude sukladno članku 92. stavku 5. Zakona

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u EOJN RH, zajedno s dokumentacijom za nadmetanje, za predmet: nabava softvera za povezivanje svih sudionika u informacij-skom sustavu. Tri ponude koje su dostavljene naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda ocijenio valjanima.

Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba. Primjerak žalbe dostavljen je istodobno i naručitelju, sukladno članku 145. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi navodi da je naručitelj od odabranog ponuditelja tražio pojašnjenje po-nude protivno članku 92. stavku 5. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj smatra da je traženo naknadno pojašnjenje i upot-punjavanje dokumenata od odabranog ponuditelja protivno odredbi članka 92. Zakona jer pojašnjenje ponude ne smije rezultirati naknadnom izmjenom ponude.

Uvidom u dokumentaciju za nadmetanje, žalbeno tijelo je utvrdilo je da je naručitelj Prilogom 7.2. Tehnička specifika-cija, te pojašnjenjem dokumentacije za nadmetanje, odredio da je ponuditelj dužan prilikom predaje ponude za svu ponu-đenu opremu dostaviti originalnu tehničku dokumentaciju proizvođača na hrvatskom ili engleskom jeziku te na taj način dokazati da ponuđena oprema odgovara specificiranoj opremi po svakoj stavci iz tablice tehničke specifikacije, što odabrani ponuditelj u ponudi nije dostavio. U ponudi odno-sno tehničkoj specifikaciji nije priložena potvrda proizvođača opreme da je ponuđena oprema u potpunosti u skladu s tehničkim zahtjevima predmetne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvjete kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje.

Člankom 92. stavkom 5. Zakona propisano je da u po-stupku pregleda i ocjene ponuda javni naručitelj može pozvati ponuditelje da u roku koji ne smije biti kraći od pet niti duži od 10 dana pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude.

Žalbeno tijelo je utvrdilo da je naručitelj neosnovano, pozi-vom na članak 92. stavak 5. Zakona od odabranog ponudite-lja tražio a on je dostavio potvrdu proizvođača opreme da je ponuđena oprema u cijelosti u skladu s tehničkim zahtjevima predmetne javne nabave i da zadovoljava sve tehničke uvje-te, s obzirom da se naknadna dostava dokumenata ne može smatrati pojašnjenjem pojedinog elementa ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave, u smislu članka 92. stavka 5. Zakona. Slijedom navedenog, naručitelj je na Zakonu neutemeljeno ocijenio ponudu odabranog ponudi-telja valjanom, iako je trebao postupiti sukladno članku 93. stavku 1. točki 4. Zakona odnosno ponudu odabranog po-nuditelja odbiti na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda kao ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Slijedom navedenog žalbeni navod je osnovan.

6. KORIŠTENJE INSTITUTA POJAŠNJENJA I UPOTPUNJAVANJA U PONOVLJENOM POSTUPKU PREGLEDA I OCJENE PONUDA, NAKON PONIŠTENJA ODLUKE NARUČITELJA U ŽALBENOM POSTUPKU

U slučajevima kada žalbeno tijelo poništi odluku naručitelja (o odabiru ili o poništenju) te predmet vrati na ponovni pregled

i ocjenu ponuda naručitelju, naručitelj također može koristiti institut pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata traženih sukladno člancima 67. do 74. Zakona i pojašnjenja ponude, neovisno o tome je li navedenu mogućnost koristio u prethod-nom postupku pregleda i ocjene ponuda. Nakon ponovljenog postupka pregleda i ocjene ponuda naručitelj donosi novu odluku (o odabiru ponude ili o poništenju postupka). Na novu odluku naručitelja može se također izjaviti žalba Državnoj komisiji, sukladno članku 146. stavku 1. točki 4. Zakona (u otvo-renom postupku javne nabave), nakon primitka odluke o odabiru ili odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja.

U žalbi na novu odluku naručitelja nije moguće isticati žalbe-ne navode koje je žalitelj propustio istaknuti u žalbi na prethodnu odluku naručitelja. Člankom 146. stavkom 1. Zakona propisano je da „u otvorenom postupku javne nabave velike vrijednosti žal-ba se izjavljuje u roku deset dana, a u otvorenom postupku javne nabave male vrijednosti u roku pet dana, i to od dana primitka odluke o odabiru ili odluke o poništenju u odnosu na postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja“. Stavkom 2. istoga članka propisano je da „žalitelj koji je pro-pustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu“.

Činjenice koje su žalitelju bile poznate u prvotnom postupku pregleda i ocjene ponuda i koje je žalitelj mogao iznositi u pret-hodnom žalbenom postupku, žalitelj ne može iznositi u žalbi na novu odluku naručitelja donesenu u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda. U protivnom, davanje mogućnosti žalitelju da osporava valjanost ponude iznošenjem žalbenih na-voda koje je morao istaknuti u prethodnom žalbenom postupku, pradstavljalo bi povredu načela ekonomičnosti i svrsishodnosti.

Primjer iz prakse - rješenje DKOM-a: Naručitelj je u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda koristio institut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude odabranog ponuditelja

Naručitelj je dana 4. rujna 2013. godine u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2013IS 002-0075190. Pristigle su dvije ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, te donio Odluku o oda-biru ponude zajednice ponuditelja XY d.o.o. Na predmetnu Odluku žalbu je izjavila zajednica ponuditelja X d.o.o. Državna komisija je Rješenjem od 20. prosinca 2013. poništila navede-nu Odluku o odabiru te predmet vratila naručitelju na ponovni pregled i ocjenu ponuda i donošenje odluke vodeći računa o pravnom shvaćanju žalbenog tijela izraženom u Rješenju.

Dana 27. veljače 2014. naručitelj je, nakon zaprimljenih po-jašnjenja ponude zajednice ponuditelja XY d.o.o., u ponovlje-nom postupku pregleda i ocjene ponuda donio novu Odluku o odabiru, kojom je ponovno odabrao ponudu zajednice ponuditelja XY d.o.o.

Na novu Odluku o odabiru naručitelja žalbu je izjavio žalitelj, zajednica ponuditelja X d.o.o. U žalbi osporava valjanost oda-brane ponude, navodeći da naručitelj nije prilikom donošenja nove odluke postupio sukladno pravnom shvaćanju Državne komisije izraženom u prethodnom Rješenju, gdje je žalbeni navod istog žalitelja, kojim je osporavana valjanost odabrane ponude ocijenjen osnovanim, te žalbenim zahtjevom traži poništenje iste Odluke. U Odgovoru na žalbu naručitelj u bitnome navodi da je u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda postupio sukladno članku 92. Zakona.


45Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

Ante Loboja, dipl. iur., Uprava za sustav javne nabave, Zagreb

U prethodnom Rješenju kojim je poništena odluka o odabiru naručitelja, na stranici 3., utvrđeno je da je odabrani ponuditelj, zajednica ponuditelja XY d.o.o., dostavio Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne uprave o stanju duga za podružnicu tvrtke člana zajednice ponuditelja, osnivača podružnice, te da je žalbeno tijelo utvrdilo da je odabrani ponuditelj, s obzirom na to da podružnica nije pravna osoba, navedene dokumente bio dužan dostaviti za društvo osnivača podružnice i osobe ovlaštene po za-konu za zastupanje osnivača podružnice.

U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda naru-čitelj je pozivom na članak 92. Zakona, zajednici ponuditelja XY d.o.o. uputio Zahtjev za pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata, kojim je tražio da isti ponuditelj dostavi Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu pore-zne uprave o stanju duga za društvo osnivača podružnice. Odabrani ponuditelj je u ostavljenom roku dostavio tražene dokumente.

U Obrazloženju Rješenja navodi se da je prethodnim Rje-šenjem žalbenog tijela predmet vraćen naručitelju na ponovni pregled i ocjenu ponuda, a da naručitelj, time što je prilikom ponovljenog pregleda i ocjene ponuda iskoristio zakonsku mogućnost da traži pojašnjenje i upotpunjavanje ponude odabranog ponuditelja, nije postupio protivno pravnom shva-ćanju Državne komisije iz prethodnog Rješenja istoga tijela. Stoga je žalbeni navod nesnovan.

7. PRILOZI ZAPISNIKA O PREGLEDU I OCJENI PONUDA

Ukoliko naručitelj u postupku pregleda i ocjene ponuda postupi sukladno članku 92. Zakona, bilo da traži pojašnjenje i upotpunjavanje traženih dokumenata, bilo da od ponuditelja zahtijeva pojašnjenje „pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave“, tada je takva doku-mentacija (zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem doku-menata; zahtjev za pojašnjenjem ponude; dostavljeni dokumenti; pojašnjenje ponude) sastavni dio Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda (Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentaci-jom za nadmetanje i ponudama, članak 23. stavak 1. točka 32. - Popis priloga uz Zapisnik).

Naručitelj nije obvezan navedene priloge Zapisnika o pregle-du i ocjeni ponuda dostavljati ponuditeljima (dakle, može ali nije obvezan!). Naime, člankom 96. stavkom 6. Zakona propisano je da „Odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda javni naručitelj obvezan je bez odgode dostaviti sva-kom ponuditelju odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave RH, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.). Javni naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostaviti priloge zapisniku“.

Međutim obvezan je, sukladno članku 102. Zakona, nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju, do isteka roka za izjavljivanje žalbe, ponuditelju na njegov zahtjev omogućiti uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima.

Dakle, naručitelj je obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omo-gućiti uvid u priloge Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

S obzirom na to da je Odlukom Ustavnog suda RH (Nar. nov., br. 13/14.) ukinuta restriktivna odredba Zakona o nači-nu obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja (članak 102. stavak 3. Zakona: „Ponuditelji ne smiju kopirati, umnažati, reproducirati, fotografirati ili snimati podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji smiju samo ručno bilježiti podatke iz po-nuda drugih ponuditelja“.), ponuditelji prilikom uvida u ponude mogu fotokopirati, reproducirati, slikati i sl., dijelove ponude koje ponuditelji nisu označili tajnima.

8. ODBIJANJE PONUDA U KOJIMA SUKLADNO ČLANKU 92. ZAKONA NISU UKLONJENI NEDOSTACI ODNOSNO NEJASNOĆE

Člankom 93. stavkom 1. točkom 6. Zakona propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke odno-sno nejasnoće ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjivi. Točkom 7. propisano je da je javni naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbiti ponudu u kojoj pojašnjenjem ili upotpunjavanjem sukladno članku 92. Zakona nije uklonjena pogreška, nedostatak ili nejasnoća.

Dakle, ukoliko pozvani ponuditelj odnosno natjecatelj ne odgovori pravodobno na dostavljeni zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata odnosno zahtjev za po-jašnjenjem ponude ili dostavljeni dokumenti i pojašnjenja ne udovoljavaju zahtjevu naručitelja, on će takve ponude odbiti kao nevaljane, pozivom na članak 93. stavak 1. toč. 6. i 7. Zakona.

9. ZAKLJUČNO

Institut pojašnjenja i upotpunjavanja, na način kako je reguliran člankom 92. važećeg Zakona, iako je prilikom do-nošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 83/13.) izazvao dosta polemika i nepo-vjerenja gospodarskih subjekata zbog straha od njegove pri-mjene u praksi, s obzirom na to da naručitelju daje značajne ovlasti u postupku pregleda i ocjene ponuda, pokazao se kao dobro i pragmatično rješenje, prije svega za naručitelje (koji poštujući načela Zakona o javnoj nabavi iz članka 3., žele ekonomično trošiti sredstva za nabavu i primjenjivati Zakon na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu, tj. dobiti „naj-bolju vrijednost za novac“), ali isto tako i za ponuditelje koji su podnijeli najpovoljniju ponudu, s formalnim nedostatkom koji može biti uklonjen.

S druge strane navedeno zakonsko rješenje na tragu je rješenja koja su u primjeni u drugim državama članicama Europske unije, ali i najnovijih rješenja koja donose nove direktive Europskog parlamenta i Vijeća u području javne nabave, koje idu u smjeru daljnjeg smanjenja administar-tivnih barijera (tj. generiranja velikog broja različitih potvrda), ubrzanja postupaka javne nabave i smanjenja formalizma u postupanju naručitelja, što u konačnici rezultira i smanjenjem troškova sudjelovanja u postupcima javne nabave.


46 Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

Zakonom o javnoj nabavi propisana je mogućnost isključenja natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave ukoliko je učinio težak profesionalni propust, ali kojega naručitelj može dokazati na bilo koji način. Ovim je naručiteljima dana mogućnost da zbog neugodnih i drugih iskustava koja su dovodila do raskida ugovora ili nemogućnosti naplate štete onemoguće ponuditeljima ili natjecateljima sudjelovanje u novim postupcima javne nabave. Putem rješenja i prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave objašnjavaju se takve mogućnosti, različite od slučaja do slučaja.

LIDIJA ŽUNIĆ Stručni članak UDK 347.7

Profesionalni propust u javnoj nabavi

1. OPĆENITO O PROFESIONALNOM PROPUSTU

Sukladno čl. 68. st. 1. t. 4. Zakona o javnoj nabavi (Nar.

nov., br. 90/11., 83/13., 143/13.; dalje u tekstu Zakon) javni

naručitelj može isključiti natjecatelja ili ponuditelja iz po-

stupka javne nabave ako je gospodarski subjekt u posljednje

dvije godine do početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust1 koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Stavkom 7. istog članka određe-

no je da težak profesionalni propust postupanje gospodar-

skog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti

protivno odgovarajućim propisima, kolektivnim ugovorima,

pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a

koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta ne-

1 Prema Zakonu o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 110/07., 125/08.) po-jam profesionalni propust nije bio definiran, već se u čl. 46. st. 2. t. 3. i 4. spominjao i to na način da javni naručitelj, ako je to odredio kao uvjet spo-sobnosti, mora isključiti gospodarske subjekte iz sudjelovanja u postupku javne nabave ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno kažnjena za profesionalni propust te ako je gospodarski subjekt učinio profesionalni propust koji javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. Prema tadašnjem tumačenju Uprave za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (2009./2010. godina, izvor: www.javnanabava.hr) pod profesionalnim pro-pustom u kontekstu javne nabave moglo se smatrati i počinjenje kaznenog djela, prekršaja ili djela za koje je određeni gospodarski subjekt kažnjen od nadležnog tijela (suda, državnog tijela, stegovnog ili suda časti), a koje je djelo u vezi s predmetom nabave. Nadalje, pod time su se smatrali i svi ostali propusti za koje gospodarski subjekti nisu kažnjeni, ali ih je naručitelj mogao dokazati na bilo koji način, kao npr. teže kršenje preuzetih obveza iz ugovora. U praksi svako bi kršenje preuzetih obveza iz ugovora trebalo završiti raskidom ugovora na štetu onoga koji svoje obveze ne ispunjava na ugovoreni način te aktiviranjem jamstva za uredno izvršenje ugovora (ako je predviđeno). Naručitelj koji raskine ugovor na štetu izvršitelja ugovora, a isti ne pokrene postupak za utvrđivanje ispravnosti naručiteljeve odluke, mogao bi to koristiti kao razlog za isključenje dotičnog izvršitelja iz budućih postupaka javne nabave. Prema tadašnjem mišljenju Uprave za sustav javne nabave ovaj razlog je mogao naručitelj koristiti i kada se radilo o izvršenju nekog ugovora koji nema sličnosti s predmetom nabave. Dakle, navedeni Zakon nije definirao profesionalni propust niti razdoblje u kojem se može isključiti pojedini gospodarski subjekt zbog počinjenja istog.

prikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi

ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti.

Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj

nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima

kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvrše-

nju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prije-

vremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica.

Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni

naručitelj na temelju objektivne procjene okolnosti svakog

pojedinog slučaja.

2. RJEŠENJA DRŽAVNE KOMISIJE ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNA NABAVE NA TEMU PROFESIONALNOG PROPUSTA2

Nemogućnost izvršenja ugovora „…Žalitelj u žalbi navodi da je njegova ponuda ne-

osnovano isključena iz nadmetanja iz razloga što je isti

navodno počinio profesionalni propust vezan uz izvršenje

ugovora 216/2011. Žalitelj ne osporava da nije uspio izvršiti

predmetni ugovor sukladno preuzetim obvezama, niti da

je uslijed toga došlo do raskida predmetnog ugovora od

strane naručitelja, ali smatra da takav raskid ne može biti

razlog za isključenje ponude žalitelja iz predmetnog nad-

metanja obzirom da do raskida nije došlo zbog nezakonitog

postupanja ponuditelja, već zbog neuspjeha žalitelja da

izvrši predmetnim ugovorom preuzetu obvezu i to isklju-

čivo iz objektivnih razloga koji su posljedica uobičajenog

poslovnog rizika… Uvidom u dokumentaciju koja je do-

stavljena ovom tijelu utvrđeno je da je naručitelj dopisom

2 Za još primjera rješenja DKOM-a na temu profesionalnog propusta po-gledati: KLASA: UP/II-034-02/09-01/207. od 27. ožujka 2009., KLASA: UP/II-034-02/09-01/545 od 30. lipnja 2009., KLASA: UP/II-034-02/10-01/1330 od 31. prosinca 2010. i dr., na web stranici www.dkom.hr.

zunic-k.indd 46zunic-k.indd 46 6/30/14 12:34:15 PM6/30/14 12:34:15 PM

47Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

od 1. prosinca 2011. godine pozvao žalitelja da opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011. isporuči najka-snije do 9. prosinca 2011. godine, dok će u protivnom naručitelj predmetni ugovor raskinuti. Uvidom u dopis od 5. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se žalitelj očitovao naručitelju da nije u mogućnosti isporučiti na-vedenu opremu te mu je ponudio isporuku druge vrste opreme, a što je naručitelj dopisom od 9. prosinca 2011. godine odbio te žalitelju dao novi rok za ispunjenje predmetnog ugovora. Obzirom da žalitelj ni u naknadno ostavljenom roku nije isporučio opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011. naručitelj je dopisom od dana 16. prosinca 2011. godine raskinuo predmetni ugovor i naplatio jamstvo za uredno izvršenje ugovora. Navedeni

tijek događaja nesporan je među strankama te proizlazi iz

dostavljene dokumentacije koja se nalazi u spisu. Slijedom

navedenog, naručitelj je pravilno postupio kada je ponudu

žalitelja isključio iz nadmetanja…“. (Rješenje DKOM-a:

KLASA: UP/II-034-02/12-01/527., URBROJ: 354-01/12-8.

od 21. lipnja 2012. godine)

Poništena Odluka o odabiru

„…Žalitelj također navodi kako je naručitelj u jednom

od prethodnih postupaka javne nabave utvrdio da je ovdje

odabrani ponuditelj počinio profesionalni propust te ga

je iz tog razloga u tom postupku javne nabave i isključio.

Naručitelj do danas, koliko je žalitelju poznato, nije povu-

kao ili izmijenio svoju tvrdnju o profesionalnom propustu

odabranog ponuditelja. Kako je navedeni profesionalni

propust učinjen unutar tri godine do dana objave ovog

postupka javne nabave naručitelj je propustio isključiti istog

ponuditelja zbog profesionalnog propusta… Žalitelj u prilo-

gu očitovanja na naručiteljev odgovor na žalbu, kao dokaz

žalbenog navoda, dostavlja presliku Zapisnika o pregledu

i ocjeni ponuda od 14. studenoga 2011. godine i Odluke

o odabiru od 15. studenoga 2011. godine donesene u po-

stupku javne nabave i instalacije uređaja za sustav nadzora

ribarskih plovila s pripadajućim softverom za razmjenu po-

dataka s uređajem, naručitelja. Iz priloženih dokaza proizlazi

da je naručitelj ponuditelja isključio zbog profesionalnog

propusta počinjenog u prethodnom postupku javne nabave

kod istog naručitelja. Međutim, uvidom u upisnik ovog tijela

utvrđeno je kako je Odluka o odabiru, na koju se poziva žalitelj, poništena rješenjem ovog tijela KLASA: UP/II-

034-02/11.0111713, URBROJ: 354-01/12-12 od 29. ožujka

2012. godine. Pozivanjem na Odluku o odabiru od 15. stu-

denoga 2011. godine i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda,

koji je sastavni dio iste odluke, a koja odluka je rješenjem

ovog tijela od 29. ožujka 2012. godine poništena, žalitelj nije, sukladno članku 143. stavak 2. Zakona o javnoj nabavi, dokazao svoje tvrdnje da je odabrani ponuditelj počinio profesionalni propust radi kojeg ga je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave bio dužan isklju-čiti. Žalbeni navod je neosnovan…“. (Rješenje DKOM-a:

KLASA: UP/II-034-02/12-01/840, URBROJ: 354-01/12-7 od

26. rujna 2012. godine)

Spor radi raskida ugovora - nemogućnost izvršenja

„…Nadalje, žalitelj navodi da je naručitelj bio upoznat

s činjenicom da je odabrani ponuditelj u grupama A., B. i

E. počinio profesionalni propust, ali da istog nije isključio

uz obrazloženje da profesionalni propust u ovom slučaju

nije nedvojbeno dokazan zbog činjenice da je u tijeku spor

radi raskida ugovora. Naime, navodi da je ponuditelj imao

sklopljen Ugovor s naručiteljem, da je navedeni naručitelj

raskinuo predmetni ugovor, te da je naručitelj bio upoznat

s razlozima raskida ugovora. Žalitelj tvrdi da Zakon o javnoj

nabavi ne propisuje da podizanje tužbe zbog raskida ugo-

vora derogira odredbu članka 68. stavka 7. istog Zakona,

odnosno da tumačenje naručitelja nema uporište u Zakonu

o javnoj nabavi. …

Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane naru-

čitelja utvrđeno je da istoj prileži podnesak nepoznatog

podnositelja, zaprimljen kod Državnog ureda za središnju

javnu nabavu 16. listopada 2012. godine u kojem se navodi

da ponuditelj ima u svom poslovanju dokazani profesionalni

propust, da je imao zaključen ugovor o isporuci tonera i

tinti s naručiteljem da isti nije poštivao ugovorne obveze te

da je naručitelj zbog toga jednostrano raskinuo ugovor, uz

navođenje kontakt podataka kod spomenutog naručitelja

radi provjere dostavljene informacije. U spisu je dostavljena

i e-mail korespondencija u kojoj se na traženje naručitelja

Državnog ureda za središnju javnu nabavu, Zagreb, za

očitovanjem na sporne navode, naručitelj očituje 18. listo-

pada 2012. godine i u kojem se očitovanju navodi da je bio

sklopljen ugovor broj 128/12. za nabavu photo jedinica,

tonera, catridgea i ribona s ponuditeljem, za razdoblje od

17. veljače 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine te

da je predmetni ugovor raskinut 30. travnja 2012. godine

zbog neurednog izvršavanja ugovorom preuzetih obveza

od ponuditelja. Navodi se da je 11. lipnja 2012. godine

ponuditelj podnio tužbu protiv naručitelja u kojoj traži

povrat naplaćene bankarske garancije te isplatu novčane

naknade na ime sredstava koje bi realizirao po predmet-

nom ugovoru, na ime sredstava koja predstavljaju štetu

u smislu sprečavanja povećanja imovine te zbog povrede

prava osobnosti, odnosno zbog povrede ugleda i časti te

da je postupak u tijeku. U predmetnoj se obavijesti navodi

da je ponuditelj naručenu robu isporučivao sa znatnim

prekoračenjem ugovorenog roka isporuke ili samo djelo-

mično, da su u tri navrata vršene reklamacije u kojima je

ponuditelj pozivan na uredno izvršavanje preuzetih ugovor-

nih obveza. Također se navodi da je od strane ponuditelja

dostavljen dopis proizvođača tonera datiran 31. listopada

2011. godine da se određeni tipovi tonera iz troškovnika

više ne proizvode, te da je razvidno da je ponuditelj svjesno

ponudio isporuku proizvoda za koje je znao da ih neće

biti u mogućnosti isporučiti. Navodi se da osim tonera i

druga roba iz troškovnika nije isporučivana u rokovima,

bez ikakvog obrazloženja te da se neurednim izvršavanjem

ugovorom preuzetih obveza izravno usporava obavljanje

poslovnih procesa naručitelja uslijed čega isti svakodnevno


48 Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

trpi štetu. Ovo je tijelo pregledom dokaznog materijala dostavljenog od strane naručitelja, nedvojbeno utvrdilo da je naručitelj u konkretnom postupku imao saznanja kao i dokaze o počinjenju profesionalnog propusta od strane ponuditelja u smislu jednostranog raskida ugo-vora od strane naručitelja. Kako je dokumentacijom za nadmetanje kao razlog isključenja propisan i definiran profesionalni propust kao propust vezan uz izvršenje ugovora koji je doveo do raskida tog ugovora od strane naručitelja te s obzirom da je naručitelj imao relevantne podatke i dokaze o postojanju istog, te je bio obvezan iz postupka javne nabave ponude ponuditelja za gru-pe A., B. i E. isključiti…“. (Rješenje DKOM-a: KLASA: UP/II-034-02/12-01/1531, URBROJ: 354-01/13-15 od 17. siječnja 2013. godine)

Potrebna pravomoćnost presude za dokazivanje profesionalnog propusta

… postupak po žalbi prekida se do pravomoćnosti pre-

sude u postupku, poslovni broj P4114/11., koji se vodi pred

Trgovačkim sudom u Rijeci, Stalna služba u Pazinu. Naime:

„…Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno

je da je naručitelj isključio žalitelja jer je u dosadašnjom po-

slovanju s naručiteljem učinio profesionalni propust vezan

uz izvršenje ugovora o nabavi eliptičnih zasuna za 2011.

godinu, br. 91-12/16-16-2011. od 19. kolovoza 2011. go-

dine, a koji je doveo do raskida istog od strane naručitelja.

Razlog je bio kršenje odredbi ugovora vezano za isporuku

zasuna pod uvjetima ponuđenim u ponudi broj: 1807/ZR od

15. srpnja 2011. godine.

Žalitelj je ovom državnom tijelu 20. svibnja 2013. godine

dostavio podnesak u privitku kojeg je preslika Zapisnika od

16. siječnja 2013. godine o održanoj glavnoj raspravi kod

Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu. U nave-

denom podnesku žalitelj predlaže odgodu postupka do do-

nošenja presude Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u

Pazinu. …Žalitelj je, smatrajući da je naručitelj neutemeljeno

raskinuo navedeni ugovor, budući da je žalitelj ispunio sve

svoje obveze iz ugovora odnosno da nisu postojali oprav-

dani razlozi za jednostrani raskid ugovora, podnio protiv

naručitelja tužbu Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba

Pazin radi utvrđenja da Ugovor o nabavi eliptičnih zasuna

za 2011. godinu sklopljen između tuženika Istarski vodovod

d.o.o. Buzet kao kupca i tužitelja Vodoskok d.d. Zagreb

kao prodavatelja nije prestao te da proizvodi pravne učinke.

Dakle, raskid predmetnog ugovora je predmet sudskog spora i predstavlja prethodno pitanje bez čijeg se rješe-nja ne može riješiti sama stvar koja je predmet postup-ka budući da ukoliko raskid ugovora nije opravdan ne postoji profesionalni propust na strani žalitelja. Također ovo tijelo nije ovlašteno kontrolirati valjanost predmet-nog ugovora. Stoga, ovo je državno tijelo ocijenilo kao

svrsishodno da pitanje raskida ugovora zbog neispunjenja

obveza na strani žalitelja, a zbog kojeg raskida je naručitelj

u predmetnom postupku javne nabave utvrdio da je žalitelj

učinio profesionalni propust, riješi nadležni sud…“.(Rješenje

DKOM-a: KLASA: UP/II-034-02/12-01/712 URBROJ: 354-

01/13-24, od 1. 1. svibnja 2013. godine)

Ponuditelj je sudionik zabranjenog sporazuma „…Žalitelj u žalbi navodi kako je naručitelj u predmet-

nom postupku javne nabave odabrao ponudu ponuditelja,

iako je istu trebao isključiti, temeljem članka 68. Zakona o

javnoj nabavi i točke 3.2. dokumentacije za nadmetanje, jer

je odabrani ponuditelj počinio težak profesionalni propust.

Naime, Rješenjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja

od 21. srpnja 2011. godine utvrđeno je kako je odabrani

ponuditelj u razdoblju do 15. studenog 2010. godine, dakle

u razdoblju manje od tri godine do početka postupka javne

nabave, bio sudionik zabranjenog sporazuma iz članka 9.

stavka 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, koji za cilj

ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom

tržištu trgovine uredskim potrošnim materijalom na teritoriju

Republike Hrvatske, a koje rješenje je postalo pravomoćno.

Kao dokaz dostavlja presliku Rješenja Agencije za zaštitu

tržišnog natjecanja od 21. srpnja 2011. godine i presliku

Presude Visokog upravnog suda u Zagrebu od 19. prosinca

2012. godine… Uvidom u Rješenje Agencije za zaštitu tržiš-

nog natjecanja od 21. srpnja 2011. godine utvrđeno je da

su članovi Udruge trgovaca uredskim materijalom, između

kojih članova je i odabrani ponuditelj sklopili u Zagrebu 6.

veljače 2008. godine sporazum o nastupanju na tržištu u

prodaji uredskog materijala te u utvrđenom razdoblju bili

članovi navedene udruge odnosno sudionici zabranjenog

sporazuma kojim su dogovorili način formiranja cijene i po-

djelu kupaca, čime su sklopili zabranjeni sporazum koji za

cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom

tržištu trgovine uredskim materijalom u razdoblju od 6. ve-

ljače 2008. godine do 15. studenog 2010. godine.

Također je uvidom u Presudu Visokog upravnog suda

Republike Hrvatske broj: Us 9383/2011-4. od 19. prosinca

2012. godine utvrđeno da je isti odbio tužbe tužitelja čla-

nova nedopuštenog sporazuma između kojih i odabranog

ponuditelja, a protiv rješenja Agencije za zaštitu tržišnog

natjecanja.

S obzirom na to da je odlukom nadležnog tijela - Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, objavljenom u službenom glasilu Republike Hrvatske Narodnim novinama broj 111/2011. od 28. rujna 2011. godine, a potvrđeno presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 19. prosinca 2012. godine, objavljenom u Narodnim novinama broj 13/13. od 30. siječnja 2013. godine, pravomoćno utvrđeno da je odabrani ponuditelj sklopio zabranjeni sporazum koji za cilj ima ograniča-vanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgo-vine uredskim materijalom i bio sudionik istog unutar posljednje tri godine računajući do početka postupka javne nabave (17. travnja 2013. godine), ovaj žalbeni navod je osnovan…“. (Rješenje DKOM-a: KLASA: UP/II-034-02/13-01/904 URBROJ: 354-01/13-8, od 12. srpnja 2013. godine)


49Riznica 7/2014

JAVNA NABAVA

Lidija Žunić, Zagreb

3. PROFESIONALNI PROPUST U JAVNOJ NABAVI IZ PRAKSE EUROPSKOG SUDA

Čl. 45. st. 2. točka d) Direktive 2004/18/EZ propisuje da sva-ki gospodarski subjekt može biti isključen iz sudjelovanja u ugovoru ako je taj gospodarski subjekt bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokazati na bilo koji način. No, Direktiva ne definira pojam teškog pro-fesionalnog propusta, ali se rješenje može pronaći u presudama Europskog suda.

Najpoznatiji je predmet C-465/11., Forposta SA and ABC Direct Contact sp zoo v Poczta Polska SA iz prosinca 2012. Poczta Polska (dalje u tekstu: PP), je tvrtka koja je provela otvo-reni postupak javne nabave, podijeljen na grupe, za određene poštanske usluge. Najpovoljnije ponude u pojedinim grupama bile su one ponuditelja Forposta SA (dalje u tekstu: Forposta) i ABC Direct Contact sp zoo (dalje u tekstu: ABC). Naručitelj je poništio postupak javne nabave iz razloga da su kod oba ponuditelja postojali obvezni razlozi isključenja iz postupka i to konkretno sukladno članku 24. (1)(1a) poljskog zakona o javnoj nabavi. Oba ponuditelja su se žalila na odluku naručitelja tvrdeći da je odredba u nacionalnom zakonodavstvu protivna stavku (d) članka 45(2) Direktive 2004/18, odnosno da je obujam uvjeta određenih nacionalnim propisom o javnoj nabavi puno širi od uvjeta koji su određeni propisima EU-a te da se u ovoj situaciji uopće nije radilo o teškom profesionalnom propustu.

Tako se u presudi, između ostaloga, navodi: - neuspjeh gospodarskog subjekta da se pridržava svojih

ugovornih obveza može se, u načelu, smatrati kao profesi-onalni propust,

- koncept profesionalnog propusta obuhvaća sva pogreš-na postupanja koja imaju utjecaj na profesionalni kredi-bilitet gospodarskog subjekta, a ne samo na ona koja se odnose na povrede etičkih standarda u užem smislu unutar struke kojoj subjekt pripada, a koja su ustanovljena od strane disciplinskog tijela te struke ili pravomoćnom presudom,

- pojam „teškog propusta“ treba u pravilu shvatiti kao postupanje gospodarskog subjekta sa štetnom namje-rom ili nepažnjom određene težine; prema tome, svako pogrešno, neprecizno ili neispravno izvršenje ugovora ili njegova dijela moglo bi potencijalno pokazati ograničene profesionalne sposobnosti gospodarskog subjekta o koje-mu je riječ, ali automatski ne čini teški propust,

- dodatno, kako bi se utvrdilo postoji li „teški propust“ u načelu se mora provesti posebna i individualna procjena postupanja gospodarskog subjekta. Ovo znači da države članice same trebaju u nacionalnom

zakonodavstvu odrediti što je težak profesionalni propust (čl. 68. st. 7. Zakona).

Prema odredbi Direktive koja je prenesena u nacionalni propis na naručitelju je teret dokaza (u konkretnom slučaju) postojanja teškog profesionalnog propusta na bio koji način, odnosno taj teret dokaza ne leži na gospodarskom subjektu. Također se ne zahtijeva da o počinjenju teškog profesional-nog propusta bude donesena sudska odluka. Naručitelj može isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave temeljem čl. 68. Zakona ako se postupanje gospodarskog subjekta odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnosti, ako je propust do-voljno težak te ako na temelju obrazložene objektivne procjene naručitelja takav propust ima značajan utjecaj na prikladnost gospodarskog subjekta da bude ugovorna strana ugovora koji se namjerava sklopiti.

4. ZAKLJUČAK

Kao što je već uvodno navedeno težak profesionalni propust je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnosti protivno odgovarajućim pro-pisima, kolektivnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopiti. Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica.

Prije svega, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, odnosno ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određe-nima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, sukladno čl. 105. Zakona.

Kako bi naručitelji mogli nekog gospodarskog subjekta isključiti iz postupka javne nabave zbog počinjenja teškog profesionalnog propusta potrebno je pomno pratiti izvršenje (realizaciju) sklopljenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, odnosno koristeći točne riječi Zakona to bi glasilo da je javni naručitelj obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom.

Nažalost, praksa pokazuje da navedeno nije čest slučaj ili u najmanju ruku da se isto obavlja na vrlo površan način. Samo pomno, detaljno, kvalitetno praćenje sklopljenih ugovora može garantirati da će izvršenje biti u skladu sa svime ugovorenim, a u protivnome slučaju naručitelj će imati kvalitetnu dokumentaciju temeljem koje će drugu ugovornu stranu u nekom budućem postupku javne nabave isključiti.

Kao dodatno osiguranje za kvalitetno izvršenje sklopljenog ugovora o javnoj nabavi naručiteljima na raspolaganju stoje i sljedeći instrumenti, sukladno čl. 76. Zakona: jamstvo za ured-no ispunjenje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza ili jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma kada okvirni spora-zum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.

Još jedna specifična vrsta jamstva koju treba spomenuti, osobito kada je riječ o profesionalnom propustu, je jamstvo o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti za otklanjanje štete koja može nastati u vezi s obavljanjem određene djelatnost

i, koje bi naručitelji svakako trebali tražiti dokumentacijom za nadmetanje (naravno, ako je riječ o djelatnosti za koju postoji takva vrsta osiguranja). Osiguranje od odgovornosti pokriva rizik od profesionalne odgovornosti proistekle iz profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju obveza nastalih iz obavljanja djelatnosti. Odnosno, profesionalnom (ugovornom) odgovor-nošću smatra se odgovornost nastala zbog profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju obveza nastalih iz obav-ljanja pojedinih djelatnosti. U ovu vrstu spadaju odgovornosti: odvjetnika, javnih bilježnika, revizorskih tvrtki, upravitelja nekret-ninama, liječnika, stomatologa, ljekarnika, stečajnih upravitelja, posrednika/zastupnika u osiguranju i reosiguranju, arhitekata, inženjera u prostornom uređenju i gradnji i razne druge odgo-vornosti.


50 Riznica 7/2014


Volontiranje, bilo organizirano, bilo kao volonterska inicijativa pojedinca ili skupine ljudi, prepoznaje se kao aktivnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Sudeći po nedavnom nemilom događaju poplavljivanja Slavonije, volonteri su odigrali vrlo važnu društvenu ulogu nesebično uloživši svoj rad, trud, znanje, vještine i vrijeme za opću dobrobit.Volontiranjem se doprinosi društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju. Posljednjom izmjenom Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07., 22/13.), volontiranjem se omogućuje i stjecanje iskustva i razvijanje kompetencija potrebnih i korisnih za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i dobrobit, koji će se vrednovati prema posebnim kriterijima i postati na taj način vidljivim eventualnim budućim poslodavcima ili pri nastavku obrazovanja. Društvena solidarnost i aktivno građansko ponašanje treba biti dio nasljeđa koje će se kroz odgojno-obrazovni sustav predstavljati djeci i mladima.

DUNJA KOVAČIĆ Stručni članak UDK 347.7

Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje

1. UVOD

Zakon o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07.), donosi hrvat-sko zakonodavno tijelo 2007. godine zbog uočene potrebe za zakonskom regulacijom, unatoč tome što je u Hrvatskoj postojala dobro uhodana pravna praksa. Zakon je donesen radi osiguravanja društveno poticajnog okruženja za daljnji razvoj volonterstva. Zakon se od tada primjenjivao u neiz-mijenjenom obliku, no praksa je ukazivala na izvjesne po-teškoće u primjeni. Između ostalog, kao glavna manjkavost, pokazala se nedostatna regulacija vrednovanja volonterskog rada. Uvidjela se potreba za vrednovanjem volontiranja i priznavanjem kompetencija, vještina i iskustava stečenih volontiranjem. Time bi dobrobit koja proizlazi iz volontiranja bila veća, više ne beneficiraju samo korisnici volontiranja, društvo, već i sam volonter, što je iznimno bitno za mlade ljude u okruženju velike nezaposlenosti i potrebe stalnog usavršavanja i usvajanja novih znanja koje nameće tržište rada. Zakon takvu vrstu dobrobiti za samog volontera naziva izgradnja socijalnog kapitala, osobnog razvoja.1 Priznavanje kompetencija stečenih kroz volontiranje ima i važnu ulogu u stvaranju i održavanju motivacije za volontiranje. Stoga Za-konodavac donosi Izmjenu i dopunu Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 22/13.), kojima intervenira u članak 30. uvodeći obvezu izdavanja Potvrde o volontiranju. Tko je izdaje, kome i u kojim slučajevima razrađujemo u nastavku teksta.

2. ŠTO SE SMATRA VOLONTIRANJEM?

Volontiranjem se, u smislu Zakona o volonterstvu, sma-tra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i

1 Članak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 22/13.).

vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za zajedničku dobrobit, a obavljaju ih osobe na način predviđen Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako Zakonom nije drukčije određeno.2 Članak 5. Zakona naglašava ovu pozitivnu definiciju, upo-zoravajući što se u smislu Zakona ne smatra volontiranjem, naglašava se razlika između volontiranja i radnog odnosa, što je uočeno kroz vrijeme regulirano i drugim propisima, a ne samo Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09., 61/11., 82/12., 73/13.). Volontiranje se ne bi trebalo ugovarati za obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslo-davca, imaju prirodu radnog odnosa.

Zakonodavac naposljetku također uočava da se stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne može smatrati volontiranjem. Praksa nerijetko izjednačava te pojmove, što i ne čudi jer i volontiranje i stručno osposo-bljavanje3 doprinose usvajanju novih znanja koja i imaju biti od pomoći prilikom pronalaska zaposlenja. Razlika se krije u činjenici kako se volontirati može u različitim područjima društvenog razvoja koji nisu vezani uz zvanje koje smo stekli srednjoškolskim ili fakultetskim obrazovanjem i pri tome također značajno unaprijediti svoje kompetencije koje će se, za razliku od stručnog osposobljavanja, odnositi primarno na osobni rast i razvoj socijalnih vještina, kao što su odgovornost, suosjećanje, samopouzdanje, komunikacija i slično. Jedna od ključnih razlika je da volontiranje nije uvjetovano akademskim zahtjevima ili zahtjevima struke, a stručno osposobljavanje jest.4

2 Članak 3. Zakona o volonterstvu.

3 Članak 41. Zakona o radu.4 „Kako do potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje“ Vodič

za organizatore volontiranja i volontere, internetska stranica Ministarstva soci-jalne politike i mladih u suradnji s odborom za razvoj volonterstva.

kovacic.indd k.indd 50kovacic.indd k.indd 50 6/30/14 12:36:34 PM6/30/14 12:36:34 PM

51Riznica 7/2014


Volontiranjem se ne smatra niti rad za opće dobro kao

zamjena za novčane kazne, bilo izrečene temeljem odredbi

Prekršajnog zakona, bilo Kaznenog, bilo Zakona o sudovima

za mladež. U takvim situacijama nedostaje voljni karakter či-

nidbe, koji je nužan da bi se takva radnja okarakterizirala kao

volontiranje.

3. TKO MOŽE BITI ORGANIZATOR VOLONTIRANJA?

Volontiranje organizira organizator volontiranja. Organiza-

tor volontiranja može biti udruga, zaklada i fundacija, ustanova

i svaka druga pravna osoba iz čijeg osnivačkog akta proizlazi

da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti5, a i tada može u

svoj rad uključivati volontere samo u one aktivnosti koje su

usmjerene isključivo ka zajedničkoj dobrobiti.6

Državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regional-

ne) samouprave također mogu biti organizatori volontiranja

sukladno Zakonu, drugim propisima i preuzetim međunarod-

nopravnim obvezama.

Ustanove kojima je osnivač fizička osoba mogu biti organi-

zatori volontiranja samo u dijelu neprofitnih aktivnosti.

Organizator volontiranja utvrđuje potrebu za uključivanjem

volontera, vrstu aktivnosti, odnosno usluga i način i postupke

pružanja tih usluga, temeljem programa volontiranja.

4. TKO MOŽE BITI VOLONTER?

Volonter je svaka fizička osoba koja volontira u Republici

Hrvatskoj ili u inozemstvu, sukladno važećim nacionalnim i

međunarodnim propisima, ako drugačije nije uređeno Za-

konom. Maloljetna volonterka ili volonter je osoba mlađa od

18 godina, a starija od 15 godina. Organizator volontiranja je

dužan maloljetnom volonteru osigurati adekvatne uvjete pri-

kladne njihovoj dobi, te nadzor i podršku stručne osobe.7

5. POTVRDA O KOMPETENCIJAMA STEČENIM KROZ VOLONTIRANJE

Bitna izmjena Zakona o volonterstvu, na čiju su nužnost

upućivali svi dionici procesa volontiranja u Hrvatskoj, jest Po-

tvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje.8 Volonter

ima pravo na detaljan opis poslova i aktivnosti volontiranja,

pravo na stjecanje novih znanja, vještina i kompetencija kroz

volontiranja, pravo na priznavanje vještina, kompetencija i

iskustva stečenog volontiranjem, te ukoliko zatraži, pravo na

potvrdu o kompetencijama stečenim kroz volontiranje u slu-

čajevima dugotrajnog volontiranja. Volontiranje, pored velikog

doprinosa aktivnostima od općeg dobra, snažno doprinosi i

razvoju osobnih potencijala te stoga predstavlja jedan od alata

5 Tzv. neprofitna pravna osoba.

6 Pošto i takvi organizacijski oblici mogu obavljati i profitnu djelatnost, razlika je samo kako je dalje „koriste“.

7 Došlo je i do usklađenja s Obiteljskim zakonom (Nar. nov., br. 116/03., 17/04., 136/04., 107/07., 57/11., 61/11., 25/13.), u kojem je propisano da roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od šesnaest godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenja, tako da maloljetnici ne mogu volontirati u razdoblju od 23 sata do 6 sati ujutro.

8 Zakonska obveza propisana člankom 30. Zakona o volonterstvu.

za unapređenje kompetencija koje možemo koristiti za daljnji

osobni i profesionalni napredak.9

Sukladno Zakonu o volonterstvu Potvrda o kompetenci-

jama stečenim kroz volontiranje izdat će se osobama koje su

u dugoročnom volonterskom angažmanu, što se smatra da

volontiraju redovito i kontinuirano, na tjednoj osnovi u razdoblju

od najmanje tri mjeseca bez prekida. Takvim će se osobama

omogućiti prepoznavanje vlastitih znanja, vještina, sklonosti,

mogućnosti, ali i učiniti vidljivim iste kompetencije eventualnom

budućem poslodavcu, koristiti ih kao dodatni izvor informacija

za dopunsku ispravu o studiju (diploma supplement)10, te u

daljnjem procesu obrazovanja, što se čini iznimno zanimljivo

srednjoškolcima. Također, potvrda doprinosi prepoznavanju

neformalnog i informalnog učenja11 stečenog volonterskim

angažmanom.12

Nadležno tijelo, uz savjetovanje s Nacionalnim odborom

za razvoj volonterstva prema Zakonu o volonterstvu, obvezno

je donijeti okvirne kriterije priznavanja kompetencija, vještina i

iskustava stečenih volontiranjem. Također je propisan okvirni

sadržaj potvrde o istom i objavljen na internetskim stranicama

Ministarstva socijalne politike i mladih.

Odbijanje izdavanja takve potvrde o kompetencijama od

strane organizatora volonterstva utvrđuje se kao prekršaj u

članku 37. Zakona o volonterstvu s predviđenom kaznom od

5.000,00 do 25.000,00 kuna za organizatora volontiranja i kaz-

nom od od 1.000,00 do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu

organizatora volontiranja.

U slučaju kratkotrajnog volontiranja, organizator je dužan

izdati potvrdu o volontiranju ukoliko volonter to izrijekom zatraži,

no tu se ne misli i na potvrdu o kompetencijama, vještinama i

iskustvima. Takav dokument nema zakonom propisane forme,

stoga ga valja načiniti i u njega unijeti što volonter i organizator

volontiranja žele.

Potvrda o volontiranju sadrži propisane sastavnice, no valja

upozoriti da je u našem okruženju zaživjelo korištenje volon-

terske knjižice koju Zakon priznaje kao valjan oblik potvrde o

volontiranju i u kojoj se nerijetko nalaze dokumentirana razna

volonterska iskustva prikupljena kod različitih organizatora

volontiranja.

9 „Kako do potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje“ Vo-dič za organizatore volontiranja i volontere, internetska stranica Ministarstva socijalne politike i mladih u suradnji s odborom za razvoj volonterstva, pred-sjednica Nacionalnog odbora za razvoj volontera Lejla Šehić Relić.

10 Dokument koji opisuje znanja i vještine koje su stekle osobe s viso-kom stručnom spremom, a koji upotpunjuje informacije sadržane u službe-nim svjedodžbama i diplomama, čineći ih razumljivim, osobito poslodavcima i institucijama izvan zemlje u kojij su izdani - definicija preuzeta iz „Kako do potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje“ Vodič za organizato-re volontiranja i volontere, internetska stranica Ministarstva socijalne politike i mladih u suradnji s odborom za razvoj volonterstva.

11 Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Nar. nov., br. 22/13.). Ne-formalno učenje (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom. Informalno učenje (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja kom-petencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

12 „Kako do potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje“, Vodič za organizatore volontiranja i volontere, internet stranica Ministarstva socijalne politike i mladih u suradnji s odborom za razvoj volonterstva.


52 Riznica 7/2014


Dunja Kovačić, HZRIF, Zagreb

6. SADRŽAJ POTVRDE13

Potvrda o kompetencijama stečenim kroz volontiranje sa-stoji se od sljedećih dijelova:

Opći dio - osnovni podaci o organizatoru volontiranja i vo-lonteru, poput naziva projekta na kojem je volonter volontirao, naziv volonterske pozicije, razdoblje volontiranja te lokacija volonterskih aktivnosti;

Opis volonterske pozicije - detaljan opis poslova, lista zadataka i odgovornosti volontera;

Osposobljavanja volontera - kratki popis interne edukacije (organizirane unutar struktura organizatora volontiranja) ili u organizaciji neke druge institucije/organizacije;

Kompetencije stečene kroz volontiranje - opis znanja koje je volonter stekao, vještine koje je razvio te samostalnost i odgovornost koje je razvio kroz de-vet kategorija. Osam kategorija je vezano uz Kompe-tencije cijeloživotnog učenja, a deveta kategorija, pod nazivom Ostalo, predstavlja mogućnost da volonter navede neke kompetencije koje je stekao, a u dijalo-gu s organizatorom volontiranja nije uspio povezati s nekom od prije navedenih osam;

Prostor za ovjeru - datum i mjesto ispunjavanja, potpis volontera i odgovorne osobe organizatora vo-lontiranja, pečat organizatora volontiranja.

Primjer popunjenog obrasca moguće je pronaći na mrežnoj stranici Ministarstva socijalne politike i mladih.

7. PROCES IZDAVANJA POTVRDE

Svakako je važno da volonter, već pri prijamu u volontersku službu odnosno pri sklapanju ugovora o volontiranju, najavi svoju potrebu za Potvrdom o kompetencijama stečenim kroz volontiranje. Također je važno da volonter navede s kojom svrhom se Po-tvrda ima izdati kako bi se potvrda valjano i na vrijeme sačinila.

Sljedeći je korak da organizator volontiranja s volonterom definira znanja, vještine i ostalo što će volonter kroz volontiranje razvijati i unaprijediti tijekom volontiranja.

Tijekom volontiranja volonteru treba biti pružena podrška i praćenje angažmana u cilju prepoznavanja sposobnosti u okviru pojedinih kompetencija.

Po završetku volontiranja na temelju opažanja zajedno s volonterom organizator volontiranja ispunit će potvrdu o kompetencijama stečenim kroz volon-tiranje.

Potvrdu/obrazac preuzima se s mrežnih strani-ca Ministarstva socijalne politike i mladih i u njega se unose podaci o volonterskoj poziciji i stečenim kompetencijama. Proces izrade može trajati, stoga je izmjene moguće sačuvati i potom nastaviti kad odgo-vara. Sa sadržajem koji se unosi zajednički od strane volontera i organizatora volontiranja, obje strane moraju biti suglasne i potom ih je moguće pohraniti u PDF formatu, otisnuti i potpisati.

13 „Kako do potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje“, Vo-dič za organizatore volontiranja i volontere, internetska stranica Ministarstva socijalne politike i mladih u suradnji s odborom za razvoj volonterstva.

8. ZAKLJUČAK

Volonterstvo je poznato i razvijeno u Republici Hrvatskoj znatno prije donošenja zakonodavnog okvira. No, svakako su donošenjem Zakona o volontiranju razjašnjene i pojednostav-ljene mnoge dvojbene situacije u primjeni. Neupitna je druš-tvena korist koju volontiranje donosi, no uvođenjem Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje stvara se „opipljiva“ korist za samoga volontera. U procesu volontiranja on ne samo da stiče znanja i vještine koji će doprinijeti njegovu osobnom rastu i razvoju, već će mu omogućiti predstavljanje vlastite, uvjetno rečeno dodane vrijednosti i trećima, primjerice po-slodavcima.

POTVRDA O KOMPETENCIJAMA1 STEČENIM KROZ VOLONTIRANJE2

Ministarstvo socijalne politike i mladih daje okvirni prijedlog sadržaja Potvrde o kompetencijama stečenim kroz volontiranje (članak 34.a Zakona o volonterstvu)

Volontiranje se promiče i prepoznaje kao aktivnost ili usluga od interesa Republike Hrvatske koja dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog društva. Volontiranjem se doprinosi društvenom razvoju, građanskom sudjelovanju, socijalnoj koheziji i socijalnom uključivanju. Volontiranjem se stječu iskustva i razvijaju kompetencije potrebne i korisne za aktivno sudjelovanje u društvu, osobni razvoj i osobnu dobrobit. Namjera je ove potvrde pružiti podršku volonterima u prepoznavanju njihovih kompetencija (što uključuje znanja i vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost) stečenih kroz volonterska iskustva, radi cjelovitog predstavljanja bilo kojoj trećoj strani na zahtjev volontera.

Sukladno Zakonu o volonterstvu:Volontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge

osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi.I. OPĆI DIO

PODACI O ORGANIZATORU VOLONTIRANJAPuni naziv organizatora volontiranja:Adresa:OIB: Registarski broj:Datum i godina upisa u matični registar: Registriran pri:Telefon: E-mail:Kratki opis organizatora volontiranja (ciljevi, aktivnosti…):

PODACI O VOLONTERU/KIIme i prezime volontera/ke:OIB:Naziv/i projekta/programa na kojima je volontirao/la:Naziv volonterske pozicije:Razdoblje volontiranja:Lokacija provođenja volonterskih aktivnosti:

II. OPIS VOLONTERSKE POZICIJE (poslovi, zadaci i odgovornosti volontera/ke)

III. NAZIV, VRSTA I TRAJANJE DODATNIH OSPOSOBLJAVANJA TIJEKOM VOLONTIRANJA

IV. KOMPETENCIJE STEČENE VOLONTIRANJEMKomunikacija na materinskom jeziku(ključne riječi za Komunikaciju na materinskom jeziku: primjereno izražavanje, misli, mišljenja i osjećaja; slušanje i govor; čitanje i pisanje; jasno izražavanje; razumijevanje tuđih ideja; izražavanje i tumačenje apstraktnih pojmova i sl.)

Komunikacija na stranim jezicima(ključne riječi za Komunikaciju na stranim jezicima: izražavanje na stranom jeziku u govoru i pismu; razumijevanje drugih koji govore/pišu na stranom jeziku; interkulturološka komunikacija i razumijevanje i sl.)

Matematička kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji(ključne riječi za Matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji: rješavanje svakodnevnih problema vezanih za projekte logičkim razmišljanjem i izvođenjem logičkih zaključaka; upotreba grafi kona, modela i formula itd. u prezentacijama; izrada nacrta projektnog proračuna; korištenje tehničke opreme; izvođenje zaključaka zasnovanih na dokazima; propitivanje znanstvenih pojmova i ideja i sl.)

Digitalna kompetencija(ključne riječi za Digitalnu kompetenciju: korištenje novih medija; upotreba programa za tehničku opremu; komuniciranje i razmjena informacija kroz online komunikaciju i mreže; razvijanje kritičkog razmišljanja o informacijskoj tehnologiji i sl.)

Učiti kako učiti(ključne riječi za Učiti kako učiti: promišljanje o vlastitom stilu učenja; defi niranje i ostvarivanje ciljeva učenja; pronalaženje, vrednovanje i procesuiranje novih informacija i znanja; upravljanje vlastitim vremenom u procesu učenja; traženje i korištenje pomoći u učenju; sposobnost korištenja novog znanja u praksi i sl.)

Socijalna i građanska kompetencija(ključne riječi za Socijalnu i građansku kompetenciju: stvaranje novih društvenih kontakata i prijateljstava; suočavanje s novom situacijom vezanom za rad u organizaciji; po potrebi rješavanje sukoba; razumijevanje društvenog ponašanja i kodeksa iz drugačijeg okruženja; preuzimanje inicijative vezane za društvene i građanske teme; učinkovito i konstruktivno sudjelovanje u društvenom i poslovnom životu; sudjelovanje u građanskom životu; posvećenost aktivnom i građanskom sudjelovanju; poznavanje institucija i politika važnih za demokratsko društvo)

Inicijativnost i poduzetnost(ključne riječi za Inicijativnost i poduzetnost: pretvaranje ideja u praksu; kreativnost i inovativnost; preuzimanje rizika radi postizanja kvalitete; sposobnost planiranja i upravljanja projektima; osviještenost o etičkim vrijednostima i dobrom upravljanju; umrežavanje i stvaranje kontakata i sl.)

Kulturna svijest i izražavanje(ključne riječi za Kulturnu svijest i izražavanje: izražavanje ideja i osjećaja na kreativan način; korištenje umjetnosti, glazbe, književnosti ili medija; promišljanje o vlastitom kulturološkom porijeklu i o kulturološkim razlikama; spremnost uključivanja u nove oblike kulturnih iskustava i sl.)

Ostalo (Tijekom aktivnosti volonter/ka može steći nekoliko vještina vrijednih da ih se spomene uz gore navedene ključne kompetencije. Ovdje imate mogućnost da ih opišete)

Datum i mjesto_________________________

VOLONTER/KA M.P. ORIZATOR/I VOLONTIRANJAIme i prezime Ime/na i prezime/na

________________________ ___________________________(potpis)

(potpis odgovorne osobe)___________________________

(potpis odgovorne osobe)

1 Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Nar. nov., br. 22/13.)

2 Zakon o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07., Nar. nov., br. 22/13.)


53Riznica 7/2014


Nedovoljno ostvarivanje prava pacijenta na informaciju o svome zdravstvenom stanju te teško dobivanje terapeutskih tretmana i medicinskih pomagala još uvijek su među najakutnijim boljkama hrvatskog zdravstva. Temelji za izravniju pravnu regulaciju zdravstvene mreže s naglaskom na jasnije definiranje prava pacijenta na tužbu povod su pisanju ovog članka. Pritom se želi što obuhvatnije sagledati prava koja pacijent u Republici Hrvatskoj danas ima, i to u situacijama kad su ta prava povrijeđena, a sustav pravne zaštite nije dovoljno učinkovit te ne omogućuje bolesniku pravovremenu i pravičnu satisfakciju u odšteti njegovih interesa i narušenog zdravlja kroz podnošenje tužbe kao temeljne procesnopravne pretpostavke. Stoga će se ovo područje pokušati sagledati teorijskom determinacijom prava na tužbu te sagledavanjem međunarodnih i domaćih izvora prava kojima se uređuje spomenuta problematika.

VEDRAN KRULJAC Stručni članak UDK 347.7

Pravo pacijenta na pritužbu i tužbu u parničnom postupku

1. OPĆENITO O PRAVU NA TUŽBU U PARNIČNOM POSTUPKU

Povreda koju svojim radom počini pacijentu zdravstveni

radnik pravno mora biti propisana normama građanskog, od-

nosno obveznog prava o odgovornosti za štetu i naknadi štete. Sukladno tome, pacijent svoja uskraćena ili narušena

prava sudskim putem može ostvarivati, prije svega, u parnici.

Tužbu pacijent ne može podnijeti ukoliko mu nije nanesena iz-

vjesna šteta povredom pravila zdravstvene struke (liječničke,

sestrinske, fizioterapeutske itd.).

Šteta kao predmet parničnog postupka pokrenutog radi kr-

šenja prava pacijenta, osim općih pretpostavki odgovornosti za

štetu, mora posjedovati obilježja tipična za obavljanje zdrav-stvene djelatnosti. Bez tih dvaju preduvjeta, pacijent ne može

pokrenuti parnični postupak kao tužitelj. Ujedno, predmetna

šteta može se manifestirati u sva tri osnovna oblika šteta

kroz umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprje ča va nje

njezinog povećanja (izmakla korist) i povredu prava osobnosti

(neimovinska šteta). No iako se takva šteta može ogledati u

imovinskoj šteti (npr. neopreznom uništenju odjeće pacijenta

od strane zdravstvenog radnika prigodom pružanja terapije) i

sprečavanju njezinog povećanja (primjerice, u predugoj hos-

pitalizaciji do koje je došlo nemarnim tretmanom pacijenta od

strane medicinskog osoblja, slijedom čega je pacijent propustio

obaviti određen posao u roku), ona je nadasve povreda prava osobnosti. Tome je tako ne samo zbog činjenice da je osno-

va najvećeg broja tužbenih zahtjeva u navedenim sporovima

narušenje zdravlja popraćeno materijalnom štetom i izmaklom

korišću, već i stoga što su iznosi naknade za tjelesna i duševna

oštećenja, iz razloga vrednovanja ljudskog zdravlja, kudikamo

veći od naknade za materijalnu štetu.

Premda su počinitelji povreda prouzročenih redovitim obav-

ljanjem zdravstvene djelatnosti pojedini zdravstveni radnici ili

skupine zdravstvenih radnika, dakle, fizičke osobe, tuženici u

sporovima pokrenutima na zahtjev pacijenata kao tužitelja naj-

češće su osiguratelji i zdravstvene ustanove zato što je ošteće-

nom pacijentu jednostavnije podnijeti tužbu protiv osiguratelja

i/ili zdravstvene ustanove, u pravilu osigurane od odgovornosti

i posljedica nsretnog slučaja (nezgode), nego protiv zdrav-

stvenog radnika koji je pruživši pojedinu zdravstvenu uslugu

prouzročio štetu. Naime, neusporedivo je lakše dokazati objek-

tivnu, kauzalnu odgovornost zdravstvene ustanove za svoje

radnike ili privatnoga zdravstvenog radnika za svoje pomoćnike,

nego subjektivnu, kulpoznu odgovornost za namjeru ili krajnju

nepažnju zdravstvenog radnika zaposlenog u zdravstvenoj

ustanovi ili pomoćnika privatnoga zdravstvenog radnika.

Tužbe pacijenata u parnicama za naknadu štete prouzro-

čene redovitim obavljanjem zdravstvene djelatnosti po svojoj

su prirodi prvenstveno kondemnatorne budući da se njima traži

da sud naloži tuženiku naknadu štete pacijentu. One su u sta-

novitom smislu i deklaratorne s obzirom da se njima, ukoliko to

nije pravomoćno riješeno nekim prethodnim postupkom, traži i

utvrđenje odgovornosti štetnika za štetu. Ove tužbe, međutim,

teško da po svojoj prirodi ikako mogu biti konstitutivne jer spor

za naknadu štete ima nadasve kondemnatoran karakter, a prei-

naka sadržaja određenoga pravnog odnosa ili njegovo ukidanje,

odnosno poništaj ne mogu biti predmet ovakvih parnica.

2. ZAKONODAVNI OKVIR

Zakonodavni okvir za pokretanje tužbi pacijenata u parnica-

ma za naknadu štete čine: Europska povelja o pravima pacije-

nata, Ustav Republike Hrvatske, Zakon o zdravstvenoj zaštiti,

kruljac.indd k.indd 53kruljac.indd k.indd 53 6/30/14 12:37:07 PM6/30/14 12:37:07 PM

54 Riznica 7/2014


Zakon o zaštiti prava pacijenata, Zakon o obveznim odnosima i

Zakon o parničnom postupku.

2.1. Europska povelja o pravima pacijenata

Na poticaj, europskih civilnih organizacija, 2002. godine

donesena je Europska povelja o pravima pacijenata (u na-

stavku: Povelja). Povelja ističe u 14 točaka osnovna prava pa-

cijenata: pravo na prevenciju, dostupnost zdravstvenih usluga,

informaciju, pristanak, slobodan izbor, privatnost i povjerljivost,

poštivanje vremena, pridržavanje standarda kvalitete, sigurnost,

inovacije, izbjegavanja nepotrebne patnje i boli, personaliziranu

njegu, pritužbu i naknadu. Sva ova prava temeljna su prava pa-

cijenata. Kao trinaesto, i pretposljednje pravo u Povelji navede-

no je pravo pacijenta na pritužbu. Ono glasi: “Svatko polaže pravo na pritužbu u svakoj prilici u kojoj doživi povredu, te polaže pravo na odgovor ili drugu povratnu reakciju u tom pogledu.”

To znači da ukoliko pacijent doživi povredu, ima pravo

odgovornoj osobi uputiti pritužbu slijedom koje je odgovorna

osoba obvezna pacijentu dati odgovarajući odgovor ili ga na

drugi primjereni način izvijestiti o povredi. Dakle, kao što je po-

vreda preduvjet za pritužbu, tako je pritužba preduvjet prava na

odgovor ili drugu povratnu reakciju.

2.2. Ustav Republike Hrvatske

Poveznicu za definiranje prava pacijenta na tužbu Ustavom

Republike Hrvatske (u nastavku: Ustav)1, treba tražiti u III. glavi

o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, i to u zajedničkim

odredbama, poglavljima o osobnim i političkim slobodama i

pravima te gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i

u IV. glavi o ustrojstvu državne vlasti koja se odnosi na Hrvatski

sabor. Ustavom se svakome jamči pravo na zdravstvenu zaštitu

u skladu sa zakonom2 i svatko ima pravo na zdrav život te je svatko dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog oko-liša.3 Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijed-

loge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor4

te svatko može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju ako

smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada državnih

tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave i tijela s

javnim ovlastima, ugrožena ili povrijeđena njegova ustavna ili

zakonska prava.5 Ono što je, međutim, ključno za utvrđivanje

osnovanosti prava pacijenata na tužbu jest sudska kontrola

zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju

javne ovlasti.6

1 Nar. nov., br. 56/90., 135/97., 8/98. - pro čiš ćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01., 76/10. i 85/10. - pročišćeni tekst.

2 Članak 59. Ustava.

3 Članak 70., stavci 1. i 3. Ustava.

4 Članak 46. Ustava.

5 Članak 93., stavak 2. Ustava.

6 Članak 19., stavak 2. Ustava.

2.3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti

Važećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (u nastavku:

ZZZ),7 propisano je da svaka osoba ima pravo neposredno ili pi-

sanim putem zatražiti od ravnatelja zdravstvene ustanove, upra-

ve ili osobe ovlaštene za vođenje poslova trgovačkog društva

koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnoga zdrav-

stvenog radnika, zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja mu se pruža.

Ravnatelj, uprava ili osoba ovlaštena za vođenje poslova

trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, od-

nosno privatni zdravstveni radnik obvezni su bez odgađanja

postupiti po prigovoru i o poduzetim mjerama pisanim putem

obavijestiti osobu najkasnije u roku osam dana. Ako osoba

nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može

zatražiti kod ministra, nadležne komore, odnosno nadležnog suda.8 Ako se navedene odredbe sagledaju kao razradu opće-

nitog prava br. 13 iz Povelje, tada se nameće zaključak da se

pritužba predviđena Poveljom može formalizirati neposredno,

tj. usmeno, ili pisanim putem, a adresat pritužbe može biti

ravnatelj zdravstvene ustanove (u većini slučajeva s obzirom

da dominantnu većinu pravnih osoba koje pružaju zdravstvenu

zaštitu u Republici Hrvatskoj još uvijek čine javne ustanove),

uprava ili osoba ovlaštena za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost (npr. uprava,

upravni odbor, predsjednik uprave, odnosno upravnog odbo-

ra ili direktor privatne klinike, odnosno poliklinike), odnosno

privatni zdravstveni radnik (dakle, liječnik koji vodi privatnu

zdravstvenu ordinaciju koja nije u zakupu u sustavu zdravstve-

nog osiguranja). Predmet pritužbe može biti isključivo zaštita prava pacijenta s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge koja mu se pruža, dakle, uključivo zaštitu

prava na informiranost o svome zdravstvenom stanju. Premda

nije naveden rok u kojem pacijent ima pravo podnijeti pritužbu,

jasno je preciziran rok i način u kojem odgovorna osoba mora

odgovoriti pacijentu, a to je pisano očitovanje u roku osam

dana. Iako zakon ne precizira kakva je vrsta roka u pitanju, za

pretpostaviti je da se radi o prekluzivnom roku s obzirom da

njegovim istekom odgovorna osoba gubi pravo na naknadno

poduzimanje te radnje, a pacijent, ukoliko nije zadovoljan podu-

zetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra,

nadležne komore, odnosno nadležnog suda. Navođenjem ovih

triju instanci, tj. ministra, nadležne komore i nadležnog suda,

ujedno je propisana mogućnost podizanja postupka zaštite

prava pacijenata na viši stupanj.

Naposljetku, ostaje pitanje koji je sud stvarno nadležan za

zaštitu prava pacijenata ukoliko nije zadovoljan poduzetim mje-

rama. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00

kuna kaznit će se za prekršaj ravnatelj zdravstvene ustanove ako ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu

svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene

usluge te o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja pri-

govora najkasnije u roku osam dana (članak 23., stavci 4. i 5.).9

Također, novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00

7 Nar. nov., br. 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 154/11., 12/12., 35/12. - USRH, 70/12., 144/12., 82/13., 159/13. i 22/14. - USRH.

8 Članak 23., stavci 4. - 6. ZZZ-a.

9 Članak 201., točka 1. ZZZ-a.


55Riznica 7/2014


kuna kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako

ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih

prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge

te o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora

najkasnije u roku osam dana (članak 23., stavci 4. i 5.).10 Prema

tome, ravnatelj zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni rad-

nik ako ne postupe po prigovoru pacijenta koji je zatražio zaštitu

svojih prava, prekršajno su odgovorni. Sukladno Prekršajnom zakonu (u nastavku: PZ)11, za sve

prekršaje, osim za one za koje je posebnim zakonom propisana

stvarna nadležnost tijela državne uprave, prekršajni sudovi nad-

ležni su suditi u prvom stupnju.12 Budući da nijednim od citiranih

posebnih zakona kojima se uređuju načela i mjere zdravstvene

zaštite, nije određena stvarna nadležnost određenog tijela dr-

žavne uprave, nadležni sud može biti samo prekršajni sud.

2.4. Zakon o zaštiti prava pacijenata

Vrijedi spomenuti da je do 31. prosinca 2008. godine na

snazi bio članak 35. Zakona o zaštiti prava pacijenata (u

nastavku: ZZPP)13 po čijim je stavcima 1. i 2, pacijent koji je

smatrao da mu je povrijeđeno pravo utvrđeno ovim Zakonom,

imao pravo usmeno ili pisanim putem, sukladno Zakonu o

zdravstvenoj zaštiti, izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene

ustanove, upravi ili osobi ovlaštenoj za vođenje poslova trgo-

vačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno

privatnome zdravstvenom radniku, a ako ravnatelj zdravstvene

ustanove, uprava ili osoba ovlaš tena za vođenje poslova trgo-

vačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno

privatni zdravstveni radnik nije obavijestio pacijenta u roku

osam dana od dana izjavljene pritužbe o mjerama poduzetima

povodom pritužbe ili ako pacijent nije bio zadovoljan poduzetim

mjerama, pacijent je imao pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za zaštitu prava pacijenata u jedinici područne (regionalne) samouprave (u nastavku: Povjerenstvo).

Nadalje, u obav lja nju poslova iz svog djelokruga Povjerenstvo

je ovlašteno upozoravati, predlagati i davati preporuke, zatim

nadležnim tijelima državne uprave, tijelima lokalne i područne

(re gionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama predla-

gati poduzima nje mjera za sprječava nje štetnih djelova nja koja ugrožavaju prava i interese pacijenata te zahtijevati izvješća o poduzetim mjerama, kao i obavijestiti podnositelja pritužbe o aktivnostima poduzetima povodom njegove pritužbe bez odga-đanja, a najkasnije u roku 15 dana.14

Međutim, Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-4892/2004 i U-I-3490/2006 od 12. ožujka 2008. godine (u nastavku: Odluka),15 ukinut je članak 35. ZZP-a. Prema predlagatelju, “put pravne zaštite, predviđen osporavanim Zakonom, ne propisuje učinkovit pravni lijek, … a sve zbog toga što se u cijelom postupku ne donosi upravni akt, već se paci-jenta prepušta “medijaciji” i dopisivanju raznih ovlaštenih osoba

koje, bez iznimke, pripadaju zdravstvenom sustavu ili su od tog

sustava imenovane kao “nezavisna tijela”. Takvo normiranje

10 Članak 204., točka 1. ZZZ-a.

11 Nar. nov., br. 107/07., 39/13. i 157/13.

12 Članak 94., stavak 1., točka 1. PZ-a.

13 Nar. nov., br. 169/04. i 37/08. - USRH.

14 Članak 36. ZZPP-a.

15 Nar. nov., br. 37/08.

puta pravne zaštite odudara od dostignutih standarda pravnog

poretka u Republici Hrvatskoj…” Tim navodima predlagatelj

je izravno osporio ustavnost odredaba članka 35., stavaka 1.

i 2. osporenog Zakona, a završno je predložio osporeni Zakon ukinuti u cijelosti. U obrazloženju Odluke stoji da je članak 35. osporenog Zakona središnja odredba o pravnom sredstvu koje pripada pacijentu za zaštitu njegovih prava na “obaviještenost” i prihvaćanje ili odbijanje pojedina zdravstvenog tretmana. Ta prava ne proizlaze iz privatnopravnog odnosa među strankama, utemeljenog samo na ugovoru o pružanju medicinskih usluga, nego su dio pravnog poretka Republike Hrvatske čiji se izvori nalaze u prijašnjem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (u nastavku: ZZZ 03)16 i brojnim drugim propisima zakonskog i podzakon-skog ranga, kojima se uređuju javnopravni odnosi između korisnika i davatelja zdravstvene zaštite. Članak 35. osporenog Zakona, kao pravno sredstvo, propisuje usmenu ili pisanu “pritužbu” odgovornoj osobi, ali ne propisuje način korištenja njihovih ovlasti u primjeni medicinskih mjera prema pacijentu, podnositelju “pritužbe”, niti postupanje odgovorne osobe u odlučivanju o tim mjerama. Osporena odredba Zakona samo upućuje na odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti te odgovornu osobu obvezuje da u roku osam dana pacijenta obavijesti o po-duzetim mjerama kako bi on, u daljnjem roku od petnaest dana, mogao pritužbu ponoviti Povjerenstvu. Usporedbom odredaba članka 35. osporenog Zakona s odredbama članka 22. ZZZ-a 03 (identičnog članku 23. ZZZ-a, op. a.), razvidno je da između njih ne postoje bitne razlike u načinu ostvarivanja zaštite prava na zdravstvenu zaštitu. Ujedno, mogućnost pacijenta da pod-nese usmeno ili u pisanom obliku pritužbu odgovornoj osobi, o kojoj pritužbi odgovorna osoba, kao i nadležno Povjerenstvo odlučuju izvan zakonom propisanih postupovnih pravila, pred-stavlja samo neobvezan poticaj tim adresatima da primijene svoje diskrecijsko pravo odlučivanja o primjeni neke mjere zaštite prava pacijenata.

Tako neodređena diskrecijska ovlast odgovorne osobe na obavještavanje pacijenata o tome što je poduzeto po njegovoj pritužbi otvara mogućnost proizvoljnog reagiranja, što može dovesti do neopravdanog privilegiranja nekih, odno-sno diskriminiranja drugih pacijenata. Upućujući na istovjetne odredbe ZZZ-a 03, koje također ne predviđaju pravo pacijenta da podnese zah tjev glede korištenja diskrecijskih ovlasti osobe odgovorne za postupke njegovog liječenja i tretma-na, odredbe članka 35. osporenog Zakona, kao središnjega normativnog akta zakonskog ranga namijenjenog upravo zaštiti prava pacijenata, vrijeđaju ustavno jamstvo propisano člankom 19. stavkom 2. Ustava koji propisuje da se “zajamčuje sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti”.

Propust zakonodavca da regulaciju članka 35. osporenog Zakona na opisani način prilagodi zahtjevima Ustava, Ustavni sud ocijenio je naročito teškim i, slijedom navedenog, ocijenio da pritužba, propisana člankom 35., stavcima 1. i 2. ospore-nog Zakona, nije pravno sredstvo kojim bi se na djelotvoran i efikasan način moglo ostvariti Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu (članak 58. Ustava), budući da se, sukladno odredbama članka 19. Ustava, u povodu pritužbe ne donosi

pojedinačan akt utemeljen na zakonu (stavak 1.) niti je nastavno

osigurana sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata tijela

koja imaju javne ovlasti (stavak 2.).

16 Nar. nov., br. 121/03., 44/05., 48/05., 85/06. i 117/08.


56 Riznica 7/2014


2.5. Zakon o obveznim odnosima

Temeljne odredbe o materijalnopravnoj osnovanosti prava

pacijenta na tužbu nalaze se u Zakonu o obveznim odnosima

(u nastavku: ZOO)17 koji definira prava osobnosti. Pod pravima

osobnosti u smislu ovog Zakona razumijevaju se prava na život,

tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime,

privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Pravna

osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih

uz biološku bit fizičke osobe, a osobito pravo na ugled i dobar

glas, čast, ime, odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privre-

đivanja i dr.18

S obzirom da je zdravstvena zaštita predmet općeg inte-

resa, ona u ZOO-u uživa poseban tretman i ne može biti pred-met obveznih odnosa koji završavaju prijebojem (kompenzaci-

jom), a što je regulirano člankom 200., točkom 4. ovog Zakona.

Premda spor za naknadu oštećenja zdravlja ne može rezultirati

prijebojem, obvezno pravo predviđa materijalnu satisfakciju kod

povrede ovog prava osobnosti.

Tako u članku 1088. ZOO-a stoji da se u slučaju smrti, tjele-

sne ozljede ili oštećenja zdravlja naknada određuje, u pravilu, u

obliku novčane rente, doživotno ili za određeno vrijeme. Plaća

se mjesečno unaprijed, a vjerovnik ima pravo zahtijevati potreb-

no osiguranje za isplatu rente, osim ako to prema okolnostima

slučaja ne bi bilo opravdano. Ako dužnik ne da osiguranje koje

sud odredi, vjerovnik ima pravo zahtijevati da mu se umjesto

rente isplati jedan ukupan iznos čija se visina određuje prema

visini rente i vjerojatnom trajanju vjerovnikovog života, uz odbi-

tak odgovarajućih kamata. Iz ozbiljnih razloga vjerovnik može

i u drugim slučaje vima zahtijevati, odmah ili kasnije, da mu se

umjesto rente isplati jedan ukupan iznos.

Pored novčane rente, sukladno članku 1095. ZOO-a, tko

drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdrav lje, dužan je

naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s

tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad

za vrijeme liječenja. Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične

nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno

povećane, odnosno mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i

napredovanja uništene su ili umanjene, odgovorna osoba dužna

je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu. Naposljetku, ZOO strogo individualizira pravo na

naknadu štete zbog oštećenja zdravlja, pa tako u članku 1097.

navodi da se pravo na naknadu štete u obliku novčane rente

zbog ozljede tijela ili narušavanja zdravlja ne može prenijeti na

drugu osobu, a dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti na

drugog ako je visina naknade određena pisanim sporazumom

strana ili pra vomoćnom sudskom odlukom.

2.6. Zakon o parničnom postupku

Ako se uzme da je pritužba način ostvarivanja pravne zaštite

kao moguć preduvjet za pokretanje parničnog postupka, a

17 Nar. nov., br. 35/05., 41/08., 125/11. - Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza i 108/12. - Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

18 Članak 19. ZOO-a.

Zakon o parničnom postupku (u nastavku: ZPP)19 ne poznaje

institut pritužbe, može se konstatirati da pritužba nije sredstvo

parničnog postupka, već se može smatrati eventualno radnjom

kojom se pokreće određen izvanparnični postupak.

Općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom

stupnju u sporovima za zaštitu od nezakonite radnje.20 Budući

da je predmet tužbe pacijenta zaštita od radnje kojom se krše

propisi i pravila postupanja u pružanju zdravstvene zaštite, ja-

sno je da pacijent kako bi zaštitio svoja prava na stručnu i profe-

sionalnu zdravstvenu zaštitu, tužbu protiv zdravstvene ustanove

ili zdravstvenog radnika može predati samo općinskom sudu.

Ako jedna tužba protiv istog tuženika obuhvaća više zahtje-

va koji se temelje na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost

predmeta spora se određuje prema zbroju vrijednosti svih

zahtjeva, a, ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili

pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji ili su pojedini zahtjevi

istaknuti protiv različitih tuženika, vrijednost predmeta spora

određuje se prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.21 To

znači da ukoliko pacijent podnese tužbu protiv iste zdravstvene

ustanove ili istoga zdravstvenog radnika obuhvativši više zahtje-

va međusobno povezanih (npr. pripisivanje pogrešnih lijekova

i nepravovremeno pregledavanje pacijenta), dužan je štetu

nastalu iz svakog od utuženih propusta posebno procijeniti, a

potom ih zbrojiti kako bi se formirao jedinstven iznos vrijed-nosti predmeta spora.

Kad, međutim, zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova

(npr. pripisivanje pogrešnih lijekova i uvredljivo ponašanje), kad

pojedine zahtjeve ističu različiti tužitelji (npr. više pacijenata

podnese tužbu protiv istog tuženika radi istog propusta) ili kad

su pojedini zahtjevi istaknuti protiv različitih tuženika (npr. zbog

pripisivanja pogrešnih lijekova tuži se liječnika, a radi uvredljivog

ponašanja ostalo medicinsko osoblje), svaki tužbeni zahtjev

nužno je procijeniti pojedinačno s obzirom na različitost njihovih

pravnih osnova i nemogućnosti svođenja vrijednosti spora pod

isti iznos.

Nadalje, ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu,

ali tužitelj u tužbi navede kako pristaje da umjesto udovoljenja

tom zahtjevu primi određenu novčanu svotu, kao vrijednost

predmeta spora uzet će se ta svota. U drugim slučajevima, kad

se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu, mjerodavna je

vrijednost predmeta spora koju je tužitelj u tužbi naznačio.22

Dakle, pacijent može tužbom zatražiti ispravak profesionalnog

propusta određenom radnjom odgovorne osobe ili alternativno

zatražiti materijalnu zadovoljštinu nastale štete. Ukoliko, me-

đutim, pacijent tužbom zatraži samo ispravak profesionalnog

propusta bez mogućnosti zamjene istog novčanom svotom,

tad će se vrijednošću predmeta spora smatrati iznos na koji

je tužbom pacijent sam procijenio spor. Prema tome, tužitelju

se dopušta diskrecijska procjena vrijednosti spora u kojem se

tužbeni zahtjev ne odnosi na novčanu svotu.

19 SL SFRJ 4/77., 36/77., 6/80., 36/80., 43/82., 69/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90. i 35/91., Nar. nov., br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01. - Zakon o arbitraži, 117/03., 88/05. - Zakon o izmjenama i dopunama Ovrš-nog zakona, 02/07. - USRH, 84/08., 96/08. - USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.

20 Članak 34., stavak 1., točka 9. ZPP-a.

21 Članak 37., stavci 1. - 2. ZPP-a.



57Riznica 7/2014


Ukoliko zakonom nije propisana isključiva mjesna nadlež-

nost kojega drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je

općemjesno nadležan za tuženika.23 Za suđenje je općemjesno

nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište24, a

za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba općemjesno je

nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo registrirano

sjedište.25 Kad je jednom tužbom tuženo više osoba, a za njih

ne postoji mjesna nadležnost istog suda, nadležan je sud koji je

mjesno nadležan za jednog od tuženika, a ako među njima ima

glavnih, i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadležan za

kojeg od glavnih obveznika.26 To znači da, ako se istom tužbom

tuži zdravstvenu ustanovu i zdravstvenog radnika, a za tuženike

nije općemjesno nadležan isti sud, najpravilnije će biti dostaviti

tužbu sudu na čijem je području registrirano sjedište ustanove

s obzirom da na tom području zdravstveni radnik izvršava svoju

radnu obvezu, pa je samim time više vezan za to područje

negoli je zdravstvena ustanova vezana za područje prebivališta

zdravstvenog radnika.

Pored općemjesne, ZPP-om je propisana i posebna mje-sna nadležnost u sporovima za naknadu štete. Za suđenje u

sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, osim suda

općemjesne nadležnosti, nadležan je i sud na čijem je područ-

ju štetna radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna

posljedica nastupila. Ako je šteta nastala zbog smrti ili tjelesne

ozljede, nadležan je, pored suda na čijem je području štetna

radnja počinjena te suda na čijem je području štetna posljedica

nastupila, i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište, od-

nosno boravište.27

Uzme li se u obzir da je štetna radnja počinjena u zdrav-

stvenoj ustanovi, a u pravilu je tamo i nastupila, sud na čijem je

području registrirano sjedište ustanove može biti mjesno nadle-

žan i u općem i u posebnom smislu. To je, uostalom i najčešći

slučaj u praksi.

Pored toga, a s obzirom da je predmet potraživanja naknada

tjelesne ozljede, pacijent može podnijeti tužbu i sudu na čijem

je području on nastanjen. Jasno je da je potonjom odredbom

zakonodavac pogodovao osobama narušenog zdravlja kao tu-

žiteljima kako bi sudsku zaštitu ostvarili pred sebi najbližim su-

dom uvažavajući činjenicu da je odlazak na sud koji nije mjesno

nadležan za pacijenta takvim ljudima ipak znatno više otežan

nego zdravim osobama. Također, za suđenje u sporovima pro-

23 Članak 46., stavak 1. ZPP-a.



26 Članak 50. ZPP-a.


tiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta,

ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda

općemjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području

ta poslovna jedinica nalazi.28

Tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne

stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zah-

tjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke

koje mora imati svaki podnesak.29 Činjenica na kojoj pacijent

temelji tužbeni zahtjev jest narušenje zdravlja slijedom čega

je došlo do povrede njegovih prava osobnosti, a dokazi na

kojima temelji zahtjev ovise o specifičnosti povrede. Ukoliko

je ona razvidna iz određenih isprava, tad se radi utvrđivanja

činjeničnog stanja pacijent mora pozvati na odgovarajuću me-dicinsku dokumentaciju, a ako sud povredu ne može utvrditi

neposrednim uvidom i znanjem kojim raspolaže, saslušat će

svjedoke koji mogu vjerodostojno potvrditi osnovanost tužbe-

nog zahtjeva, odnosno izvest će dokaz angažmanom vještaka odgovarajuće, prvenstveno medicinske, struke.

Sud može tijekom cijeloga parničnog postupka strankama

predložiti da spor riješe u postupku mirenja pri sudu ili izvan

suda.30 Odredbe ZZZ-a o ulaganju prigovora u slučaju kršenja

prava pacijenata, već same po sebi imaju svojevrstan medija-

cijski karakter na koji se nadovezuje postupak mirenja na sudu

ili izvan njega.

Tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje,

odnosno nepostojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istini-

tost, odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može

podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kada tužitelj

ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepo-

stojanje kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno

neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu

iz istog odnosa ili kada tužitelj ima kakav drugi pravni interes

za podizanje takve tužbe.31 Naposljetku, u jednoj tužbi tužitelj

može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi

zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom.32

28 Članak 59. ZPP-a.


30 Članak 186.d., stavak 1. ZPP-a.

31 Članak 187., stavci 1. i 2. ZPP-a.


Vedran Kruljac


58 Riznica 7/2014


Republika Hrvatska po pristupanju Europskoj uniji ostvaruje pravo na povrat putnih troškova za delegate koji sudjeluju u radu Europskog vijeća i Vijeća EU te povezanih sastanaka. Sredstvima koja se po određenom postotnom ključu dodjeljuju svakoj državi članici, upravlja Ministarstvo financija, Sektor za poslove Nacionalnog fonda. Autorica u članku detaljnije pojašnjava korake u postupku ostvarivanja prava na naknadu putnih troškova; pojam i postupak provedbe godišnje omotnice, prihvatljivost putnih troškova, dostava i čuvanje dokumentacije vezane uz navedenu problematiku.

IVA JUKIĆ KATANA Stručni članak UDK 336.2

Ostvarivanje prava na povrat putnih troškova za delegate koji sudjeluju u radu Europskog vijeća i Vijeća EU

1. UVOD

Sukladno Odluci br. 30/2013. Glavnog tajnika Vijeća

EU Ministarstvo financija izradilo je Uputu o naknadi putnih

troškova delegata država članica. U skladu s odredbama

Financijske uredbe koje se primjenjuju na opći proračun

Europske unije, Glavni tajnik Vijeća u potpunosti je odgovo-

ran za upravljanje namjenskim sredstvima te poduzimanje

neophodnih koraka kako bi se osiguralo dobro upravljanje. S

obzirom na proračunska ograničenja te kako bi se olakšalo

planiranje proračunskih rashoda država članica i Glavnog

tajništva Vijeća, potrebno je odrediti kriterije, ograničenja

i praktične upute za naknadu troškova delegata od strane

Glavnog tajništva Vijeća.

Republika Hrvatska po pristupanju Europskoj uniji ostva-

ruje pravo na povrat putnih troškova za delegate koji su-

djeluju u radu Europskog vijeća i Vijeća EU te povezanih

sastanaka. Sredstvima koja se po određenom postotnom

ključu dodjeljuju svakoj državi članici, upravlja Ministarstvo

financija, Sektor za poslove Nacionalnog fonda. U nastavku

se daje pojašnjenje o mogućnostima i načini povrata putnih

troškova.

2. GODIŠNJE OMOTNICE

Svaka država članica ima pravo na naknadu putnih

troškova do utvrđenih godišnjih omotnica za putne troškove

delegata koje su jednake postotku proračunskih sredstava,

a kada se radi o pristupanju nove države članice, popis i

postoci dani su u nastavku.

Tablica 1. Udio svake države članice u proračunskim izdvajanjima

Red.br.

Država članica

UdioRed.br.

Država članica Udio

1. Belgija 0,22% 15. Litva 4,90%

2. Bugarska 4,64% 16. Luksemburg 0,32%

3. Češka 3,07% 17. Mađarska 3,58%

4. Danska 4,53% 18. Malta 3,07%

5. Njemačka 1,95% 19. Nizozemska 0,52%

6. Estonija 6,53% 20. Austrija 3,33%

7. Grčka 2,55% 21. Poljska 2,96%

8. Španjolska 5,58% 22. Portugal 4,97%

9. Francuska 1,18% 23. Rumunjska 4,84%

10. Hrvatska 2,66% 24. Slovenija 2,66%

11. Irska 2,30% 25. Slovačka 2,84%

12. Italija 4,52% 26. Finska 7,61%

13. Cipar 4,68% 27. Švedska 5,13%

14. Latvija 5,39% 28. Ujedinjena Kraljevina 3,47%

3. POSTUPAK PROVEDBE GODIŠNJIH OMOTNICA

Glavno tajništvo Vijeća plaća predujam godišnje omotnice

nadležnoj državnoj upravi. Predujam se plaća u dva obroka:

svake godine 30. siječnja 40% iznosa i 15. srpnja 60% iznosa

u eurima. Ako se proračun Europske unije ne donese u trenut-

ku plaćanja, primjenjuje se postupak privremene dvanaestine.

U prvih četrnaest dana prosinca dotične proračunske godine,

države članice dostavljaju Glavnom tajništvu Vijeća procjenu

rashoda omotnice.

jukic katana.indd k.indd 58jukic katana.indd k.indd 58 6/30/14 12:37:45 PM6/30/14 12:37:45 PM

59Riznica 7/2014


Svaka država članica u prva dva mjeseca nakon završet-

ka dotične proračunske godine dostavlja Glavnom tajništvu

Vijeća izvješće koje pokazuje kako se koristila omotnica

dodijeljena za putne troškove delegata.

Isto tako, države članice moraju dati na uvid popratnu

dokumentaciju za svaki prijavljeni iznos, te tada Glavno

tajništvo Vijeća provjerava izvješće i ovjerava korištenje na-

mjenskih sredstava od strane države članice.

Ako postoje neiskorišteni iznosi za koje nije dostavljena

popratna dokumentacija oduzimaju se od iznosa predujma u

sljedećem obroku.

4. PRAVO NA POVRAT PUTNIH TROŠKOVA

Pravo na povrat putnih troškova ostvaruju institucije čiji

su predstavnici pozvani na:

• sastanke Europskog vijeća

• sastanke Vijeća EU

• sve sastanke koji se održavaju u njihovim okvirima (sa-

stanci pripremnih tijela - radne skupine i odbori Vijeća EU

navedeni na službenom popisu Vijeća EU i objavljeni na

njihovim web stranicama

• sastanke radnih skupina za opća pitanja (B.1) u Strasbo-

urgu, koji se odvijaju usporedno sa zasjedanjem Europ-

skog parlamenta

• dvogodišnje ministarske sastanke WTO-a

• samite ili sastanke na ministarskoj razini (bilateralne ili

multilateralne) između EU i trećih zemalja neovisno o

mjestu održavanja (glavni sastanci)

• sastanke međuvladinih konferencija i njihovih tijela

• sastanke posebnih skupina ili tijela uspostavljenih na

zahtjev Europskog vijeća, sastanke koji se održavaju u

okvirima Ugovora i usko su povezani s radom Europskog

vijeća ili Vijeća EU, a s ciljem snažnog političkog poticaja

razvoju EU-a

• ostale sastanke (u Bruxellesu ili drugdje): neformalne

sastanke radnih skupina ili odbora Vijeća u Državi članici

koja predsjeda Vijećem, sastanke odbora viših službenika

i radne skupine za pravna, administrativna i financijska pi-

tanja u okviru COST-a, sastanci vezani za pregovaranje i

sklapanje bilateralnih i regionalnih sporazuma u području

ribarstva (vanjska ribarstvena politika).

Regionalni Bilateralni (EZ-zemlja)

NAFO Organizacija za ribarstvo sjeverozapadnog Atlantika Kabo Verde Mauricijus

ICCAT Međunarodna konvencija o očuvanju atlantskih tuna Komori Mikronezija

SEAFO Organizacija za ribarstvo jugoistočnog Atlantika Obala Bjelokosti Maroko

NEAFC Komisija za ribarstvo sjeveroistočnog Atlantika Ovčji Otoci Mozambik

NASCO Organizacija za očuvanje sjevernoatlantskog lososa Gabon Norveška

IOTC Komisija za tune u Indijskom oceanu Grenland Peru

IATTC Međuamerička komisija za tropske tune Gvineja Ruska Federacija

GFCM Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja Gvineja Bisau Sveti Toma i Prinsipe

SWIOFC Komisija za ribarstvo u jugozapadnom Indijskom oceanu Island Senegal

SIOFA Sporazum o ribarstvu u južnom Indijskom oceanu Kiribati Sejšeli

SPRFMO Regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom na južnom Pacifiku Madagaskar Salomonovi Otoci

WCPFC Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika Mauritanija

Putni troškovi se ne refundiraju za odbore za koje povrat putnih troškova osigurava Europska komisija (A.2 Ekonomski

i financijski odbor, A.3 Odbor za zapošljavanje, A.7 Odbor za socijalnu zaštitu i A.11 Odbor za ekonomsku politiku).

5. PRIHVATLJIVOST PUTNIH TROŠKOVA

Prihvatljivi putni troškovi su troškovi putnih karata za zrakoplovne letove i putovanja vlakom, uključujući sve naknade,

osiguranja i ostale troškove koji se ne mogu isključiti iz cijene putne karte. Ako cijena prijevoza prtljage nije uključena u osnov-

nu cijenu karte, prihvatljiv je dodatni trošak samo za jedan komad prtljage. U slučaju dodatnih troškova zbog otkazivanja

leta ili zamjene leta zbog izmjena u rasporedu sastanaka, ili u slučaju „više sile“, dodatni troškovi također su prihvatljivi, uz

osiguranje odgovarajuće dokumentacije.

U iznimnim situacijama, prihvatljiv je i dodatni trošak smještaja u hotelu, maksimalno do 2 noćenja u mjestu sastanka,

u slučaju nemogućnosti povratka zbog neodgovarajućeg rasporeda letova (npr. u slučaju kada sastanak završava u vrijeme

nakon kojeg ne postoji let kojim se delegat može vratiti u istom danu). Navedeni slučajevi moraju biti potkrijepljeni dokazima

o nemogućnosti ranijeg povratka. Ovi dodatni troškovi ograničeni su na 140 eura za noćenje u Belgiji i 145 eura za noćenje

u Luksemburgu. Sastanci izvan sjedišta oba vijeća nisu obuhvaćeni ovom mogućnošću i dodatne troškove snosi zemlja

članica.


60 Riznica 7/2014


Troškovi posebnih letova (zračni taxi, vojni prijevoz,

charter letovi, letovi službenim zrakoplovom), također mogu

biti refundirani. U takvim slučajevima uz račun za ukupni tro-

šak leta prilaže se i lista s imenima i funkcijama putnika. Za

povrat su prihvatljivi samo putni troškovi članova delegacija

izravno uključenih u rad sastanka.

6. OSTVARENJE POVRATA PUTNIH TROŠKOVA

Kako bi osigurali povrat putnih troškova, institucije su

dužne dostavljati Ministarstvu financija, Sektoru za poslove

Nacionalnog fonda Zahtjev za povrat putnih troškova (dalje

u tekstu: Zahtjev), do 20. dana tekućeg mjeseca za prethodni

mjesec.

Uz Zahtjev se dostavljaju:

• dokazi o sudjelovanju na sastancima u mjesecu na koji

se odnosi Zahtjev (kopija poziva na sastanak, dnevni red,

kopija putnog naloga s naznačenom šifrom sastanka);

• dokaze o provedenom putovanju - original zrakoplovne

propusnice (boardingpass), karta za vlak (iznimno, u

slučaju gubitka originala zrakoplovne propusnice delegat

je dužan dostaviti vlastoručno potpisanu izjavu da je ista

izgubljena);

• original ili ovjerena kopija računa za zrakoplovnu kartu s

navedenim podacima o putniku, datumom i vremenom

putovanja, te brojem karte;

• kopija obrasca sudjelovanja (tzv. yellow form), kopija

potpisne liste ili ispis registra prisutnosti u slučaju elek-

troničke evidencije prisustvovanja sastanku;

• dokaz o izvršenom plaćanju (bankovni izvadak, potvrda o

zaprimljenoj uplati iz SAP-a).

U slučaju kad do datuma slanja Zahtjeva za prethodni

mjesec nije prikupljena sva dokumentacija za pojedinog

službenika, dokumentacija za istog se nakon kompletiranja

uključuje u Zahtjev za idući mjesec.

Svi troškovi nastali do 31. prosinca tekuće godine, a pla-

ćeni početkom naredne godine mogu se uključiti u Zahtjev

zaključno s 15. veljače. S obzirom da je obveza zemlje člani-

ce da o nastalim troškovima izvijesti Vijeće do 28. veljače za

prethodnu godinu, za naknadno dostavljene zahtjeve koji se

odnose na prethodnu godinu povrat putnih troškova neće biti

izvršen. Institucije osiguravaju sredstva potrebna za službe-

na putovanja delegata u svojim financijskim planovima.

Ministarstvo financija izvršit će povrat sredstava za na-

stale putne troškove iz sredstava koja dodjeljuje Vijeće EU,

nakon što zaprimi i provjeri dokumentaciju kojom se dokazu-

je nastanak putnih troškova. Također, Ministarstvo financija

će izvršiti preknjiženje (povrat na stavku rashoda) u SAP-u za

korisnike kojima je povrat odobren te će o navedenom iste i

obavijestiti s ciljem usklađenja računovodstvenih evidencija.

Iznimno, za institucije koje nisu proračunski korisnici

sredstva će se uplatiti na račun institucije.

7. DOKUMENTI KOJI SE DOSTAVLJAJU MINISTARSTVU FINANCIJA

Na početku razdoblja korištenjaPočetkom kalendarske godine za koju se ostvaruje povrat

troškova, najkasnije do 31. siječnja, institucije su dužne do-

staviti Ministarstvu financija, Sektoru za poslove Nacionalnog

fonda:

- popis sastanaka prihvatljivih za povrat putnih troškova s

datumom održavanja;

- popis delegata i ostalih djelatnika koji će sudjelovati na

navedenim sastancima;

- okvirni izračun prihvatljivih putnih troškova.

Na kraju razdoblja korištenja - Izvješće o izvršenim povratima putnih troškova

Sve institucije koje ostvare povrat putnih troškova tijekom

godine, dužne su do 15. veljače sljedeće godine Ministarstvu

financija, Sektoru za poslove Nacionalnog fonda dostaviti

kumulativnu tablicu u pisanom i elektroničkom obliku, s izno-

sima u hrvatskim kunama, koja će obuhvatiti sve prethodno

dostavljene i odobrene Zahtjeve u jednoj godini.

8. ČUVANJE DOKUMENTACIJE

Sva dokumentacija vezana uz nastale putne troškove za

koje je zatražen povrat mora se čuvati najmanje pet godina

od nastanka troška. U navedenom periodu predstavnici

Vijeća mogu provesti kontrole u tijelima koja su iskoristila

mogućnost povrata troškova. Kako bi se osigurao jasan

revizorski trag, sve institucije dužne su osigurati arhiviranje

i čuvanje originalnih dokumenata ili ovjerenih kopija koje

potvrđuju prihvatljivost nastalih troškova za povrat od strane

Vijeća.

Iva Jukić Katana, Ministarstvo financija RH, Zagreb


61Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

1 Nar. nov., br. 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12., 144/12., 125/13. i 148/13.2 Nar. nov., br. 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09., 9/09. - ispravak, 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 79/13. i 160/13.

1. Plaće i naknade1.1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremninaRed.br.

Naknade, potpore ili nagradeOdredba Zakona o porezu na

dohodak1 ili Pravilnika o porezu na dohodak2

Neoporezivi iznosi(u kunama)

NAKNADE RADNICIMA

1.

Troškovi prijevoza na posao i s posla

(mjesni i/ili međumjesni)

čl. 13. st. 2. t. 3. Pravilnika u visini stvarnih izdataka prema

cijeni mjesečne odnosno

pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

2.

Naknada za uporabu privatnog automobila u službene

svrhe (za loko vožnju i za korištenje privatnog automobila

na službenom putu)

čl. 13. st. 2. t. 5. Pravilnika 2,00 kn/km

POTPORE RADNICIMA

1. Potpore zbog bolovanja dužeg od 90 dana (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 9. Pravilnika 2.500,00 kn

2. Potpora zbog invalidnosti radnika (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 6. Pravilnika 2.500,00 kn

3.

Potpora za slučaj smrti člana uže obitelji radnika (bračnog

druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih

predaka i potomaka u izravnoj liniji)

čl. 13. st. 2. t. 8. Pravilnika 3.000,00 kn

4.

Potpora za slučaj smrti radnika, osim potpora koje poslo-

davci ispaćuju djeci radnika, a koje se smatraju neoporezi-

vim primicima u ukupnom iznosu


Napomena:Ako se isplaćuje potpora obitelji za slučaj smrti radnika iznad neoporezivog iznosa od 7.500 kuna taj iznos podliježe obvezi obračuna samo

poreza na dohodak (drugi dohodak) bez obveze obračuna doprinosa (prema čl. 209. st. 1. t. 7. Zakona o doprinosima, Nar. nov., br. 84/08.

148/13.), osim potpora djeci koje su neoporezive u ukupnom iznosu.

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA

1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez

ograničenja kategorije hotela

3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno

najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za služ-

beno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12

sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.

čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,

4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za

korisnike državnog proračuna

Odluka Nar. nov., br. 8/06.

5. Dnevni iznos troškova smještaja, prehrane, mjesnog prije-

voza i sl. izdaci (“per diem”)čl. 13. st. 12. Pravilnika ukupan iznos troškova službenog

puta koji se radnicima isplaćuju iz

proračuna EU

6.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje

30 km

čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn

7. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn

8. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn

9.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

(dnevno)

čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn

10. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn

OTPREMNINE RADNICIMA

1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza

ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu

godinu rada kod tog poslodavca)


8.000,00 kn za invalide rada

NAKNADE TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTA I TERENSKI DODATAK RADNICIMA

1. Troškovi prijevoza na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 1. Pravilnika u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putu čl. 13. st. 2. t. 2. Pravilnika u visini stvarnih troπkova bez

ograničenja kategorije hotela

3. Dnevnice u zemlji za službeno putovanje (u mjesto udaljeno

najmanje 30 km) koje traje više od 12 sati dnevno. Za služ-

beno putovanje u zemlji koja traju više od 8, a manje od 12

sati, neoporezivi dio dnevnice iznosi do 85,00 kn.

čl. 13. st. 2. t. 13. Pravilnika 170,00 kn,

4. Dnevnice u inozemstvu čl. 13. st. 2. t. 14. Pravilnika do propisanog iznosa za

korisnike državnog proračuna

Odluka Nar. nov., br. 8/06.

5. Dnevni iznos troškova smještaja, prehrane, mjesnog prije-

voza i sl. izdaci (“per diem”)čl. 13. st. 12. Pravilnika ukupan iznos troškova službenog

puta koji se radnicima isplaćuju iz

proračuna EU

6.Terenski dodatak u zemlji (dnevno) - za udaljenost najmanje

30 km

čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika 170,00 kn

7. Terenski dodatak u inozemstvu (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika 250,00 kn

8. Pomorski dodatak (dnevno) čl. 13. st. 2. t. 17. Pravilnika 250,00 kn

9.Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe

(dnevno)

čl. 13. st. 2. t. 18. Pravilnika400,00 kn

10. Naknada za odvojeni život (mjesečno) čl. 13. st. 2. t. 19. Pravilnika 1.600,00 kn

OTPREMNINE RADNICIMA

1. Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu čl. 13. st. 2. t. 20. Pravilnika 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza

ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu

godinu rada kod tog poslodavca)


8.000,00 kn za invalide rada

obavijesti.indd 61obavijesti.indd 61 6/30/14 12:38:17 PM6/30/14 12:38:17 PM

62 Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

NAGRADE I DAROVI RADNICIMA

1. Jubilarne nagrade:

- za 10 godina radnog staža






- za 40 godina i svakih narednih 5 godina radnog staža

čl. 13. st. 2. t. 12. Pravilnika

1.500,00 kn

2.000,00 kn

2.500,00 kn

3.000,00 kn

3.500,00 kn

4.000,00 kn

5.000,00 kn

2. Prigodna nagrada radniku (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 11. Pravilnika 2.500,00 kn

3. Dar radniku u naravi (godišnje) čl. 16. stavak 3 t. 7. Pravilnika 400,00 kn

4. Dar djetetu (radnika) do 15 godina starosti (godišnje) čl. 13. st. 2. t. 10. Pravilnika 600,00 kn

5.Potpora za novorođeno dijete radnika (do visine jedne prora-

čunske jedinice prema posebnom propisu)čl. 13. st. 2. t. 22. Pravilnika 3.326,00 kn

6.Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac

uplaćuje u korist svojeg radnika, uz njegov pristanak

čl. 10. t. 17. Zakona Do 500,00 kn mjesečno odno-

sno 6.000,00 kn godišnje

STIPENDIJE

1.Stipendije (učenicima srednje škole i redovnim studentima

- mjesečno)čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 1.600,00 kn

2. Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća čl. 45. st. 1. t. 3. Pravilnika 4.000,00 kn

3. Stipendije iz proračuna EU čl. 10. t. 13. Zakona u ukupnom iznosu isplate

4.

Stipendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade,

fundacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s

posebnim propisima, osnovane s namjenom stipendiranja

čl. 10. t. 18. Zakona u ukupnom iznosu isplate

STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima

isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

(mjesečno)


2. Naknade sportašima amaterima , prema posebnim propisima

(mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 6. Pravilnika 1.600,00 kn

3.

Nagrade za sportska ostvarenja (godišnje). Stupanjem na

snagu Pravilnika o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima

za sportska ostvarenja (Nar. nov., br. 46/14.), od 19. travnja

2014. godine ispunjeni su uvjeti za isplatu neoporezive

nagrade sportašima, propisane odredbama čl. 45. st. 1. t. 5.

Pravilnika o porezu na dohodak u iznosu do 20.000,00 kuna

godišnje.

čl. 45. st. 1. t. 5.Pravilnika 20.000,00 kn

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1.Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posred-

nika (godišnje)čl. 45. st. 1. t. 2. Pravilnika 50.000,00 kn

2. Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada (mjesečno) čl. 45. st. 1. t. 1. Pravilnika 1.600,00 kn

OSTALE POTPORE I DAROVANJA

1.

Potpore koje djeci u slučaju smrti roditelja isplaćuju pravne

i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave na temelju svojih općih akata

čl. 9. st. 2. t. 2.8. Zakona

i čl. 209. Zakona o doprinosima

(Nar. nov., br. 84/08. - 22/12.)

u ukupnom iznosu isplate

2. Darovanja za zdravstvene potrebe čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona

čl. 6. st. 6. Pravilnika

Do visine stvarno nastalih izdataka

za tu namjenu

NAPOMENE:

➣ ISPLATE RADNICIMAIznose naknada, potpora i nagrada koji su navedeni u prethodnoj tablici, poslodavac

može isplatiti bez obveze obračuna poreza i doprinosa samo radnicima. Kada poslo-

davac radnicima isplaćuje naknade koje prelaze neoporezive iznose, razlika se smatra

primitkom od nesamostalnog rada, odnosno plaćom na koju treba obračunati porez na

dohodak i doprinose.

➣ ISPLATE OSOBAMA KOJE NISU U RADNOM ODNOSUAko se naknade, potpora i nagrada isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu kod

isplatitelja ukupna se svota smatra primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl. 44.

st. 20. Pravilnika o porezu na dohodak), s iznimkom neprofitnih organizacija.

➣ ISPLATE U NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMANeprofitne organizacije (uključivo i proračunski korisnici), mogu osobama koje nisu u

radnom odnosu neoporezivo isplatiti:

- naknade troškova službenog putovanja (troškove prijevoza, noćenja, dnevnice te

naknadu za upotrebu privatnog automobila na službenom putu) ako te osobe služ-

beno putuju za potrebe tih organizacije i pod uvjetom da ne ostvaruju naknadu za

rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, čl. 10. t. 11. Zakona

o porezu na dohodak i čl. 7. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak).

Iznimno, neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplatiti troš-

kove noćenja i prijevoza na službenom putovanju i osobama koje primaju naknadu za

rad pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glasi na neprofitnu organizaciju odnosno

proračunskog korisnika.

➣ NAČIN ISPLATE- prema izmjenama članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13.)

koje su stupile na snagu 5. srpnja 2013., stipendije i sportske stipendije mogu se

isplatiti osim na žiroračun i na tekući ili štedni račun, ali i nadalje ne u gotovu nov-

cu,

- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada mogu se isplatiti u gotovu novcu.


63Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

1.2. Naknade korisnika državnog proračuna

➣ OsnovicaOsnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za

mirovinu iznosi 3.326,00 (proračunska osnovica), sukladno čl.

21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. g.

(Nar. nov., br. 152/13.).

➣ Dnevnice, terenski dodatak i druge naknade Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje

u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge

pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se finan-

ciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (Nar. nov., br. 117/12.),

proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima

koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, određuju

se sljedeći iznosi naknada:

Visina naknade Iznos u kn

Dnevnice za službeni put u

zemlji

150,00 dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje

privatnog automobila u

službene svrhe

2,00 po prijeđenom km

Terenski dodatak (isključuje

pravo na dnevnicu i naknadu za

odvojeni život od obitelji)

150,00 dnevno

Naknada za odvojeni

život od obitelji (isključuje

pravo na dnevnicu za obavljanje

službenih poslova u mjestu

prebivališta obitelji)

1.000,00 mjesečno

(iznimno, ako je po odobrenju nadležnog

tijela, osiguran smještaj na teret

državnog proračuna, naknada iznosi

50% propisane naknade)

Prema Dodatku II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za

službenike i namještenike u javnim službama (Nar. nov., br.

150/13.), visina dnevnica za službena putovanja u zemlji

iznosi 150,00 kuna. Prema članku 65., terenski dodatak

utvrđuje se u visini koja radniku pokriva povećane troškove

života zbog boravka na terenu. Puni iznos terenskog dodatka

isplaćuje se na način kako je to utvrđeno za državna tijela pa

on iznosi 150,00 kuna.Prema Dodatku II. Kolektivnom ugovoru za državne

službenike i namještenike (Nar. nov., br. 150/13.), visina

dnevnica za službena putovanja u zemlji i visina terenskog dodatka iznosi 150,00 kuna.

➣ Osnovice za obračun doprinosa u 2014. g.1.3. Plaće

Doprinosi iz plaće:

- za mirovinsko osiguranje 20%

- I. stup 15%

- II. stup 5%

Doprinosi na plaću:

- za zdravstveno osiguranje - 13% (plaća za ožujak i ranije mjesece)- 15% (plaća za travanj i dalje, prema

izmjenama Zakona o doprinosima)

- za zaštitu zdravlja na radu 0,5%

- za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

1,7% ili 1,6 + 0,1%

ili 1,6 + 0,2%

➣ Stope doprinosa

- doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći koja ne može biti manja od minimalne plaće ko-

ja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. iznosi 3.017,61 kn.

➢ Najniža mjesečna osnovica - 2.779,35 kn- ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja

na teret poslodavca) u određenim slučajevima manji

od najniže osnovice za obračun doprinosa, iste treba

obračunati na iznos najniže mjesečne osnovice koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn - prema Naredbi o

iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna

osiguranja za 2014. godinu (Nar. nov., br. 157/13.).

➢ Najviša mjesečna osnovica - 47.646,00 kn- na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne

osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko

osiguranje (I. i II. stup)

- primjenjuje se samo prilikom obračunavanja mjesečne

plaće za određeni mjesec

- ne može se primijeniti pri isplati bonusa, naknada,

nagrada, otpremnina itd.

➢ Najviša godišnja osnovica - 571.752,00 kn- primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-

ranje za I. stup.


64 Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

1.4. Minimalna plaćaZakonom o minimalnoj plaći (Nar. nov., br. 39/13.), koji je stupio na snagu 11. travnja 2013., propisana je minimalna plaća

kao najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom radnom vremenu. Visina minimalne plaće utvrđuje

se jednom godišnje, za sljedeću kalendarsku godinu.

* iznimno moguće je kolektivnim ugovorom ugovoriti niži iznos minimalne plaće, ali ne manje od 95% iznosa koji vrijedi za ostale zaposlene. Tako je primjerice, Kolektivnim ugovorom o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov., br. 142/13.) određena minimalna plaća u visini 2.866,73. Međutim, ove izmjene nisu proširene na sve poslodavce u toj djelatnosti te one obvezuju samo potpisnike istog.

Razdoblje Minimalna bruto plaća - u kunama

Objava u Narodnim novinama

1. srpnja 2008. - 31. svibnja 2009. 2.747,00 67/08.

1. lipnja 2009. - 31. svibnja 2010. 2.814,00 65/09.

1. lipnja 2010. - 31. svibnja 2011. 2.814,00 66/10.

1. lipnja 2011. - 31. svibnja 2012. 2.814,00 58/11.

1. lipnja 2012. - 31. svibnja 2013. 2.814,00 60/12.

1. lipnja 2013. - 31. prosinca 2013.prema Uredbi o visini minimalne plaće

2.984,78* 51/13.

1. siječnja 2014. - 31. prosinca 2014. 3.017,61 156/13.

Minimalna bruto plaća za tekstilnu, drvnoprerađivačku i kožarsko-obućarsku industriju

2.609,65 (0,94)

2.701,44 (0,96)

2.729,58 (0,97)

2.757,72 (0,98)

2.814,00

2.984,78

3.017,61

a) prema Zakonu o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08.

- 148/13.), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to

prvo zapošljavanje oslobođeni su godinu dana plaćanja

doprinosa na plaću (čl. 20. st. 2. Zakona).

b) prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (Nar. nov., br.

57/12. i 120/12.), poslodavci koji zaposle:

- nezaposlenu osobu koja nema više od jedne godine

evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u

evidenciji nezaposlenih osoba vodi se duže od 30 dana

ako se zapošljava na temelju ugovora o radu,

- dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposle-

na osoba vodi neprekidno duže od dvije godine te se

zapoš ljava na temelju ugovora o radu,

imaju pravo na olakšicu u obliku oslobođenja od obveze

plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine

(doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na

radu i doprinos za zapošljavanje i za zapošljavanje osoba s

invaliditetom).

➣ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

➣ Staž osiguranja s povećanim trajanjemNa plaće radnika kojima se staž računa s povećanim

trajanjem pored mirovinskog doprinosa 20%, poslodavac je

obvezan uplatiti i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje

na istu osnovicu po sljedećim stopama:

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u

I. stupu

Stope doprinosa za radnike u

II. stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %

15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %

16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %

18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

➣ Doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja 2014.

KONZULTACIJE I SAVJETI:

KONZULTACIJE I SAVJETI:KONZULTACIJE I SAVJETI:(u cijeni pretplate na časopis Rif)

telefonom: 01 / 46 86 506 svakodnevno od 8 do 13 sati

osobno: po dogovoru sa savjetnicima od 13 do 15 sati

e-mail: [email protected]

rekl-savjetnici.indd 1 1/26/11 10:17:15 AM

poslodavcidoprinosa

za zapošljavanje

posebni doprinos za poticanje

zapošljavanja osoba s

invaliditetom- koji zapošljavaju 1 - 19 radnika

(stanje na 31.12. prethodne godine)1,7% -

- koji zapošljavaju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 143/02. i 33/05.) 1,6% 0,1%

- koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su

odgovarajući broj invalida 1,6% 0,1%

- koji su imali obvezu zapoš. osoba s invaliditetom, a nisu zaposlili odgovarajući broj invalida ( prema starom Zakonu najmanje jedna osoba s inaliditetom na svakih 35 zaposlenih osoba) 1,6% 0,2%

- koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (157/13.) 1,7% _

- do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s inaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) 1,6% 0,1 (ili 0,2)

- od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika - ako ne budu imali zaposlen broj osoba s invaliditetom (osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništva, integrativnih i zaštitnih radionica) propisan Pravilnikom o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (Nar. nov., br. 44/14.)

1,7%

posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini 30% na umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi- obračunava se do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec


65Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

1.5.3. Osobni odbici

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji

supružnika, unuci, bake i djedovi) 0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100

Drugo dijete 0,70 1.540

Treće dijete 1,00 2.200

Četvrto dijete 1,40 3.080

Peto dijete 1,90 4.180

Šesto dijete 2,50 5.500

Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava 0,8, 0,9 itd.

Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili

uzdržavanog člana) 0,30 660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili

uzdržavanog člana) 1,00 2.200

Umirovljenici

-

visina mirovine

a najviše 3.400

(najmanje 2.200)

Područje posebne državne skrbi (za 2013. g.) I. skupina 3.840

II. skupina 3.200

III. skupina 2.400

Brdsko-planinska područja (za 2013. g.) 2.400

Potpomognuta područja

I. skupina

II. skupina

- područje

Grada

Vukovara

3.200,00

2.700,00

3.200,00

1.5. Porez na dohodak1.5.1. Stope poreza na dohodak

Stope poreza na dohodak

Mjesečna porezna osnovica

12% do 2.200,00 kn

25% iznad 2.200,00 kn do 8.800,00 kn

(tj. daljnjih 6.600,00 kn)

40% iznad 8.800,00 kn

Godišnja porezna osnovica Stopa

do 26.400,00 kuna 12%

od 26.400,00 do 105.600,00 kuna, tj. na razliku od

79.200.00 kuna 25%

iznad 105.600,00 kuna 40%

1.5.2. Stope poreza na dohodak od kapitala

Vrsta dohotka od kapitalaStopa poreza na

dohodak

- Dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u

kapitalu 12%

- Izuzimanje imovine i korištenje usluga na teret

dobiti tekućeg razdoblja 40%

- Primici po osnovi kamata 40%

- Udjeli u dobiti po osnovi dodjele i opcijske kupnje

dionica 25%

Napomene:1. Ne smatraju se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom

osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kuna godišnje.

2. Pri obračunu plaće za osobe s prebivalištem na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom područja odnosno na potpomognutom području primjenjuje se osnovni osobni odbitak, a povećani osobni odbici propisani za navedena po-dručja ostvaruju se tek podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

1.6. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. g.

Osnovica - bruto

Propis

Državni službeni-

ci i namještenici

5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun

plaće za državne službenike i namješte-

nike (Nar. nov., br. 40/09.)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun

plaće u javnim službama (Nar. nov., br.

40/09.)

Državni

dužnosnici


plaće državnih dužnosnika (Nar. nov.,

br. 25/13.)

4.221,762 kn Odluka Nar. nov., br. 31/14. primjena

za plaću za mjesec travanj koja će biti

isplaćena u svibnju 2014.

Suci i drugi

nositelji

pravosudnih

dužnosti


plaće sudaca i drugih pravosudnih

dužnosnika (Nar. nov., br. 25/13.)

4.443,958 kn Odluka Nar. nov., br. 31/14. primjena

za plaću za mjesec travanj koja će biti

isplaćena u svibnju 2014.

1.7. Od 12. travnja 2014. godine ne plaća se doprinos za korištenje zdravstvene zaštite za službena putovanja, boravak i izaslanje u Norvešku, Island i Lihtenštajn

Prema podacima objavljenima na stranicama Hrvatskog

zavoda za mirovinsko osiguranje dana 11. travnja 2014.

potpisan je Sporazum o sudjelovanju Republike Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru (u daljnjem tekstu:

Sporazum) između država članica Europske unije i tri EFTA

države (Kraljevine Norveške, Islanda i Kneževine Lihtenštajn).

Uz Sporazum potpisani su i:

- Dodatni protokol uz Sporazum između Kraljevine Norveš-

ke i Europske unije o norveškom financijskom mehanizmu

za razdoblje 2009. - 2014. zbog sudjelovanja Republike

Hrvatske u Europskom gospodarskom prostoru

- Dodatni protokol uz Sporazum između Europske eko-

nomske zajednice i Islanda zbog pristupanja Republike

Hrvatske Europskoj uniji i

- Dodatni protokol uz Sporazum između Europske eko-

nomske zajednice i Kraljevine Norveške zbog pristupanja

Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Sporazum i Dodatni protokol koji uređuje norveški finan-

cijski mehanizam, do njihova stupanja na snagu, privremeno se primjenjuju od 12. travnja 2014. S obzirom na navedeno,

počevši od 12. travnja 2014., Konvencija između SFRJ i Kra-

ljevine Norveške o socijalnom osiguranju, koja je stupila na

snagu 1. rujna 1976., zamjenjuje se uredbama Europske unije

o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Također, uredbe o

koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuju se od na-

vedenog datuma i u odnosu na Island i Kneževinu Lihtenštajn

s kojima Republika Hrvatska nije imala sklopljen dvostrani

ugovor o socijalnom osiguranju.

Od dana stupanja na snagu Sporazuma, tj. od 12. travnja

2014. godine, više se ne plaća doprinos za korištenje zdrav-

stvene zaštite za službena putovanja, boravak i izaslanje u

Norvešku, Island i Lihtenštajn.


66 Riznica 7/2014

OBAVIJESTI

Stopaprireza

Drugi dohodak*Dopr. za M.O. = 20%

Stopa poreza 25%

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa (drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr.)

Pauš. izdaci = neDopr. za M.O. = neStopa poreza 25%

Autorski honorar

Pauš. izdaci = 30%

Stopa poreza = 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge

Neoporezivi dio = 25%Pauš. izdaci = 30%

Stopa poreza = 25%

1 2 3 4 5

0.00 1.666667 1.333333 1.212121 1.126761

1.00 1.672241 1.337793 1.214698 1.128191

2.00 1.677852 1.342282 1.217285 1.129624

3.00 1.683502 1.346801 1.219884 1.131062

4.00 1.689189 1.351351 1.222494 1.132503

5.00 1.694915 1.355932 1.225115 1.133948

6.00 1.700680 1.360544 1.227747 1.135396

6.25 1.702128 1.361702 1.228407 1.135759

6.50 1.703578 1.362862 1.229067 1.136122

7.00 1.706485 1.365188 1.230391 1.136848

7.50 1.709402 1.367521 1.231717 1.137576

8.00 1.712329 1.369863 1.233046 1.138304

9.00 1.718213 1.374570 1.235712 1.139763

10.00 1.724138 1.379310 1.238390 1.141227

12.00 1.736111 1.388889 1.243781 1.144165

13.00 1.742160 1.393728 1.246494 1.145639

15.00 1.754386 1.403509 1.251956 1.148600

18.00 1.773050 1.418440 1.260239 1.153070

*Napomena: Za drugi dohodak za koji ze plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (iz stupca 2) isplatitelj obraËunava i plaÊa doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje od 1. travnja 2014. po stopi 15% kao doprinos na osnovicu istovjetnu doprinosu za mirovinsko osiguranje. Za obveze doprinosa za drugi dohodak za koji je dužničko-vjerovnički odnos nastao do 31. ožujka 2014. g. doprinos se plaća po stopi 13%.

1.8. Koeficijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka





8 7pror. EU projekt.indd 1 6/26/14 1:32:26 PM




Prijavnicaza FINANCIJSKO UPRAVLJANJE EU PROJEKATA - za proračunske korisnike -

Zagreb, 8. srpnja 2014.

Prijavljujemo sljedeće sudionike:

1. ..……………………………….............................. 2. ..………………………………..............................

NAZIV I ADRESA TVRTKE: ..........……………………………….......................................………………………………...................................................................................................................................................................................................................................telefon: ................................... fax: .......................................... OIB: ......................................... e-mail: .......................................

M.P. Ovlaπtena osoba:

…………………………………………………



ZBOG OGRANIČENOG BROJA MJESTA

PRIJAVA OBVEZNA

1. Uvod u fi nancijsko upravljanje EU projekta- Nova fi nancijska uredba Europske unije 2014. - Financijsko upravljanje u strukturnim i kohezijskim projektima

2014. - 2015. - Kako kvalitetno osigurati Revizijski trag u EU projektima?

2. Upravljanje projektnom imovinom tijekom i nakon projekta - Amortizacija imovine i priznavanje troška u različitim EU

programima- Obračun plaća, evidencije vremenika zaposlenih na projektu s

osvrtom na Zakon o radu i tehnike izbjegavanja dvostrukog fi nanciranja

- Upravljanje novčanim tijekom za potrebe projekta i mogući izvori sufi nanciranja projekta u 2014. godini

- Dokumentacija za kontroling EU projektnog proračuna- Financijsko izvještavanje, rokovi i sadržaj

3. Porezni aspekti na EU projekte u RH - Oslobođenja od plaćanja PDV-a za projekte fi nancirane iz IPA programa te Programa Unije sklopljenih nakon 1. srpnja 2013. godine - Primjena poreznog oslobođenja prema čl. 198. Pravilnika o PDV-u - Porezni aspekt isplata naknada troškova službenog puta (“per diem”) - Oporezivanje isplate honorara iz sredstava EU programa

4. Računovodstvo EU projekata- Novi izvori fi nanciranja za planiranje i izvršavanje EU projekata

- Novi podizvori za proračunske korisnike u sustavu držane riznice - Planiranje i izvršavanje, ograničenje izvršavanja - Računovodstveni aspekt ”predfi nanciranja” - Evidentiranje prihoda i rashoda EU projekata prema računskom planu proračuna - Partneri u projektu - način evidentiranja - Praćenje prihoda i rashoda prema proračunskim klasifi kacijama -

programska i izvori fi nanciranja - Tečajne razlike u projektu - način izračuna i evidentiranja - Financijsko izvještavanje projekata EU

Program:

PREDRAČUN: DANE

Predavači: • Enver Raković, Enconing A&E, mr. sc. Jasna Nikić, savjetnica u časopisu RIF, mr. sc. Miljenka Cutvarić, savjetnica u časopisu RIF.

Naknada: • 1.200,00 kuna (PDV, literatura, radni pribor i okrijepa tijekom pauze)

Literatura: • Prezentacije predavača.

Uplate: HZ RIF, Zagreb, OIB: 75508100288, IBAN: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka. Detaljnije informacije o radionici i prijave moguće su putem naše internetske stranice www.rif.hr., telefonom 01/4686-500, 01/4686-502 ili faxom 01/4686-496.

8 7pror. EU projekt.indd 18 7pror. EU projekt.indd 1 6/26/14 1:32:26 PM6/26/14 1:32:26 PM

Prijavnica za redovito usavršavanje u području javne nabave ZAGREB, 11. 09. 2014. 12. 09. 2014. 11. i 12. 09. 2014.

1. .………………………………..................................................... 3. ..………………………………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

2. ...……………………………….................................................... 4. ..………………....……………............................................................... Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina: Ime i prezime polaznika, datum rođenja i godina:

Naziv i adresa naručitelja: ……………………………........................……………………………........................…………………………….........

telefon: ......................................... fax: .................................................

OIB: ............................................. e-mail.: ............................................

M.P. Ovlaπtena osoba:

……………………………………….

Molimo Vas da zbog izdavanja potvrde o pohađanju programa usavršavanja dostavite prijavnicu.

PREDRAČUN: DANE

Program redovitog usavršavanja provodimo kao interaktivne radionice u trajanju od 8 nastavnih sati, od 9,30 do 16,00 sati. Svakom polazniku programa redovitog usavršavanja HZRIF odmah izdaje potvrdu o pohađanju potrebnu za obnavljanje certifikata u području javne nabave.

Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnikaupisana u Registar nositelja programa pod evidencijskim brojem 5 organizira

Datum održavanja Mjesto i adresa održavanja Naziv programa usavršavanja

11. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA

12. 09. 2014. ZAGREB, Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA

REDOVITO USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, 11. i 12. 09. 2014.

Program usavršavanja: JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA

11. 09. 2014. - četvrtak

1. NOVA ZAKONSKA REGULATIVA NA PODRUČJU GRAĐENJA U KONTEKSTU JAVNE NABAVE- Zakon o gradnji- Zakon o građevinskoj inspekciji i - Zakon o prostornom uređenju

2. UGOVOR O JAVNOJ NABAVI RADOVA- uvjeti ugovora o javnoj nabavi radova- obveze i odgovornosti ugovornih strana- položaj zajednice ponuditelja i podizvoditelja- izvršenje ugovora i dozvoljene izmjene

3. FIDIC PRAVILA- međunarodni standardi ugovaranja javnih radova- primjena FIDIC pravila za dobivanje sredstava EU fondova- primjeri različitih uvjeta ugovora kod javnih radova prema FIDIC-u- Crvena knjiga - uvjeti ugovora o građenju - Žuta knjiga - uvjeti ugovora o projektiranju i izgradnji - Srebrna knjiga - uvjeti ugovora po sistemu „ključ u ruke“- Bijela knjiga - Opći uvjeti ugovora o uslugama- Prezentacija provedenih postupaka javnih radova prema FIDIC-ovim

pravilima (case study)

PREDAVAČI: 1. Siniša Radaković, dipl. ing. građ., Exstructa d.o.o., Zagreb,2. Katarina Depope Radman, dipl.iur.3. Robert Urek, dipl. iur. - Voditelj pododsjeka za javnu nabavu Primorsko-goranske županije4. mr. sc. Jasna Nikić - savjetnica - urednica HZRFD

LITERATURA: novi priručnik “JAVNA NABAVA RADOVA - NOVA GRAĐEVINSKA REGULATIVA I FIDIC PRAVILA“

Program usavršavanja: ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ I PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA

12. 09. 2014. - petak

1. ARHITEKTONSKO - URBANISTIČKI NATJEČAJ- pravila pripreme i provedba natječaja prema ZJN i posebnim propisima- nabava usluge organizacije natječaja- pregovarački postupak s prvonagrađenim - organizacija i odabir postupka koji slijedi nakon provedenog natječaja- argumenti „za“ i „protiv“ otvorenog postupka - procijenjena vrijednost usluge organizacije natječaja- odabir provoditelja natječaja- suradnja naručitelja i provoditelja natječaja u pripremi i provedbi natječaja- problematika autorskih prava i drugih srodnih prava

2. PRAKTIČNA PROVEDBA DAVANJA KONCESIJA- obrazloženje obveza davatelja koncesije u odnosu na osnivanje stručnog

povjerenstva i opseg rada- kako izraditi Studiju opravdanosti i Analizu davanja koncesije- izračun procijenjene vrijednosti koncesije ovisno o vrstama koncesije te

svrha izračunate vrijednosti u postupku davanja koncesije i provedbe ugovora o koncesiji

- usklađenost s planovima davanja koncesija (jednogodišnji-trogodišnji)- imovinsko-pravni odnosi i uvjeti raspolaganja imovinom koja je predmet

koncesije- način primjene ZJN i posebnih propisa koji uređuju koncesije

3. NOVOSTI U POSEBNIM PROPISIMA KOJI UREĐUJU POSTUPAK DAVANJA KONCESIJA- komunalna djelatnost- pomorsko dobro- gospodarenje otpadom




Naknada: za jednodnevnu radionicu iznosi 850,00 kn, a za obje radionice (11. i 12. 09. 2014.) 1.500,00 kn uključuje literaturu, radni pribor, osvježavajući napitak i PDV. Uplate: na žiro račun HZRIF-a: HR1423600001101241118 ili gotovinom prije početka, OIB: 75508100288Prijave i informacije: 01/4686-500, 4686-505, fax: 01/4686-496, e-mail: [email protected] ZBOG OGRANIČENOG BROJA

MJESTA

PRIJAVA OBVEZNA

JN 1 stranica Opatija.indd-k.ind1 1JN 1 stranica Opatija.indd-k.ind1 1 6/30/14 9:22:58 AM6/30/14 9:22:58 AM

1. Opći dio 20. - 25. listopada 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

2. Posebni dio 03. - 08. studenoga 2014. od 8,00 do 13,00 i od 15,00 do 18,15 sati (od 13,00 do 15,00 stanka za ručak)

3. Ispit 05. - 06. prosinca 2014.

☛ OPĆI DIO (60 sati) ➝ RAČUNOVODSTVO

➝ REVIZIJA

➝ FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

➝ PRAVO DRUŠTAVA

➝ ORGANIZACIJA I MENADŽMENT

☛ POSEBNI DIO - moduli A, B, C i D (60 sati) A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE 1. BANKARSTVO I FINANCIJSKE INSTITUCIJE

2. RAČUNOVODSTVO BANAKA I FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

3. INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I FINANCIJSKIM

INSTITUCIJAMA

B) GOSPODARSTVO 1. TROŠKOVNO I UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO

2. FINANCIJSKO RAČUNOVODSTVO

3. INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVU

C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

1. RAČUNOVODSTVO NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

2. RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH

KORISNIKA

3. INTERNA REVIZIJA U PRORAČUNU, PRORAČUNSKIM

KORISNICIMA I NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMA

D) INFORMACIJSKI SUSTAVI 1. UPRAVLJANJE INFORMACIJSKIM SUSTAVIMA

2. KONTROLA I REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

3. INTERNA REVIZIJA INFORMACIJSKIH SUSTAVA

☛ Uvjeti za pristupanje ispitu: ➝ VSS

➝ tri godine radnog iskustva na poslovima

- računovodstva; - fi nancija; - revizije; - interne revizije; - kontrole i kontrolinga

ISPIT ✍ pismeni - prvi dan - opći dio

- drugi dan - posebni dio

Prag prolaznosti: - Interna revizija: 70%

- Ostale discipline: 60%

Certifi kati:

- izdaju se nakon položenog pismenog ispita - zvanje OVLAŠTENI INTERNI REVIZOR Specijalist za područje: - banaka i fi nancijskih institucija - gospodarstva - proračuna, proračunskih korisnika i neprofi tnih organizacija - informacijskih sustava

Priznavanje drugih certifi kata (uz polaganje razlikovnog gradiva):- ovlašteni revizor (Hrvatska revizorska komora)- ovlašteni državni revizor- ovlašteni unutarnji revizor u javnom sektoru- ovlašteni računovođa (HURE)- priznavanje završenog poslijediplomskog studija uz polaganje razlikovnog gradiva

Naknada za stručno usavršavanje i polaganje ispita za ovlaštenog internog revizora

iznosi (6.500,00 kuna + PDV), a za polaznike s priznatim certifi katima i završenim

poslijediplomsk im studijem (4.500,00 + PDV).

Naknada se doznačuje prije početka predavanja na Hrvatska zajednica

računovođa i fi nancijskih djelatnika, Zagreb,

IBAN: HR1423600001101241118; OIB: 75508100288.

Program stručnoga usavršavanja za OVLAŠTENOGA INTERNOG REVIZORA

INFORMACIJE I PRIJAVE: www.rif.hrHZRIF; ZAGREB, Jakova Gotovca 1; tel: +385 01 4686 500, 01 4686 505; fax: 01 4686 497; e-mail: [email protected]

SEKCIJA INTERNIH REVIZORA

Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika

najavljuje 17. ciklus edukacije

PRIJAVNICAza STRUČNO USAVRŠAVANJE I ISPIT ZA OVLAŠTENOG INTERNOG REVIZORA (Prilozi prijavnici - ovjereni prijepis ili preslik originalne diplome; - potvrda o radnom iskustvu u struci; - domovnica) 1. Ime i prezime ................................................................................................................................................................................................................ 2. Datum, mjesto i država rođenja ...................................................................................................................................................................................... 3. OIB ......................................... 4. Stručna sprema .................................. 5. Radno iskustvo a) ukupno ..................... b) u struci ......................... 6. Adresa stanovanja (ulica i kbr., mjesto i poštanski broj) ................................................................................................................................................... 7. Poduzeće/institucija u kojoj ste zaposleni: ....................................................................................................................................................................... 8. Adresa poduzeća/institucije: .......................................................................................... 9. OIB ................................................................................. 10. Telefon .......................................................... 11. Fax ............................................. 12. e-mail ............................................................................13. Račun za edukaciju platit će: a) polaznik b) poduzeće/institucija14. Prijavljujem se za posebni dio MODUL A, B, C ili D (potrebno zaokružite):

A) BANKE I FINANCIJSKE INSTITUCIJE C) PRORAČUN, PRORAČUNSKI KORISNICI I NEPROFITNE ORGANIZACIJE

B) GOSPODARSTVO D) INFORMACIJSKI SUSTAV

Potpis

.........................................................

sir edukacija.indd 1 1/29/14 11:59:44 AM

početak 9,30 sati

1. DONESEN JE NOVI ZAKON O UDRUGAMA- razlozi donošenja novog Zakona o udrugama- Zakona stupa na snagu 01. listopada 2014. godine- osnivanje udruge i članstvo u udruzi- novine u upravljanju udrugom, transparentnost i javnost djelovanja- gospodarska djelatnost Udruga- financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora- obveza usklađenja Statuta Udruga s novim Zakonom - 01. listopada 2015.

2. KONAČAN PRIJEDLOG ZAKONA O FINANCIJSKOM POSLOVA-NJU I RAČUNOVODSTVU NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

- uspostavljanje sustava financijskog upravljanja i kontrola- uvođenje načela javnosti i transparentnosti- obveza dostave financijskih izvještaja za sve neprofitne organizacije- izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava- revizija godišnjih financijskih izvještaja- propisane prekršajne odredbe

3. FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI ZA RAZDOBLJE OD 01. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2014. GODINE- novi Obrazac PR-RAS-NPF - rok i način podnošenja novog obrasca- specifičnost popunjavanja novog obrasca- dodatni podaci za potrebe Državnog ureda za statistiku- izmijenjena Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija

4. PRIMICI ZAPOSLENIKA, ČLANOVA I VANJSKIH SURADNIKA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

- godišnji odmor i primici povezani s godišnjim odmorom- rad na određeno, rad kod više poslodavaca i godišnji odmor - visina naknade plaće za godišnji odmor- naknada za neiskorišteni godišnji odmor; pravo bivšeg radnika i

iskazivanje u obrascu JOPPD- regres za godišnji odmor; pravo radnika i porezno određenje;

iskazivanje u obrascu JOPPD- neprofitne organizacije i obveza kvotnog zapošljavanja osoba s

invaliditetom- očevidnik zaposlenih invalida - korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu; proširen krug država

za koje se ne plaća poseban doprinos- službena putovanja zaposlenih, članova i vanjskih suradnika u

obrascu JOPPD- porezno određenje potpora radnicima s područja zahvaćenih

poplavom- isplata drugog dohotka; primici umirovljenika i drugih osoba - autorski honorari; isplata i obračun poreza po odbitku

5. DAVANJE I PRIMANJE DONACIJA - HUMANITARNA DJELAT-NOST

- mogućnosti i ograničenja u davanju donacija- prikupljanje sredstava u humanitarne svrhe- zakonska podloga davanja donacija - Odluka - davanje u novcu i davanje u naravi- računovodstveno evidentiranje davanja donacija- porezni tretman donacija za poplavljena područja- donacija fizičkim osobama - radnicima, studentima,učenicima

Program:

Predavači: savjetnici-urednici Hrvatske zajednice računovođa i fi nancijskih djelatnika i vanjski suradnici

Literatura: Priručnik s prezentacijama predavača

Naknada: 500,00 kn za pretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak) 600,00 kn za nepretplatnike (uključuje literaturu, radni pribor, PDV i osvježavajući napitak)

Uplate: HZ RIF, Zagreb, IBAN: HR1423600001101241118, ili gotovinom prije početka, OIB: 75508100288

Informacije: 01/4686 - 500, 4686 - 502; e-mail: [email protected]; telefax: 01/4686 - 496

17. srpnja 2014. ZAGREB Hotel Dubrovnik, Gajeva 1



Hrvatska zajednica računovođa i fi nancijskih djelatnika

organizira seminar za

NEPROFITNE ORGANIZACIJE

neprofitni ?????????.indd 1 6/30/14 2:17:40 PM

unutarnja.indd 1unutarnja.indd 1 6/30/14 2:20:48 PM6/30/14 2:20:48 PM

časopis za računovodstvo, reviziju, fi nancije i pravo u sustavu proračuna i neprofi tnom sektoru2014

7

UDK

657

/687

;337

NAK

LADN

IK H

Z RI

F, 1

0000

Zag

reb,

J. G

otov

ca 1

/II

inte

rnet

: ww

w.ri

f.hr;

e-m

ail:

rif@

rif.h

r

T I

S K

A N

I C

A

Pošt

arin

a pl

aÊen

a H

P-u

d.d.

u s

ortir

nici

10

200

Zagr

eb

KOTIZACIJA:

Informacije i prijave: www.rif.hr

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, Jakova Gotovca 1 telefoni: 01/4686-500, 01/4686-505, 01/4686-502 fax.: 01/4686-496; e-mail: [email protected]: HR1423600001101241118OIB: 75508100288 www.rif.hr

25. 9. 2014. (četvrtak)

9,00 - 10,15 * PLENARNI DIO moderator: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Otvaranje savjetovanja

1. Očekivanja stakeholdera interne revizijePolona Pergar Guzaj

2. Prijevare - suvremeni trendovi i znaci upozorenja pri internoj reviziji

prof. dr. sc. Lorena Mošnja - Škareizv. prof. dr. sc. Robert Zenzerović

3. Opti miziranje tri linije obrane u upravljanju rizicima Slaven Đuroković

10,15 - 10,30 * PREZENTACIJA SPONZORA SAVJETOVANJA 10,30 - 11,00 * SKUPŠTINA SEKCIJE INTERNIH REVIZORA I PROMOCIJA OVLAŠTENIH INTERNIH REVIZORA11,00 - 11,45 * STANKA (KOKTEL)

11,45 - 13,15 * PLENARNI DIO 4. Važnost povjerenja u internoj reviziji

izv. prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić5. (Re)vizija osobnog marketi nga

prof. dr. sc. Jurica Pavičić6. Interakcija interne revizije s revizijskim odborom – empirijsko istraživanje u hrvatskim poduzećima

prof. dr. sc. Boris Tušek

15,00 Izlet u organizaciji HZRiF-a

9,00 - 10,45 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od tri ponuđene sekcije (A, B ili C)

Sekcija A: INTERNA REVIZIJA U BANKAMA I DRUGIM FINANCIJSKIM INSTITUCIJAMA

moderator: prof. dr. sc. Danimir Gulin1. Eksterna procjena odjela interne revizije u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine

mr. sc. Ankica Kolobarić i Alma Delić2. Praćenje statusa danih preporuka

Senka Presečan

ILI

Sekcija B: INTERNA REVIZIJA U GOSPODARSTVUmoderator: prof. dr. sc. Boris Tušek

1. Procjena rizika u procesu planiranja interne revizijemr. sc. Dorotea Brčić

2. Interna revizija kapitalnih projekataMarina Tonžetić

ILI

Sekcija C: INTERNA REVIZIJA U JAVNOM SEKTORU

moderator: izv. prof. dr. sc. Ivana Mamić Sačer1. Provedba novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna

Davor Kozina2. Uloga internih revizora u jačanju etičnosti javnog sektora

mr. sc. Nediljka Rogošić10,45 - 11,15 * STANKA11,15 - 13,00 * RAD PO SEKCIJAMA Napomena: Učesnici savjetovanja biraju jednu od dvije

ponuđene sekcije (D ili E)

Sekcija D: INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE I INTERNA REVIZIJA

moderator: prof. dr. sc. Katarina Žager1. Sveobuhvatni pregled aktualnih standarda i vodiča za reviziju IS-a

Višnja Komnenić2. Testovi učinkovitosti kontrola pri reviziji IS-a

prof. dr. sc. Mario Spremić

Sekcija E: POREZI I INTERNA REVIZIJAmoderator: Slaven Đuroković

1. Provođenje ovrhe u poreznim postupcima

Dunja Kovačić2. Pravni, porezni i računovodstveni tretman zateznih kamata Ivica Milčić

20,00 SVEČANA VEČERA - DRUŠTVENA VEČER

9,30 - 11,30 * PLENARNI DIO moderator: mr. Stanko Tokić

1. Apeti t rizika i interna revizijaJasna Turković

2. Balanced scorecard za internu revizijudoc. dr. sc. Sanja Sever Mališ

3. Izvješća sa svih sekcija4. Zaključak savjetovanja

Voditelj savjetovanja: prof. dr. sc. Lajoš Žager

Predavači i moderatori rasprava u sekcijama na savjetovanju su:- stručnjaci iz inozemne i domaće prakse (Ernst & Young d.o.o., IIA - Slovenski inšti tut, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Revsar,

Udruženje internih revizora BIH priznatog kao IIA BiH, Deloitt e d.o.o., Firma 4E d.o.o., Zagrebačka banka d.d., Hrvatski Telekom d.d., Intesa Sanpaolo Card d.o.o., HEP d.d., HIIR i HZRiF)

- predstavnici Ministarstva fi nancija i Državnog ureda za reviziju- profesori Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odjela za

ekonomiju i turizam ‘’dr. Mijo Mirković’’ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

Napomena: Organizator zadržava pravo izmjene programa.

27. 9. 2014. (subota)

26. 9. 2014. (petak)

Sponzor savjetovanja:Ernst & Young d.o.o. Zagreb

Program 17. savjetovanja

INTERNA REVIZIJA I KONTROLAGrand Hotel 4 opati jska cvijeta, Opati ja, 25. - 27. rujna 2014.

- ZA ČLANOVE SIR 1.300,00 kuna- ZA ČLANOVE HIIR 1.300,00 kuna- ZA OSTALE 1.500,00 kunaMogućnost plaćanja do 4 rate.Kotizacija uključuje: Zbornik radova, radni pribor, izlet,

ulaznica za svečanu večeru - društvenu večer i PDV.

Kotizacija se doznačuje na:Žiroračun broj HZRIF-a IBAN: HR1423600001101241118Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, OIB: 75508100288.

PRIJAVNICA ZA REZERVACIJU SMJEŠTAJAOpati ja 24. - 27. 09. 2014., Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****

IME I PREZIME:TVRTKA/INSTITUCIJA:ADRESA:TELEFON/FAX/E-MAIL:DATUM DOLASKA:DATUM ODLASKA:HOTEL:SMJEŠTAJ: a) jednokrevetna soba 1/1 b) dvokrevetna soba 1/2USLUGA: a) polupansion b) noćenje s doručkomGARANCIJA PLAĆANJA:

Hotel zadržava pravo predautorizacije kreditne karti ce u iznosu troškova cjelokupnog boravka, 48 sati prije dolaska. U slučaju promjene ili otkaza rezervacije istu je potrebno poništiti najkasnije 48 sati prije predviđenog dolaska. U proti vnom ćemo Vas teretiti za troškove cjelokupnog boravka.

Naziv kreditne karti ce: _______________________Broj kreditne karti ce: ________________________CVC kod: ________________ Vrijedi do: _________

Potpis: _________________________

Smještaj za sudionike konferencije po povlaštenim cijenama predviđen je u Hotelu Milenij*****, Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta**** i Hotelu Agava****.Molimo Vas da prilikom rezervacije ispunite prijavnicu za rezervaciju smještaja i pošaljete faxom ili e-mailom u odjel rezervacija Milenij hotela najkasnije do 05. 09. 2014.(fax: +385 51 278 021, mail: [email protected])

Cijene po osobi i danu:

Hotel Milenij***** Milenij Grand Hotel 4 opati jska cvijeta****

Milenij Hotel Agava****

1/1 1/2 1/1 1/2 1/1 1/2Noćenje s doručkom

685,00 kn 530,00 kn 615,00 kn 438,40 kn 554,00 kn 393,00 kn

Polupansion(večera) / 651,00 kn 474,00 kn 590,00 kn 429,00 kn

Naplata za ručakdnevni menu u Grand Hotelu 4 opati jska cvijeta 150,00 kn

po osobi i danuBoravišna pristojba 7,00 kn

Garaža 90,00 kn po automobilu dnevno

(na navedenu cijenu odobravamo 20% popusta)Cijena smještaja

uključuje PDV i korištenje bazena

Check in: od 15:00 h / Check out: do 11:00 h

PRIJAVA ZA PRIJEVOZ

Media Turist d.o.o.Turistička agencija

Zrinjevac 1710000 ZAGREB

Cijena prijevoza za relaciju Zagreb-Hotel Milenij-Zagreb iznosi 190,00 kuna po osobi. Prijave se vrše na mail: [email protected]

sir za casopis.indd. NOVA.indd 1 5/21/14 3:42:18 PM

IZ SADRŽAJA:➥ Promjene u proračunskom računovodstvu i računskom

planu

➥ Financijski izvještaji u sustavu proračuna za razdoblje


➥ Polugodišnji financijski izvještaji neprofitnih organizacija

u 2014. g.

➥ Izmijenjena prava zaposlenih prema GKU socijalne skrbi

od 1. travnja 2014.

NAJAVA:

• 17. savjetovanje “Interna revizija i kontrola” 25. - 27. 9. 2014. Grand Hotel - 4 opatijska cvijeta, Opatija

• SEMINAR: Zagreb, 17. srpnja 2014., Hotel Dubrovnik, Gajeva 1 Novi Zakon o udrugama, primici zaposlenika,

članova i vanjskih suradnika, polugodišnji

fi nancijski izvještaji i druge aktualnosti

• Radionice www.rif.hr

vanjska 7.indd 1vanjska 7.indd 1 6/30/14 11:48:40 AM6/30/14 11:48:40 AM

Documents

Program 17. savjetovanja INTERNA REVIZIJA I KONTROLA · 2. kontrola i revizija informacijskih sustava 3. interna revizija informacijskih sustava ☛