Click here to load reader

PRIRUČNIK - mpr.gov.ba

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of PRIRUČNIK - mpr.gov.ba

Untitled-2Sarajevo, 2015
Ovaj prirunik je izraen uz nansijsku pomo USAID-a. Fondacija za istraivanje za Dravni univerzitet New York i Prava za sve, odgovorni su za sadraj ovog prirunika, koji ne mora nuno odraavati mišljenja USAID-a ili Vlade SAD-a. Prirunik je objavljen na sva tri slubena jezika u Bosni i Hercegovini.
Ured Fondacije za istraivanje za Dravni univerzitet New York u Bosni i Hercegovini Kalmija Baruha 1., 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: +387(0)33 22 24 47 e-mail: [email protected], web: www.cid.suny.edu
Izdava:
Autorice:
Christian Haupt
Vikica Šunji
Amra Penava
Antonio Prlenda
Samas d.o.o Hadidamjanova 1., 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel.: +387(0)33 44 14 02
500
2015.
Predgovor O Priruniku: svrha, cilj, struktura i metodologija izrade Uvod – zašto o integrisanju ravnopravnosti spolova u izradi pravnih propisa
DIO I 1.1. Obaveza i prednosti integrisanja ravnopravnosti spolova u pravne propise 1.2. Procjena utjecaja propisa – prva faza integrisanja ravnopravnosti spolova 1.3. Praktini alati i smjernice za integrisanje ravnopravnosti spolova u sveobuhvatnu procjenu
utjecaja propisa 1.3.1. Denisanje problema 1.3.2. Denisanje ciljeva 1.3.3. Identikacija, procjena uinka i izbor najboljih opcija javne politike 1.3.4. Mehanizmi za praenje, izvještavanje i evaluaciju 1.3.5. Izvještavanje o provedenom postupku procjene utjecaja 1.4. Posebno o uešu javnosti u procesu konsultacija i javne rasprave 1.5. Praktini alati i smjernice za integrisanje ravnopravnosti spolova u skraenu procjenu utjecaja propisa 1.6. Integrisanje ravnopravnosti spolova u procesu izrade teksta propisa 1.7. Razmatranje prednacrta/nacrta propisa u vladama – rodna perspektiva
DIO II 2.1. Parlamentarna procedura i uloga parlamenata u integrisanju ravnopravnosti spolova u pravne propise 2.2. Kada se pristupa izmjeni zakona zbog diskriminacije po osnovi spola? 2.3. Povezanost sa rodno odgovornim budetiranjem 2.4. Konsultacije obavljene pri izradi Prirunika
PRILOZI Prilog 1: Osnovni pojmovi – denicije Prilog 2: Više o meunarodnim instrumentima, pravnom okviru i mehanizmima zaštite ravnopravnosti spolova u BiH Prilog 3: Institucionalni mehanizmi za gender pitanja u BiH Prilog 4: Gender akcioni plan BiH 2013. – 2017. – shematski prikaz strateških ciljeva Prilog 5: Kontrolna lista za rodno odgovornu analizu budeta – troškovi propisa kroz budet
LITERATURA
3
SADRAJ
27 27 29
Agencija za ravnopravnost spolova BiH Bosna i Hercegovina Evropska unija Federacija Bosne i Hercegovine Gender akcioni plan Gender centar Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena Ministarstvo nansija Organizacija civilnog društva Parlamentarna skupština BiH Republika Srpska Rodno odgovorno budetiranje Ujedinjeni narodi Vijee Evrope Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH Zakon o zabrani diskriminacije
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
ARS BiH EU FBiH GAP GCK CEDAW MF OCD PSBiH RS ROB UN VE ZORS ZZD
Skraenice
4
5
Predgovor
Promocija i poštivanje principa ravnopravnosti spolova i nediskriminacije, u fokusu su društvenih i ekonomskih politika Ujedinjenih nacija, Evropske unije i Vijea Evrope. U skladu s tim, oni spadaju u osnovne principe djelovanja svih drava lanica.
Institucije vlasti, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, graanima i graankama, svakodnevno rade na unapreenju stanja ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Meutim, suštinski je napredak mogu samo ukoliko je rad na poboljšanju jednakopravnosti spolova konstantan i konzistentan.
Društveni i ekonomski aspekt ravnopravnosti spolova, dva su dijela jedne cjeline. Integrisanje ravnopravnosti spolova u sve aspekte javnih politika (gender mainstreaming), ima za cilj stvaranje jednakih prilika za ene i muškarce u svim aspektima njihovog ivota i rada. Osiguranje ravnopravnosti spolova ne treba biti samo slogan, ve princip društvene i ekonomske odgovornosti. Integrisanje principa ravnopravnosti spolova u pravne propise indirektno utie i na poveanje procenta ueša ena u društvenom , ekonomskom i politikom ivotu, kao i na smanjenje nezaposlenosti ena i ukljuivanje neaktivnih ena u obrazovne i radne tokove.
Prirunik za integrisanje ravnopravnosti spolova u pravne propise (u daljem tekstu: Prirunik) namijenjen je predstavnicima izvršnih i zakonodavnih tijela, ali i svim drugim uesnicima u kreiranju politika i propisa. Prirunik prua korisne informacije i metodološke upute koje mogu olakšati i osnaiti angaman svih aktera u procesu izrade propisa da, cijenei potrebu osiguranja jednakih prava i mogunosti za sve, analiziraju, procijene, donesu i prate implementaciju propisa iz perspektive ravnopravnosti spolova u praksi.
Prirunik je izraen u sklopu Projekta jaanja institucija vlasti i procesa u Bosni i Hercegovini (SGIP), kojeg nansira Agencija za meunarodni razvoj Sjedinjenih Amerikih Drava (USAID), i provodi Centar za meunarodni razvoj za Dravni univerzitet New York i organizacija Prava za sve, u okviru projektne saradnje.
Autorice Prirunika su Diana Šehi, Sanela Paripovi i Irma Zuli. Znaajnu podršku izradi Prirunika i veliki doprinos kvaliteti istoga – vrijednim komentarima i sugestijama – pruili su: Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Gender centar FBiH, predstavnici i predstavnice zakonodavne i izvršne vlasti, osoblje USAID/SIDA GOLD projekta, te nevladine organizacije i osoblje USAID SGIP-a.
Ovim putem se zahvaljujemo svima.
Vjerujemo da e ovaj Prirunik obogatiti Vaše znanje u ovoj oblasti i dati vrijedan doprinos unapreenju ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.
6
Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti imaju kljunu ulogu u postupcima izrade, usvajanja i praenja primjene zakona i drugih propisa. Zbog toga je njihova odgovornost, kao i obaveza, za uspostavljanje i poštovanje principa ravnopravnosti spolova u ovim procesima od kljune vanosti.
Svrha ovog Prirunika jeste da prui informacije i praktian alat koji e obraivaima propisa i donosiocima odluka olakšati da – cijenei potrebu osiguranja jednakih prava i mogunosti za sve – izrade, analiziraju, procijene, donesu i prate djelotvornost propisa na rodno odgovoran nain. Prirunik prua osnovne informacije i praktine upute o tome zašto, kada i kako se princip ravnopravnosti spolova moe integrisati u zakone i druge propise. Prirunik moe posluiti kao koristan alat i ostalim akterima u društvu koji djeluju u oblastima uspostavljanja i jaanja ravnopravnosti spolova, naroito organizacijama civilnog društva. Koristi, metode i praktini “alati” koji su predstavljeni u ovom Priruniku, mogu se primijeniti i u odnosu na druge grupe u društvu.
Cilj izrade i primjene Prirunika jeste osnaiti kapacitete, inicijative i procese koji djelotvorno doprinose osiguranju pune ravnopravnosti spolova i društva jednakih mogunosti za sve, što u cijelosti vodi ka stabilnijem i prosperitetnijem razvoju cijelog društva.
Krajnji cilj je da se u okviru izvršne i zakonodavne vlasti osigura senzibilnost, razumijevanje i potrebna spremnost za punu integraciju ovog standarda ljudskih prava u propise, ime se osigurava da propisi u svojoj primjeni imaju konkretan uinak na napredak u poloaju ena i muškaraca u svim oblastima društvenog i javnog ivota. U našem društvu još postoji potreba za veim razumijevanjem koncepta ravnopravnosti spolova kao i mehanizama koji ovome doprinose. Zbog toga je neophodno i dalje ulagati dodatne napore u cilju podizanja svijesti i sveobuhvatne edukacije o ovom pitanju, emu e posluiti i ovaj Prirunik.
Struktura Prirunika
Prirunik se sastoji od dva kljuna dijela i sainjen je tako da – pratei logian slijed faza pripreme, izrade i razmatranja propisa u procesu odluivanja – prua informacije i praktine alate koji doprinose da propis u svojoj suštini i postupak njegovog donošenja odraavaju integrisanost ravnopravnosti spolova.
Prvi dio Prirunika je posveen procesu pripreme i izrade propisa koji provode obraivai propisa, naješe nadlena ministarstva. U ovom dijelu prikazani su koraci i praktini alati za integrisanje ravnopravnosti spolova u procesu procjene utjecaja propisa ili izrade javnih politika koji prethode izradi prednacrta/nacrta/prijedloga propisa, kao i u procesu izrade propisa. Uz ove informacije dati su praktini primjeri primjene ovih alata u praksi, te “liste provjere” koje omoguavaju lakše praenje injenice je li ravnopravnost spolova sagledana i adekvatno razmotrena u svakoj od faza izrade propisa.
Drugi dio Prirunika je posveen razmatranju zakona/propisa u parlamentima, te su date informacije o povezanosti procesa izrade i usvajanja zakona sa budetskim procesom. Praktina primjena svakog aspekta ovog dijela Prirunika, omoguena je kroz upotrebu “liste provjere” koja omoguava praenje uloge parlamenata u integrisanju ravnopravnosti spolova u pravne propise.
U prilozima se mogu nai dodatne korisne informacije o pojmovima, pravnom okviru na meunarodnom nivou i u BiH, mehanizmu zaštite ravnopravnosti spolova u BiH i strateškim ciljevima Gender akcionog plana, te povezanosti iskazanih troškova propisa sa budetskim procesom.
O Priruniku: svrha, cilj, struktura i metodologija izrade
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
Metodologija izrade Prirunika
Metodologija korištena u izradi Prirunika predstavlja kombinaciju teorijskog i iskustvenog pristupa, uz konsultacije sa potencijalnim korisnicima Prirunika.
1Prema Izvještaju o stanju ravnopravnosti spolova u BiH za period 2012. – 2014. godine , koji je sainila Agencija za ravnopravnost spolova BiH, Bosna i Hercegovina i njeni entiteti i Brko distrikt, postigli su znaajan napredak u oblasti ravnopravnosti spolova. Meutim, stanje u brojnim oblastima ukazuje na potrebu poboljšanja poloaja ena i jaanja sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti spolova.
Ueše ena u procesima odluivanja u politikim, društvenim i ekonomskim sferama još nije na zadovoljavajuem nivou. Iako je Izmjenama i dopunama Izbornog zakona u BiH uveden standard ravnopravnosti spolova od 40%, rezultati opih izbora u 2014. godini pokazuju da ni u jednom izabranom tijelu udjel ena ne prelazi 30%, a u jednom iznosi i svega 4%. Prema istraivanju o raspostranjenosti i karakteristikama nasilja nad enama u BiH, koje je provedeno u 2012. godini, 47,2% ena (iz uzorka od 3300 domainstava u BiH) doivjelo je neki oblik nasilja nakon navršenih 15 godina. Ueše ena na trištu rada je takoer nezadovoljavajue.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, stopa zaposlenosti u 2013. godini iznosila je 31,6%, od ega su 23% ene a 40,6% muškarci. Poraavajui je i podatak da su, ukupno gledajui, ene starije od 15 godina inile samo 32,5% aktivne radne snage u BiH, što je najnii stepen zastupljenosti ena na trištu rada u Jugoistonoj Evropi. Neujednaenost zakona i politika u oblasti zdravstva, na razliitim nivoima vlasti, dovodi do „neravnopravnog pristupa zdravstvenim uslugama i pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem“, što naroito pogaa ene i djevojice romske populacije. „Razlika izmeu utvrenih prava na zdravstvenu zaštitu i mogunosti za njihovo ostvarenje u praksi naroito pogaa ene iz ruralnih oblasti i ene pripadnice ranjivih (vulnerabilnih) grupa“. U oblasti socijalne zaštite „posebno ranjivu grupu predstavljaju osobe koje su višestruko diskriminirane, i po spolu, ali i pripadnosti drugim kategorijama“. Potrebno je nastaviti rad na analizama poloaja, mapiranju potreba i podršci socijalno iskljuenim grupama, te usklaivanju i implementaciji zakona, propisa, strategija i akcionih planova.
Brojni su izvještaji nevladinih organizacija koji ukazuju na primjere neravnopravnosti spolova koji se najprije mogu uoiti kada je u pitanju ueše ena u politikom ivotu, zatim u oblasti ekonomije i na trištu rada, te konano, u segmentu poveanog nasilja nad enama u razliitim oblicima u Bosni i Hercegovini (BiH), ali i šire. Ravnopravnost spolova se još ne tretira kao prioritet politika, ili strategija dijelom i zbog toga što se ovo pitanje još shvata iskljuivo kao pitanje ena.
S druge strane, kada govorimo o statistici u zemljama Evropske unije, 94% ispitanika graana EU smatra da je rodna ravnopravnost osnovno ljudsko pravo, a 76% ih smatra da izjednaavanje prava ena i muškaraca treba biti jedan od prioriteta Evropske unije (91% ispitanika smatra da je izjednaavanje ena i mušakaraca prijeko potrebno u cilju uspostavljanja pravednijeg društva).
Uvod – zašto o integrisanju ravnopravnosti spolova u izradi pravnih propisa
1 Izvještaj je prihvaen i podran od strane oba Doma Parlamentarne skupštine BiH i dostupan je na web stranici Parlamentarne skupštine BiH https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/dom_naroda/default.aspx?wsrid=34&wsid=1149&langTag=bs-BA&pril=b ; pristupljeno 29.09.2015. godine 2 „Slubeni Glasnik BiH“ broj 18/13 3 Miftari, Edita, „Broj ena na izabranim pozicijama 2014., Infograka portala Radiosarajevo“; dostupno na: http://www.radiosarajevo.ba/infograke/poslije-onoga/info_zene_na_pozicijama.html, pristupljeno 29.09.2015. 4 Istraivanje je sprovela Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, u saradnji sa Gender Centrom Federacije BiH, Gender centrom Republike Srpske, Agencijom za statistiku BiH, Federalnim zavodom za statistiku i Republikim zavodom za statistiku Republike Srpske. Ovaj dokument je dostupan na http://arsbih.gov.ba/project/rasprostranjenost-i-karakteristike-nasilja-nad-zenama-u-bosni-i-hercegovini/; pristupljeno 29.09.2015. godine 5 Izvještaj je prihvaen i podran od strane oba Doma Parlamentarne skupštine BiH i dostupan je na web stranici Parlamentarne skupštine BiH https://www.parlament.ba/sadrzaj/plenarne_sjednice/dom_naroda/default.aspx?wsrid=34&wsid=1149&langTag=bs-BA&pril=b; pristupljeno 29.09.2015. godine 6 Petri A. Et all Alternativni izvještaj o implementaciji CEDAW konvencije i enskim ljudskim pravima u Bosni i Hercegovini 2010., 2013., grupa nevladinih organizacija; Idakovi F., atovi A., Program za enska ljudska prava: Izvještaj o praenju enskih ljudskih prava kroz primjenu zakona, decembar 2012., PRAVA ZA SVE i ICVA; Izvještaj o nasilju u porodici nad Romkinjama u Bosni i Hercegovini, novembar 2010., PRAVA ZA SVE i ICVA i druge publikacije, dostupno na: http://rightsforall.ba/bs/publications/; pristupljeno 29.09.2015. godine 7 Special Eurobarometer 428, Gender Equality Report, European Union, March 2015; dostupno na: http://eurogender.eige.europa.eu/sites/default/les/Special%20EuroBarometer%20Report_Gender%20Equality.pdf, pristupljeno 29.09. 2015. godine
7
8
Princip ravnopravnosti spolova nije ensko pitanje – to je društveno pitanje!
Obaveza svake drave je da na nacionalnom nivou osigura uivanje ljudskih prava ravnopravno enama i muškarcima. Ovo se, izmeu ostalog, postie integrisanjem ravnopravnosti spolova u pravne propise i strateške dokumente, ime se u konanici ostvaruju i preduslovi za stabilan i snaan društveno-ekonomski razvoj zemlje.
U Bosni i Hercegovini, na razliitim nivoima vlasti, provode se razliite reformske inicijative i projekti sa ciljem poboljšanje uspješnosti, ekasnosti i odgovornosti u radu javnog sektora u BiH, ukljuujui i ravnopravnost spolova. Za uspjeh tog procesa potrebna je promjena pristupa, procedura, ponašanja i svijesti u procesu provoenja strateških ciljeva kroz ekasniju izradu propisa i mjerenja njihovih rezultata.
Vlade i parlamenti u okviru svojih nadlenosti imaju višestruku ulogu u integrisanju ravnopravnosti spolova i ove uloge vrše kroz brojne aktivnosti:
Razmatranje i usvajanje periodinih izvještaja o stanju ravnopravnosti spolova koje pripremaju institucionalni mehanizmi za ravnopravnost spolova u BiH i usvajaju vlade/Vijee ministara BiH.
Razmatranje i usvajanje prijedloga strategija i akcionih planova. Razmatranje i usvajanje prednacrta/nacrta/ prijedloga zakona. Razmatranje i usvajanje drugih propisa kojima se detaljnije ureuju uslovi za
implementaciju zakona. Razmatranje i usvajanje nacrta/prijedloga budeta. Razmatranje uinaka provedbe zakona i drugih propisa, dokumenta okvirnog budeta i
izvršenja budeta.
I DIO
Integrisanje ravnopravnosti spolova u proces i sadraj pravnih propisa, obaveza je za sve institucije vlasti. Prednosti koje donosi integrisanje ravnopravnosti spolova su brojne i ukratko se mogu predstaviti na sljedei nain:
1.1. Obaveza i prednosti integrisanja ravnopravnosti spolova u pravne propise
Identikacija problema i potreba Identikacija pitanja i problema iz perspektive ravnopravnosti spolova vodi ka boljem razumijevanju potreba ena i muškaraca, djevojica i djeaka u oblasti koja je predmet izrade propisa, kao krajnjih korisnika i klijenata institucija vlasti i javnih politika koje se provode kroz propise. Dokazi Proces rezultira prikupljanjem dokaza i pokazatelja u kojoj mjeri je propis zaista relevantan za potrebe ena i muškaraca, djeaka i djevojica i/ili kakav e uinak imati na njihov status i poloaj u društvu, te kvalitetu ivota.
Ukljuenost i angaman Proces izrade i razmatranja propisa prua platformu za promociju ueša predstavnika oba spola. U okolnostima opepriznatih potreba osnaivanja statusa i uloge ena u društvu, posebno je vano osnaiti ueše ena. Konstruktivnim angamanom ene utjeu na to da propisi na adekvatan nain prue rješenja koja odgovaraju potrebama ove populacije u svrhu postizanja ravnopravnosti spolova.
Ekasnost i efektivnost Ovakvim pristupom se jaaju kapaciteti donosilaca odluka/institucija vlasti, da procijene rizike i umanje neeljene posljedice koje propisi mogu proizvesti, ime se osnauju pretpostavke za postizanje denisanih ciljeva javne politike.
Bolje i djelotvornije planiranje i provedba utroška javnih nansijskih sredstava Integrisanjem ravnopravnosti spolova u proces i normativna rješenja kreira se osnov za bolje i ciljanije planiranje utroška nansijskih sredstava kroz budetski proces i srednjorone planove.
Kontrola uinaka i kvaliteta propisa Rodna perspektiva iskazana u denisanju i provedbi kontrolnog mehanizma i indikatora za praenja uinaka propisa, doprinosi kvalitetnijem praenju sveukupnog stanja u odreenoj oblasti, denisanju i praenju strateških prioriteta i izvještavanju, kako u institucijama vlasti, tako i na meunarodnom nivou.
Odgovorna provedba strategije ravnopravnosti spolova (gender mainstreaming) Propisi su kljuni instrument provedbe javnih politika koje mogu pozitivno ili negativno uticati na ravnopravnost spolova. Integrisanjem perspektive ravnopravnosti spolova u svim fazama procesa izrade i razmatranja suštine propisa, kao i budetski proces, institucije vlasti provode strategiju osiguranja ravnopravnosti spolova u stvarnosti.
Kvalitet ivota U konanici, implementacija propisa doprinosi boljoj kvaliteti ivota graanki i graana, i stabilnom razvoju društva u cjelini.
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
1.2. Procjena utjecaja propisa – prva faza integrisanja ravnopravnosti spolova
8 “Slubeni glasnik BiH”broj 11/05, 58/14 i 60/14. 9 lan 60. 10 lan 62. 11 lan 65. 12 lan 72. 13 ''Slubeni glasnik Federacije BiH'' broj 71/14. 14 ''Slubeni glasnik Federacije BiH'', broj 27/11. 15 ''Slubeni glasnik Federacije BiH'', broj 55/14. 16 lan 2. Uredbe
12
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
17 Slubeni glasnik RS“, broj 56/15. 18 Slubeni glasnik RS“, broj 13/06. 19 Slubeni glasnik BD, broj 39/07 20 Slubeni glasnik BD, broj 1/12
13
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
Primjer: ukoliko se razmatra izrada zakona kojim se eli unaprijediti privatno poduzetništvo i predvia se davanje kreditnih linija pod povoljnim uslovima, a kao garant vraanja kredita prednost se daje licima koji su vlasnici nekretnina, onda e se postaviti pitanje da li ovakvo predloeno rješenje u primjeni na jednak nain tretira i muškarce i ene. Analiza e gotovo sigurno pokazati da je, tradicionalno u našem društvu, muškarac gotovo u pravilu registriran kao iskljuivi vlasnik imovine, iz ega jasno proizilazi da u primjeni zakona ene dolaze u nepovoljan poloaj, odnosno da bi ovakva odredba doprinijela nejednakom tretmanu. Iako su suprunici formalno izjednaeni u pravima na imovinu steenu za vrijeme brane zajednice, ene mogu podnijeti zahtjev za ispravku upisa u zemljišnim knjigama. Takav postupak bi bio povezan sa dodatnim nansijskim troškovima i utroškom vremena za ene, zbog ega je potrebno razmotriti drukija rješenja.
14
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
Sveobuhvatna procjena utjecaja provodi se za sve propise od sistemskog znaaja i, na nivou entiteta, odluku o tome donose Vlada FBiH, odnosno Vlada RS.
Kljune faze procjene utjecaja propisa su: Denisanje problema – u okviru koje se, izmeu ostalog, razmatra postojea situacija i utvruje
stvarna potreba, odnosno razlozi za izradu i usvajanje nekog pravnog propisa; Denisanje ciljeva javne politike; Denisanje opcija javne politike u svrhu postizanja tih ciljeva, kako i na koji nain je najbolje
regulisati odreena vana pitanja u društvu uzimajui u obzir odreene specine faktore, ili uoene probleme;
Procjena uinka opcija – u ekonomskom, društvenom, skalnom pogledu, kao i utjecaj na okoliš;
Odabir najboljih opcija; Denisanje mehanizma praenja i evaluacije; Konsultacije – ine sastavni dio svih faza procesa i podrazumijevaju ukljuivanje svih relevantnih
aktera u postupak, kako predstavnika institucionalnih mehanizama za provoenje zakona, tako i predstavnika organizacija civilnog društva, ukljuujui i mehanizme za ravnopravnost spolova.
Prirunik o standardiziranoj metodologiji procjene utjecaja izraen je uz podršku UNDP BiH. Na nivou FBiH, Prirunik o procjeni utjecaja u primjeni postojeih propisa, izraen je uz podršku IFC-a u BiH u partnerstvu sa Kraljevinom Švedskom i austrijskim Saveznim ministarstvom nansija. U Republici Srpskoj je u primjeni Strategija regulatorne reforme i procesa procjene utjecaja propisa, izraena uz podršku Svjetske banke u BiH. Godine 2011., Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, te UNDP BiH, uz podršku Fonda za razvoj Vlade Japana, izradili su Prirunik za usklaivanje zakona sa Zakonom o ravnopravnosti spolova i sa meunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti spolova.
Prirunik koji je pred Vama prua praktine alate i upute za integrisanje ravnopravnosti spolova, od poetne faze procjene utjecaja propisa do usvajanja propisa, slijedei procesne faze postupka.
1.3. Praktini alati i smjernice za integrisanje ravnopravnosti spolova u sveobuhvatnu procjenu utjecaja propisa
21 Prirunik je dostupan na web stranici Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine http://arsbih.gov.ba/?project=prirucnik-za-uskladivanje-zakona; pristupljeno 29.09.2015. godine
15
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
Prvi korak u denisanju problema je analiza stanja u oblasti koja je predmet mogueg regulisanja.
Analizom stanja utvruju se uzroci, obim, vrsta, posljedice, i prioriteti u rješavanju problema u oblasti koja se namjerava regulisati propisom. Pri procjeni situacije, obraiva propisa koristi razliite metode prikupljanja informacija, njihove obrade i analize. Identikovani problemi se svrstavaju u tzv. “stablo problema” prema obimu i visini prioriteta iskazanog problema.
Iz perspektive ravnopravnosti spolova, treba ispitati relevantnost i utjecaj postojee situacije na ravnopravnost spolova. Analiza situacije obuhvata razmatranja da li, na koji nain i u kojoj mjeri, pozitivno ili negativno, situacija u datoj oblasti utjee na prava, poloaj i kvalitetu ivota ena i djevojica, odnosno muškaraca i djeaka. Na ovaj nain se dolazi do jasne spoznaje potreba i problema koje je potrebno riješiti propisom u cilju osiguranja ravnopravnosti spolova.
U praksi se mogu pojaviti razliite situacije koje zahtijevaju prilagoeni pristup. Stoga lista pitanja i moguih koraka nije konana, ali prua smjernice koje se mogu primijeniti u razliitim situacijama.
1.3.1. Denisanje problema
22 Uzimajui u obzir da se pravila i postupci za izradu pravnih propisa koji su doneseni od strane zakonodavnih tijela na nivoima BiH i FBiH primjenjuju na nosioce normativnih poslova, ukljuujui i zakonodavna tijela, termin „obraiva propisa“ u svrhu primjene ovog Prirunika odnosi se na sve subjekte koji imaju obavezu i/ili ovlaštenje da pripreme zakon ili drugi propis o kojem donosi odluku vlada, odnosno parlament/skupština.
16
Integrisanje ravnopravnosti spolova u fazi denisanja problema
Proces Suština Da li je sastav Radne grupe prilagoen principu ravnopravnog ueša ena i muškaraca, koliko je to maksimalno mogue?
Da li su u fazu denisanja problema u k l j u e n e o s o b e k o j e r a s p o l a u adekvatnim strunim znanjem u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li se oblast regulisanja odnosi na odreene grupe društva i koje? Koga se propis tie?
Da li je razmatrano da li ve postoje strategije, javne politike i analize koje uk azuju na problem iz perspektive ravnopravnosti spolova u datoj oblasti?
Da li raspolaete podacima razvrstanim po spolu?
Koje su potrebe ena i muškaraca u datoj oblasti na terenu i da li postoje razlike u poloaju ena i muškaraca, djevojica i djeaka ili razliitih društvenih grupa istog spola? U emu se ogleda ta razlika i koji je njen obim?
Da li ovi podaci ukljuuju i podatke o starosnoj dobi, teritorijanoj zastupljenosti i socio-ekonomske pokazatelje?
Da li su podaci iskazani kvantitativno i kvalitativno?
Koji su uzroci i posljedice takvog stanja na ravnopravnost spolova i stabilan društveni i ekonomski razvoj? Koji su uzroci i posljedice diskriminacije?
Da li su u listu pitanja i potrebnih dodatnih informacija ukljuena pitanja koja se odnose na rodni aspekt analize?
Da li su denisani i prioritizirani problemi u vezi sa ravnopravnošu spolova, uzimajui u obzir Zakon o ravnopravnosti spolova BiH i strateške pr ior itete za osiguranje ravnopravnosti spolova (BiH, entiteti i Brko distrikt)?
Da li su identikovani subjekti koji mogu dati odgovore na ta pitanja; Da li su statistiki pokazatelji razvrstani po spolu?
Da l i su prezentirani kvantitativni i kvalitativni pokazatelji u vezi sa tim problemima?
Da li je sagledana potreba angaovanja vanjskih partnera za analizu specinih pitanja, npr., organizacija civilnog društva, instituta i sl.?
Da li i u kojoj mjeri javne politike koje se trenutno provode mogu imati utjecaja na rješavanje identikovanih problema u cjelini ili djelomino?
Da li je u procesu konsultacija osigurana ukljuenost gender mehanizama, kljunih ena i mušk araca (k ao korisnik a i l i zainteresovanih subjekata), organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima prava ena ili ravnopravnošu spolova?
Da li su identikovani problemi u vezi sa ravnopravnošu spolova integrisani u tzv. “stablo problema” u datoj oblasti?
23 European Commission (2004) Toolkit on mainstreaming gender equality in EC development cooperation, Brussels, dostupno na: https://ec.europa.eu/europeaid/toolkit-mainstreaming-gender-equality-ec-development-cooperation_en; pristupljeno 29.09. 2015. godine.
U kojoj mjeri ove razl ike utjeu na svakodnevni ivot, prava, poloaj i ulogu ena i muškaraca, odnosno djevojica i djeaka?
17
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
PRIMJER Procjena utjecaja Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH
Federalni zavod za programiranje razvoja je u periodu oktobar 2013. – april 2014. godine, izradio sveobuhvatnu procjenu utjecaja propisa u oblasti razvojnog planiranja i upravljanja razvojem. Kao rezultat ove procjene, izraen je Nacrt zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem koji je upuen Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje. U dokumentu procjene utjecaja ovog propisa navedeno je: „Posebna panja posveena je pitanju rodne ravnopravnosti u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova (ZORS) u BiH, ija primjena je obavezna u svim sferama društva, pa tako i u sferi razvojnog planiranja i upravljanja razvojem. Ravnopravnost podrazumijeva ukljuivanje enskih i muških interesa u razvojne programe u svim politikim , ekonomskim i društvenim sferama , u svim fazma programskog/projektnog ciklusa (od analize situacije, procjene potreba, planiranja, denisanja aktivnosti i programa mjera, njihove implementacije i na kraju monitoringa i evaluacije), tako da je dobrobit za ene i muškarce podjednaka.”
Denisanje problema Kako je integrisana ravnopravnost spolova?
Prikupljene su informacije i izvršena je analiza 13 strateških dokumenata i drugih informacija.
I d e n t i k o v a n j e k l j u n i p r o b l e m : N e a d e k v a t a n i n e e k a s a n s i s t e m razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH.
Identikovano je 16 specinih problema podijeljenih u 4 grupe, izmeu ostalih
- Slab regulatorni i institucionalni okvir, i koordinacija izmeu svih nivoa vlasti u r a z v o j n i m p r o c e s i m a ; n e j a s n e institucionalne odgovornosti.
- Nerazvijeni kapaciteti i mehanizmi meuvladine koordinacije.
- Nekoherentni strateški dokumenti. - Strateški dokumenti i razvojni programi
nisu u dovoljnoj mjeri usklaeni sa zahtjevom osiguranja ravnopravnosti spolova.
- Neekasno korištenje oskudnih nansijskih resursa i nedovoljno korištenje kreditnih i donatorskih sredstava, ukljuujui EU sredstva.
Uzroci: nedostatak jasno denisane vizije i pravnog okvira kojim bi se utvrdila svrha, procesi, funkcije i odgovornosti u ciklusu razvojnog planiranja i upravljanja razvojem.
Posljedice: dupliciranje i neefektivna realizacija razvojnih politika; usporen ekonomski i društveni rast i razvoj.
Radna grupa za izradu procjene utjecaja radila je u sastavu od devet lanova, od kojih su etiri bile ene.
U radu R adne grupe uest vovala je predstavnica OCD Prava za sve, koja je p r u a l a s t r u n u p o d r š k u u p ro ce s u integrisanja ravnopravnosti spolova u svim fazama procesa.
Pri analizi stanja razmotreni su dostupni kvalitativni i kvantitativni pokazatelji za ene i muškarce, npr.: „ ... 2012. godine, stopa nezaposlenosti ena je iznosila 32,2% (2006. godine stopa nezaposlenosti je iznosila 37,5%). Stopa aktivnosti ena (odnos enske radne snage/zbir zaposlenih i nezaposlenih ena/radno sposobnog stanovništva) 2012. godine iznosila je 29,9% (stopa aktivnosti muškaraca 55,9%).“
Procjenom stanja utvreno je da razvojni programi i procesi nisu u dovoljnoj mjeri rodno senzitivni. Neophodno je unaprijediti sistem razvojnog planiranja i upravljanja „... u cilju poveanja efektivnosti i ekasnosti u stvaranju optimalnih pretpostavki za ujednaeniji, odrivi i ubrzaniji socio- ekonomski razvoj zasnovan na principima poštivanja ravnopravnosti spolova“ .
Trenutno stanje identicirano je kao problem.
18
1.3.2. Denisanje ciljeva
U drugoj fazi procjene utjecaja propisa denišu se ciljevi koji odraavaju eljeno stanje u odnosu na denisane probleme. Ciljevi trebaju biti jasni i konkretni, mjerljivi, realni, prihvaeni i vremenski odreeni, jer to doprinosi donošenju boljeg propisa u konanici. U odnosu na identikovani kljuni problem i specine probleme (stablo problema), denišu se opi, posebni/specini i operativni ciljevi.
Integrisanje ravnopravnosti spolova u fazi denisanja ciljeva
Proces Suština Da li je u procesu denisanja ciljeva razmotreno mogue iskazivanje ciljeva u kvalitativnom i kvantitativnom smislu?
Koja je eljena situacija u odnosu na identikovani kljuni problem i specine probleme u oblasti koja se tretira propisom?
Da li su korišteni dostupni statistiki podaci razvrstani po spolu kao polazni paramatri za denisanje kvantitativno izraenih ciljeva?
Da li je utvreno koja se promjena u društvu oekuje, s obzirom na specine potrebe muškaraca i ena?
Da li je osigurana jasna veza izmeu denisanih ci l jeva i identikovanih problema, uzimajui u obzir ravnopravnost spolova?
U k o l i k o p r o b l e m / i o d r a a v a j u neravnopravnost spolova u prilikama, poloaju ili pravima, da li je denisani cilj / ciljevi doprinose smanjenju ili eliminisanju te neravnopravnosti / diskriminacije?
Da li je prilikom formulisanja ciljeva, korišten rodno osjetljiv jezik?
Da li denisani cilj/ciljevi doprinose postizanju strateških ciljeva postizanja ravnopravnosti spolova u BiH?
Da li je,u okviru konsultacija ili kroz direktno ueše u procesu denisanja ciljeva, omogueno izjašnjavanje Agencije za ravnopravnost spolova/entitetskih gender centara i zainteresovanih subjekata; da li denisani ciljevi i obrazloenje ciljeva, na jasan i razumlj iv na in , odraavaju napredak u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li je utvreno da li su denisani ciljevi usaglašeni sa politikama i prioritetima EU?
19
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
PRIMJER Procjena utjecaja Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH
Denisanje ciljeva Kako je integrisana ravnopravnost spolova?
Denisani k l juni ci l j : Unaprijediti i odravati ekasnim sistem razvojnog planiranja i upravljanja razvojem koji doprinosi odrivom socio-ekonomskom rastu i razvoju u FBiH.
Utvrena su tri specina i 14 operativnih ciljeva:
- Specini cilj 1. Uspostaviti i odravati djelotvornim kapacitete u procesu razvojnog planiranja, upravljanja razvojem, praenja i izvještavanja, i mehanizme saradnje i koordinacije u FBiH.
- Specini cilj 2. Osigurati meusobnu povezanost i usk laenost stratešk ih dokumenata u FBiH.
- Specini cilj 3. Unaprijediti ekasnost u korištenju budetskih sredstava i drugih j a v n i h r e s u r s a u F B i H ( b u d e t s k a , vanbudetska, donatorska).
Iz dijela obrazloenja kljunog cilja: ”… sistem razvojnog planiranja i upravljanja razvojem… mora ukljuivati tzv. integrirani pristup koji podrazumijeva obavezu da se prilikom realizacije svih specinih i njima pripadajuih operativnih ciljeva provedu obavezne konsultacije i zatrai mišljenje Gender centra Vlade FBiH, te prema potrebi i Agencije za ravnopravnost spolova…
I ntegr isani pr is tup podrazumijeva i provoenje konsultaci ja , uk l juujui relevantne nevladine organizacije koje se b a v e p r a v i m a e n a , a l i i p r a v i m a marginalizovanih grupa… mogunost uvoenja mjera pozitivne diskriminacije u propisima ili strategijama, te da se “… uvedu mjere koje ciljaju na poboljšanje poloaja ovih grupa graana”.
eljena situacija u kontekstu ravnopravnosti spolova:
Osigurati ukljuenost i struno mišljenje gender mehanizama u izradi i praenju implementacije razvojnih strategija (ope i sektorske) na svim nivoima vlasti u FBiH.
Osigurati ueše ena i predstavnika/ca enskih organizacija, kao i organizacija koje se bave pitanjima ena u procesima izrade strategija (opih i sektorskih) na svim nivoima vlasti.
Osigurati integrisanje ravnopravnosti spolova u razmatranju suštinskih pitanja koja su obuhvaena razvojnim strategijama ( o p i m i s e k t o r s k i m ) i p r a t e i m dokumentima za implementaciju strategija.
I ntegr isat i ravnopravnost spolova u m e h a n i z m e s t r u n e i m e u v l a d i n e k o o rd i n a c i j e ra z vo j n o g p l a n i ra n j a i upravljanja raz vojem (horizontalna i vertikalna koordinacija).
Osnaiti rodno odgovoran pristup planiranju i utrošku nansijskih sredstava (rodno odgovorno budetiranje).
Doprinijeti provedbi strateških ciljeva koje je denisala Agencija za ravnopravnost spolova i entitetskih gender centara, kao i ciljeva na nivou EU.
U konanici, poboljšan poloaj ena u svim sferama ivota kroz osiguran stabilan društveno- ekonomski razvoj.
20
Integrisanje ravnopravnosti spolova u fazi identikacije, procjene utjecaja i izbora najboljih opcija javne politike
Proces Suština Da li su denisane konkretne opcije za rješavanje problema i postizanje ciljeva?
Da li je korišten rodno senzitivan jezik u formulaciji opcija?
Ekonomska procjena: Da li je utvreno kako se ekonomski uinci odraavaju na poloaj ena i muškaraca? Da li jaa ili slabi njihova zastupljenost i utjecaj na trištu privrednog kapitala, poslovnog okruenja i slino?
D a l i j e p r o c i j e n j e n o k o j e o d informacija/statistikih podataka koji se odnose na ene i muškarce, je potrebno koristiti u svrhu procjene utjecaja uinka alternativnih opcija iz rodne perspektive. Da li su ove informacije dostupne i je li potrebno prikupiti dodatne informacije?
Zaštita okoline: Da li je utvreno kako se utjecaj na okolinu (klima, upotreba zemljišta, zaštita sigurnosti hrane i slino) odraava na ivote ena i muškaraca?
Da li je utvreno da li gender mehanizmi, institucije ili organizacije, ukljuujui i organizacije civilnog društva, posjeduju potrebne dodatne informacije? Da li je procijenjena potreba strunog angamana gender mehanizama ili organizacija civilnog društva u procjeni uinka opcija?
Procjena utjecaja na društvo – socijalni poloaj:
Da li je utjecaj predloenih opcija pozitivan ili negativan na pojedine društvene grupe, posebno ene i marginalizovane/ranjive grupe u društvu?
Da li se konkretnom opcijom jaaju uloga i poloaj ena?
Kako se konkretna opcija odraava na razvoj društva u cjelini?
1.3.3. Identikacija, procjena uinka i izbor najboljih opcija javne politike
U ovoj fazi potrebno je odgovoriti na pitanje: Kako riješiti problem i postii denisani/denisane cilj/ciljeve? Obraiva propisa deniše alternativne opcije za rješavanje problema i procjenjuje direktne i indirektne uinke tih opcija u skalnom (analiza troškova i koristi), ekonomskom, socijalnom i ekološkom smislu. Mjere mogu biti normativne i nenormativne.
U praksi, opcije su naješe osmišljene na nain da je za svaki od operativnih/specinih ciljeva utvreno nekoliko opcija, naješe tri: 1) zadrati postojee stanje, 2) inkrementalna – unaprijediti stanje u odreenoj mjeri u skladu sa realnim mogunostima i 3) radikalna – radikalno unaprijediti stanje. Na osnovu rezultata sprovedene procjene utjecaja razmotrenih opcija, procjenjujui ih pojedinano i u meusobnoj vezi, na bazi jedinstvenog seta kriterija za odabir preferentnih opcija javne politike (efektivnost, ekasnost, politika, nansijska i administrativna izvodljivost, raspodjela troškova, pravinost i odrivost), vrši se odabir preferentnih opcija koje bi trebale biti sadrane u odgovarajuem instrumentu provedbe javne politike.
Fiskalna procjena: Ako se propisom nameu odreena davanja, odnosno troškovi graanima, analizirano je kako e to utjecati na ravnopravnost spolova, npr., da li e i u kojoj mjeri troškovi provoenja propisa biti u veoj mjeri na teretu enama u odnosu na muškarce?
Da li postoji srazmjerna raspodjela i utjecaj nansijskih sredstava koji se izdvajaju iz javnog budeta na ene i muškarce?
Ukoliko postoji nesrazmjer raspodjele / uinka nansijskih sredstava, da li je nesrazmjerna raspodjela ili utjecaj usmjeren na smanjenje / uklanjanje postojee neravnopravnosti spolova?
21
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
PRIMJER Procjena utjecaja Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH
Denisanje, procjena i identikacija najboljih opcija javne politike
Kako je integrisana ravnopravnost spolova?
Dat je primjer jednog od operativnih ciljeva:
Z a o p e r a t i v n i c i l j 1 . 1 . ( U s p o s t a v i t i odgovarajue kapacitete nosilaca/subjekata raz vojnog planiranja u FBiH u pogledu planiranja, praenja i izvještavanja (federalna i kantonalna ministarstva, te jedinice lokalne samouprave), utvrene su opcije za provoenje:
Opcija a) Zadrati postojee stanje.
Opcija b) Uspostaviti sektore u federalnim ministarstvima za funkciju koordinacije razvojnog planiranja, praenja i izvještavanja.
Opcija c) Uspostaviti urede sekretara/sekretarke federalnih ministarstava za obavljanje funkcije koordinacije razvojnog planiranja, praenja i izvještavanja.
Opcija d) Uspostaviti radno mjesto strunog savjetnika/-ce za koordinaciju razvojnog planiranja , praenja i iz vještavanja pr i sekretaru/sekretarki federalnog ministarstva.
Procjena utjecaja na društvo:
Kroz razmatranje uinka na društvo u širem smislu svake predloene opcije posebno su se analizirali/razmatrali i predstavili efekti koje e proizvesti svaka opcija na poloaj ena i marginaliziranih grupa u društvu, te je shodno tome priloeno mišljenje.
Za opciju b – Uspostaviti sektore u federalnim ministarstvima za funkciju razvojnog planiranja, koordinacije, praenja i iz vještavanja – ravnopravnost spolova je integrisana kroz:
Socijalni uinci: „Uspostavljanje jedinstvenog institucionalnog modela i kapaciteta razvojnog planiranja, izmeu ostalog, dovodi do lakšeg pristupa novanim sredstvima meunarodnih nansijskih institucija, što dovodi do poveanja investicijskih aktivnosti, te ima izravne pozitivne efekte na ekonomski rast i zapošljavanje, što dovodi do poveanja obima javnih i socijalnih usluga. Ukoliko sektori budu procjenjivali potrebe, osigurali aktivno ueše, identikaciju, deniranje, koordiniranje, te procjenu efekata predloenih mjera razvojnog planiranja sa stanovišta rodne ravnopravnosti i zaštite marginalizovanih grupa, ova opcija moe imati pozitivne socijalne uinke na umanjivanje diskriminacije i nejednakog poloaja ena u društvu, a samim tim i stabilno socijalno okruenje i poveanje broja radno aktivnog stanovništva.“
D a l i j e s a g l e d a n a p r o c j e n a u i n k a alternativnih opcija (društveni, ekonomski, skalni i ekološki) u meusobnom odnosu, uzimajui u obzir aspekt ravnopravnosti spolova?
Da li je utvreno kako e se svaka od predloenih alternativnih opcija javne politike odraziti na ravnopravnost spolova u društvu?
Da li je identikovana opcija koja u realnim okolnostima moe najbolje doprinijeti rješavanju problema, uzimajui u obzir obavezu usk laenost i sa Zakonom o ravnopravnosti spolova?
Da li je utvreno koja opcija, u meusobnom odnosu sa procjenom uinka u ekonomskom, s k a l n o m i e k o l o š k o m s m i s l u m o e najekasnije doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva za unapreenje ravnopravnosti s p o l o v a u t r e n u t n i m d r u š t v e n i m i ekonomskim okolnostima?
U procesu konsultacija, da li su ukljueni gender mehanizmi i da li je omogueno ravnopravno ueše ena i muškaraca, predstavnica i predstavnika organizacija civilnog društva koje djeluju u oblasti zaštite i podrške enama i ravnopravnosti spolova?
Da li je utvreno da li predloena opcija daje osnov za izradu normativnog rješenja usaglašenog sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH?
22
1.3.4. Mehanizmi za praenje, izvještavanje i evaluaciju
Praenje (monitoring) je proces sistematinog prikupljanja podataka o razvoju, provedbi i ostvarivanju ciljeva javne politike i/ili propisa koji se odvija tokom provedbe u odreenim vremenskim intervalima. Praenje se vrši na osnovu prethodno denisanih indikatora koje je mogue uporeivati sa polaznim stanjem. Evaluacija predstavlja nezavisno ocjenjivanje – analizu ekonominosti, djelotvornosti, utjecaja, odrivosti i relevantnosti odreene javne politike ili propisa u odnosu na utvrene ciljeve. U konanici, praenje i evaluacija nam daju podatke da li se propisom u datoj oblasti postie eljeni cilj, da li postoji potreba uvoenja novih ili drugaijih mjera javne politike, odnosno izmjene propisa ili donošenje novih propisa. Indikator mjeri cilj koji treba postii mobilizovani resurs, postignuti izlazni parametar, dobijeni efekat, ili promjene konteksta – ekonomskog i društvenog, ili ivotne sredine. Indikator proizvodi kvantikovane informacije sa ciljem pruanja pomoi akterima ukljuenim u javne intervencije u komunikaciji, pregovorima ili odluivanju. Oni nam govore gdje se nalazimo i gdje elimo stii za odreeni vremenski period.
Indikatori u procesu praenja trebaju biti relevantni i validni, specini, pouzdani, uporedivi i jasni (engl. SMART).
Kriteriji i kljuna pitanja koja se koriste u procesu evaluacije ukljuuju:
· Relevantnost – da li su sprovedene aktivnosti konzistentne sa utvrenim ciljevima;
· Koherentnost – je li propis harmonizovan u okviru zakonodavnog sistema u cjelini u uslovima podijeljene nadlenosti, i je li politika/propis u suprotnosti sa drugim politikama i propisima, bilo u zemlji, ili van BiH;
· Efektivnost/djelotvornost – u kojoj mjeri su ostvareni zacrtani specini/operativni ciljevi;
· Ekasnost/ekonominost/djelotvornost – da li ukupne koristi od propisa opravdavaju date troškove; je li propis proveden efektivno i pravovremeno;
· Dugoroni utjecaj – nivo eljenih i neeljenih pozitivnih i negativnih promjena uzrokovanih provedbom pravnih propisa;
· Odrivost – da li su se u dugoronom smislu kapaciteti institucija odgovornih za provedbu pokazali adekvatnim ili su eventualno potrebna dodatna unapreenja.
24 Glossary of Key Terms in Evaluation and Results Based Management, OECD/ DAC, 2002, dostupno na: http://www.oecd.org/dac/2754804.pdf; pristupljeno 29.09.2015. godine 25 Prirunik za razvoj javnih politika za dravne slubenike u BiH, UNDP BiH, 2010., dostupno na: http://www.ba.undp.org/content/dam/bosnia_and_herzegovina/docs/Research& Publications/Democratic%20Governance/Handbook%20for%20Strategic%20Planning%20and%20a%20Handbook%20for%20Policy%20Development/Prirucnik%20za%20razvoj% 20javnih%20politika%20latinicna%20verzija.pdf; pristupljeno 29.09. 2015. godine
23
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
U kontekstu ravnopravnosti spolova evaluacija pomae da se odgovori na pitanja: Koja promjena je ostvarena i kakve efekte ta promjena ima na poloaj ena i
muškaraca u konkretnom sluaju? Koja rješenja za postizanje ravnopravnosti spolova su se pokazala uspješnima
i zašto? Koja rješenja za postizanje ravnopravnosti spolova se nisu pokazala
uspješnima i zašto? Šta je moglo biti uraeno drugaije?
Rodno senzitivni (gender-sensitive) indikatori su vani kako bi se (koristei SMART kriterije) mogle pratiti promjene i napredak u društvu (ili za odreenu oblast) u cilju postizanja ravnopravnosti spolova. Naprimjer, ukoliko govorimo o planiranju politike davanja poticaja za otvaranje novih biznisa u cilju podsticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, te smanjenja nezaposlenosti, bitni rodno senzitivni indikatori koje treba imati na umu su: koliko novih biznisa su otvorile ene odnosno muškarci, te kako je to utjecalo na smanjenje nezaposlenosti ena.
Integrisanjem aspekta ravnopravnosti spolova u mehanizme i indikatore praenja i evaluacije, osigurava se praenje i evaluacija rezultata provedbe propisa na poloaj ena i muškaraca, kao i procjena uinka propisa na ravnopravnost spolova.
Integrisanje ravnopravnosti spolova u fazi denisanja mehanizama praenja i evaluacije
Proces Suština Da li je utvrena specina metodologija/ najbolji model koji e omoguiti praenje utjecaja predloenog pravnog propisa na odnose ravnopravnosti spolova u društvu?
Da li su u listu podataka koji e se prikupljati, ukljueni podaci o zastupljenosti i utjecaju propisa na ene i muškarce , djeake i djevojice (tamo gdje je to relevantno)?
Da li je osigurano ueše organizacija civilnog društva koje se bave pitanjem ravnopravnosti spolova ili enskim pravima u procesu praenja, izvještavanja i evaluacije propisa?
Da li je osigurano mjerenje promjena u poloaju ena i muškaraca, djeaka i djevojica (pozitivne ili negativne)?
Da li se pri formulisanju indikatora pazilo na upotrebu rodno senzitivnog jezika?
Da li je osigurano mjerenje o tome na koji nain ove promjene utjeu na postizanje identikovanih ciljeva javne politike/propisa?
24
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
PRIMJER Procjena utjecaja Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u FBiH
Denisanje, procjena i identikacija najboljih opcija javne politike Kako je integrisana ravnopravnost spolova?
„Osigurati transparentnost i ukljuenost svih zainteresiranih strana u svaki od koraka procesa razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u FBiH (privatni sektor, civilno društvo i lokalna zajednica).“
Identikacija i analiza aktera iz privatnog i civilnog sektora u FBiH i obaveza objavljivanja i auriranja liste na web stranici FZZPR i centralnih koordinirajuih jedinica.
Polazna vrijednost: 0 Ciljana vrijednost za 2015. godinu: 1 Ciljana vrijednost za 2016. godinu: 1
Napomena: Ovaj proces e se provesti uz uvaavanje principa ravnopravnosti spolova koji je denisan kao jedan od kljunih principa razvojnog planiranja i upravljanja.
1.3.5. Izvještavanje o provedenom postupku procjene utjecaja propisa
Po okonanju procesa izrauje se izvještaj o procjeni utjecaja propisa. Za skraenu procjenu utjecaja propisa izvještaj se daje u formi obrasca i sadri sve kljune informacije o provedenom procesu i suštinskim pitanjima. Mogue je priloiti i poseban dokument koji sadri više detalja o procjeni utjecaja propisa.
Izvještaj, izmeu ostalog, treba sadravati podatke o akterima koji su bili ukljueni u pojedine faze procesa, kao npr., organizacije civilnog društva, eksperti za pojedine specine oblasti koje su relevantne za obraivanu oblast, i drugi. Kada je u pitanju sveobuhvatna ili puna procjena utjecaja propisa vlade na entitetskim nivoima vlasti posebno razmatraju izvještaje o procjeni utjecaja i vrše odabir najboljih opcija javne politike.
Kako integrisati ravnopravnost spolova u izvještaj o procjeni utjecaja propisa?
Integrisati informacije relevantne za ravnopravnost spolova o svim bitnim pitanjima procjene utjecaja (problem, ciljeve, identikaciju alternativnih opcija javne politika, identikacije najboljih opcija, monitoring i evaluacija, konsultacije i drugo).
Koliko je osoba uestvovalo u procesu procjene utjecaja propisa, razvrstano po spolu?
Koliko je organizacija i/ili eksperata za enska ljudska prava konsultirano ili uestvovalo u procesu?
Ove informacije su kljuni pokazatelji da je obraiva propisa u potpunosti postupao u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH i da su ponuena rješenja, izmeu ostalog, rezultat odgovornog odnosa i konstruktivnog ueša zainteresovanih subjekata i mehanizama koji djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova.
25
RAVNOPRAVNOSTI SPOLOVA U PRAVNE PROPISE
1.4. Posebno o uešu javnosti u procesu konsultacija i javne rasprave
Konsultacije su vaan aspekt postupka procjene propisa i, u skladu sa potrebama, provode se za vrijeme postupka procjene utjecaja propisa, u toku izrade prednacrta propisa, kao i u kasnijim fazama. Konsultacije podrazumijevaju prikupljanje informacija, mišljenja i prijedloga od razliitih aktera u relevantnim fazama izrade propisa. Na isti nain se, u parlamentarnoj proceduri pristupa, u skladu sa zakljukom parlamenta, organizovanju javne rasprave koja ima za cilj da lanovi i lanice parlamenta dobiju dodatne informacije i razjasne pitanja od znaaja za donošenje odluke o propisu u parlamentu.
Zainteresovana javnost podrazumijeva graane / i graanke, organizacije civilnog društva (sindikati, udruenja poslodavaca, neformalne graanske grupe, udruenja, fondacije, privatne ustanove, vjerske zajednice), predstavnice / predstavnike akademske zajednice, komore, javne ustanove i druge pravne osobe sa javnim ovlaštenjima ili osobe na koje mogu uticati propisi koji se donose, odnosno osobe koje e biti ukljuene u njihovo provoenje.
Ovo podrazumijeva, izmeu ostalog, ukljuivanje svih relevantnih aktera koji djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova. Vano je da ovi kljuni akteri za integrisanje standarda ravnopravnosti spolova uestvuju u ovom postupku sve do konane izrade nalnog dokumenta. Naravno, ukoliko se o ovome nije vodilo rauna i ukoliko propis u konanici ne ispunjava standarde i ciljeve u oblasti ravnopravnosti spolova, onda e se naknadno pokrenuti inicijativa za izmjenu ve usvojenog pravnog akta, u cilju usklaivanja sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.
Kljuni aspekti integrisanja ravnopravnosti spolova u proces konsultacija i javnu raspravu
Da li i u kojoj mjeri se tokom procesa vodilo rauna o uslovljenim razlikama u spolu i društvenim ulogama muškaraca i ena, te njihovim specinim potrebama, poloaju i ulozi?
U proces konsultacija i javne rasprave trebaju biti ukljuene organizacije civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava, a posebno zaštitom enskih ljudskih prava i ravnopravnošu spolova.
Da li su u konsultacije i javnu raspravu ukljueni mehanizmi koji djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova, te je li zaprimljeno njihovo struno mišljenje i da li su u propis integrisane njihove preporuke?
26
1.5. Praktini alati i smjernice za integrisanje ravnopravnosti spolova u skraenu procjenu utjecaja propisa
Skraena procjena utjecaja vrši se u pripremi svih zakona/izmjena zakona i drugih propisa koji nisu sistemski. U suštini sadri iste kljune informacije kao i sveobuhvatne procjene utjecaja, ali uz manje detalja.
Integrisanje ravnopravnosti spolova u skraenu procjenu utjecaja propisa
Proces Suština Da li su u procesu konsultacija ukljueni m e h a n i z m i r a v n o p r a v n o s t i s p o l o v a , strunjaci i organizacije civilnog društva koji djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li identikovani postojei problem reektuje problem u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li je utvreno u kojoj su mjeri komentari, prijedlozi utjecali na predloena rješenja?
Da li propis promoviše ravnopravnost spolova?
Koliko je osoba uestvovalo u procesu konsultacija, razvrstano po spolu?
Da li propis tretira postojeu neravnopravnost grupa ili pojedinaca, direktno po osnovi spola?
Da li propis utjee na specine grupe pojedinaca (ene, muškarce, djevojice, djeake)?
Je li predloeno rješenje u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH?
1.6. Integrisanje ravnopravnosti spolova u procesu izrade teksta propisa
Izrada teksta propisa (zakona i drugih propisa), izmjena i dopuna propisa u suštini predstavlja transformisanje odabranih mjera javne politike identikovanih putem sveobuhvatne ili skraene procjene utjecaja propisa u pravne norme koje e biti sadrane u propisu. Pravna norma je instrument provedbe javne politike u svrhu rješavanja problema, odnosno postizanja ciljeva javne politike.
Iako postoji mogunost direktnog iniciranja donošenja propisa u parlamentima od strane lanova/lanica parlamenata, izvršna vlast u pravilu vrši izradu prednacrta propisa i upuuje je Vladi relevantnog nivoa vlasti na razmatranje. Stoga je uloga svih subjekata u zakonodavnom procesu u osiguranju integrisanja ravnopravnosti spolova veoma vana.
Nadlena ministarstva utvruju nacrt/prednacrt pravnih propisa i upuuju ih vladi na razmatranje, nakon što pribave potrebna mišljenja drugih relevantnih ministarstava/tijela (kao što su Uredi za zakonodavstvo i ministarstva nansija). Procedura za izmjenu i dopunu postojeeg propisa uglavnom je slina. Zakone i znaajan broj propisa koje utvruje Vijee ministara BiH, upuuje se u formi prijedloga u Parlamentarnu skupštinu BiH. Vlade entiteta i kantona utvruju i dostavljaju propise parlamentu/skupštini u formi nacrta, dok u Brko distriktu Vlada razmatra i odobrava nacrte propisa koje upuuje Skupštini Brko distrikta.
27
Integrisanje ravnopravnosti spolova u tekst propisa na osnovu procjene utjecaja propisa
Proces Suština Da li su u procesu izrade normi ukljueni strunjaci/ strunjakinje ili gender mehanizmi u oblasti ravnopravnosti spolova (gdje je to mogue)?
Da li je osigurana primjena rodno osjetljivog jezika u tekstu propisa? (Dati deniciju jezikog tumaenja izraza u propisu u svrhu poštivanja ravnopravnog tretmana osoba muškog i enskog spola.)
Da li su izvršene konsultacije o prednacrtu p r o p i s a u z o b a v e z n o z a h t i j e v a n j e dostavljanja mišljenja od strane relevantnog mehanizma za zaštitu ravnopravnosti spolova (Agencije za ravnopravnost spolova, gender centri FBiH i RS)?
Da li pravna norma na jasan i nedvosmislen nain reguliše rješavanje problema u oblasti ravnopravnosti spolova u svrhu postizanja zadatih ciljeva u datoj oblasti?
Da li su u procesu konsultacija ukljuene ene i m u š k a rc i , p re d s t av n i c i / p re d s t av n i ce organizacija civilnog društva koje djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li je norma formulisana uz uvaavanje obaveze poštivanja ravnopravnosti spolova uzimajui u obzir deniciju ravnopravnosti spolova prema Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH?
Da li su u Obrazloenju propisa ponuene i n f o r m a c i j e o k l j u n i m a s p e k t i m a ravnopravnosti spolova, te informacije o provedenom konsultativnom postupku, zaprimljenim komentarima i rezultatima konsultativnog procesa, ukljuujui i aktere i komentare u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li odredbe u nacrtu/prednacrtu propisa odraavaju ciljeve i opcije koje su u postupku procjene ujecaja propisa identikovane kao najbolje i najuinkovitije za rješavanje problema u datoj oblasti, ukljuujui i problem koji proizilazi iz neravnopravnosti spolova?
PRIMJER 1 Integrisanje ravnopravnosti spolova u tekst Zakona o razvojnom planiranju
i upravljanju razvojem u FBiH
Proces Suština – tekst Zakona
U procesu konsultacija ueše su uzele nevladine organizacije i institucije koje djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova.
Zatraeni su i zaprimljeni mišljenje i komentari Gender Centra FBIH. Na osnovu tih komentara izvršene su odreene korekcije kako bi se rodni aspekt propisa u potpunosti uskladio sa nalazima i prijedlogom dokumenta procjene utjecaja u kojem se detaljno razrauju pitanja ravnopravnosti spolova.
lan 3. (Denicije) stav 1. taka 15: Ravnopravnost spolova podrazumijeva ukljuivanje muških i enskih interesa u sve faze procesa planiranja i upravljanja razvojem u Federaciji tako da su dobrobiti za muškarce i ene podjednake. lan 3. (Denicije) stav 2: Gramatika terminologija korištenja muškog roda u ovom Zakonu i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona, podrazumijeva ukljuivanje oba roda. lan 4. „Naela razvojnog planiranja i upravljanja razvojem u Federaciji su: ...(4) ravnopravnost spolova u svim fazama planiranja i upravljanja razvojem; lanom 11., uspostavlja se Vijee za razvojno planiranje i upravljanje razvojem Federacije, pored ostalog nalae da Vlada FBiH posebnim aktom utvruje sastav i broj lanova, nain rada Vijea FBiH i sektorskih vijea, vodei rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova. lan 13. (Vijea kantona): Vlade kantona posebnim aktom utvruju sastav i broj lanova, nain rada Vijea kantona i izvršavanja administrativno-tehnikih poslova, vodei rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova.
Primjenom principa ravnopravnosti spolova suštinski se integriše ravnopravnost spolova kao integralni dio procesa, dokumenata planiranja, implementacije i upravljanja u svim oblastima razvoja u FBiH.
28
1.7. Razmatranje prednacrta/nacrta propisa u vladama –perspektiva ravnopravnosti spolova
Informacije koje proizilaze iz procesa procjene utjecaja propisa (informacije o stanju i identikovanim problemima, ciljevima, razmotrenim i procjenjenim opcijama za rješavanje, troškovima i druge), ukljujui i informacije o ravnopravnosti spolova, dio su obaveznih informacija koji se podnose u obrazloenju uz propis, te na nivoima entiteta, uz priloeni obrazac. Kod sveobuhvatne procjene utjecaja propisa prilae se poseban dokument koji sadri informaciji o ovoj procjeni. Uzimajui u obzir preporuke za primjenu relevantnih pravila za izradu pravnih propisa na svima novima vlasti, otvorena je mogunost primjene takve prakse i na kantonalnim i lokalnim nivoima vlasti.
Na nivou FBiH, Sekretarijat Vlade Federacije BiH vrši kontrolnu funkciju i provjerava da li su pruene sve informacije, iako nema kontrolnu ulogu u smislu provjere suštine. Na nivou Republike Srpske, obraiva zakona je duan dostaviti propis uz popunjen obrazac ili dokument o procjeni utjecaja propisa na mišljenje Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, koje daje struno mišljenje.
Stoga se sa pravom moe zakljuiti da je rodni aspekt na ovaj nain integrisan u proces razmatranja propisa u Vijeu ministara BiH/vladama.
29
II DIO
2.1. Parlamentarna procedura i uloga parlamenata u integrisanju ravnopravnosti spolova u pravne propise
Parlamenti imaju kljunu kontrolnu ulogu u osiguranju da je propis koji se donosi u skladu sa zahtjevima ravnopravnosti spolova. S jedne strane parlamenti su kontrolni lter kvaliteta procesa i normativnih rješenja koji su predloeni od strane izvršne vlasti. S druge strane, lanovi i lanice parlamenata imaju znaajnu proaktivnu ulogu da uoe i pokrenu inicijative za korigovanje propisa, a u cilju osiguravanja ravnopravnosti spolova.
Komisijska faza podrazumijeva rad na nacrtu/ prijedlogu zakona u relevantnim parlamentarnim komisijama/radnim tijelima. Za razmatranje usklaenosti propisa za standardima ravnopravnosti spolova uspostavljene su naješe, na razliitim nivoima vlasti, komisije za ravnopravnost spolova i komisije za ljudska prava, koje djeluju u okviru domova ili kao zajedniko tijelo. Specinost postoji u Domu naroda PSBiH, gdje ustavnopravna komisija ima nadlenost da razmatra ova pitanja. Dodatno, uspostavljen je Klub parlamentarki u Predstavnikom domu Parlamenta FBiH, koji ima nadlenost da razmatra propise i pokree inicijative u cilju unapreenja poloaja ena u FBiH. Naravno, nema smetnji da inicijativu za uklaivanje propisa sa standardima i Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH pokrenu i druga radna tijela u skupštinama/parlamentu.
Plenarna faza podrazumijeva raspravu pred parlamentom/ skupštinom o nacrtu/ prijedlogu zakona, odnosno propisa. Postoji razlika u postupku donošenja zakona u redovnom postupku na razliitim nivoima vlasti. Naješe, u prvoj fazi (tzv. prvo itanje) razmatraju se osnovni principi, odnosno opšta pitanja zakona. U drugoj fazi (tzv. drugo itanje) zakon se detaljno razmatra. Do kraja druge faze zakon se moe mijenjati amandmanima. I u prvoj i u drugoj fazi nadlene komisije organizuju sjednice na kojima razmatraju nacrt/prijedlog zakona i usvajaju zakljuke koji se upuuju na raspravu cijelom parlamentu u plenarnoj fazi.
Ukoliko parlament ocijeni da je potrebno posebno razmotriti odreena pitanja moe donijeti odluku o provoenju javne rasprave o predloenom nacrtu/ prijedlogu zakona. U tom se trenutku proces u parlamentu zaustavlja do okonanja javne rasprave. Javna rasprava podrazumijeva da u vezi sa nacrtom/ prijedlogom zakona mišljenje mogu dati graani i graanke, organizacije civilnog društva, i drugi zainteresovani. U praksi, naješe je provodi nadleno ministarstvo, a u Parlamentarnoj skupštini BiH komisije, te se odvija na terenu, odnosno u razliitim mjestima u BiH poštujui geografsku zastupljenost. Po okonanju, nadlena komisija u PS BiH ili predlaga zakona e pregledati prikupljena mišljenja i sugestije na javnim raspravama, te analizom napraviti Prijedlog zakona i uputiti ga na drugo itanje pred parlamentom.
Da bi se zakon usvojio, potrebno je da bude izglasan u istovjetnom tekstu u oba doma parlamenta/skupštine. U sluaju neslaganja, provodi se postupak usaglašavanja. Usvojeni zakon objavljuje se u Slubenom glasniku.
Agencija za ravnopravnost spolova BiH je izradila listu osnovnih indikatora za polaznu ocjenu usklaenosti zakona sa ZORS i sa meunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti spolova. Navedeni indikatori su dio Obrasca za ocjenu usklaenosti zakona sa ZORS i meunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti spolova koji slui za polaznu ocjenu usklaenosti. Ovi indikatori su ukljueni u listu alata za primjenu u parlamentarnim tijelima i izradu Izvještaja o razmatranju propisa u parlamentarnoj proceduri, ukljuujui i javnu raspravu. 26 Za više informacija o zakonodavnoj proceduri u skupštini/parlamentu vidi Poslovnik u o radu za konkretno zakonodavno tijelo koji je dostupan na web stranici skupštine/parlamenta. 27 Ovaj izraz ukljuuje izabrane i delegirane predstavnike i zakonodavna tijela vlasti na svim nivoima koji imaju razliite nazive u ovisnosti od nivoa vlasti: poslanici/poslanice; zastupnici/zastupnice; delegati/delegatkinje. 28 U skladu sa l. 104. Poslovnika Predstavnikog doma, i l. 94. Poslovnika Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, kao i l. 191. Poslovnika Narodne skupštine Republike Srpske, inicijativu za izmjene i/ili dopune zakona prema ovlaštenim predlagaima mogu podnijeti i graani. I u ovom aspektu je bitno voditi rauna o integrisanju principa ravnopravnosti spolova. 29 Ovisno o parlamentu i proceduralnim koracima u poslovnicima je denisana razliita terminologija za zakonske prijedloge, koji se nazivaju „nacrt“ ili „prijedlog“ 30 Obrazac za ocjenu usklaenosti zakona sa ZORS i meunarodnim standardima u oblasti ravnopravnosti spolova, http://arsbih.gov.ba/?p=471; pristupljeno 29.09.2015. godine
33
KOMISIJSKA FAZA Rasprava pred relevantnim parlamentarnim
radnim tijelima Praktini alati za kontrolu i integrisanje ravnopravnosti spolova?
D a l i j e r a z m o t r e n a m o g u n o s t organizovanja tematske sjednice ili javnog saslušanja pred nadlenom komisijom na kojoj bi se raspravljalo kako predmetna oblast koja se reguliše propisom ima utjecaj na poloaj ena i muškaraca?
Da li postoji procjena utjecaja propisa i koja pitanja p o k r e e u o b l a s t i r a v n o p r a v n o s t i s p o l o v a ?
Da li propis sadri posebne mjere u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u BiH u sluaju da postoji neravnopravnost?
Koji se rezultati primjene zakona oekuju, s obzirom na s p e c i n e p o t r e b e m u š k a r a c a i e n a ?
Da li zakon ureuje oblast posebne zaštite ena zbog biološkog odreenja?
Jesu l i propisom predviene kaznene odredbe (predviaju li diskriminaciju, seksualno uznemiravanje, i nasilje po osnovi spola kao prekršaj)?
Da li je u Izvještaju i mišljenju korišten rodno osjetljiv jezik?
Da li propis ureuje rad upravljakih tijela ili tijela odlu ivanja i osigurava l i zakon ravnopravnu zastupljenost ena i muškaraca pri izboru ili imenovanju u navedena tijela?
Da li se propisom uspostavlja posebna institucija i je li osigurana ravnopravna zastupljenost ena i muškaraca na radnim mjestima u okviru te institucije?
Da li se u propisu upotrebljava rodno senzitivan jezik?
Da li je u Izvještaju i mišljenju ukljuen suštinski aspekt razmatranja propisa iz perspektive ravnopravnosti spolova?
Ako je propisom predviena obaveza prikupljanja podataka, da li postoji obaveza razvrstavanja podataka po osnovi spola?
Jesu l i propisom predviene kaznene odredbe (diskriminacija, seksualno uznemiravanje, uznemiravanje i nasilje po osnovi spola kao prekršaj)?
Je li propisom predviena opa garancija ravnopravnog tretmana i jednakih mogunosti, bez obzira na spol i/ili brani status?
Je li predvieno mjerenje uinka preduzetih intervencija i da li se koriste rodno osjetljive mjere uinka?
Da li su u Izvještaju pruene informacije o broju osoba/organizacija koji su uzeli ueše na raspravi, razvrstano po spolu?
Da li ciljevi propisa doprinose postizanju strateških ciljeva u oblasti ravnopravnosti spolova?
Da li predloeno zakonsko rješenje u primjeni moe doprinijeti neravnopravnosti spolova?
Da li je provedena konsultacija sa predstavnicima/ predstavnicama institucionalnih mehanizama za gender pitanja, kao i sa enskim nevladinim organizacijama?
Plenarna rasprava i odluka o usvajanju zakon; zakoni moraju biti u istovjetnom tekstu usvojeni u oba doma Parlamenta/Skupštine.
Da li su provedene konsultacije sa predstavnicima/-icama institucionalnih mehanizama za gender pitanja, kao i sa organizacijama civilnog društva koje djeluju u oblasti ravnopravnosti spolova?
Je li predloeno zakonsko rješenje u skladu sa odredbama ZORS-a i standardima ravnopravnosti spolova?
Je li potrebno organizovati javnu raspravu koja e ukljuiti i pitanja o utjecaju propisa na ravnopravnost spolova?
Da li su razmotreni zakljuci komisija, gender centara ili agencije, komentari iz javnih rasprava, dostavljeni komentari organizacija itd., koji su pozivali na unapreenje ravnopravnosti spolova?
J e l i p o t r e b n o u l o i t i a m a n d m a n e u c i l j u zaštite/promovisanja ravnopravnosti spolova?
Da li predloeni amandmani na adekvatan nain doprinose smanjenju ili eliminisanju neravnoparvnosti spolova?
PLENARNA FAZA Kako osigurati ravnopravnost spolova?
34
PRIMJER PROAKTIVNE ULOGE LANOVA PARLAMENTA I PARLAMENTARNIH TIJELA Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini BiH
Proces Suština
Inicijativa: Na 23. sjednici Predstavnikog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, odranoj 16.2.2012., poslanica Ismeta Dervoz uputila je kolegijima oba doma PS BiH inicijativu: … da iniciraju donošenje odluke koja e osigurat i zaustavl janje disk r iminaci je i ostvarivanje ravnopravnosti u jeziku u odnosu na osobe enskog spola koji se koristi u komunikaciji…
Razmatranje: Zajedniki kolegij oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o d r e d i o j e K o m i s i j u z a o s t v a r i v a n j e rav n o pravnos t i s p o lova n a dl e nom z a razmatranje Inicijative. Komisija je podrala Inicijativu uz ocjenu da je pravno utemeljena na Zakonu o ravnopravnost i spolova BiH .
Prihvatanje inicijative: Inicijativa je usvojena n a 2 6 . s j e d n i c i P r e d s t a v n i k o g d o m a Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, od 19.4.2012.
Radna grupa je sainila prijedlog izmjena i dopuna propisa uz obrazloenje, te izradu instrukcija za upotrebu rodno osjetljivog jezika. Ueše su uzeli strunjaci u podruju jezika i lingvistike.
Komisija je na sjednici odranoj 18.12.2013 utvrdila prijedloge izmjena i dopuna više propisa i uputila ih u parlamentarnu proceduru.
Izmjene su usvojene od strane oba Doma Parlamentarne skupštine BiH i objavljene u Slubenom glasniku BiH.
Kao rezultat inicijative i djelovanja Komisije za o s t v a r i v a n j e r a v n o p r a v n o s t i s p o l o v a Predstavnikog doma PS BiH, izvršene su izmjene i dopune sljedeih propisa:
Jedinstvena pravila za izradu pravnih propisa u institucijama BiH
Poslovnik o radu Predstavnikog doma P a r l a m e n t a r n e s k u p š t i n e B i H P o s l o v n i k o r a d u D o m a n a r o d a Parlamentarne skupštine BiH
Sainjen je Prirunik o korištenju rodno osjetlj ivo g jezika u Pa rla menta rnoj skupštini BiH
Izmjene i dopune ukljuuju uvoenje obaveze korištenja rodno neutralnih oblika (osoba ili lice) tamo gdje je to mogue, upotrebu rijei u muškom i enskom rodu, te obavezu korištenja izraza uz poštivanje ravnopravnosti spolova. Posebno je vano osigurati da se izrazi u propisu razumiju prilikom denisanja u pravnim propisima (sa kosom crtom izmeu).
31 Preuzeto i obraeno iz publikacije „Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine“ (2014), dostupno na: https://www.parlament.ba/sadrzaj/komisije/predstavnicki_dom/ravnopravnost/ostale_aktivnosti/Default.aspx?id=51100&langTag=bs-BA&pril=b; pristupljeno 29.09. 2015. godine 32 Za detaljnije informacije i uputstva o korištenju rodno osjetljivog jezika i izbjegavanju rodnih stereotipa pogledati, izmeu ostalog, sljedee prirunike: Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine: Upotreba rodno osjetljivog jezika u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (2014.) i Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima i pravnim dokumentima, autorica Jasmine auševi i Sandre Zlotrg, Sarajevo (2011.).
35
Postupak donošenja novih ili izmjene postojeih zakona radi usklaivanja sa odredbama ZORS, je postupak koji se pokree kada se zakljui da:
zakon dovodi osobe odreenog spola u nepovoljniji poloaj, odnosno da sadri diskriminatorne odredbe.
Ukoliko se utvrdi da je ispunjen ovaj razlog to znai da postoji tzv. direktna diskriminacija ili neposredna diskriminacija i pristupit e se postupku izmjene zakona, odnosno harmoniziranju zakona sa ZORS. Cilj izmjene, u tom sluaju, jeste otklanjanje uzroka diskriminacije i uspostavljanje standarda jednakih mogunosti bez obzira na spol ili bilo koju drugu razliku. Usaglašavanjem zakona uspostavlja se princip ravnopravnosti spolova.
U nekim sluajevima moe doi do diskriminacije po osnovi spola u primjeni zakona, tzv. indirektne diskriminacije (posredne diskriminacije). Ovo je sluaj kada neka, naizgled neutralna odredba, posjeduje ili moe prouzrokovati diskriminirajui efekt. Npr., uslovi za poljoprivredni poticaj imaju naizgled iste uslove kao što je dostavljanje dokaza o vlasništvu zemlje. Meutim, u praksi veliki broj ena poljoprivrednica ne moe dokazati vlasništvo jer je zemlja tradicionalno registrovana na supruga. Iako oba suprunika imaju isti status i mogu traiti ispravku upisa u zemljišne knjige, ovaj proces uzrokuje dodatne troškove i utrošak vremena za ene. Stoga je potrebno prilagoditi norme i kriterije na nain koji e zaista osigurati poticaj enama, ali uz izbjegavanje dodatnih troškova gdje je to mogue.
2.2. Kada se pristupa izmjeni zakona zbog diskriminacije po osnovi spola?
33 Citat preuzet iz publikacije: “Kako prepoznati neusklaen zakon?”, Agencija za ravnopravnost spolova, 2014., http://arsbih.gov.ba/?p=471; pristupljeno 29.09.2015. godine 34 “Rodno odgovorno budetiranje”, Izvještaj Strune grupe za rodno budetiranje, Vijee Evrope (2005.), preuzeto sa: https://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG-S-GB(2004)RAPFIN_en.pdf 35 Hrelja-Hasei, Denita, „Prirunik o rodno odgovornom budetiranju“, izdava Ured Fondacije za istraivanje za Dravni Univerzitet New York u Bosni i Hercegovini (2015). Više informacija o rodno odgovornom budetiranju i praktinih smjernica dati su u navedenom Priruniku.
2.3. Povezanost sa rodno odgovornim budetiranjem
Prema deniciji Vijea Evrope, rodno odgovorno budetiranje predstavlja ukljuivanje principa rodne ravnopravnosti u budetske procese. Ono podrazumijeva procjenu budeta, ukljuivanje perspektive ravnopravnosti spolova u izradu i procjenu budeta u svim fazama budetskog procesa i prestrukturiranje prihoda i rashoda s ciljem unapreenja ravnopravnosti spolova. Rodno odgovorno budetiranje je istovremeno pristup, proces, metod, alat i rezultat. Kljuna pitanja koja se postavljaju u rodno odgovornoj analizi budeta glase:
Da li sredstva dolaze do onih kojima su namijenjena? Da li vladina ekonomska politika i njeni instrumenti smanjuju ili poveavaju
neravnopravnost spolova?
Propisi, strategije i drugi akti u kojima ravnopravnost spolova ini integralni dio dokumenta i procesa, predstavljaju kvalitetan osnov za ukljuivanje komponente ravnopravnosti spolova u izradu budetskih planova i projekcija. Propis nije ništa drugo nego instrument za provedbu mjera javne politike u svrhu postizanja ciljeva javne politike u nekoj oblasti. Takoer, budet nije ništa drugo nego instrument planiranja i osiguranja nansijskih sredstava za provedbu tih mjera (propisi/strategije, i drugo) u svrhu postizanja identikovanih ciljeva. Drugim rijeima, integrisanjem ravnopravnosti spolova u izradu propisa, strategija i drugih akata, osnauje se osnov za uvoenje rodne perspektive u procesima planiranja raspodjele javnih nansijskih sredstava i praenju utroška tih sredstava na ravnopravnost spolova. Dio tog procesa je rodno odgovorno budetiranje.
Analiza situacije na spolove, priprema i analiza rodne statistike, predstavljanje rodnih ciljeva, i odreivanje rodnih indikatora za mjerenje uinka predstavljaju poveznicu i sastavni dio procesa izrade propisa i rodno odgovornog budetiranja.
36
Primjer rodne analize budeta:
33 Citat preuzet iz publikacije: “Kako prepoznati neusklaen zakon?”, Agencija za ravnopravnost spolova, 2014., http://arsbih.gov.ba/?p=471; pristupljeno 29.09.2015. godine 34 “Rodno odgovorno budetiranje”, Izvještaj Strune grupe za rodno budetiranje, Vijee Evrope (2005.), preuzeto sa: https://www.coe.int/t/dghl/standardsetting/equality/03themes/gender-mainstreaming/EG-S-GB(2004)RAPFIN_en.pdf 35 Hrelja-Hasei, Denita, „Prirunik o rodno odgovornom budetiranju“, izdava Ured Fondacije za istraivanje za Dravni Univerzitet New York u Bosni i Hercegovini (2015). Više informacija o rodno odgovornom budetiranju i praktinih smjernica dati su u navedenom Priruniku. 36 Ibid. 37 Izvještaj Gender Centra Federacije BiH o provedbi SP GOB F BiH 2013.–2015., za 2014. godinu 38 Projekt upravne odgovornosti u Bosni i Hercegovini: “Rodno odgovorno budetiranje Opine Biha”, 2011., dostupan na: http://www.sogfbih.ba/uploaded/nansijski_okvir/dok/ROB/4%20Primjer%20ROB%20na%20podru%C4%8Dju%20op%C4%87ine%20Biha%C4%87.pdf, pristupljeno 29. 09. 2015. godine; str. 20.
FZZZ 2014.g. Programi aktivne politike zapošljavanja
Ukupno KM Broj korisnika
Jaanje konkurentnosti na trištu rada – prvo radno iskustvo 2013.
Jaanje konkurentnosti na trištu rada – prvo radno iskustvo 2014.
Sunansiranje zapošljavanja – Prilika za sve
Sunansiranje sezonskog zapošljavanja
Program javnih radova – Zajedno u obnovi
SSNESP 2010.–2014.
Priprema za rad kroz struno osposobljavanje i usavršavanje
6.008.980,10 1.648 822 49,88 826 50,12
5.172.364,23 1.324 614 46,38 710 53,62
7.705.644,25 3.770 2.224 58,99 1.546 41,01
230.310,00 251 201 80,08 50 19,92
930.432,42 319 172 53,92 147 46,08
720.000,00 7.146 3.968 55,53 3.178 44,47
1.913.904,73 1.177 853 72,47 324 27,53
700.300,00 94 58 61,70 36 38,30
1.029.800,00 383 174 45.50 209 54,5
Neki od primjera dobre prakse u ovoj oblasti su: opina Ribnik koja je u 2013. godini dodijelila 60 stipendija za obrazovanje djevojaka i ena s teritorije opine Ribnik u iznosu od 60.000 KM, te opina Trnovo (RS) koja nansira djevojice koje su muziki talentovane sa mjesenim iznosom od 250 KM. Još jedna od opina koje su posebnu panju posvetila ravnopravnosti spolova kroz programske aktivnosti jeste opina Sapna koja je u 2013. godini kroz program „Lokaliziranje gendera u FBiH“, iz budeta sunansirala neformalnu edukaciju 99 djevojaka i ena, a pored toga je za akademsku 2013./2014. godinu izdvojila i 8.000 KM za stipendiranje studenata/-ica i uenika/-ica Osnovne i Mješovite srednje škole Sapna, iji su korisnici bili osam osoba muškog i sedam osoba enskog spola.
Projekat upravne odgovornosti je, za vrijeme 2011. godine, analizirao budet Opine Biha u aspektu rodno odgovornog budetiranja. Analiza je pokazala da prilikom formiranja budeta u opini Biha ravnopravnost spolova nije sagledana ni u jednom segmentu formiranja budeta. Takoer, u dotadašnjim budetima nisu izdvojena sredstva za oblast ravnopravnosti spolova, onemoguavajui da se analizom utvrdi zastupljenost ena i muškaraca u budetu, tj. da li su sredstva bila jednako dostupna i jednim i drugima, koji su efekti utrošenih sredstava u odnosu na planirane ciljeve i da li su potrebe ciljne grupe zadovoljene.
Preporuke Projekta upravne odgovornosti za prevazilaenje spomenutih teškoa su: dostavljanje novih instrukcija DOB-a budetskim korisnicima, pisanim ili usmenim putem u toku
Javne rasprave koja se provodi nakon usvajanja Nacrta budeta;
37
dostavljanje Zahtjeva graana putem njihovih mjesnih zajednica, ili lino pisanim putem na predvienom obrascu preko Slube za budet, raunovodstvo i javne nabavke;
korisnici budeta bi pored programa za narednu godinu morali uvrstiti i rodnu statistiku, da bi utvrdili zastupljenost ena i muškaraca, i dobili efekte utrošenih sredstava u odnosu na planirane ciljeve;
prilikom izrade DOB-a i Budeta opine Biha nadlene slube se vode Strateškim planom razvoja opine Biha 2008.–2013. godina; u ovoj godini e se pristupiti izradi nove strategije 2013.–2020. godina, za koju e biti korisni podaci rodno odgovornog budetiranja, te e se isti moi razraditi kroz novu strategiju i doprinijeti lokalnom socio-ekonomskom razvoju.
Vlasti u Bosni i Hercegovini ine znaajne napore ka sistematskom uvoenju kvalitetnijih propisa koji se zasnivaju na jasno deniranim ciljevima i argumentima za odabir normativnih rješenja, uz jasnu naznaku troškova i utjecaja na budete. Ujedno, ovakvim pristupom znaajno se doprinosi strateškom srednjoronom i kratkoronom planiranju, te upravljanju u skladu s rezultatima (programsko upravljanje). Ovim se unapreuje proces planiranja raspodjele javnih nansijskih sredstava (budetiranja), praenja uinka utroška javnih sredstava (izvršenja budeta), srednjoronih planova (dokumenata okvirnog budeta) i jaanju nansijske discipline.
U procesu izrade ovog Prirunika obavljene su konsultacije s njegovim potencijalnim korisnicima i korisnicama, te strunjacima i strunjakinjama iz relevantnih oblasti.
Cilj konsultacija je bio da se provjeri svrha Prirunika, njegov koncept, upotrebna vrijednost i primjena pojedinih elemenata. Svi sagovornici i sagovornice veoma su imali pozitivne komentare o inicijativi da se pripremi ovakav materijal i naglasili su njegovu upotrebnu vrijednost.
39 Ibid. 40 Hrelja-Hasei, Denita, „Prirunik o rodno odgovornom budetiranju“, izdava Ured Fondacije za istraivanje za Dravni Univerzitet New York u Bosni i Hercegovini (2015).
2.4. Konsultacije obavljene pri izradi Prirunika
38
Prilog 1 Osnovni pojmovi – denicije
Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini - ureuje se, promoviše i štiti ravnopravnost spolova i garantuju se jednake mogunosti svim graanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te se reguliše direktna i indirektna diskriminacija na osnovi spola. Puna ravnopravnost spolova garantuje se u svim sferama društva, a naroito u oblasti obrazovanja, a naroito u oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalne i zdravstvene zaštite, sporta, kulture, javnog ivota i medija, bez obzira na brano i porodino stanje.
Gender (engleski termin koji u prevodu glasi “rod”) predstavlja društveno uslovljene razlike izmeu ena i muškaraca koje su, za razliku od bioloških i zioloških razlika, nauene, promjenjive i zavise od razliitih faktora: kulture, religije, društvenog i politikog ureenja, ekonomske situacije, klase, starosne dobi, etnike pripadnosti itd.
Spol (engl. sex) - podrazumijeva biološke karakteristike muškaraca i ena. Ukoliko bi termin „spol“ posmatrali samo u korelaciji sa engleskim izrazom, on bi imao mnogo ue znaenje pošto je spol je biološki odreen! Spol nije isto što i rod! Imajui u vidu da se termini “spol” i “rod” mogu razumjeti identino u kontekstu izraza u slubenim jezicima u BiH, u svrhu potrebe adekvatnog denisanja termina koji e, pored bioloških karakteristika obuhvatiti i društveni kontekst, data je denicija termina “ravnopravnost spolova” u Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH.
Ravnopravnost spolova znai da su osobe enskog i muškog spola jednako prisutne u svim podrujima javnog i privatnog ivota, da imaju jednak status, jednake mogunosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Ravnopravnost spolova je u suprotnosti sa neravnopravnošu spolova, a ne sa razliitošu spolova. Ovaj termin odraava znaenje engleskog termina “gender equality”, koji u zvaninom politikom diskursu Evropske unije predstavlja koncept koji znai da sva ljudska bia imaju slobodu da razvijaju line sposobnosti i prave izbore bez ogranienja nametnutih strogim rodnim (gender) ulogama; da se razliito ponašanje, elje i potrebe ena i muškaraca u jednakoj mjeri uzimaju u obzir, vrednuju i podravaju. Stoga se u prevodu naziva zakona, “Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH”, koristi termin „Gender Equality Law“.
Jednakost spolova (engl. gender equality) podrazumijeva jednaka prava, odgovornosti i mogunosti izmeu ena i muškaraca. Jednakost ne promoviše identinost ena i muškaraca, ve uvaava njihovo pravo na razliitost.
Ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na spol podrazumijeva odsustvo prepreka za ekonomsko, politiko i društveno ueše po osnovi spola.
Gender statistika je oblast koja proima sva statistika podruja. Cilj joj je identikovanje, prikupljanje, diseminacija i analiza statistikih podataka razvrstanih po spolu, kako bi se shvatilo na koji nain gender pitanja utjeu na pojedince i društvo openito. Gender statistika bi trebala predstavljati dio institucionalnih mehanizama potrebnih da se razviju spolno ravnopravne politike. Ova statistika je bitna za monitoring i evaluaciju uspješnosti i efektivnosti razvoja spolno ravnopravnih politika.
Gender analiza je analiza koja je oznaena kao gender senzitivna, gender zasnovana ili gender svjesna. Ona ini vidljivom neravnoteu izmeu spolova u datoj situaciji, te analizira ovu neravnoteu u skladu sa vaeim sociološkim (ili drugim) teorijama o odnosima meu spolovima.
41 Preuzeto i prilagoeno iz Zakona o ravnopravnosti spolova BiH („Slubeni glasnik BiH“ 16/03 i 102/09); Preišeni tekst Zakona o ravnopravnosti spolova BiH („Slubeni glasnik BiH“ , 32/10) i publikacije „ene i muškarci u BiH“, dostupne na: http://www.bhas.ba/index.php?option=com_publikacija&view=publikacija_pregled&ids=1&id=13&n=Gen