Click here to load reader

Priručnik - breza.hr

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Priručnik - breza.hr

Tiskanje ove publikacije omogueno je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost autora i nuno ne izraava stajalište Nacionalne zaklade.
Prirunik za pruanje usluga organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku djeci i
mladima s problemima u ponašanju
Uredništvo:
Izdava: Udruga za rad s mladima Breza
Uredništvo: Udruga za rad s mladima Breza
Autorica: Suzana Vargovi
Lektorica: Ivana Šibali
Naklada: 200 komada
SADRAJ 1. Alternativna skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
1.1. Alternativna skrb u Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
1.2. Strateški plan Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (2017.-2019.) . . . . . . . . . . . . . . . 14
1.3. Plan deinstitucionalizacije, transformacije te prevencije institucionalizacije 2018.-2020. . . . . . . . . . . 16
2. Formalna institucijska skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
2.1. Podrška djeci i mladima s problemima u ponašanju u okviru institucijske skrbi iji je osniva Ministarstvo . . . . 23
3. Formalna izvaninstitucijska skrb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
3.1. Podrška djeci i mladima s problemima u ponašanju u okviru izvaninstitucijske skrbi iji su osnivai OCD-i . . . . 33
4. Izvaninstitucijska usluga organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku iji je pruatelj Udruga Breza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
4.1. Socijalno-terapijska zajednica Breza . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
7
4.1.2. Tko su naši korisnici(djeca i mladi) ?. . . . . . . . . . . . . . . . 46
4.1.3. Uloga i odgovornosti odgajatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
4.1.4. Nain uvoenja djece i mladih u Zajednicu . . . . . . . . 53
4.1.5. Organizacija ivota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
4.1.7. Protokol prijema i otpusta, krizne situacije . . . . . . . . . . 96
4.1.8. Organizirano stanovanja uz povremenu podršku - proces osamostaljivanja . . . . . . . . . . . . . . . . 103
5. Nakon izlaska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
6. Za sve one koji ele organizirati uslugu . . . . . . . . . . . . . 119
6.1. Preduvjeti za organiziranje usluge organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku . . . . . . . . . . . . . . 119
6.2. Ugovaranje s nadlenim Ministarstvom . . . . . . . . . . . . . . 120
7. Prilozi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
8
UVOD Prirunik je svojevrstan edukativni model pruanja podrške i pomoi djeci i mladima s posebnim doivljajima kroz uslugu organiziranog stanovanja iji je nositelj organizacija civilnoga društva (OCD).
Polazište je kontekst alternativne skrbi u cilju pruanja što kvali- tetnije usluge primjerene potrebama korisnika.
S obzirom da je svako ljudsko bie posebno i drugaije, ne postoji jedan model rada ili podrške koji odgovara svima. Nuna je prilagodba i individualizacija kako bi podrška bila primjerenija.
Smatramo da je obveza nas kao društva, zajednice i pojedi- naca potrebitima pruiti odgovornu skrb.
To znai osigurati uvjete, mjesto, prostor, vrijeme, ljude, materi- jale i znanje kako bi zajedno s korisnicima izgradili dom iznutra, tj. osnaili se za samostalno odgovorno ivljenje.
Našu zadau moemo usporediti s procesom u kojem buduem slikaru osiguramo uitelja, mjesto poduavanja, prostor, pribor, ali na nain da ne slikamo umjesto uenika, ve ga pratimo na putu dok on to sam ini.
9
Ovaj je prirunik naša praktina pedagoška kuharica za odgojne djelatnike i ostale pedagoške umjetnike, a isti moe odgovarati djeci i mladima.
elimo potaknuti odvane da se otisnu u ovom smjeru i razviju nove konkurentnije usluge kako bi zajedniki stvorili primjerenu podršku za djecu i mlade ”s problemima u ponašanju”.
10
1. Alternativna skrb (Alternativna skrb – što je to?)
U Europi mnoga djeca i mladi ne mogu ivjeti sa svojim rodite- ljima. Kada se roditelji nau u teškoama i ne mogu osigurati potrebnu skrb, odgovornost, brigu za djecu, kada se obiteljski odnosi toliko naruše da predstavljaju ugrozu za dijete koje se i samo nae s brojnim poteškoama i problemima, u krajnjoj se nudi upuuje na smještaj u kojemu odgovornost za njegovo zbrinjavanje odgoj i skrb, preuzimaju druge odrasle osobe. To se naziva alternativnom skrbi.
Više je oblika alternativne skrbi. Djecu i mlade mogue je zbri- nuti kod srodnika, u manjim ili veim domovima za djecu, u malim domovima obiteljskog tipa ili u udomiteljskim obiteljima. Sva navedena rješenja alternativa su roditeljskoj skrbi i zato se nazivaju alternativnom skrbi. Alternativna skrb moe potrajati nekoliko dana ili tjedana, ali i dugi niz godina, sve dok dijete ne postane punoljetno, ne završi školovanje ili dok se ne steknu uvjeti povratka u obitelj.
Sukladno Smjernicama za alternativnu skrb o djeci UNICEF-a (2013.), alternativna skrb moe imati sljedee oblike:
Neformalna skrb – svaki privatni oblik skrbi koji se prua u obitelj- skom okruenju u kojemu o djetetu kontinuirano ili na neodre- eno vrijeme skrbe roaci ili prijatelji (neformalna srodnika
11
skrb) ili drugi pojedinci, na inicijativu djeteta, njegovih rodi- telja ili druge osobe, pri emu taj oblik skrbi nije odredilo tijelo upravne ili sudske vlasti ili drugo ovlašteno tijelo.
Formalna skrb – skrb koja se prua u obiteljskom okruenju koju je odredilo tijelo upravne ili sudske vlasti (nadleno sudsko tijelo), i svaka skrb koja se prua u institucijskom okruenju, ukljuujui privatne ustanove, neovisno o tome je li to rezultat upravnih ili sudskih mjera.
S obzirom na okruenje u kojemu se prua, alternativna skrb moe biti:
Srodnika skrb – skrb obiteljskog tipa u djetetovoj proširenoj obitelji ili s bliskim prijateljima obitelji koje dijete poznaje, a koja moe po svojoj prirodi biti formalna ili neformalna.
Udomiteljska skrb – situacije u kojima nadleno tijelo djecu u svrhu osiguravanja alternativne skrbi smještava u kuan- stvo obitelji koja nije djetetova vlastita obitelj, a koja je prošla proces selekcije, kvalifikacije, ovlaštenja i nadzora za pruanje takve skrbi.
Drugi oblici smještaja u obiteljsku skrb ili okruenje obiteljskog tipa:
Institucijska skrb – skrb koja se prua u svakom neobiteljskom grupnom okruenju, kao što su sigurna mjesta za pruanje hitne skrbi, tranzitni centri u izvanrednim situacijama te sve ostale ustanove skrbi za pruanje kratkorone i dugorone skrbi, uklju- ujui domove.
Nadzirano samostalno stanovanje djece.
1.2. Alternativna skrb u Hrvatskoj Alternativna se skrb moe ostvariti u obliku neformalne ili formalne skrbi.
Neformalna skrb obuhvaa bilo koji oblik privatnog ureenja skrbi koja se prua u obiteljskom okruenju, u okviru kojega se o
12
djetetu stalno i na neodreeno vrijeme skrbe roaci ili prijatelji (neformalna rodbinska skrb) ili druge osobe. Skrb se zasniva na individualnoj osnovi, na inicijativu djeteta, njegovih roditelja ili neke druge osobe, bez da je takav dogovor odredio nadleni centar za socijalnu skrb i sud.
Formalna skrb odnosi se na svaki oblik skrbi koja se prua u obiteljskom okruenju, a koju je naloio centar za socijalnu skrb ili sud, kao i svaki oblik skrbi koji se prua u institucijskom okru- enju.
S obzirom na okruenje u kojem se prua, alternativna skrb moe biti: srodnika (skrb u obiteljskom okruenju unutar proširene obitelji djeteta ili bliskih obiteljskih prijatelja koje dijete poznaje, bilo formalnebilo neformalne prirode); udomiteljska (situacije u kojima za potrebe pruanja alternativne skrbi mjerodavne vlasti smještavaju djecu u kuanstvo obitelji koja nije djetetova vlastita obitelj, a koja je odabrana, kvalificirana, odobrena i nadzirana za pruanje takve skrbi) i institucijska skrb koja se prua u bilo kojem neobiteljskom grupnom okruenju, ustanovi za pruanje kratkorone i dugorone institucijske skrbi (ukljuu- jui grupne domove), a moe obuhvaati i ostale oblike smje- štaja kao i oblike samostalnog stanovanja uz nadzor.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN, 157/13,152/14), alter- nativna skrb se dijeli na institucijsku i izvaninstitucijsku skrb. U institucijsku skrb pripada samo smještaj koji se ostvaruje u domu socijalne skrbi, centru za pruanje usluga u zajednici, kod drugih pruatelja usluga iz lanka 169. Zakona o socijalnoj skrbi (formalni smještaj), a u izvaninstitucijske oblike skrbi ulazi boravak i organizirano stanovanje uz stalni i povremeni nadzor te smještaj u udomiteljskoj obitelj ili obiteljskom domu (formalni smještaj).
Neformalna skrb u Hrvatskoj u sluaju odsutnosti roditelja zbog lijeenja, kazne zatvora i slino, ostvaruje se putem roditeljske izjave pred centrom za socijalnu skrb (CZSS) ili javnim bilje- nikom o povjeri svog djeteta na odgoj i uvanje nekoj osobi. U svim ostalim sluajevima govorimo o formalnoj skrbi.
13
Proteklih je nekoliko godina u našoj zemlji zapoeo proces deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u RH, 2011. – 2016. (2018.) koji ima za cilj smanjiti ulazak djece i mladih u institucije i poveati izlazak iz institucija u nove oblike skrbi.
Ukupno je u Republici Hrvatskoj (RH) 37 domova, udruga, vjerskih zajednica i drugih pravnih osoba koje pruaju uslugu smještaja za djecu bez odgovarajue roditeljske skrbi te djecu i mlade s problemima u ponašanju, od ega je 25 dravnih domova, tri nedravna doma, šest vjerskih zajednica i udruga te tri obiteljska doma (prema podatcima www.mdomsp.hr).
Prema Godišnjem statistikom izvješu o domovima i korisni- cima socijalne skrbi u RH, u 2018. godini ukupan broj djece bez odgovarajue roditeljske skrbi te djece i mladih s proble- mima u ponašanju na smještaju, iznosio je 886. Od toga je bilo 568 djece bez odgovarajue roditeljske skrbi. Broj zaprimljenih zahtjeva za smještaj iznosio je 1528.
U Hrvatskoj trenutno djeluje 11 domova za djecu i mlade s problemima u ponašanju.
1.3. Strateški plan Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (2017.-2019.)
1.2. Posebni cilj:
Poveanje dostupnosti i kvalitete socijalnih usluga uz regio- nalnu ravnomjernost
Sustav socijalne skrbi usmjeren je na suzbijanje socijalne isklju- enosti te uspostavu kvalitetnijeg pruanja socijalnih usluga u instituciji i izvan institucije svim socijalno osjetljivim skupinama (djeca bez roditeljske skrbi, djeca s teškoama u razvoju, djeca s problemima u ponašanju, osobe s invaliditetom, starije i nemone osobe, osobe s problemima ovisnosti, osobe pod
14
meunarodnom zaštitom, rtve trgovanja ljudima, rtve obitelj- skog nasilja, beskunici). Osim usluge smještaja koji se moe smatrati tradicionalnim oblikom skrbi, posljednjih godina razliiti oblici skrbi izvaninstitucijskog karaktera dobivaju sve znaajniju ulogu. Razvoj usluga i opredjeljenje prema aktivnoj socijalnoj dravi namee nunost prilagodbe postojeih propisa novim izazovima i nainima skrbi o korisnikim skupinama.
Za razliite korisnike skupine postoje i razliiti pruatelji usluga, koji se s obzirom na svoj formalno-pravni status mogu podije- liti na ustanove socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi, centri za pruanje usluga u zajednici, centri za pomo u kui), druge pravne osobe (prvenstveno udruge i vjerske zajednice), fizike osobe koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost (preteito u obiteljskom domu) te udomiteljske obitelji. U sustavu socijalne skrbi trenutno djeluje 3500 udomiteljskih obitelji te 597 drugih pruatelja usluga.
Usprkos tome postoji regionalna neravnomjernost, odnosno kapaciteti pojedinih pruatelja usluga ne zadovoljavaju sveu- kupne potrebe.
Radi otklanjanja i smanjenja regionalne nejednakosti u pruanju socijalnih usluga, zadovoljavanja potreba socijalno osjetljivih skupina i podravanja ivota u zajednici te prevencije socijalne iskljuenosti pojedinaca, Ministarstvo e, izmeu ostalog, inici- rati provedbu aktivnosti usmjerenih prema osiguranju usluga korisnicima u lokalnoj zajednici. U tom procesu znaajnu ulogu imaju organizacije civilnog društva kao znaajni partneri u pruanju inovativnih i alternativnih usluga u zajednici, jer mobi- liziraju dodatne ljudske i financijske resurse s posebnim nagla- skom na potencijal koji predstavlja volonterski rad.
U okviru ovog cilja kontinuirano se aurira mrea socijalnih usluga vodei rauna o potrebama na upanijskoj i nacio- nalnoj razini. Redefinirat e se nain ugovaranja i financiranja socijalnih usluga jer ne osigurava racionalnost i efikasnost poslovanja dravnih i decentraliziranih ustanova socijalne skrbi niti ravnopravne uvjete pristupa mrei svim pruateljima usluga, što je suprotno pravnoj steevini Europske unije.
15
Novim nainom ugovaranja socijalnih usluga omoguit e se jedinstveni pristup mrei za sve korisnike i pruatelje usluga, standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transpa- rentnost u financiranju usluga i olakšano praenje troškova poslovanja.
1.4. Plan deinstitucionalizacije, transformacije te prevencije institucionalizacije 2018.-2020.
Novim je planom za razdoblje od 2018. do 2020. godine pred- vieno intenziviranje procesa transformacije i deinstituciona- lizacije te prevencije institucionalizacije; osiguravanje šireg obuhvata socijalnih usluga i razvoja novih usluga u skladu s planiranim prioritetima na lokalnoj razini u svrhu regionalno ravnomjernog pruanja usluga i osiguravanja dostupnosti usluga u zajednici. Pri tome je kljuna kvalitetna koordinacija i usklaivanje procesa na nacionalnoj i regionalnoj razini te koordinacija i usklaivanje procesa razvoja mrea pruatelja usluga.
Prioriteti za provedbu procesa deinstitucionalizacije i tran- sformacije te prevencije institucionalizacije za djecu i mlade (djeca bez odgovarajue roditeljske skrbi, djeca i mladi s problemima u ponašanju i djeca s teškoama u razvoju)
Opi cilj: osiguravanje mjera za ivot djeteta u obitelji
Posebni ciljevi:
1. Jaanje ciljanih dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obite- ljima kroz osiguravanje jednakomjerne dostupnosti obiteljskih centara u cijeloj RH te jaanje njihovih kapaciteta.
2. Jaanje kapaciteta centara za socijalnu skrb za rano prepo- znavanje i pravovremeno poduzimanje mjera prema obite- ljima i djeci te priznavanja potrebnih socijalnih usluga.
3. Poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklaenosti soci- jalnih usluga za roditelje i djecu s njihovim potrebama u svim
16
upanijama kroz osiguravanje pruatelja socijalnih usluga za djecu u svim upanijama radi formiranja regionalnih centara/ pruatelja usluga koji pruaju najširi spektar izvaninstitucionalnih socijalnih usluga u skladu s utvrenim prioritetima i potrebama na lokalnoj razini (savjetovanje i pomaganje, rana intervencija, psihosocijalna podrška, pomo pri ukljuivanju u programe redovnog odgoja i obrazovanja (integracija), organizirano stanovanje i dr.).
4. Poticanje razvoja udomiteljstva kroz:
a) jaanje kapaciteta centara za socijalnu skrb za provedbu obveza sukladno Zakonu o udomiteljstvu;
b) jaanje kapaciteta domova socijalne skrbi i centara za pruanje usluga u zajednici za provoenje posebnih obveza sukladno Zakonu o udomiteljstvu.
5. Odvajanje djelatnosti odgoja i obrazovanja od djelatnosti socijalne skrbi u domovima socijalne skrbi.
Pokazatelji provedbe:
– broj djece kojima se pruaju institucionalne socijalne usluge u odnosu na izvaninstiitucionalne usluge
– broj djece kojima se pruaju socijalne usluge u upaniji prebivališta u odnosu na broj djece kojima se pruaju socijalne usluge izvan mjesta prebivališta
Kada je rije o deinstitucionalizaciji djece s problemima u ponašanju, uvidom u podatke Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zakljuuje se da je u razdoblju od 2014. do 2016. godine ukupni broj smještene djece u odnosu na razdoblje 2007. do 2009. godine za oko etvrtinu manji.
Iako se omjer korisnika izvaninstitucijskih oblika smještaja poveao u odnosu na institucijsku skrb, nije postignuto ciljano smanjenje broja smještenih korisnika u instituciji za 40% teme- ljem Zakona o socijalnoj skrbi u odnosu na poetno stanje iz 2010. godine, što predstavlja dodatni izazov za daljnji proces deinstitucionalizacije i transformacije te je potrebno osigurati
17
mjere podrške ustanovama s javnim ovlastima koje priznaju socijalnu uslugu, odnosno centrima za socijalnu skrb.
Od 2014. do 2016. godine nema znaajnijih pomaka prema smanjenju ukupnog broja smještene djece, ali je prisutan lagani porast broja korisnika izvaninstitucijskih usluga. Navedeno je mogue povezati s veom ponudom takvih vrsta usluga.
Još uvijek je prisutna nedostupnost socijalnih usluga za djecu i mlade s problemima u ponašanju u Koprivniko-krievakoj, Meimurskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebakoj, Sisa- ko-moslavakoj, Liko-senjskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrova- ko-neretvanskoj upaniji. Takoer, u pojedinim upanijama je dostupna samo socijalna usluga boravka u školi (Poeš- ko-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Viro- vitiko-podravska upanija), dok je u pojedinim upanijama dostupna samo socijalna usluga smještena u jednom od gradova (Varadinska upanija). Kako bi se osigurala dostu- pnost istih potrebno je osigurati pruatelje u svim upanijama kroz transformaciju postojeih pruatelja socijalnih usluga i/ ili sklapanjem ugovora o meusobnim odnosima, kao i vee dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga u svrhu prevencije insti- tucionalizacije. 1
1 https://mdomsp.gov.hr/proces-transformacije-i-deinstitucionalizacije- 10662/10662
2. Formalna institucijska skrb Socijalne usluge: smještaj
Pruatelji usluge: domovi socijalne skrbi, centri za pruanje usluga u zajednici, udruge iji je cilj skrb o socijalno osjetljivim skupinama, vjerske zajednice, trgovaka društva i druge domae i strane pravne osobe, obrtnici te fizike osobe koje pruaju uslugu kao profesionalnu djelatnost.
Smještaj
Smještaj je socijalna usluga koja moe obuhvatiti uslugu stano- vanja, prehrane, njege, brige o zdravlju, socijalnog rada, psihosocijalne rehabilitacije, fizikalne terapije, radne terapije, radnih aktivnosti, aktivnog provoenja vremena, odgoja i obrazovanja, ovisno o utvrenim potrebama i izboru korisnika.
Moe biti privremeni ili dugotrajni i moe se priznati tijekom svih dana u tjednu ili tijekom pet radnih dana. Smještaj obuhvaa i pripremu korisnika za povratak u vlastitu obitelj, udomiteljsku obitelj ili za samostalni ivot te pripremu djeteta za posvojenje ili smještaj u udomiteljsku obitelj.
Privremeni smještaj
Privremeni smještaj priznaje se u kriznim situacijama radi provo- enja kraih rehabilitacijskih programa, radi smještaja djece
19
bez odgovarajue roditeljske skrbi i u drugim sluajevima propi- sanim Zakonom o socijalnoj skrbi. Privremeni smještaj u kriznim situacijama i privremeni smještaj radi provoenja kraih reha- bilitacijskih programa, ne mogu se pruati u obiteljskom domu.
Privremeni smještaj u kriznim situacijama priznaje se djetetu koje se zatekne bez nadzora roditelja ili u skitnji; odrasloj osobi koja se zatekne izvan mjesta prebivališta ili boravišta, odnosno nema prebivališta ili boravišta i nije u stanju brinuti se o sebi; beskuniku; trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana ivota djeteta; djeci i odraslim osobama – rtvama obiteljskog nasilja i rtvama trgovanja ljudima; odraslim osobama kojima je ugroen ivot, zdravlje i sigurnost uslijed bolesti, nemoi, ovisnosti ili socijalne iskljuenosti.
Privremeni smještaj moe trajati dok se ne ostvari povratak u vlastitu ili udomiteljsku obitelj, ili se smještaj ne osigura na drugi nain, a najdue do šest mjeseci. Iznimno, privremeni smještaj moe trajati do godinu dana i priznaje se:
– trudnici ili roditelju s djetetom do godine dana ivota koji nema stan, odnosno nema osigurano stanovanje ili zbog poremeenih odnosa u obitelji ne moe ostati s djetetom u obitelji
– djetetu i odrasloj osobi – rtvama obiteljskog nasilja – djetetu i odrasloj osobi – rtvama trgovanja ljudima – beskuniku
Privremeni smještaj radi provoenja kraih rehabilitacijskih programa priznaje se djetetu s teškoama u razvoju i odrasloj osobi s invaliditetom, djetetu i mlaoj punoljetnoj osobi s proble- mima u ponašanju i osobi ovisnoj o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti radi provoenja kraih rehabilitacij- skih programa koji obuhvaaju usluge psihosocijalne rehabili- tacije s ciljem usvajanja i razvoja socijalnih vještina.
Privremeni smještaj moe se priznati roditelju djeteta s teško- ama u razvoju koje je upueno na krai rehabilitacijski program, radi njegovog aktivnog sudjelovanja u provo- enju psihosocijalnog programa, prema utvrenoj procjeni i
20
programu pruatelja usluga, ali najdue do 15 dana tijekom kalendarske godine.
Privremeni smještaj moe trajati dok traje potreba, a najdue do: – godinu dana za dijete s teškoama u razvoju ili osobu s
invaliditetom – tri godine za dijete i mlau punoljetnu osobu s problemima
u ponašanju i osobu ovisnu o alkoholu, drogi, kockanju i drugim oblicima ovisnosti
Privremeni smještaj djece bez odgovarajue roditeljske skrbi
Djetetu, a posebno djetetu mlaem od 7…