Primjena mikrovalnog zračenja u organskoj sintezi

Primjena mikrovalnog zraèenjau organskoj sintezi

I. Zrinski i M. Eckert-Maksiæ*

Institut “Ruðer Boškoviæ”P. O. B. 180HR-10002 Zagreb

Zanimanje za primjenu mikrovalnog zraèenja u organskoj sintezi u posljednjem desetljeæu u ne-prekidnom je usponu. Jedna od najbitnijih prednosti te neklasiène metode sinteze u odnosu naklasièno zagrijavanje je znatno skraæenje reakcijskog vremena (s nekoliko sati, dana na nekolikosekundi, minuta). Iz tih se razloga ta tehnika sve više upotrebljava u znanstveno-akademskim in-stitucijama i u industriji. U ovom èlanku opisani su temeljni principi interakcije mikrovalnogzraèenja i materije, djelovanje mikrovalova na reakcijsku smjesu te pregled ureðaja i sintetskihmetoda koje se primjenjuju u mikrovalnoj organskoj sintezi.

Kljuène rijeèi: Mikrovalno zraèenje, mikrovalna teorija, mikrovalna organska sinteza,sintetske metode

Uvod

U kemijskom Macquerovu rjeèniku iz 1775. god. zapisanoje: “All the chemistry operations could be reduced to de-composition and combination; hence, the fire appears asan universal agent in chemistry as in nature.”1 Danas se zapoticanje kemijskih procesa (reakcija) vrlo èesto primjenju-je zagrijavanje, tj. prijenos toplinske energije, a primjenju-ju se i fotokemijske i ultrazvuène tehnike te visoki tlak iplazma. Godine 1986. R. Gedye i suradnici objavili su prvirad o primjeni mikrovalnog (MW) zraèenja za ubrzavanjeèetri tipa organskih reakcija.2 Reakcije su proveli u kuænojMW-peænici i zapazili poveæanje brzine od 5 do 1200 putau odnosu na reakcije provedene uz klasièno zagrijavanje.Od tada zanimanje za primjenu MW-zraèenja u kemijskojsintezi u neprekidnom je usponu, što najbolje ilustrira naglopoveæanje publikacija s tog podruèja (slika 1).3

S l i k a 1 – Broj radova u kojima je primijenjeno MW-zraèenje uorganskoj sintezi u razdoblju od 1986 do 2003. god.

F i g. 1 – The number of publications dealing with microwaveirradiation in organic synthesis during period 1986-2003

Danas se mikrovalno ili dielektrièno zagrijavanje primje-njuje kao alternativa klasiènom zagrijavanju, a temelji se nasvojstvu materije (tekuæina i krutina) da apsorbira elektro-magnetsku energiju i pretvara je u toplinu. To otvara velikemoguænosti primjene u kemiji i kemijskom inÞenjerstvu.Osnovne prednosti mikrovalne (MW) u odnosu na klasiènusintezu su u znatnom skraæenju reakcijskog vremena (s ne-koliko sati ili dana na nekoliko minuta), boljem iskorištenju ismanjenju udjela nusprodukata. Nadalje, MW-zagrijava-njem moguæe je provesti neke reakcije koje se ne odvijajuklasiènim putem.

Temeljni principi mikrovalne teorije

U elektromagnetskom spektru podruèje MW-zraèenja na-lazi se izmeðu IR- i radiofrekventnih valova, što odgovaravalnim duljinama od 1 cm do 1 m, odnosno frekvencijamaizmeðu 30 GHz i 300 MHz. Kako bi se izbjegle interakcije stelekomunikacijskim frekvencijama i frekvencijama mobil-nih telefona, ureðaji koji se rabe u industrijske, medicin-ske i znanstvene svrhe smiju raditi samo pri tzv. ISM (Indu-strial Scientific and Medical Frequencies) frekvencijama od915 MHz, 2,45 GHz, 5,8 GHz i 27,12 GHz. Laboratorijskiureðaji rade pri frekvenciji od 2,45 GHz (12,25 cm), što od-govara energiji fotona od 0,0016 eV (0,155 kJ mol–1). U ta-blici 1 su prikazane karakteristiène frekvencije i energijefotona u elektromagnetskom spektru te usporeðene s ener-gijama kemijskih veza.

Iz tih podataka oèigledno je da MW-fotoni nemaju do-voljnu energiju da potaknu kidanje veze tijekom kemijskereakcije. Interakcija izmjeniènog elektriènog polja (E) viso-kofrekventnog mikrovalnog zraèenja i materije odgovornaje za uèinak zagrijavanja. U fizikalnom smislu E polje indu-cira polarizaciju naboja unutar materije, a orijentacija E umikrovalnom spektru ovisi o vremenu s frekvencijom od

I. ZRINSKI i M. ECKERT-MAKSIÆ: Primjena mikrovalnog zraèenja u organskoj sintezi, Kem. Ind. 54 (11) 469–476 (2005) 469

KUI 25/2005Prispjelo 1. veljaèe 2005.

Prihvaæeno 2. svibnja 2005.

2.45 GHz (vektor E mijenja smjer pribliÞno svakih 10–12 s).Stoga, djelovanje izmjeniènog E polja potièe rotaciju polar-nih molekula, no njihovo kretanje nije uvijek dovoljno brzote one ne mogu slijediti brze izmjene smjera polja. To ka-šnjenje molekula za izmjeniènim E dovodi do rasapa elek-tromagnetske energije u toplinsku energiju. Rasap se opi-suje s dva osnovna modela, a to su rotacija dipola (engl.dipole rotation ili dipolar polarization mechanism) i ionskavodljivost (engl. ionic conduction ili ionic conduction me-chanism). Rotacija dipola je interakcija tijekom koje polar-ne molekule rotacijom nastoje slijediti smjer izmjeniènog E,a njezina jakost ovisi o polarnosti molekula i njihovoj spo-sobnosti da slijede brze izmjene smjera. Ionska vodljivostse javlja ako su prisutni slobodni ioni ili ionske vrste u me-diju na koji djeluje MW-zraèenje te dolazi do njihovog kre-tanja djelovanjem izmjeniènog E. Opæenito, jakost inter-akcije odreðena je dielektriènim svojstvima materije (kruti-na i tekuæina): dielektriènom konstantom (�’), dielektriènimgubitkom (�’’) i tangensom gubitka (tan �). Dielektriènakonstanta (�’) (engl. relative permitivity) opisuje sposobnostmolekule da se polarizira djelovanjem E, a što joj je vrijed-nost veæa, veæi je i dipolni moment molekule. Dielektriènigubitak (�’’) (engl. dielectric loss or complexed permitivity)opisuje kolièinu MW-energije koja se rasipa u toplinu unu-tar uzorka. Tan � = �’’/ �’ (engl. loss tangent or tangent delta(�)) odreðuje sposobnost materije (krutina i tekuæina) dapretvara elektromagnetsku energiju u toplinsku energiju priodreðenoj frekvenciji i temperaturi. Naprijed navedene ve-lièine kvantitativno su opisane unutar Debyeeve relaksa-cijske teorije (engl. “Debye Relaxation Theory”) jednadÞba-ma 1–3.4

� ��

� �'� �

�

��

�02 21

(1)

��

� �' '

)�

�

�

02 21� (2)

��

�3V

kT(3)

Buduæi da se velik broj kemijskih reakcija odvija u otopina-ma veliku vaÞnost u mikrovalnoj organskoj sintezi ima uèin-kovitost molekula otapala u apsorbiranju MW-energije. Priodabiru otapala za MW-sintezu vrelišta nisu više odlu-èujuæi èimbenik jer se djelovanjem MW-energije (300 W)sva otapala zagrijavaju do temperature vrelišta u nekolikosekundi. Nadalje, kada su otapala izloÞena MW, vrelišta suviša u odnosu na klasièno zagrijavanje što se naziva uèinakpregrijavanja (engl. superheating effect). U sluèaju uporabeotapala s niskim vrelištima primjenjuju se reakcijske posu-dice za rad pri povišenom tlaku (engl. pressurized reactionvessels or sealed vessels). Apsorpcijska moæ otapala obiènose izraÞava s tan �. S obzirom na vrijednost te velièine, ota-pala se mogu svrstati u tri razliète skupine: visoko, srednje inisko apsorbirajuæa otapala.5 Karakteristièni primjeri najèe-šæe primjenjenih otapala i njima odgovarajuæi tan � prikaza-ni su u tablici 2. Opæenito, što je tan � veæi otapalo djelo-tvornije pretvara mikrovalnu energiju u termièku energiju ibrÞe se zagrijava. Tako se npr. voda, koja je srednje apsorbi-rajuæe otapalo, zagrijava sporije od etanola, koji je visokoapsorbirajuæe otapalo, a dioksan kao MW-propusno otapa-lo uopæe ne apsorbira MW-zraèenje (slika 2).6

S l i k a 2 – Usporedba zagrijavanja vode, etanola i dioksana kod2,45 GHz

F i g. 2 – Comparison of the temperature curves for water,ethanol and dioxane at 2.45 GHz

Klasièna se sinteza provodi zagrijavanjem reakcijske posu-dice s vanjskim izvorom topline (najèešæe uljna kupelj) prièemu se toplinska energija prenosi s toga izvora na stijenkeposudice i tek potom na otapalo i reaktante (slika 3).5 Takavprijenos topline ovisi o termièkoj vodljivosti razlièitih mate-rijala pa dolazi do jaèeg zagrijavanja reakcijske posudicenego rekcijske smjese, a potrebno je i do nekoliko sati da seuspostavi termièka ravnoteÞa.

S druge strane kod MW-zagrijavanja reakcijska smjesa iz-ravno apsorbira energiju jer su stijenke reakcijske posude zanju propusne. To dovodi do naglog povišenje temperaturešto ima za posljedicu lokalizirano pregrijavanje pojedinihdijelova reakcijske smjese. Osim toga MW-zagrijavanjeomoguæuje kontrolirano provoðenje reakcija, što podrazu-mijeva da iskljuèivanjem izvora MW-zraèenja prestaje pri-jenos topline u reakcijsku smjesu.

Danas veæina znanstvenika smatra da ubrzanje kemijskihreakcija djelovanjem MW-zraèenja nastupa zbog termiè-kog/kinetièkog djelovanja koje je posljedica jakog trenu-taènog grijanja (engl. high instantaneous heating) reakcij-

470 I. ZRINSKI i M. ECKERT-MAKSIÆ: Primjena mikrovalnog zraèenja u organskoj sintezi, Kem. Ind. 54 (11) 469–476 (2005)

T a b l i c a 1 – Usporedba tipiènih frekvencija i energija fotona uelektromagnetskom spektru s energijama kemij-skih veza

T a b l e 1 – Comparison of typical frequencies and energiesof fotons in the electromagnetic spectrum withchemical bonds energies

Vrstazraèenja

RadiationType

Tipiènafrekvencija

/MHz

TypicalFrequency

Kvantenergije

/eV

QuantumEnergy

Tip kem.veze

ChemicalBond Type

Energijaveze/eV

BondEnergy

Gamma RaysX-RaysUltravioletVisible LightInfrared LightMicrowavesRadio

3,0×1014

3,0×1013

1,0×109

6,0×108

3.0×106

24501

1,24×106

1,24×105

4,12,50,0120,0016

4×10–9

H–OHH–CH3H–NHCH3H3C–CH3PhCH2–COOHH2O … H2O

5,24,54,03,82,40,21

ske smjese.7 D. R. Baghurst i D. M. P. Mingos su primjenomArrheniusova zakona (k = Aexp(–Ea/RT) pokazali da reakcijaprvog reda koja se odvija 68 dana uz 90 %-tnu konverzijupri 27 °C pokazuje isti iznos konverzije za samo 1,61 s pri227 °C.8 Iz toga slijedi da MW-energija poglavito utjeèe natemperaturnu varijablu u Arrheniusovoj jednadÞbi, odno-sno povišenje temperature uzrokuje brÞe kretanje moleku-la, što dovodi do veæeg broja energetski povoljnih sudara.Neki autori smatraju da pored termièkih/kinetièkih uèinakaubrzanju reakcije pridonose i tzv. netermièki mikrovalniuèinci.3,7 Netermièke pojave su posljedica neposredne inte-rakcije E polja s odreðenim molekulama u reakcijskoj smje-si. Na primjer, djelovanjem E polja dipolarne molekule seorijentiraju u smjeru polja što dovodi do promjene u pred-eksponencijskom koeficijentu A ili do promjene u energiji

aktivacije (Ea) u Arrheniusovoj jednadÞbi.9,10 Slièno, ako sereakcija odvija polarnim reakcijskim mehanizmom i akopolarnost ojaèava od reaktanata prema prijelaznom stanju,ubrzanje je posljedica smanjenja energije aktivacije.3,10 Sobzirom da su mikrovalni uèinci predmet mnogih rasprava idiskusija, za njihovo potpuno razumijevanje potrebno jeprovesti detaljnija istraÞivanja.7

Ureðaji za MW-sintezu

Prvi pokusi mikrovalne sinteze provedeni su primjenomkuænih mikrovalnih peænica, no reproducibilnost tako dobi-venih rezultata vrlo je niska.3 Jedan od najveæih nedostata-ka njihove primjene je promjenljiva snaga zraèenja do koje


T a b l i c a 2 – Tangens � gubitka nekih uobièajenih nisko, srednje i visoko MW apsorbirajuæih otapala izmjeren pri sobnoj temperaturi i2,45 GHz

T a b l e 2 – Loss tangent � of some high, medium and low MW apsorbing solvents measured at 2.45 GHz and room temperature

Visoko“High” (> 0.5)

Srednje“Medium” (0.1 – 0.5)

Nisko“Low” (< 0.1)

OtapaloSolvent Tan �



etilen-glikolethylene glycolEtOHDMSOpropan-2-olmravlja kiselinaformic acidMeOHnitrobenzennitrobenzenebutan-1-ol

1,350

0,9410,8250,7990,722

0,6590,589

0,571

butan-2-oldiklorbenzendichlorobenzeneNMPoctena kiselinaacetic acidDMFdikloretandichloroethanevodawaterklorbenzenchlorobenzene

0,4470,280

0,2750,174

0,1610,127

0,123

0,101

kloroformchloroformMeCNEtOAcacetonacetoneTHFDCBtoluentolueneheksanhexane

0,091

0,0620,0590,054

0,0470,0420,040

0,020

MW-propusna otapala: CCl4, benzene, dioxaneMW transparent solvents: CCl4, benzen, dioksan

S l i k a 3 – Shematski prikaz zagrijavanja uzorka klasiènim i MW-zagrijavanjemF i g. 3 – Schematic presentation of sample heating by conductive and MW heating

dolazi zbog povremenog iskljuèivanja izvora zraèenja (mag-netotrona), što ima za posljedicu neravnomjerno zagrija-vanje reakcijske smjese. Ostali nedostaci su nemoguænostmjerenja temperature/tlaka i miješanja reakcijske smjese,nehomogenost elektromagnetskog polja, velike tempera-turne razlike unutar kuæišta, nemoguænost kontrole sigurno-sti rada te moguænost eksplozije.

Danas su na trÞištu dostupni više-funkcijski i jednofunkcijski (engl.multimode i monomode) mikroval-ni reaktori prilagoðeni za sintezumanjih kolièina (oko 1 – 10 g) (engl.static batch type) i veæih kolièinaspojeva (oko 1 kg) (engl. continiousand stop flow).11,13 Kronološki razvojmikrovalne tehnologije u kemiji od1985. do 2003. prikazan je na sli-ci 4.6

Višefunkcijski i jednofunkcijski re-aktori razlikuju se u geometriji i di-menzijama kuæišta. Višefunkcijskireaktori imaju veliko kuæište, unutarkojeg se MW-zraèenje raspodjeljujeu svim smjerovima reflektiranjem nastijenkama kuæišta (slika 5). Rotira-njem reakcijskih posudica postiÞe sehomogena raspodjela polja.

S druge strane kod jednofunkcij-skih reaktora zraèenje prolazi krozdobro definiran valovod (engl. waveguide) i usmjereno pada na reakcij-sku posudicu koja je na toèno odre-ðenoj udaljenosti od izvora. Odabirtipa reaktora ovisi ponajprije o tomešto se Þeli raditi (npr. kombinatornasinteza, medicinska kemija) i o ko-

lièinama reaktanata, a ne o tipu kemijske reakcije. U tablici3 prikazana je usporedba osnovnih karakteristika višefunk-cijskog i jednofunkcijskog reaktora.

Laboratorij za fizikalno-organsku kemiju Instituta “RuðerBoškoviæ” raspolaÞe odnedavno jednofunkcijskim rekto-


S l i k a 4 – Kronološki prikaz razvoja mikrovalne tehnologije u kemiji od 1985. do 2003.F i g. 4 – Chronological representation of development of microwave technology from 1985–2003

S l i k a 5 – Shematski prikaz višefunkcijskog i jednofunkcijskog kuæišta uz fotografije oba tipaMW reaktora

F i g. 5 – Schematic presentation of multimode and monomode cavities with a photo ofthe both type of microwave reactors (instruments)

rom tvrtke CEM, èiji su dijelovi Discover i Explorer (slika 6).Discover predstavlja MW reaktor u èijem se kuæištu odvijasinteza, dok Explorer omoguæuje automatizaciju procesa uzmoguænost rada s 24 uzorka.

Karakteristike Discovera su kontinuirana snaga zraèenja(0 – 300 W), moguænost rada s otvorenom reakcijskom po-

sudicom obujma 1 – 125 ml uz refluks otapala te mo-guænost rada sa zatvorenim reakcijskim posudicama obuj-ma 10 ml ili 80 ml i pri tlaku do maksimalno 20 bara. Poredtoga postoji moguænost magnetskog miješanja i hlaðenjareakcijske smjese te izravnoga ili posrednog mjerenja tlaka,kao i mjerenja temperature IR-tehnikom ili pomoæu op-tièkog vlakna (engl. fiber-optic).

Osnovne tehnike mikrovalneorganske sinteze3,5

Danas je organska sinteza sve više usmjerena prema razvojuekološki prihvatljivih procesa koji èine temelje “zelene ke-mije” (engl. green chemistry). Meðu njima istaknuto mjestozauzimaju reakcije u kojima se ne rabe otapala (engl. sol-vent free reaction or dry-media reaction). Te su reakcijenašle i široku primjenu u mikrovalnoj sintezi zbog sigurnostinjihova provoðenja u kuænim MW-peænicama. Sintetsketehnike koje se èesto primjenjuju u MW-sintezi su reakcijeu kojima se rabe nerazrijeðeni reagensi i reaktanti (engl.neat reaction) te sinteze na anorganskim nosaèima (engl.synthesis on inorganic support).

Prve se reakcije izvode neposrednim miješanjem reaktana-ta i reagensa bez otapala. Primjer takve reakcije je sintezaskupine pirimidonskih derivata djelovanjem MW-zraèenjana smjesu -keto-estera, aldehida i derivata uree bez otapa-la (shema 1).14

Sinteza na anorganskim nosaèima ukljuèuje adsorpciju re-aktanata na mineralne okside (aluminijevi oksidi, silikagel,gline i zeoliti) ili grafit i njihovo izravno izlaganje djelova-nju MW-zraèenja. Izbor èvrstog nosaèa ovisi o tipu reakcije,a u nekim reakcijama èvrsti nosaè djeluje i kao katalizator.


T a b l i c a 3 – Osnovne karakteristike višefunkcijskog i jednofunkcijskog MW reaktoraT a b l e 3 – The main features of multimode and monomode MW instruments

Višefunkcijski reaktorMultimode reactor

Jednofunkcijski reaktorMonomode reactor

veliko kuæištelarge cavity

rad s velikim kolièinama (5 – 1000 ml)large scale runs

pogodan za “scale up”a

good for scale-up

rad s više posudica (paralelna sinteza)multiple vessels (parallel synthesis)

elektromagnetsko polje moÞe biti nehomogenofield can be inhomogeneous

niÞa gustoæa elektromagnetskog poljalow power density

moguæi problemi pri radu s malim kolièinamasmall scale experiments troubles

malo kuæištesmall cavity

rad s malim kolièinama (0,2 – 50 ml)small scale runs

moguænost “scale-up”a reakcije jedino primjenom tehnikekontinuiranog (continious flow) ili zaustavljenog (stop flow) protokascale-up only by continious flow and stop flow techniques

rad s jednom reakcijskom posudicom, sinteza automatskimpostavljanjem uzorakaonly one vessel, high throughput synthesis by automation

homogenije elektromagnetsko poljemore homogeneous field

viša gustoæa elektromagnetskog poljahigher power density

pogodan za rad s malim kolièinamagood for small scale runs

a prenošenje omjera reaktanata s malih uzoraka (1 – 10 g) na red velièine srednjih reaktanata (oko 1 kg)scale up – razmjerno uveæanje reaktora

S l i k a 6 – CEM Discover® LabMateTH/ExplorerPLS® jednofunkcij-

skog reaktoraF i g. 6 – CEM Discover® LabMateTH/ExplorerPLS

® monomodereactor

Primjerice, aluminijevi oksidi djeluju kao baze, silikagel kaoslaba kiselina, a montmorilonitne su gline sliène kiselostikao sumporna kiselina. Tako se primjerice alkoholi adsor-birani na glinu montmorilonit K 10 impregniranu Þeljezo-vim(III) nitratom oksidiraju u ketone djelovanjem MW-zra-èenja (shema 2).15

Ta reakcija ima veliku prednost u odnosu na klasiènu sinte-zu ketona, buduæi da je oksidacija završena za 15 – 60 sbez uporabe toksiènih oksidansa, a prilikom oksidacije pri-marnih alkohola nije zamijeæeno nastajanje kiselina.

S obzirom da mineralni oksidi imaju nisku moæ apsorbiran-ja MW-zraèenja i slabu termièku vodljivost, za reakcije kojezahtijevaju visoke temperature upotrebljava se grafit. Takoje pokazano da amorfni ugljik i grafit u praškastoj formisnaÞno interagiraju s MW-zraèenjem frekvencije 2.45 GHz,pri èemu se razvijaju visoke temperature (> 1300 K). Grafitdjeluje kao prijenosnik energije (engl. energy converter orsensitizer) prenoseæi toplinsku energiju na reagense, a uzdodatak metala moÞe imati i katalitièko djelovanje. Tipièanprimjer jest Diels-Alderova cikloadicija slabo reaktivnogantracena s dietil-fumaratom koja se uz klasièno zagrijava-nje odvija nekoliko dana, a mikrovalnim je postupkom za-vršena za jednu minutu uz grafit kao prijenosnik topline(shema 3).16

Meðufazna kataliza (engl. phase-transfer catalysis) široko seprimjenjuje u organskoj sintezi, industrijskoj kemiji, bio-tehnologiji i kemiji materijala, a èesto se primjenjuje i umikrovalnoj sintezi. Tako se npr. mikrovalnim zraèenjem

aktivirane alkilacije acetata u kontaktu s meðufaznim katali-zatorom odvijaju kvantitativno i gotove su za 1 – 2 minute(shema 4).17

Kao što se moÞe oèekivati, iste reakcije klasiènim se putemodvijaju znatno sporije i uz slabija iskorištenja.

Pored naprijed navedenih specifiènih tehnika, reakcije po-taknute MW-zraèenjem moguæe je provesti i u standardnimorganskim otapalima primjenom otvorenih ili hermetièkizatvorenih reakcijskih posudica. Za rad u otvorenim re-akcijskim posudicama uz refluks najèešæe se primjenjujumikrovalno apsorbirajuæa otapala s visokim vrelištimakao DMSO, N-metil-2-pirolidin (NMP), 1,2-diklorbenzen(DCB) ili etilen-glikol.7 Ta otapala upotrebljavaju se iz sigur-nosnih razloga i kako bi se postiglo što veæe ubrzanje reak-cije, no njihova primjena znatno oteÞava postupak izolaci-je produkata. Razvojem i dostupnošæu MW-reaktora kojiimaju moguænost kontinuirane kontrole temperature i tlakasve se više primjenjuju hermetièki zatvorene posudice podtlakom. Ta je tehnika primijenjena i u našem laboratoriju zasintezu niza derivata pirazola u CEM Discover/Explorerureðaju (slika 6 i shema 5).18 Naše zanimanje za derivate pi-razola potaknuto je njihovom širokom primjenom u frama-ceutskoj i agrokemijskoj industriji zbog njihove biološkeuèinkovitosti.19,20

Priprava svakog od pirazola provedena je za nekoliko minu-ta 1,3-dipolarnom cikloadicijom diazo-spoja na odgovara-juæi derivat acetilena uz visoko iskorištenje (70–90 %). Va-Þno je istaknuti da u reakcijama nije upotrebljeno otapalo,što ih èini ekološki prihvatljivim. Klasièna sinteza tih spojevazahtijeva znatno dulje reakcijsko vrijeme (nekoliko sati ilidana) i uporabu otapala, a iskorištenja su znatno slabija.


Shema 1Scheme 1

Shema 2Scheme 2

Shema 4Scheme 4

Shema 5Scheme 5

Shema 3Scheme 3

Popis simbolaList of symbols

MW – mikrovalno– microwave

DMSO – dimetil-sulfoksid– dimethylsulfoxide

NMP – N-metil-2-piridon– N-methyl-2-pyridon

DMF – N, N-dimetilformamid– N, N-dimethylformamide

THF – tetrahidrofuran– tetrahydrofuran

DCB – 1,2-diklorbenzen– 1,2-dichlorobenzene

LiteraturaReferences

1. P. Macquer, Dictionnaire de Chymie contenant la théorie et lapratique de cette science, Lacombe, Paris, 1766, II, 503.

2. R. Gedye, F. Smith, K. Westaway, H. Ali, L. Baldisera, Tetrahe-dron Lett. 27 (1986) 279.

3. A. Loupy (uredn.), Microwaves in Organic Synthesis, Wiley-VCH Verlag GmbH & Co. KGaA, Weinheim, 2002.

4. P. Debye, The Collected Papers of Peter J. W. Debye, Inter-science, New York, 1913.

5. B. L. Hayes, Microwave Synthesis, CEM Publishing, Matthews,2002.

6. C. O. Kappe, MAOS 2004, Workshop and Exhibition on Mi-crowave Chemistry, University of Graz, Austria, September20-21, 2004, predavanje.

7. C. O. Kappe, Angew. Chem. Int. Ed. 43 (2004) 6250.8. D. M. P. Mingos, D. R. Baghurst, Chem. Soc. Rev. 20 (1991) 1.9. F. Langa, P. de la Cruz, A. de la Hoz, A. Díaz-Ortiz, E. Díez-Bar-

ra, Contemp. Org. Synth. 4 (1997) 373.10. L. Perreux, A. Loupy, Tetrahedron 57 (2001) 9199.11. J. D. Ferguson, Mol. Diversity 7 (2003) 281.; CEM Corpora-

tion, www.cemsynthesis.com.12. L. Favretto, Mol. Diversity 7 (2003) 287.; Milestone Inc.,

www.milestonesci.com.13. J.-S. Schanche, Mol. Diversity 7 (2003) 291.; Biotage AB (for-

mally Personal Chemistry AB), www.personalchemistry.com,www.biotage.com.

14. C. O. Kappe, D. Kumar, R. S. Varma, Synthesis (1999) 1799.15. R. S. Varma, R. Dahiya, Tetrahedron Lett. 38 (1997) 2043.16. B. Garrigues, C. Laporte, R. Laurent, A. Laporterie, J. Dubac,

Liebigs Ann. 1996, 739.17. A. Loupy, A. Petit, M. Ramdai, C. Yvavaeff, M. Majdoub, B. La-

biad, D. Villemin, Can. J. Chem. 71 (1993) 90.18. I. Zrinski i M. Eckert-Maksiæ, neobjavljeni rezultati.19. J. Elguero, A. Katritzky, (uredn.), In Comprehensive Hete-

rocyclic Chemistry. Vol. 5, Pergamon Press, Oxford, 1984, str.277-282.

20. J. Elguero, I. Shinkai, (uredn.), In Comprehensive HeterocyclicChemistry II. Vol. 3, Elseiver Oxford, 1996, str. 3-75.


SUMMARY

Microwave Assisted Organic SynthesisI. Zrinski and M. Eckert-Maksiæ

Many chemists have been attracted by high-speed synthesis with microwaves in recent years.More than 2000 articles have been published in the area of microwave assisted organic synthesis(MAOS) since the first reports on the use of microwave heating to accelerate organic chemical re-actions by Gedye at el in 1986.2 One of the advantages of MW over classical heating is reductionof reaction times from hours to minutes, but it is also known to reduce side reactions, increaseyields, and improve reproducibility.

Microwave-enhanced chemistry is based on the efficient heating of materials by “microwave die-lectric heating” effects. This phenomenon is dependent on ability of a specific material (solvent orreagent) to absorb microwave energy and convert it into heat. Traditionally, organic reactionshave been heated using an external heat source (oil baths, sand baths and heating jackets). Theseheating techniques are, however, rather slow and a temperature gradient can develop within thesample. In additional, local overheating can lead to product, substrate and reagent decomposi-tion. In contrast, in microwave dielectric heating, the microwave energy is introduced into thechemical reactor remotely and direct access by the energy source to the reaction vessel is obtai-ned. The microwave radiation passes through the walls of the vessel (borosilicate glass, quartz orteflon) and heats only the reactants and solvent, not the reaction vessel itself. If the apparaturs isproperly designed, the temperature increase will be uniform throughout the sample, which canlead to less by-products and/or decomposition products. In pressurized systems, it is possible torapidly increase the temperature far above the conventional boiling point of the solvent used. Sin-ce the introduction of microwave assisted organic synthesis in 1986, the main debate has dealtwith the question of what actually alters the outcome of the synthesis. Is it an effect of the thermalheat generated by the microwaves or is it an effect specific for microwave heating? Today, it isthought that in the most cases the observed rate enhancements is purely thermal/kinetic effectdue to the high instantaneous heating of the substance(s) above the normal bulk temperaturewhen irradiating polar materials in a microwave field.

The early stage experiments in MAOS were carried out in domestic, sometimes modified, kitchenmicrowave ovens, while the current trend is to use dedicated instruments which have only beco-me available in the last few years for chemical synthesis. MAOS can be performed in standard or-ganic solvent either under open- or sealed vessel conditions or as solventless (“dry-media”)procedures where the reagents are preadsorbed onto either a more or less microwave transparent(silica, aluminia, or clay) or strongly absorbing (graphite) inorganic support, which can additionallybe doped with a catalyst or reagent. The solvent-free approach was very popular particularly inthe early days of MAOS since it allowed the safe use of domestic household microwave ovens andstandard open-vessel technology.

Many academic and industrial research groups are already using MAOS as a forefront technologyfor rapid optimization of reactions, for the efficient synthesis of new chemical entities, and for di-scovering and probing new chemical reactivity.

Ruðer Boškoviæ Institute Received February 1, 2005P. O. B. 180, HR-10002 Zagreb Accepted May 2, 2005Croatia


Documents

Primjena mikrovalnog zračenja u organskoj sintezi