Informationsblatt fr die Abfassung von Seminararbeiten

UNIVERZITET U BIHAU

PRAVNI FAKULTET BIHA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

TEMA:NEUSPJEH DEMOKRATIJE U IRAKU

STUDENTI:

PROFESOR:

Adnan Pjanic dr.sc. Nevzet VeladiAldin Kovaevi

Biha, januar 2015

Uvod3I.)Historija Iraka do invazije Koalicionih snaga 2003. godine41.)Drevna Mezopotamija4a.)Sumerani i Akaani4b.)Babilonci, Mitanni i Asirci4c.)Kaldejci i Neo-babilonsko Carstvo52.)Mezopotamija u antikom periodu53.)Arapska Mezopotamija6a.)Mezopotamija pod turskom vlau64.)Kraljevina Irak75.)Irak kao republika86.)Irak pod Sadamom Huseinom8II.)Invazija i okupacija Iraka10III.)Razlozi za invaziju na Irak111.)Teroristiki napadi 11. septembra 2001.11a.)Napadi11b.)Meunarodna reakcija12IV.)Rat u Iraku131.)Tijek rata 2003.142.)2004: Ustanak pobunjenika153.)2005: Izbori164.)2006: Sukob Sunita i ijita165.)2009: Obamina izlazna strategija17V.)Posljedice invazije19VI.)Politiko-pravni sistem201.)Ustav202.)Iraki Kurdistan213.)Predsjednika funkcija214.)Premijer i vlada215.)Zakonodavni organ226.)Sudstvo227.)Politiki subjekti23VII.)Sutina neuspjeha demokratije u Iraku24VIII.)Zakljuak26IX.)Literatura27

Uvod

Demokratija je pojam s nebrojeno mnogo znaenja.Ona je vrijednost koja u sebi ujedinjuje gotovo sve najvie ideale kojima ovjeanstvo oduvijek tei, kao to su sloboda, jednakost, ljudska prava, ovjekovo dostojanstvo, dobrobit i sigurnost. Demokraciju obino shvaamo kao politiki poredak koji obiljeava vladavina naroda. Vezuje se i za niz institucija i oznaava poeljan oblik organiziranja drutvenih i politikih odnosa meu lanovima drutva. Demokracija je takoer ideja kojom se naglaava politika i pravna organizacija drave, a moe se promatrati i kao politika ideologija. U svojoj osnovi demokracija je nain donoenja kolektivnih odluka, odnosno oblik vladavine preko koje graani ostvaruju nadzor nad politikom vlau i koji djeluje u njihovom interesu.Ali, postavlja se pitanje da li je demokracija pogodna za sve drave kao to nam to propagiraju zapadne razvijene zemlje koje su mahom ureene na taj nain. Jedno od kljunih pitanja predstavlja historijski razvoj neke zemlje i mogunost da se u toj zemlji primjeni oblik demokratije koji je zastupljen u zapadnim zemljama na isti nain. Razlike u svijesti stanovnika, tradiciji i moralnim obiajima predstavlja kamen spoticanja za razvoj takve demokratije.

Takav kulturno-socijalni karakter je posebno izraen u bliskoistonim zemljama u kojima je dominantna vjera islam i u kojima postoji povijest kontinuiranog nasilja. Jedan od primjera takvih drava jeste Irak, u kojem je nakon invazije koaliacionih snaga sruen totalitarni reim i uspostavljena demokratija koja nije u potpunosti zaivjela. I.) Historija Iraka do invazije Koalicionih snaga 2003. godine1.) Drevna Mezopotamija

Podruje suvremenog Iraka je bilo skoro istovjetno podruju prve civilizacije u Mezopotamiji. Mezopotamska ravnica, smjetena izmeu Tigrisa i Eufrata (arapski Dijla i Furat), je dio Plodnog polumjeseca. Tim podrujem su vladale mnoge dinastije i carstva kao to su Sumer, Akad, Asirija i Babilonija.

a.) Sumerani i Akaani

U Mezopotamiji se sumerska kultura razvila oko 3000. pne. ivot sumerske kulture je bio obiljeen s dva vana faktora: nepredvidljivosti dviju rijeka, koje su u svakom asu mogle poplavama unititi kompletno stanovnitvo, kao i bogatstvo rjenih dolina, izazvano vijekovima natapanja tla.

Takvo stanje stvari je stvorilo ekonomsku osnovu za civilizaciju, ali i potrebu za vrstom drutvenom organizacijom radi obrane od poplava. Sumersku dominaciju nad Mezopotamijom su prvi uspjeno izazvali Akaani, semitski narod porijekom s Arabijskog poluotoka. Godine 2340. pne., veliki akadski vladar Sargon je osvojio Sumer i stvorio Akadsko Carstvo koje je zavladalo veinom sumerskih gradova-drava i proirilo se sve do Libanona.Sargonovo carstvo nije dugo potrajalo. Godine 2125. pne., sumerski grad Ur u junoj Mezopotamiji se pobunio, a Akadsko carstvo je palo i bilo zamijenjeno obnovljenim sumerskim gradovima-dravama.

b.) Babilonci, Mitanni i AsirciPoetkom 2. milenijuma pne. za prevlast su se borili Isin i Larsa, ali se na kraju kao glavni grad nametnuo Babilon. Njegov vladar Hamurabbi je u 18. vijeku pne. uspostavio carstvo koje se prostiralo od Perzijskog zaljeva do Mediterana, odnosno dravu koja e kasnije biti poznata kao Babilonija.

Poetkom 16. vijeka pne. Babilonija je pala pod vlast kasitskih osvajaa, dok su na sjeveru Asirci stvorili vlastitu dravu koja se smatrala svojevrsnim batinikom Akadskog Carstva. Asirci e se s vremenom osloboditi dominacije drave Mitanni sa zapada te poeti prodirati na jug, kako bi sami dominirali Babilonijom. Asirsku vlast su Babilonci uspjeli svrgnuti krajem milenijuma.

c.) Kaldejci i Neo-babilonsko CarstvoOko godine 800. pne. na podruju Mezopotamije se naseljava semitski narod zvan Kaldejci, koji e s vremenom dobiti vanu ulogu u kulturnom razvoju Iraka i antikog svijeta, ali i politikim sukobima Asirije i Babilonije.

Na njih je vaan utjecaj imao novi uspon Asirije, koja e s vremenom postati poznata kao veliko tzv. Novo Asirsko Carstvo. Ono se s vremenom proirilo na Babiloniju, iako su Babilonci tome vijekovima pruali estoki otpor i dizali ustanke. Asirija se s vremenom proirila na Siriju, dijelove dananje istone Turske, potom na Palestinu da bi svoj vrhunac dobilo sredinom 7. vijeka pne.. Tada je pod Asarhadonom osvojen Egipat, a pod Asurbanipalom dananji jugozapadni Iran. Ta se drava smatra prvim svjetskim carstvom u historiji, ali je kratko potrajala.

Odmah nakon smrti Asurbanipala, Babilonci i Kaldejci pod Nabopolasarom su 626. pne. digli ustanak, otjerali Asirce, a potom napali njihovu zemlju uz pomo medijskih saveznika. Godine 612. pne. je unitena asirska prijestolnica Niniva, a pet godina kasnije Egipani poraeni u bitci kod Karkemia kojom je uspostavljena babilonska dominacija nad najveim dijelom nekadanjih asirskih podruja. Pod dugom i uspjenpm vladavinom Nabukodnonosora Velikog je stvorena drava poznata kao Novo Babilonsko Carstvo.2.) Mezopotamija u antikom perioduZa vrijeme Nabukodonosorovih nasljednika je babilonska drava oslabila, a to su najbolje iskoristili njeni istoni susjedi Perzijanci. Oni su pod vodstvom dinastije Ahemenida stvorili dravu i godine 539. pne. pod vodstvom Kira Velikog osvojili ne samo Babilon, nego i cijelu teritoriju dananjeg Iraka. Ona se tako nala u sreditu jo veeg carstva koje se na svom vrhuncu prostiralo od Dunava do Indije, odnosno od Nila do Centralne Azije. Mezopotamija je dijelila sudbinu te drave sve do 331. pne. kada je Ahemenide sruio makedonski kralj Aleksandar Veliki koji je Babilon uinio sreditem svoje drave.

Godine 323. pne. Aleksandar je umro, a njegovo golemo carstvo se raspalo zbog ambicija i svaa meu njegovim generalima (dijadosima). 3.) Arapska MezopotamijaDugotrajni ratovi Bizantinaca i Perzijanaca su eskalirali u 7. vijeku, doveli do pustoenja Bliskog Istoka i prekida najvanijih trgovakih ruta izmeu Istoka i Zapada.

Kao alternativna trgovaka ruta se nametnula Arabija, a i tamonje stanovnitvo - Arapi - se postepeneo poelo naseljavati u opustoena podruja, ukljuujui Irak. Pojava islama u Arabiji je Arapima dala i ideoloku osnovu da zauzmu ta podruja. U odluujuoj bitka kod bitci kod al-Qadisiyaha 636. godine Arapi su porazili Perzijance te je dananji Irak pao pod arapsku kontrolu i postao dio, a kasnije i sredite prvog arapskog, odnosno islamskog kalifata koji e svoj vrhunac imati pod dinastijom Abasida godine 750.

Uz arapske doseljenike, koji su ispoetka sagradili vlastite tvrave, a kasnije gradove kao Basra, lokalno stanovnitvo se relativno brzo islamiziralo. Nekadanji izraz Khvarvrn je sve vie poeo zamjenivati izraz Iraq, arabizirane perzijske rijei Erak koja je oznaavala "donji Iran".

Period od 8. do 13. vijeka se esto naziva Zlatno doba islama, a upravo tada je Bagdad kao abasidska prijestolnica bio i glavnim ekonomskim i kulturnim sreditem, odnosno najveim i najvanijim gradom na svijetu.

Invazija Mongola 1258. godine i unitenje Bagdada je, pak, Iraku zadalo udarac nakon koga je to podruje poelo gubiti svoju kulturnu i ekonomsku vanost.

a.) Mezopotamija pod turskom vlauKaos koji su iza sebe ostavili Mongoli su najbolje iskoristili razni turski nomadski narodi. Krajem 14. vijeka dijelove sjevernog Iraka je zauzela turkmenska drava Kara Koyunlu. Nju je godine 1466. potukla turkmenska Ak Koyunlu drava. Njih je porazila i iz Iraka otjerala perzijska dinastija Safavida 1508. godine.

Safavidi se, meutim, nisu mogli nositi s jo monijom turskom dravom - Osmanskim Carstvom. Irak je pod njenu vlast doao 1533. godine, iako je na nekim podrujima ta vlast bila nominalna, odnosno svodila se na simbolini autoritet otomanskog kalifa nad lokalnim plemenima. Irak je nastavio gubiti svoju ekonomsku vanost, postavi graninim uporitem prema Safavidima, koji su ga u 17. vijeku nakratko uspjeli zauzeti.

Slabljenje otomanske vlasti se u 18. vijeku odrazilo i na Irak. Godine 1747. je dana autonomija mamelucima, da bi godine 1831. Porta ponovno preuzela direktnu vlast.

Irak dobiva na ekonomskoj i stratekoj vanosti poetkom 20. vijeka zbog nalazita nafte te se za njega poinju zanimati kako Britanski Imperij tako i Njemako Carstvo. Osmansko Carstvo se, nastojei zadrati kontrolu nad tim podrujima, odluio okrenuti Njemakoj te zapoeti projekt Bagdadske eljeznice koji neki historiari smatraju jednim od glavnih uzroka izbijanja prvog svjetskog rata.

Nekoliko mjeseci po izbijanju rata, Turska se prikljuila Centralnim silama. Zbog toga je Irak postao bojite, a britanski prodor u Mezopotamiju je godine 1916. zaustavljen porazom kod Kuta. Britanske snage su se pregrupirale i godinu dana kasnije osvojile Bagdad. U meuvremenu su Britanija i Francuska Sporazum sporazumom Sykes-Picot odredile da e Irak potpasti u britansku sferu utjecaja. Godine 1918. je Otomanski Imperij kapitulirao i time je prestala turska vlast nad Mezopotamijom

4.) Kraljevina IrakMirovni sporazum u Sevresu je godine 1920. odredio da podruje dananjeg Iraka postaje mandatno podruje Lige naroda, a Britanija je ovlatena da njime privremeno upravlja dok se ne steknu uvjeti da Irak postane samostalna drava. Ti su dogaaji u Iraku doveli do kratkotrajnog ustanka koji je krvavo uguen. Godine 1921. na konferenciji u Kairu je odreeno da e haemitski poglavar Faisal ibn Husayn postati nominalni poglavar nove drave.

Britanski mandat u Mezopotamiji je formalno okonan 1932. kada je Kraljevina Irak stekla nezavisnost i ula u Ligu naroda. Meutim, ta je drava nizom ugovora bila vrsto vezana uz Britaniju, a u Iraku postojale brojne britanske vojne baze. Takvo je stanje stvari bilo uzrokom sve veeg nezadovoljstva meu arapskim nacionalistima.

Nacionalizam se proirio i u iraku vojsku. Za vrijeme drugog svjetskog rata, u trenutku najvee slabosti Britanskog Imperija, grupa oficira je 1.4. 1941. na vlast dravnim udarom dovela nacionalistikog premijera Rashida Alija. Njegov pokuaj da uz pomo Sila Osovine otjera Britance doveo je do kratkotrajnog anglo-irakog rata i britanske okupacije koja je zavrila 1947. godine.

Iako okupiran, Irak je 1945. uao u UN i Arapsku ligu. Godine 1948. je sudjelovao na strani drugih arapskih drava u ratu protiv Izraela.

Godine 1956. je Britanija, nastojei stvoriti protuteu panarapskom pokretu Gamala Abdala Nasera potakla stvaranje Bagdadskog pakta, iji je lan bio i Irak. To je izazvalo duboko nezadovoljstvo prozapadnom politikom premijera Nurija al-Saida i mladog kralja Faisala II. Dana 14.7. 1958. u Iraku su nacionalistiki oficiri na elu s pukovnikom Abdul Qarimom Kassimom izvrili dravni udar te ubili Faisala i kraljevsku porodicu.5.) Irak kao republikaQassimov puistiki reim je Irak proglasio republikom i izvukao ga iz Bagdadskog pakta. Godinu dana kasnije posljednje britanske trupe su se povukle iz Iraka i nova drava je konano bila suverena u punom smislu rijei.

Qassimovi republikanci su se, meutim, otro podijelili na dvije frakcije - panarabiste i komuniste, a problem za novi reim su predstavljale i sve jae tenje irakih Kurda za autonomijom ili nezavisnom dravom. Dok je Qassim nastojao balansirati izmeu tih svih frakcija, vojska je sve vie bila pod utjecajem panarabistike partije Baas. Na Qassima su lanovi Baasa ve godine 1959. pokuali atentat, a 1961. je Qassimov reim destabliziran kada je Kuvajt - britanski protektorat koji je Irak smatrao dijelom svoje teritorije - proglasio nezavisnost, a Qassim nije mogao nita uiniti da to sprijei.

Baasisti su se u februaru 1963. osjetili dovoljno jakim da izvre dravni udar. Qassim je svrgnut i nakon kraeg suenja pogubljen. Novi basistiki predsjednik Ahmed Hasan al-Bakr je na poloaju ostao tek nekoliko mjeseci. Ve u novembru je feldmaral Abdul Salam Arif izvrio kontraudar. Njegovu politiku, usmjerenu prema suradnji s komunistima i Sovjetskom Savezu, nakon smrti u helikopterskom udesu 1966. je nastavio brat Abdul Rahman Arif.

Arifov prosovjetski reim je, uz diskretnu pomo CIA-e, u julu 1968. godine u beskrvnom puu srusila stranka Baas, a al-Bakr je ponovno postao predsjednik. To je bio posljednji dravni udar u historiji Iraka, a novi reim je, koristei brutalne metode obrauna s politikim protivnicima, uspio dravu uiniti stabilnom.

Iako su baasisti na vlast doli uz ameriku pomo, nacionalizirali su posjede stranih naftnih kompanija te poeli balansirati izmeu Zapada i Istoka. Naftni ok je Iraku donio velike prihode, a koje je Baas uloio kako bi to vie modernizirao zemlju i donio ivotni standard stanovnitvu. 1970-e godine, odnosno al-Bakrova vladavina se esto u Iraku zbog toga smatraju zlatnim dobom, iako je i u to doba vlast zapravo drao al-Bakrov roak i desna ruka Sadam Husein.

6.) Irak pod Sadamom HuseinomAl-Bakr je u julu 1979. podnio ostavku te je Sadam Husein i formalno preuzeo vlast. Ve na samom poetku su njegovu vladavinu obiljeili dogaaji u susjednom Iranu, odnosno islamska revolucija koja je prijetila da inspirira slian pokret meu veinskim irakim ijitima.

Husein je smatrao kako se ta opasnost moe rijeiti preventivnim ratom koji bi Iraku omoguio da anektira naftom bogate teritorije jugozapadnog Irana, gdje je ivjela arapska etnika manjina. Husein je takoer smatrao da e u tom pothvatu uivati podrku Zapada, kao i da e zahvaljujui revolucionarnom kaosu lako pobijediti.

Kada je u septembru 1980. rat zapoeo, ispostavilo se da ne samo Zapad, nego i SSSR i NR Kina podravaju Irak. Meutim, Iran se pokazao pretvrdim orahom za irake snage, koje su nakon poetnih uspjeha ne samo izbaene iz Irana, nego i prisiljene braniti sam Irak kojeg je Iran nastojao osvojiti i tamo instalirati islamistiki reim. Krvavi je rat potrajao osam godina i potpuno iscrpio obje zemlje. Posljednje je godine obiljeila pobuna Kurda, koju je Sadam Husein uguio koristei bojne otrove pri emu je ubijeno izmeu 100.000 i 200.000 ljudi. Na kraju su Irak i Iran potpisali primirje, prihvativi status quo ante bellum.

Iako se Sadam proglasio pobjednikom, Irak je bio financijski iscrpljen i u dugovima, a istovremeno opskrbljen jednom od najveih vojski na svijetu. U ljeto 1990. je Husein odluio viegodinji spor s Kuvajtom rijeiti kroz invaziju. Kuvajt je okupiran i anektiran, ali je to izazvalo zgraanje u meunarodnoj zajednici. Irak je proglaen agresorom i podvrgnut meunarodnim sankcijama, a odbijanje da se povue je godine 1991. dovelo do kratkotrajnog zaljevskog rata u kome je koalicija na elu sa SAD desetkovala iraku vojsku i prisilila je da se povue iz Kuvajta.

Nakon sklopljenog primirja Irak je podvrgnut otrim ekonomskim sankcijama, koje su teko pogodile civilno stanovnitvo, izazavi nestaicu hrane i lijekova. U meuvremenu je Sadam Husein nakon poraza u ratu uspio brutalno uguiti pobune ijita i tzv. movarnih Arapa. Takoer je uguen pobuna Kurda, ali su Amerikanci na krajnjem sjeveru Iraka uspostavili tzv. sigurnosnu zonu u kojoj su Kurdi ostvarili de facto nezavisnost.

Usprkos svih tih iskuenja - ukljuujui i CIA-ine pokuaje poticanja dravnog udara - Huseinov reim je preivio. Irak se 1990-ih postepeno oporavljao, a uvoenje UN-ovopg programa nafte za hranu je djelomino ublailo efekte sankcija te omoguilo Iraku da djelomino razbije svoju diplomatsku izolaciju.

Problem koji Husein nije mogao rijeiti bila je kriza izazvana odbijanjem da se podvrgne sistemu UN-ovih inspekcija u svrhu zaustavljanja programa razvoja oruja za masovno unitenje ije je postojanje priznao 1991. godine. Nedostatak suradnje s UN-ovim inspektorima je godine 1998. ak dovelo do kratkotrajne kampanje zranih napada.II.) Invazija i okupacija IrakaNakon napada 11. septembra 2001. godine u amerikoj administraciji je zavladalo miljenje kako je postojanje Huseinovog reima koji otvoreno prkosi SAD neprihvatljivo, kao i da e njegove zalihe oruja za masovno unitavanje posluiti teroristikim organizacijama kao to je Al Qaeda za nove napade. Zbog toga je amerika diplomacija pokrenula novu inicijativu u svrhu izglasavanja nove rezolucije Vijea sigurnosti UN, kojom bi se odobrila vojna akcija s ciljem da se Irak konano razorua.

Iako ta inicijativa nije urodila plodom, SAD i njene saveznice su poetkom 2003. zakljuile kako su stvoreni politiki uvjeti da se krene u oruanu akciju ruenja Huseinovog reima. Uslijedio kratkotrajni rat u kojem su amerike snage za mjesec dana uspjele ovladati teritorijom Iraka i svrgnuti Huseina, koji je otiao u ilegalu.

Meutim, uz Huseinov reim je istovremeno kolabirala i dravna uprava, a poela se raspadati zdravstvena, obrazovna, energetska i vodovodna i druga infrastruktura irakog drutva. Saveznike okupacijske snage, koje su formalno preuzele vlast kao Koalicijska privremena uprava pokazale su se nesposobnima rijeiti te probleme, a niz nespretnih poteza uperenih prema osobama i institucijama biveg reima je izazvalo iroko nezadovoljstvo, pogotovo meu sunitskom zajednicom.

Ti su uvjeti omoguili da se stvori iroki pokret otpora koji je zapoeo gerilske napade na koalicijske snage i Iraane koji su s njima suraivali. Taj je pokret ispoetka svoje arite imao u tzv. Sunitskim trokutu i meu najvjernijim Huseinovim pristaama. Amerika vojska se pokazala nesposobnom uguiti taj pokret.

Nade da e gerilska aktivnost zgasnuti sa hvatanjem Huseina u decembru 2003. su se izjalovile. Ve u proljee 2004. godine su protiv koalicijskih snaga oruje digli ijiti, a u velikim dijelovima Iraka su pobunjenici preuzeli vlast. Najpoznatiji je bio sluaj grada Falluje koja je mjesecima pruala otpor, i koju su Amerikanci uspjeli pacificirati tek nakon velikih rtava krajem 2004. godine.

Koalicijska privremena uprava je formalno prestala s radom 28.6. 2004. kada je Irak nominalno dobio suverenitet, a poslove civilne uprave preuzela privremena vlada na elu s Iyadom Allawijem. U januaru 2005. su odrani parlamentarni izbori koje su suniti uglavnom bojkotirali. Novostvorena skuptina je donijela ustav, i temeljem njega nove izbore u decembru iste godine. Novostvorena skuptina je nakon tekih pregovora za premijera izabrala Nourija al-Malikija za premijera.

Poetkom 2006. je bombaki napad sunitskih militanata na ijitsko svetite al-Askari doveo do krvave odmazde ijita prema sunitskim civilima, te kampanje meusobnog etnikog ienja, zbog ega je situacija u Iraku dobila obiljeja graanskog rata. Nasilje je dobijalo sve vee dimenzije i svoj vrhunac imalo poetkom 2007. godine. Amerika administracija je tada promijenila strategiju, odnosno poveala broj svojih vojnika uz istovremeno nastojanje da se politikim sredstvima umire sunitske pobunjenike grupe. Ti su napori nakon nekoliko mjeseci dali odreene rezultate, te se za godinu dana koliina nasilja smirila.

III.) Razlozi za invaziju na Irak1.) Teroristiki napadi 11. septembra 2001.Teroristiki napadi 11. septembra 2001. godine su bili serija koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Amerikih Drava koji su se dogodili u utorak, 11. septembra 2001. godine. Prema zvaninom izvjetaju 911 Komisije, 19 osoba u slubi Al-Kaide, mree militantnih islamistikih organizacija, je otelo etiri amerika aviona. Dva su udarila u Svjetski Trgovaki Centar (STC) na Manhattan-u u New York-u, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon ega su se oba nebodera sruila. Trei avion je udario u Pentagon, glavno sjedite Ministarstva odbrane SAD-a u opini Arlington, dravi Virginiji. etvrti avion se sruio u ruralnom dijelu opine Somerset u Pensilvaniji 130 km istono od Pitsburga nakon to su putnici pruili otpor otimaima.

Izvjetaj 911 komisije je pokazao da su napadai pretvorili otete avione u najvee samoubilake bombe u historiji te su izvrili najubitanije napade ikad poinjene protiv Sjedinjenih Amerikih Drava. Napadi 11. septembra su relativno najznaajniji dogaaj koji se do sada desio u 21. vijeku u smislu opih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u Sjedinjenim Dravama i mnogim drugim dijelovima svijeta.

a.) Napadi

Napadi su uinjeni otimanjem putnikih aviona. Sa kapacitetom avionskog goriva od skoro 91,000 litara putniki avioni su bili pretvoreni u letee plamene bombe. American Airlines let 11 je udario u sjevernu stranu sjevernog nebodera STC-a u 8:46:40 sati po lokalnom vremenu. U 9:03:11 po lokalnom vremenu United Airlines let 175 je udario u juni neboder. Oba udara su bila prenesena uivo na televiziji. American Airlines let 77 je udario u Pentagon u 9:37:46 sati po lokalnom vremenu. etvrti kidnapovani avion, United Airlines let 93 se sruio u polju blizu Shanksville-a i Stonycreek naselja u opini Somerset u dravi Pensilvaniji u 10:03:11 sati po lokalnom vremenu sa komadima aviona naenim i do 15 km dalje. Ruenje aviona je u Pensilvaniji je prema predpostavkama se dogodilo ili to su otimai namjerno sruili avion ili to su izgubili kontrolu nad avionom nakon to su napadnuti od putnika. Niko nije preivio ni u jednom od otetih aviona.

rtve se broje u hiljadama: 265 u etiri aviona, 2,595 ukljuujui i 343 vatrogasca, 23 njujorkih policajaca i 37 Port Authority policajaca u STC-u, i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Najmanje 2,985 osoba je ukupno poginulo. Pored STC nebodera, sa po 110 spratova, pet drugih zgrada i etiri stanice podzemne eljeznice su takoer bili ili uniteni ili teko oteeni. Ukupno na Manhattan-u je bilo oteeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao to su radio, televizijski i mobilni predajnici su bili neupotrebljivi. U Arlington-u, dio Pentagona je bio tee oteen poarom i jedan dio zgrade je bio sruen.

Neki putnici i posada su uspjeli da naprave telefonske pozive sa nesretnih aviona. Govorili su da je nekoliko otmiara na avionu. Kasnije se ustanovilo i identificirano je 19 osoba, etiri na letu 93 i po pet na ostalih tri aviona (iako njihova imena i fotografije su jo uvijek nejasne jer navodno neki od tih identificiranih su ivi i trenutno u Saudijskoj Arabiji) Otmiari su navodno oteli avione koristei se noevima za otvaranje kutija sa kojima su ubili nekoliko lanova posade, barem jednog pilota ili putnika. Na letu 77 jedan od putnika je dojavio da su otmiari koristili depne noeve. Takoer je dojavljeno da je neki iritantni gas, vjerovatno suzavac ili sprej za samoodbranu, upotrijebljen na letu 11 i 175 da bi se putnici drali dalje od kabine prve klase. Bombake prijetnje su takoer bile dojavljene na svim avionima osim na letu 77.

b.) Meunarodna reakcijaNapadi su imali ogromne posljedice na svjetsku politiku. Napadi su bili osueni irom svijeta a oko mjesec dana kasnije SAD je povela koaliciju meunarodnih snaga u Afganistan u potragu za snagama Al-Kaide. Pakistan se odluno pridruio SAD-u u borbi protiv Osama bin Ladena i Al-Kaide. Posudio je amerikim trupama niz vojnih aerodroma i baza za njihov napad na Afganistan. Pakistan je uhapsio preko 600 navodnih lanova Al-Kaide i predao ih u ruke SAD-u.

Mnoge drave su uvele stroge anti-teroristike zakone i preuzeli korake da presjeku finansiranje terorizma ukljuujui i zamrzavanje bankovnih rauna koji su bili pod sumnjom da se koriste u finansiranju terorizma. Policijske i detektivske agencije su poboljale kooperaciju u cilju da se osumnjeeni teroristi uhapse te da se razbiju osumnjeene teroristike elije irom svijeta. Ovaj proces je bio izuzetno kontraverzan poto su neke restrikcije dravnim organima uklonjene a to je dovelo da se odreena graanska prava smatraju oteenim. Kontraverza je naglaena u septembru 2004. kad je Jusufu Islamu (prije znan kao pjeva Cat Stevens), vodeem britanskom muslimanu koji je poznat po svom mirotvornom radu, zabranjen ulaz u SAD nakon ega je kasnije bio vraen u Veliku Britaniju. Izbacivanje Jusufa Islama iz SAD-a je dovelo do albe od strane britanskog ministra za vanjske poslove Jack Straw amerikom dravnom sekretaru Collin Powell-u koji je nakon toga naredio istragu o restikcijama koje su postavljene za osobe koje ulaze u SAD.

IV.) Rat u Iraku

Rat u Iraku (od 2003. do 2010), znan i kao Iraki rat i Drugi Zaljevski rat, je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije Iraka od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila SAD.

Glavni povod za rat bilo je navodno oruje za masovno unitenje u navodnom posjedu Irakog diktatora Sadama Huseina koje amerika vlada proglasila stvarnim i pretnjom sigurnosti SAD-a. Drugi razlozi za rat, prema nekim slubenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Huseina i Al-Kaide, ali na kraju niti nijedan dokaz o ikakvoj suradnji izmeu njih nije nikada pronaen kao to nije pronaeno niti to navodno oruje za masovno unitenje. Ostali razlozi bili su Iraka financijska potpora palestinskim bombaima samoubojicama, krenje ljudskih prava, irenje demokracije kao i bogate rezerve nafte, makar su slubenici zanijekali tu zadnju opasku. Predsjedavajui Ujedinjenih Naroda kao i britanski predsednik parlamenta koji je podnio ostavku odbivi podrati invaziju Iraka su je proglasili agresijom protivnom meunarodnom pravu.

Sama invazija je trajala od marta do maja 2003., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, graanskog rata izmeu Sunita i ijita te Al-Kaida suradnika koji su infiltrirali Irak, a koja je trajala preko est godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako SAD tvrdi da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog rata protiv terorizma. Ameriki predsjednik George W. Bush je pri kraju svojeg mandata priznao neke greke, ali je isto tako izjavio da nije zaalio to je pokrenuo rat zbog uvoenja demokracije i eliminiranja Huseinovog reima u toj dravi. U 2008., Irak se nalazio na 5. mjestu na Indeksu propalih drava svijeta, a 2009. na 6. mjestu. Nakon odlaska Busha sa dunosti predsjednika, njegov nasljednik Barack Obama je u augustu 2010. pokrenuo masovno povlaenje amerikih vojnika iz Iraka koje zavrava 31.12.2011. kada su ti vojnici prije svega zamjenjeni vojnim plaenicima.

Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene seu od najmanje 150,000 do najvie 1 milijun.

1.) Tijek rata 2003.Koalicija od 48 drava koju je predvodila SAD, a ukljuivala je i drave kao to su Japan, Australija, Poljska, Danska, Juna Koreja, Filipini, Afganistan (pod kontrolom SAD-a), Italija i panjolska, brojala je oko 315.000 vojnika, dok je Irak imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodinjih sankcija. Poto koalicija nije dobila dozvolu napasti Irak sa Turske, invazija je krenula 20. oujka 2003. sa teritorija Kuvajta, nazvana "Operacija sloboda Iraku". Tog datuma su se ule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dunosnici u njegovom bunkeru kojega su gaale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu. Idueg jutra Hussein se pojavio na televiziji iv te je odrao govor svojem narodu, makar su neki britanski strunjaci zakljuili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio poprilian otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru Kurdi ve odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi uvali granicu.

No s vremenom je Koalicija postizala sve vee uspjehe, a vojnici Iraka poeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, dok je istodobno Arapska liga 24. oujka izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i Nadafa a SAD je optuio Siriju da je sakrila irako oruje za masovno unitenje, to je ta drava snano osporila. 4. aprila osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. 9. aprila 2003. pao je Bagdad uz simbolino emitiranje ruenja Huseinovog kipa na sreditu trga koje je popraeno ovacijama iraana koji su kip udarali svojim cipelama, a 10. aprola su Kurdi osvojili Kirkuk na sjeveru. Time je zavrena 24-godinja vladavina Huseina.

Bush je 1.5. odrao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "Misija izvrena!". Koalicija je objavila da je do maja 2003. poginulo tek 139 amerikih vojnika te 33 britanska. Sama invazija trajala je tek neto vie od mjesec dana, a suoeni sa nestankom Huseinovog reima, Iraani su isprva spontano s oduevljenjem doekali Amerikance. Meutim, tako je nastao i vakuum u moi koji je prouzroio kaos i pljaku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred opeg nereda diljem drave. Isto tako, ubrzo su poeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali puno smrtonosniji nego izravne bitke.

Bivi iraki diktator Sadam Husein, koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhien je 13. decembra 2003., no napadi pobunjenika i militanata protiv amerikih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi ijita i Sunita, to je mnoge navelo da bi mogao izbiti graanski rat. Iako su sankcije skinute sa Iraka, ivotni standard se nije znaajno poboljao, a radovi na obnovi infrastrukture su se oduili. SAD je odbio predati Irak snagama UN-a usprkos napadima. 2. srpnja 2003. Bush je na upit o tome kako bi se ameriki vojnici trebali povui iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to nee dogoditi. ak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematina

2.) 2004: Ustanak pobunjenika2004. je isprva oznaila poetak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, prouavajui taktike vojnika Koalicije tako da su se gerilski napadi smanjili. No krajem godine strani borci su uli u Irak, meu njima i Al-Kaida koju je u toj dravi poeo voditi Abu Musab al-Zarqawi. Napadi su se potom ponovno proirili. U seriji bombardiranja po dravi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici irake sigurnosne slube i obini civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Huseina je ojaalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak Sunita sve vie jaao. Juni i sredinji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim gerilskim napadima dok su koalicijske snage pokuavale uvesti red i odrati kontrolu.

Koalicija je stoga odluila napasti grad Faluda, sredite Muhamedove vojske Al-Ansara, te Nadaf, sredite vane damije koja je postala sjedite Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti.

.

3.) 2005: Izbori31. jauara 2005. odrati su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo irako vijee od 275 lanova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome to je na birakim mjestima bilo nasilja, a Suniti su bojkotirali izbore, veina Kurda i ijita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspjeni. Oko 8.4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, prvim demokratskim izborima Iraka. 4. februara Paul Wolfowitz je objavio da e se oko 15.000 amerikih vojnika, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kui. Februar, mart i april su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi sa krvavim studenim i sijenjom, s prosjeno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi sa prethodnih 70 na dan. 9. aprila hiljade demonstranata vjernih ijitskom kleriku Muqtadu Sadru protestiralo je u Bagdadu protiv amerike okupacije. 20. aprila iraki unutarnji ministar Iyad Allawi jedva je preivio pokuaj atentata kada je bomba samoubojica napao njegov konvoj blizu njegove kue.

Nade za skoro povlaenje vojnika iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava teroristikih napada pobunjenih Sirijaca, Saudijaca i Sunita. Njihove glavne mete bila su okupljalita civila ijita, poput trnica ili kola. Tog mjeseca SAD je pokrenuo Operaciju Matador na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oruja iz Sirije. Iraki predsjednik Jalal Talabani je 13. studenog za britansku televiziju izjavio da bi irake snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja idue godine. 15. oktobra 2005., nakon ratifikacije ustava Iraka, odrani su izbori za stalno irako vijee 15. prosinca. Pobijedila je Ujedinjena iraka alijansa sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenaujue zauzela Demokratska patriotska alijansa Kurdistana sa 53 sjedala.

Napadi pobunjenika poveali su se u 2005., skoivi na 34,131 zabiljeen incident, to je poveanje za 30% od 26,496 incidenata prole godine

4.) 2006: Sukob Sunita i ijita22. februara 2006. dvije bombe su postavljene u damiju Al Askri od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme irakih specijalnih postrojbi. Eksplozija je unitila zlatnu kupolu i otetila damiju. ijiti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajui 168 damije Sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Vjerski voe na obje strane pokuali su smiriti situaciju i umanjiti strah od Sunitsko-ijitskog civilnog rata u Iraku. U neredima su se poele i nizati kritike na raun vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD je za napad na damiju optuio Al-Kaidu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar Ibrahim al-Jaafari je pozvao na mir i jedinstvo, dodajui kako je napad pokuaj da se rasplamsa nasilje.

Istodobno, trajalo je suenje Sadamu Huseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optuen za genocid i ubijanje Kurda na sjeveru 1988. kada je pokrenuta Al-Anfal kampanja. Husein je esto osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, trajkao glau i protestirao, pozivajui na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego to je suenje zavrilo. Proglaen je krivim i, na iznenaenje svijeta koji je oekivao da e samo dobiti doivotnu kaznu u zatvoru, osuen na smrt vjeanjem. 30. decembra 2006. Sadam Husein je objeen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta. Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a meu njima i Iran zbog dugog Irako-Iranskog rata, ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice izmeu Sunita i ijita produbile.

UN je objavio da se bilo 34,452 nasilnih smrti u Iraku u 2006., zasnovano na podatcima po mrtvanicama, bolnicama i mjesnim autoritetima

5.) 2009: Obamina izlazna strategija27. februara 2009. novi ameriki predsjednik Barack Obama odrao je govor u vojnoj bazi Camp Lejeune u Sjevernoj Karolini te objavio da e amerika borbena misija u Iraku zavriti do 31. augusta 2010. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnika e ostati trenirati irake sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-teroristike operacije do 2011. Obama je time najavio zavretak rata ije je trajanje prelo 6 godina, obeao iraanima "potpuni prijenos ovlasti" te im estitao na njihovoj suradnji i pomoi.

30. aprila 2009. Velika Britanija je slubeno objavila da zavrava rat u Iraku te je poela sa povlaenjem vojnika uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Bagdadu.

U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaki napadi i nasilje sporadino su se ipak i dalje javljali. U januaru je poginuo 191 Iraanin, a u februaru broj rtava se popeo na 258, to je poveanje od 35% od prethodnog mjeseca, ponajvie zbog bombakog samoubilakog napada u Iskandiriyahi 13. februaru kada je poginulo 35 ijita na putu za hodoae u Karbalu. U oujku je poginulo oko 250 ljudi, a april je bio trei najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabiljeen val automobila-bombi, ponajvie u Bagdadu, to je oko 40% mrtvih vie nego prethodnog mjeseca. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne ukljuujui 24 poginula vojnika Koalicije), juli je postao drugi najsmrtonosniji mjesec sa 373 poginulih a u juni je bilo 275 rtava. U augustu je bilo zabiljeeno 456 rtava, dok je s druge strane u septembru broj mrtvih spao na najniu razinu od poetka rata, poto je poginulo 125 ljudi.

Oktobar je oznaio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila vea zbog dvije eksplozije bombaa samoubojica 25. oktobra zbog kojih je poginulo vie od 150 ljudi, oznaavajui najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Takoer, 1,275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno a 585 uhapeno. U novembru je poginulo 122 ljudi, a u prosincu je, prema irakom Ministarstvu unutranjih poslova, poginulo 319 osoba (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je to je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan ameriki vojnik od poetka rata. Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od poetka rata, ipak je u njoj zabiljeeno oko 3,300 rtava.

U junu se amerika vojska po prvi put povukla iz urbanih dijelova Iraka u svoje vojne baze, a 38 vojnih baza predano je irakim vlastima

Iako je ameriki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rata protiv terorizma", mnogi strunjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oruje za masovno unitenje nikada nije pronaeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora nafte u Iraku". Uz to pojavile su se i optube raznih udruga protiv koalicije zbog krenja ljudskih prava, iako su ameriki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iraana", poput u zatvoru Abu Ghraib u kojem su se pojavile slike amerikih vojnika kako poniavaju Iraane, te Incident u Mahmudiyji u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godinja djevojica ili ubojstva u Hadithu u kojem su navodno ubijena 24 civila, veinom djeca i ene. U intervjuu 2009., Tony Blair je priznao da bi "ionako pokrenuo invaziju na Irak, ak i da nije bilo nikakvih dokaza o oruju za masovno unitenje".

Iako su mnogi traili da se zbog toga skandala smjeni Donald Rumsfeld, to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne linosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke, te dokumentarni filma Michael Moore koji je konflikt opisao u dokumentarcu "Fahrenheit 9/11". Meu dravama koje su bile izriito protiv rata su bile i Francuska, Njemaka, Rusija, Egipat i Kina, koje su upozorile da e on samo poveati terorizam umjesto da ga smanji.

V.) Posljedice invazijeMeu pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvoenje demokracije, zatita vojnika koalicije i ukidanje sankcija. Meutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabiljeena u toj dravi jo od 1950-ih, tvrdi Joseph Charmie, bivi ravnatelj UN-ove divizije stanovnitva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka drava u Subsaharskoj Africi". Pothranjenost meu djecom je porasla sa 19% prije rata 2003. na prosjeno 28% do godine 2007., a oko 70% stanovnitva nema pristup pitkoj vodi. U prosjeku, 60-70% djece u Iraku boluje od psihikih problema. Uzrok izbijanje epidemije kolere meu 5.000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode, a skoro polovica svih doktora napustilo je dravu od 2003.Pojavio se i problem irakih izbjeglica. U 2007., oko 3.9 milijuna ljudi je bilo razmjeteno, to je oko 16% ukupnog stanovnitva Iraka: 2 milijuna ljudi je pobjeglo u neku drugu zemlju, dok je oko 1.9 milijuna ljudi razmjeteno unutar samog Iraka. Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko poveanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje izmeu 50 i 70% . UNHCR je procijenio da od 2006. skoro 100.000 Iraana bjei u susjednu Siriju i Jordan svaki mjesec. Prema procjenama organizacije Human Rights Watch, 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003. Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 ena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule prostituciji samo kako bi preivjele i imale prihod zarade.

SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok je vedska primila ak 18.000, a Australija 6.000. Iako krani ine samo 5% stanovnitva Iraka, njihov udio meu izbjeglicama je skoro 40%.

Formalni kraj rata i okupacijeIako je slubeni kraj rata proglasio ameriki predsednik George W. Bush jo 2003. godine sledeih 8 godina amerika vojska ostaje u Iraku u raznim ulogama. Do njenog slubenog povlaenja i time barem de facto kraja ove vojne akcije dolazi 31.12.2011., nakon ega je amerika vojska povuena i zamenjena raznim plaenikim vojskama dok je enormni broj osoblja amerike ambasade u Bagdadu od 8.000 ljudi udvostruen na 16.000 ime se garantira daljnji utjecaj Washingtona na samo formalno samostalan Irak.VI.) Politiko-pravni sistem1.) UstavSavezna vlada Iraka definirana prema trenutnom Ustavu kao islamske, demokratski, savezne parlamentarne republike.Savezna vlada je sastavljena od izvrnog, zakonodavne i sudbene vlasti, kao i brojnih neovisnih povjerenstava. Iraki prvi ustav, koji je uspostavio ustavnu monarhiju, stupio je na snagu pod pokroviteljstvom britanske vojne okupacije 1925. i ostao na snazi do 1958. kada je revolucijom uspostavljena republika. Privremeni ustavi su usvojeni 1958., 1963, 1964, 1968. i 1970. godine, posljednji je ostao na snazi de jure dok nije usvojeno Prijelazno upravno pravo. Godine 1990., nacrt ustava bio pripremljen, ali nikada nije proglaen zbog poetka Zaljevskog rata.Trenutni Ustav je odobren na referendumu koji je odran 15. oktobra 2005. Ustav je izraen 2005. od strane irakog ustavotvornog odbora da zamijeni Zakon o upravi za dravu Irak za prijelazno razdoblje ("Law of Administration for the State of Iraq for the Transitional Period -TAL" ).Prema Ustavu od 15. oktobra 2005. godine Irak je savezna republika s parlamentarnim sistemom vlasti. Na elu drave je predsjednik republike, kojeg za mandat od 4 godina i na najvie dva mandata bira parlament. Izvrnu vlast ima Vijee ministara, koje se sastoji od premijera i ministara. Vijee ministara potvruje parlament i ono mu je odgovorno za svoj rad. Zakonodavnu vlast ima jednodomno Irako zastupniko vijee s 325 zastupnika (317 biraju graani u pojedinim gubernijama, dok je 8 mjesta rezervirano za pripadnike manjina), koji slue mandat od 4 godine. Ustav istie obavezu uspostavljanja Vijea federacije kao drugog doma saveznog parlamenta. Birako je pravo ope i jednako, a imaju ga svi graani s navrenih 18 godina ivota. Dan republike je 14. Jula.2.) Iraki Kurdistan

Region Iraki Kurdistan, koji se nalazi na sjeveru Iraka je po Ustavu Iraka autonomni region, i ima poseban politiki poredak u odnosu na Irak, sa sopstvenom zastavom, vojnim snagama i jezikom. Faktiki ovaj region funkcionie nezavisno od ostatka Iraka jer ima svoju Vladu, Parlament, sigurnosne snage, a irakim vojnicima je zabranjeno da uu na teritoriju Irakog Kurdistana.

Federalna izvrna vlast Iraka podjeljena je izmeu Vlade, koju ine premijer i Savjet ministara, i predsjednika drave. Federalna zakonodavna vlast pripada Predstavnikom savjetu i Federalnom veu. Federalna sudska vlast sastoji se od Visokog savjeta sudstva, Vrhovnog suda, Kasacionog suda, javnog tuilatva, Nadzorne pravosudne komisije i drugih sudova, kao to je na primjer Centralni krivini sud.3.) Predsjednika funkcijaPredsednik Iraka je ef drave. Predsjednikov mandat traje etiri godine i ista osoba moe biti birana samo dva puta na poziciju predsednika.

U Iraku ne postoji izborna demokratija. Predsednika Iraka bira Donji dom Parlamenta. Predsednik se bira dvotreinskom veinom od ukupnog broja lanova Donjeg doma Parlamenta.

Predsjednik Iraka nema velika ovlaenja. Predsjednik obavlja dunosti vrhovnog zapovjednika oruanih snaga, ali samo za poasne i ceremonijalne svrhe (stvarni zapovjednik oruanih snaga je premijer Iraka), potpisuje meunarodne sporazume, akredituje ambasadore, donosi predsjednike uredbe i potvruje smrtne kazne.4.) Premijer i vlada

Premijer Iraka je direktno ovlaen da vodi izvrnu vlasti, formira kabinet, tj. Ministarski savjet, kreira opti smjer politike Iraka, komanduje oruanim snagama, kontrolie i usmjerava rad ministarstava, predsjedava sastancima Ministarskog saveta. Sadanji premijer Iraka je Nuri al-Maliki, lider islamske Dava partije (Islamic Dawa Party.) koji je zapoeo svoj drugi premijerski mandat 21. decembra 2010. godine. Nuri al-Maliki je pripadnik iitskog ogranka islama.Ministarski savjet na elu sa premijerom predstavlja Vladu Iraka i ima ovlaenja izvrne vlasti. Stranka ili koalicija koja predstavlja veinu u donjem domu Parlamenta, predlae mandatara predsjedniku Iraka. Predsednik Iraka ovlauje mandatara da u roku od 30 dana sastavi Ministarski savjet i da imenuje zamjenike premijera.5.) Zakonodavni organZakonodavno tijelo Iraka na federalnom nivou je dvodomi Parlament koji se sastoji od Savjeta predstavnika (Donji dom) i od jo neoformljenog Federalnoga savjeta (Gornji dom) .

Savjet predstavnika reprezentuje sve graane Iraka i broj lanova je odreen tako da na svakih 100 000 graana Iraka doe jedan poslanik. Trenutno Savjet predstavnika se sastoji od 325 poslanikih mesta. Poslanicima Donjeg doma mandati traju etiri godine.

Federalni savjet predstavlja Federalne regione i provincije koje nisu organizovane u regione. U Ustavu Iraka nije naveden sastav ni funkcije Federalnoga savjeta, ve je navedeno da e to pitanje biti ureeno zakonom. Do danas zakon koji bi definisao funkcije i sastav Federalnoga savjeta nije donesen, tako da Federalni savjet nije oformljen.6.) Sudstvo

Pravosudni sistem Iraka se dijeli na sudove na nivou regija i provincija i na federalne sudove. Na nivou provincija i regija postoje prvostepeni sudovi koji se dijele po nadlenosti na: Krivine sudove, Graanske sudove i Sud za statusna pitanja. Na nivou provincija i regija u drugom stepenu sude albeni sudovi. Najvii sud na nivou provincija i regija je Kasacioni sud.Najvii sud na federalnom nivou u Iraku je Vrhovni federalni sud. Vrhovni federalni sud se sastoji od devet sudija, i nadlean je za odluivanje o ustavnosti i zakonosti pravnih akata, vri tumaenje znaenja odredbi Ustava, odluuje u sluaju sukoba organa Federacije i regije ili provincije. Odluuje u sluaju optube protiv predsednika Iraka, premijera ili nekog od lanova Ministarskog savjeta.

Visoki savjet pravosua je zaduen za kontrolu rada pravosua, imenovanje predsednika Vrhovnog federalnog suda i za imenovanje sudija Federalnog kasacionog suda.7.) Politiki subjekti

Najvaniji politiki subjekti u Iraku su: UIA koalicija, koja obuhvata najvei deo irakih iitskih politikih grupa od kojih su najvanije Islamski vrhovni savjet Iraka (Ilamic Suprime Council of Iraq SCIRI) koju predvodi Abdul Aziz al Hakim, i Dawa partija trenutnog premijera Nouri al Malikia. Dve najvanije stranke Kurdistanske alijanse su Demokratska stranka Kurdistana (KDP), iji je lider Massoud Barzani predsjednik regionalne Vlade Kurdistana i Partiotska unija Kurdistana (PUK), iji je voa Jalal Talibani.VII.) Sutina neuspjeha demokratije u IrakuAko je neko u potrazi za zemljom u kojoj je implementacija demokratskog procesa najtea, oigledan izbor bi bio Irak. To je relativno nova zemlja, stvorili su je Britanci od tri osmanske pokrajine, od kojih svaka gleda u razliitim smjerovima, nacija podijeljena sektakim sukobima, jezikim podjelama, a najvie od svega dugom povijesti nasilja i totalitarne represije, do nedavno pod Saddamom Husseinom. Kralj Feisel napisao da ne postoji iraki narod, ve samo nepovezana grupa ljudi koja je sklona anarhiji, i koja je spremna ustati protiv bilo koje vlasti.

No, nita nije bilo tetno za razvoj demokratije kao to je bila razliitost i promjenjivost u stupnjevima nebrige i ugnjetavanja koje pretrpljela veina Shi'atske zajednice u Iraku. Pod sunitskim osmanskim turcima, panarapskim kraljevskim reimom postavljenim od starane Britanaca, a posebno pod Baaht reimom ije su bile obespravljena zajednica drugoga reda. Britanski suverenitet nad Irakom nakon Prvog svjetskog rata nastavio i naglasio je ovu razliku.Britanci su u svojoj politici prema Iraku iznijeli jasan stav u vezi sa nepovjerenjem prema ijama gdje su ih oni vidjeli kao fanatike i bilo im je ugodnije sa urbanim arapskim Sunitima s kojima su stvarali Iraku dravu. Ovaj stav prama ijama se oitovao u britanskoj politici prema ijama sa juga nakon invazije Koalicije 2003. god. Britanski pokusaj da upravlja junim pokrajinama na isti nain kao i poslije Prvog svjetskog rata kroz plemensku struktruru, praktiki nije uspio.

Sunitsko orjentirani stavovi i nepovjerenje prema arapskim ijama se prenosilo tijekom godina meu akademicima, posebno onima obrazovanima u 60-ima godinama prolog stoljea i koji su proeti panarapskim stajalitima. itski akademika istaknutih u zapadnim sreditima uenja o Islamu i Bliskom istoku bili je (i dalje jeste) malo i rijetko su se uli.Akademski pogled Arapa i irakih ija je imao snaan utjecaj na one koji su ulazili u diplomatsku slubu Britanaca i SAD-a koji su stigli u Irak, nakon invazije.

Meu mnogim zabludama Amerikoga i Britanskog osoblja koji su dolazili u Irak bila je da su kulturne norme koje se openito primjenjuju u arapskom svijetu mogu primijeniti na Irak. U stvari, povijest Iraka bila toliko iskrivljena od desetljea nasilja, a posebno pod totalitarnim reimom Saddama Husseina, da je irakom drutvu moralo, i jeste, pristupiti na jedinstven nain.

Sveprisutna i svemona sila sigurnosnih agencija i socijalistike politike reima duboko je oslabila obiteljsku strukturu i najvie je pridonijela da veina bude ovisna o dravi koja prua sve neophodno za ivot - stanje stvari koje stalno naruava napore rekonstrukcije od strane irake vlade i SAD-a. Konstantni ratovi i unutarnja krvoprolia su ostavili mnoge ene kao udovice, i keri bez oeva to je dovelo do rasprostranjenja prostitucije kao jedinog naina da preive. Mladi ljudi bez oeva i roditeljske kontrole, posebno onih iz urbanih podruja su postali laka meta za regrutaciju u pobunjenike pokrete.

U razdoblju nakon invazije na Irak, nije samo stvar u obnovi infrastrukture. To je zahtijevalo obnovu irakog drutva. Pojavom demokratskih procesa i vladavina veine je dovela ije na vlast po prvi put u modernoj povijesti. Postao je standard mudrost meu novinarima i ekspertima koji su napisali lavinu knjiga, kritizirajui pogrene korake i pogrenu politike koalicije, da vide ijsku vladu kao katastrofu. Ustvari ije, koje nisu imale kontrolu vlasti u svojim rukama stoljeima, i kako su imali vrlo malo iskustva na vrhovnoj razini vlasti, su imali strmu krivulju uenja. Tradicija i pripremanje za vodee uloge bilo je sauvano ekskluzivno za sunitske Arape, a "najtii" aspekt irakog ijzma je bio proet osjeajem prihvaanja sunitske vladavine. Unato mnogo manjoj populaciji sunitskog stanovnitva u Iraku, strah od njihovog ponovnog stjecanja moi proima se meu ijskom zajednicom.

Konstanta naglasak na pomirenje sa sunitima koje zagovaraju Amerike i Britanske vlasti, kao i politike agencija UN-a u Iraku, esto se vidi u ijskoj zajednici kao zagovaranje na povratak starih dobrih dana panarabizma i Baath kontrole.Bilo je, i nastavlja da bude, nerazumjevanje Baath pokreta u Iraku. On je bio mnogo vie nego panarapski socijalni pokret.To je bila duboko ukorjenjena ideologija u samu sr Irakog politikog, ekonomskog i drutvenog ivota. To je bila mrea zajednikih vrijednosti, institucija i zajednikog svjetonazora. Veina ija je vidjela daje prilino blagi program debaathifikacije koji zastupaju zapadni koalicijski partneri, kojim su zabranili samo najvie razinama u Baath stranci da sudjeluju u politici, bio slian lijeenju raka sa lijekovima protiv bolova. To je moralo biti rijeeno iz korijena.

I dok se kamen temeljac demokratije postavlja na svoje mjesto, mora se postaviti pitanje ta e biti institucija koja e odravati proces iznad sitne ljubomore i sektakih sukoba. Veina e se sloiti sigurno da pravosudni sistem, koji se polako oobnavlja iz vremena kad je zakon bio ono to je Saddam rekao da je zakon, nije spreman da bude jamac ustavnog prava. Niti je to stanje civilnog drutva u Iraku, gdje plemena i porodica su jo uvijek oslonac drutva.Mjesavina plemenskog, vjerskog, i sekularnog i dalje inhibira demokratski proces. VIII.) ZakljuakBudunost Iraka je sve samo ne sumorna. Novine redovno prenose naslove o razornim samoubilakim bombakim napadima. No, koliko god tragini bili ti dogaaji, Irak je pokazao odreenu stabilnost. Zajedniki napori za pokretanje narodne pobune su pali u potpunosti. Pobunjenici jo moraju provoditi disciplinu putem zastraivanja, a ne da pobjeuju kroz ideologiju. Dok Iraki put prema demokraciji nije osiguran, Iraani iz irokog spektra pozadina su vrsti u stavovima da se ne vrate na nekadanju diktaturu. Mnogi iraki politiki lideri prepoznali su uzaludnost graanskog rata da slui kao orue da bi sa nametnula volju jedne etnike ili sektake grupe po drugim irakim regijama, pogotovo jer Kurdi i ije sve vie podupiru regionalni federalizam, a i mnogi arapski Suniti, ak i ako kau da se protive takvoj ideji, ipak podravaju svoje principe kada inzistiraju da ne ele Kurdi ili ije upravljaju njihovim svakodnevnim ivotom.Sukobi izmeu razliitih sektakih grupa i neslaganje izmeu Sunita i ija i Kurda dovode do nestabilnosti u Iraku. Ti sukobi do politike nestabilnosti u kojoj Irake pokazuju nedostatak snage i nemogunost uspostavljanja efektivne vlasti na tlu Iraka. Bez takve vlasti teko je kreirati pogodno tlo za razvoj demokratije i ljudskih prava. Dodatni problemi za razvoj demokratije u Iraku predstavlja nestabilnost u regiji, u prvom redu se misli na graanski rat koji traje u Siriji, a i nastanak Islamske drave koja pod svojom kontrolom ima djelove teritorije Iraka i koja vodi otvoreni rat protiv vlasti u Iraku.Takvo stanje oteava uspostavljanje jedinstvene vlasti na tlu Iraka, svejedno postoji kakva takva mogunost da e se na tlu Iraka stvoriti takva klima u kojoj se demokracija moe nastati i dalje se razvijati, ak i usprkos takvom nasilju.Jer nasilje e se nastaviti na nekoj razini. Nasilno nasljee irakog drutva nee se promijeniti preko noi. Sklonost da se trai promjena i/ili pribavlja politika ili ideoloka prednost nasilnim sredstvima ostat e u irakim ivotima za jo dugo vremena. Ali i dalje treba ustrajati na uspostavljanju demokratskih procesa, i treba polagano mijenjati svijest stanovnika Iraka na prihvatanje demokratije koja bi bila u skladu sa njihovim kulturolokim i drutvenim historijskim razvojem. Umjesto nametanja odreenog oblika demokratije, trebalo bi se pristupiti stvaranju adekvatnih uslova u kojima bi se mogla stvoriti sama svijest o poimanju demokratije to bi u krajnjoj liniji znailo stvaranje primjenjive demokratije na tlu Iraka.IX.) Literatura

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Irak2. https://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/ (09.01.15)3. http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html (09.01.15)4. http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html (09.01.15)5. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm (09.01.15)6. http://web.archive.org/web/20050126041133/http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm (09.01.15)7. http://historiae.org/UIA.asp (09.01.15)8. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm (09.01.15)9. http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=2&pagewanted=1& (07.01.15)10. http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8026136.stm (09.01.15) 11. http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ (09.01.15)12. http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html (07.01.15)13. http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html (09.01.15)14. http://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm (09.01.15)15. http://www.theguardian.com/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry (09.01.15)16. http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/medics-beg-for-help-as-iraqis-die-needlessly-420850.html (09.01.15)

17. http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/50000-iraqi-refugees-forced-into-prostitution-454424.html (09.01.15)

18. http://www.countryreports.org/history/iraqhist.htm (08.01.15)

http://www.countryreports.org/history/iraqhist.htm (08.01.15)

https://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/ (09.01.15)

http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html (09.01.15)

http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html (09.01.15)

http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm (09.01.15)

http://web.archive.org/web/20050126041133/http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm (09.01.15)

http://historiae.org/UIA.asp (09.01.15)

http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm (09.01.15)

http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=2&pagewanted=1& (07.01.15)

http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/8026136.stm (09.01.15)

http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ (09.01.15)

http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html (07.01.15)

http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html (09.01.15)

http://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm (09.01.15)

http://www.theguardian.com/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry (09.01.15)

http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/medics-beg-for-help-as-iraqis-die-needlessly-420850.html (09.01.15)

http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/50000-iraqi-refugees-forced-into-prostitution-454424.html (09.01.15)

22