Metodika nastave hrvatskoga jezika i knjievnosti IIskripta2 koncepcije nastave dramske umjetnosti: / 2 pristupa dramskom tekstua) literarna koncepcija pristupa drami kao beletristikom tekstu i interpretira jekao posebnu knjievnu vrstu te pribliava uenicima dramsko djelo kaoknjievni tekst. Prevladava u kolskoj praksi i nema izvanknjievnih elemenatab) teatroloka (scenska) koncepcija pristupa drami kao scenskom djelu i uinterpretaciju ukljuuje i izvanknjievne, tj. scenske elemente te trai dodatnanastavna sredstva i metode. Uvodi uenika u doivljajno spoznajne zakonitostiscenske umjetnosti.Nastavni pristupi i postupci u nastavi leksikologije1. zapaanje rijei u tuim i vlastitim tekstovima2. itanje rjenikih odlomaka leksikoloke i leksikografske literature3. predavanje o rijeima4. pisanje o rijeima5. sastavljanje rjenika6. stvaranje tekstova s leksikim ciljem7. predstavljanje rjenika i leksikografske grae8. frazeoloke, rjenike, etimoloke, semantike vjebeU O nastava leksikologije se svodi na razvijanje i obogaivanje uenikogrjenika, dok se u S nastava leksikologije radi sustavno.2 didaktike razine pristupa fonologiji (uenja FiF)- spoznaje o fonetici i fonologiji stjeu se na 2 razine:1. TEORETSKA pojmovi, pojave, procesi, zakonitosti, pravila, razvrstavanje2. PRAKTINA RAZINA - vjebe, stvaralaka primjenaU O teite je na praksi, a u S na teoriji.3 stupnja u nastavi stilistikeNastava stilistike je troslojna: - analiziraju se konkretni tekstovi i zapaaju njihova stilistika svojstva; - stjee se teoretsko znanje o stilu i stilistici; - steeno znanje se primjenjuje u vlastitoj praksi3 vjebena stupnja stilistike: - tri su stupnja vjebi u nastavi stilistike:- vjebe zapaanja i prepoznavanja stilema, stil. sredstva, osebujnosti i pripadnosti- vjebe vrijednosnih prosudaba stilskih izbora u tekstu- vjebe uporabe odreenih stil. sredstava u vlastitom stvaralatvu

Problemi/tekoe u nastavi morfologije Najvei didaktiki problemi:a) duga i kratka mnoina (vuk-vukovi, duh-duhovi)b) sibilarizacija u N i V mn. imenica m. r. te u D i L jd. imenica . r. (vuki-vuci)c) A za ivo i neivo imenica mr. i sr. u jd. te zamjenica i pridjeva koji se slau s padeomd) G mn. imenica e- vrste s viesuglasnikim osnovnim zavretkom (naranaa,narana, narani)e) V jd. imenica m. i . roda, posebno vlastita imena (Gospodine Paviu)f) instrumental imenica i- vrste (s milju)g) alomorfi u pridjevnoj i zamj. deklinacijih) prez. nastavci u 3. l. mno. te 1. l. jed za jadranski pojasi) pisanje i izgovor futura Ij) izgovor gen. mno. u pridjevnoj deklinacijik) zamjena gl. vrstel) sklonidba brojeva dva, tri, etirilj) nepostojano em) kondicional

Problemsko recepcijski pristup romanuProblemski pristup uspostavlja aktivan misaoni odnos prema pojavama i navodi uenike na samostalno istraivanje problema dok je nastavnik organizator stvaralake i istraivake djelatnosti. to se tie recepcije, itatelj je vaan faktor jer on povezuje i ispunjava praznine te izvlai zakljuke. Kljuan je i pojam publike te horizont oekivanja koji predstavlja spremnost publike da na temelju svog prethodnog poznavanja knjievnosti prihvati novo djelo.Oblici pripovijedanja (iznoenja prie o dogaajima, pojavama, promjenama u vremenu i prostoru)Prianje (pripovijedanje prie o zbilji ili izmiljenom dogaaju, pripovjeda govori kao da je bio prisutan te je zbog toga pripovijedanje napeto), prepriavanje (pripovijedanje proitane prie ili prie koju je netko uo, treba biti kratko i jasno, a moe biti informativno i kreativno), izvjetavanje (objektivno, bez unoenja vlastitih osjeaja, dogaaji se iznose kronoloki bez objanjavanja uzroka i posljedica).6 scenskih vjebi/zadatakaVjebe opaanja i koncentracije (razmjetaj stvari u prostoru), vjebe sluanja i razvijanja prie, vjebe opisivanja slike, vjebe prepoznavanja zvukova, vjebe razvijanja asocijacija, vjebe stvaranja dramskog dijaloga, vjebe stvaranja dramske radnje, vjebe stvaranja tekstaNastava sintakse u srednjoj (gimnazije + strukovne) 2 pristupaa) gimnazije sintaksa se ui u cjelini, usustavljivanje osnovnokolskog znanja tepovezivanje sa semantikom i stilistikomb) strune - usustavljivanje osnovnokolskog znanja funkcionalno je podreenokomunikacijskim potrebama u vezi s odreenom strukomPravopisne vjebePomau pravilnom pravopisnom izraavanju. Mogu biti grafijske (pisanje slova, velika i mala slova, strane rijei), glasovne (pisanje i glasovnih skupova), interpunkcijske (interpunkcijski i ostali znakovi) i leksike (sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei).Tipovi uenikih pogreaka1. JEZINE nastaju zbog nepoznavanja jez. normia) gramatike: morfoloke, sintaktike, tvorbeneb) leksike - nastaju mijeanjem leksika koji pripada razl. funkc. stilovimac) stilistike - naruavanje stil. norme; za uoavanje potrebno poznavati kontekst- vrste: - leksiko-stilistike i gramatiko-stilistike (morfoloke i sintaktike)d) pravopisne- odstupanje od pravopisnih pravila2. NEJEZINEa) sadrajne- naruavanje semantikog jedinstva tekstab) logike- naruavanje log. zakonitosti tekstac) kompozicijske - naruavanje kompozicije tekstad) interpretacijske- ako se tema interpretira suprotno objektivnoj istiniArtikulacijske vjebePodvrsta pravogovornih vjebi koje pomau pravilnom izgovoru glasova i glasovnih skupina u govornome lancu. Vjeba se izgovor fonema ovisnih o razlici izmeu uenike imanentne gramatike i gramatike standardnog hrvatskog jezika, npr. slivenika , , d, ; jedrenika h; otvornika e, a, o; itanje i govorenje usmjereno je na izgovor, a uenike se upozorava na pogreku te ispravlja na nain da nastavnik rije izgovori pravilno, a uenik za njime ponovi. Nastava tvorbe rijeiU osnovnoj koli nastava tvorbe rijei u niim razredima zapoinje zapaanjem sufikasa imenica mukog, enskog i srednjeg roda, a u viim razredima tvorba rijei se povezuje s rjenikom i stilom.U srednjoj se koli sustavno prouavaju naini tvorbe rijei, tvorba kratica, preobrazba, stilska obiljeenost novotvorenica i zastarjelicaTvorbene vjebe i provjere steenog znanja zasnivaju se na svemu to se o tvorbi naui na nastavi gramatike i pravopisa, knjievnosti, usmenog i pismenog izraavanja. Vjebe: tvorba rijei prema nastavnikovom naputku, problemski pristup, stvaralake vjebe, povezivanje s nastavom knjievnosti.Pristup sintaksi s razine tekstaAnalizom teksta ustanovljuje se znaenje i funkcija reenice u tekstu. Nastava sintakse mora ueniku otkriti bit i funkcioniranje jezika kako bi se, upoznat s obiljejima teksta, uspjenije snalazio u recepciji i proizvodnji svih vrsta tekstova. U niim razredima osnovne kole zapaaju se i izdvajaju bitne misli u tekstu, a u viim zapaaju se vezani tekstovi s jednakim subjektom, komunikacijska povezanost re. u tekstu, intonacija teksta i dr.U srednjoj koli zapaaju se paralelne veze u opisnim i pripovjednim strofama, nominativne strofe, lanane veze u tekstovima s dinamikim, modalnim i vremenskim poecima, lanane veze ostvaren razl. leks. jedinicamaLokalizacija u umjetniku epohu Zlatarovo zlatoPredviena je lokalizacija djela u umjetniku epohu jer je vano razumjeti u kojim je povijesnim i drutvenim okolnostima roman nastao. Nastavnik moe prethodno dogovoriti s dvojicom uenika da pripreme krae izlaganje o hrvatskoj knjievnosti 60-ih i 70-ih godina 19. stoljea. Nakon toga moe uslijediti kratko izlaganje o najvanijim glazbenim, slikarskim, kiparskim i arhitektonskim dostignuima toga vremena. Pozitivistiko-socioloki pristup u nastavi romanaOdrednice tih radova su naglaeno svoenje knjievnosti na socioloke osnove i sugeriranje provjerenih metodikih modela u kojima bi se socioloka komponenta umjetnikih djela najsvrhovitije ostvarila. Nastavnik je prenositelj podataka o pievoj biografiji, socijalnim i kulturnim prilikama te povijesnome okviru, a uenik je primatelj gotovih informacija. U prvi plan stavlja se odnos knjievnosti i drutva te se osposobljava uenika za spoznavanje tih odnosa i njegovog otkrivanja socijalne uloge knjievnosti. Predstavnici: Ljudevit Krajai, Desanka Jeleti, Ivan Lopac.Cilj ispravljanja jezinih pogreakaIspravljanje pogreaka se moe provoditi na razliite naine, ovisno o potrebi ispravka, pedagokom taktu uitelja i samoj otvorenosti uenika da ga prihvati (budui da uenici najee shvaaju ispravak kao negativnu povratnu informaciju). Cilj ispravka je da se ueniku razjasni nejasno te da on odbaci netoan odgovor i prihvati povratnu informaciju te ju kasnije primjenjuje.Intonacijske vjebePo vrsti mogu biti vjebe reeninog naglaska, tempa, melodije, registra i jaine glasa, iskoritavanja stanki. Najee su u obliku fonetikog diktata, zvunog pokusa ili autodiktata. Dijelovi intonacijske vjebe: brzina, intenzitet, ton, stanka, intonacija, naglasak.Zato dijalektologija u nastaviRazlozi unoenja dijalektalnih i dijalektolokih sadraja u nastavu su kulturoloki (proizlazi iz uloge i vanosti narjeja u hrv. kulturi) i metodiki (proizlazi iz potrebe za to boljim iskoritavanjem zaviajnog idioma za svladavanje stand. jezika). Svrha dijalektolokog sadraja je svijest o njihovoj ulozi u komunik. i stvaralakoj praksi te o njihovu odnosu prema stand. jeziku.Poticaji za dijalektalno stvaralatvo po TeakuU nastavi dijalektologije Teak koristi Nazorovu pjesmu Galiotova pesan tualjka okovanog veslaa u Velom Joi (1906.), Drievu Tirenu i Gundulievu Dubravku.Govorna karakterizacija 6 likova iz romana KiklopAnksiozni intelektualac i boem Melkior Tresi stalno sniva, razmilja o vlastitoj sudbini, o sutonu europske kulture i civilizacije. U svojim snovima i solilokvijima nadolazeu opasnost zamiljao u obliju jednookog Kiklopa koji vreba da prodere sve oko sebe. Boemsko drutvo u kojem se kree (Maestro, Ugo i Don Ferdinand) sudionici su raznih tunjava i pijanih rasprava. Dijalozi meu likovima esto se svode na razmjenu literarnih citata, a jedan drugome testiraju memoriju i erudiciju bizarnim pitanjima o pojedinostima iz knjievnih djela. Takoer, vanost uoavanja brojnih igra rijei, jezinih kalambura i dvosmislenosti.Interpretacijski problemi u KiklopuEgzistencija i strah, nemo pred viom silom, ivot bez perspektive, odnos ljudskog i animalnog, civilizacija koja unitava ovjeka, neizvjesnost ivota, osamljenost, nazonost filozofije u pripovijedanju, bliskost dobra i zla, autobiografinost romana, svenazonost dramskih elemenata, mnotvo simbola u romanu, itd.Problemska situacija U registraturiOdnos prema stvarnosti u romanu, fatalne ene, romantiarski elementi, naturalistiki opisi, satiriki postupci, razlike u govoru seljaka i graana, motiv novca kao korijena svakog zla, uenika i redateljeva recepcija romana, predodba likova poslije itanja romana i gledanja filma, jesu li postojali vani razlozi za estoke napade na ovaj roman nakon tiskanja u Vijencu.Scenske zadae za ANTIGONUUsporedba izgleda Antigone i Izmene, opis prizora u tamnici, opis odnosa Antigone i Kreonta sukob i kakva bi glazba bila pratnja, opis scene pokopa Polinika i Antigonina reakcija te glazba koja bi bila u pratnji, opis rekvizita na pozornici.Scenski zadaci za dramu ElektraKako bi uenici osmislili scenografiju, kakva bi bila kostimografija, kao bi prikazali na sceni susret Oresta i Elektre, kako bi prikazali zavrnu svenu Oresta i Elektre, kakvu bi glazbenu pratnju osmislili, kako bi prikazali i postigli dramsku napetost, kao bi prikazali svau Elektre i njezine majke.Scenska pitanja za Kralja EdipaKako bi prikazali scenu vladanja kuge, kako bi osmislili kostime Edipa i Jokaste, kako bi prikazali scenu kada se Edipu iznosi proroanstvo, kakva bi bila glazbena pratnja, kako bi prikazali zavrnu scenu samoubojstva i Edipovog vaenja oi.Scenske zadae za San ivanjske noiOpiite Oberonovo ponaanje prema Titaniji, opiite izgled Helene u 2. inu, opiite odnos Demetrija i Helene, Hermije i Lisandara, opiite izgled scene izvoenja 'Pirama i Tizbe' iz petog ina, opiite kako su obrtnici predoili mjeseinu i zid.Problemska situacija za Urotu zrinsko-frankopanskuU cijelom romanu nalazimo misli o domoljublju i eljama za dobrobit svom narodu Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Roman je pun dramatinih situacija i opirne radnje koja prati vremenski tijek poznatog dogaaja iz hrvatske povijesti. Problemska situacija moe se izvui iz stihova koji su i najava traginih dogaaja: Naivk on ivi ki zgine poteno.Problemska sitacija za dramu Bez treegaProblemi: pitanje nevjere, pitanje ljubomore u braku, pitanje povjerenja, pitanje povezanosti ovog dramskog djela s Krleinom Agonijom, povezivanje naslova dramskog djela sa sadrajem.Problemska situacija za Krik i bijesRoman toka struje svijesti, modernistiki roman, junjaki aristokrati pred raspadom. Problemi: pitanje autizma i bolesti u obitelji, pitanje propadanja aristokrata, pitanje preljuba (Caddy), poveznica izmeu moralnog propadanja i propadanja jedne obitelji, pitanje samoubojstva.Scenske zadae za SkupOpis odnosa Adrijane i njezinoga oca, opis prizora pripreme gozbe u Skupovoj kui sluge Pasimah i Drijemalo te njihovi kostimi, opis prizora kad Skup otkrije da je netko ukrao blago koje je sakrio u grobnicu u crkvi, opis izjavljivanja ljubavi Kamila Adrijani iz prvog ina.Odgojni zadaci za Zlatarevo zlatoUenik e na primjerima iz knjige zakljuiti kako se dobro nagrauje, a zlo kanjava; kako ljubav nadvladava sve zapreke; kako 'zlato' nije samo materijalni pojam nego zlato moe biti i neka osoba. Uenik e razmiljati o vanim opeljudskim problemima i o borbi za svoju slobodu.Naobrazbene zadae za Zlatarevo zlatoNauiti kojem razdoblju djelo pripada, lokalizacija, uoiti znaajke realizma i romantizma u djelu, upoznati se s karakteristikama likova i crno-bijelom tehnikom opisivanja, spoznati vanost djela za hrvatsku knjievnost, upoznati se s biografijom pisca i njegovim opusom, ponoviti znaajke romana.Problemska situacija Zlatarevo zlatoProblem subjektivnog prihvaanja likova u istraivanju problema promatraju se ilustracije romana, prepoznaju likovi i biljee njihove osobine, a potom uenici opisuju kako su ih doivjeli. Problem povijesnog i umjetnikog u romanu gdje se povlai granica, koja je svrha povijesnih podataka, slika Zagreba u 16. st. Problem pripadnosti romana realizmu ili romantizmu.Knjievni kritiari o romanu Zlatarevo zlato88% knjievnih kritiara u cijelom 125 godina dugom razdoblju prihvaalo je taj roman kao znaajno, vrlo znaajno, veliko, vrhunsko, reprezentativno umjetniko djelo, a tek 12% knjievnih kritiara nije hvalilo roman, neki su ga i otro kritizirali. Mnogi kritiari isticali su da je enoa stvorio italaku publiku, a da su knjievnici iza njega stvorili nau knjievnost. U istraivanjima usmjerenje je bilo na tri vrste recipijenata: uenike, studente i odrasle itatelje razliitih zanimanja.Sinteza: kritiari o likovima u Zlatarevu zlatuZlatarevo zlato se esto obrauje kroz dva kolska sata. Sinteza je dopuna razmiljanja i zakljuivanja s drugih gledita, primjerice kako neki knjievni kritiari recipiraju likove iz romana. Najbolje je porazgovarati o likovima pomou ulomaka prikazanih grafoskopom i snimkom tekstova te uputiti uenike na istraivaki rad kod kue.Odgojni zadaci za Dunda MarojaUenik e na konkretnim primjerima uoiti kako novac utjee na ljude (kvari); razmiljati o odnosu sina prema ocu, o potivanju starijih osoba te o tetnosti nemoralnog ivota; upoznati vanost borbe za izgubljenu ljubav te vanost potivanja roditelja i starijih; povezati motiv povratka izgubljenoga sina s Biblijom i poukom obiju pria; uoiti negativne ljudske osobine licemjerje, pohlepu, krtost.Naobrazbeni zadaci za Dunda MarojaNauiti kojem razdoblju djelo pripada i znaajke toga razdoblja u djelu, upoznati se s karakteristikama likova te povezanosti karakteristika i radnje djela, uoiti poveznicu s Biblijom, uoiti znaajke realizma i romantizma u djelu, upoznati se s biografijom pisca i njegovim opusom.Scenske zadae za Dunda Maroja /8 scenski pristup Dundu MarojuOpis Pometova izgleda u 5. inu, opis odnosa oca i sina te prikaz njihova sukoba na pozornici (Maroje i Maro), opis odnosa Laure i Mara (Laurin kostim), kako bi prikazali Rim, opis izgleda Dunda Maroja te koji bi ga glumac dobro odglumio, opis uloge arobnjaka u prologu, opis Pometove trpeze, opis odnosa Laure i Uga Tudeka, opis Pometove spletke.Scenski zadaci za HamletaAko se odnose na sam tekst kako uenici zamiljaju scenu (uvodnu ili zavrnu) npr. scenu na groblju, kako bi prikazali duh Hamletova oca, kako zamiljaju scenu Miolovke, kako zamiljaju dekor i kostime glavnih likova, odnos majke i Hamleta.Ako su gledali predstavu ili filmsku adaptaciju u kakvu je odnosu s tekstom, jesu li kostimi i scenografija prikladni, je li dobro prikazana dramska napetost, jesu li uoili povezanost dramske napetosti i glazbene pratnje, to misle o prikazu Hamletova ludila naspram Ofelijinog ludila, o prikazu predstave u predstavi.Problemska pitanja za HamletaUsporedba Breanove moderne obrade Hamleta s tradicionalnom Shakespearevom, pravo na ubojstvo/samoubojstvo, pitanje ene u drami, univerzalnost djela i razumljivost dananjem itatelju, pitanje pravog i odglumljenog u predstavi, scena miolovke, odlaganje konanog razrjeenja.Struktura nastavnog sata Iz velegradskog podzemlja(7. razred)Za motivaciju se moe koristiti metoda razgovora o socijalnim i obiteljskim odnosima dananjice. Povezivanje motivacije s naslovom jedinice. Kratka lokalizacija novele u zbirku i umjetniku epohu realizma. Interpretativno itanje jednog ili vie uenika koji su obavijeteni na prijanjem satu. Intelektualna stanka za razmiljanje o dojmovima. Razgovor o interpretacijskim problemima (alkoholizam, siromatvo, nasilje i obiteljski odnosi). Samostalno istraivanje problema (Je li Mika kriv za smrt keri Evice?), objava rezultata i rasprava. Uopavanje i zakljuivanje. Odreenje domae zadae obrazloiti Mikinu krivnju.Odgojni i obrazovni zadaci za Iz velegradskog podzemljaOdgojni potaknuti na razmiljanje o utjecaju alkohola na ovjekovo ponaanje i o utjecaju drutvene sredine na pojedinca, spoznati sloenosti unutarobiteljskih odnosa, navesti na razmiljanje o Mikinoj krivnji, odnos oca i majke, odnos majke i keri. Obrazovni uoiti znaajke novele, spoznati vanost novele u hrv. knji. smjestiti novelu u zbirku i knjievno razdoblje (moderna), knjievni opus autora.Naobrazbeni zadaci za PlanineUoiti znaajke romana, odrediti kojem razdoblju djelo pripada, uoiti znaajke tog razdoblja u djelu, upoznati se s karakteristikama likova, uoiti zbog ega je djelo vano za hrvatsku knjievnost, upoznati se s biografijom pisca i njegovim opusom.Odgojni zadaci i interpretacija Matoeve novele Cvijet s raskraSpoznati vanost upoznavanja vlastite okoline i ivota oko sebe, vanosti unutarnje slobode, potaknuti na razmiljanje o ravnopravnosti svih ljudi i prava na izbor i slobodu, spoznati da slijepe osobe mogu upoznavati svijet oko sebe bez obzira na svoj nedostatak.Novela govori o ovjeku koji sebe naziva Solus i sam putuje svijetom jer ne voli gradove. On u Francuskoj nenadano naie na slijepu djevojku Izabelu na jednom puteljku kao da je to sudbina htjela te se oni svide jedno drugome. Ona je taj cvijet s raskra i nudi mu ili da poe s njome u dvor ili da zajedno pou lutati svijetom, no Solus misli da to nisu dobre ideje. Njihov razgovor prekida djevojin otac i odvodi ju u dvor. Solus na latinskome znai 'sam' to savreno opisuje lika otuenoga od svijeta, a Izabela simbolizira neiskvarenu ljubavKrlein Povratak Filipa Latinovicza u kontekstu modernog romanaPovratak Filipa Latinovicza promatramo u sklopu psiholokih polazita kolske recepcije modernog romana. To je roman o umjetniku, a prikazuje teak poloaj umjetnika u svijetu to se moe tumaiti kao prikaz autora i njegove due. Odstupa od klasinog romana jer ima drugaije likove, puno ironije, manje radnje i simbolian naslov je li se Filip uistinu vratio?Interpretacijski problemi za Povratak Filipa LatinoviczaNemo pred vlastitim slabostima, nedostatak motivacije postupaka glavnog lika, krivnja, nerazrijeeno podrijetlo, bolestan odnos prema zbilji, specifian odnos prema majici, dekomponirana linost, otuenost, nerazumijevanje umjetnika.

Motivacija za recepciju modernog romana II. polovice 20.stIzloba romana iz kronoloke ljestvice s kratkim ivotopisima i bibliografijama romanopisaca, ulomci kritikih napisa o reprezentativnim romanima, kazalina predstava, anketna pitanja i odgovori, intepretacija tuih odgovora i razgovor o njima.ESEJ u nastavi knjievnosti u 1. razredu gimnazijeEsej je krai umjetniko-znanstveni tekst raspravljakog karaktera. U 1. razredu obrauje se povijest eseja i ue se osnovne karakteristike eseja. Uenici itaju eseje M. de Montaignea, a nakon toga sami piu esej na odreenu temu.FILM kao sredstvo u nastavi romanaKnjievni nastavni film temelji se na knjievnom sadraju i slui knjievnom odgoju i obrazovanju. Postoje dvije vrste: element-film koji kratko prikazuje vane elemente pojedine nastavne jedinice ili temu (moe biti informativan sadravati biografiju pisca ili spoznajne motivacije za knji. djelo; ili estetski utemeljen na knjievnoumjetnikom tekstu) i dijafilm iji kadrovi ilustriraju odreene dijelove nastavne teme i usmjeravaju uenika na spoznavanje odreenih pojmova, njihovo istraivanje i analizu.Odgojni i obrazovni zadaci za hrvatska narjeja ( u 8. razredu)Osvijestiti uenike o vanosti hrvatskih narjeja, razviti kod uenika pozitivan odnos prema svim hrvatskim narjejima (nema runih dijalekata), potaknuti uenike na razmiljanje o bogatstvu hrv. jezika, uoiti leksiko bogatstvo, uoiti ulogu narjeja u stvaranju hrv. knji. jezika.Naobrazbeni nauiti to je narjeje, koja narjeja postoje u hrv. jeziku, znaajke pojedinih narjeja, uoiti u kojim se dijelovima Hrvatske govori kojim narjejem, spoznati da hrv. knji. jezik nije isto to i tokavsko narjeje (razlikovanje standardnojezinih i nestandardnojezinih normi).Obrazovne zadae za MORFEMSpoznati to je morf, to su morfemi, alomorfi i morfologija, koji morfemi postoje (oblikotvorni i rjeotvorni) i koja je njihova uloga te koji su njihovi drugi nazivi (gramatiki i leksiki); osposobiti uenike da na primjeru naue razlikovati morfeme, osposobiti uenike za morfoloku analizu.Obrazovne zadae za OBJEKTNauiti definiciju objekta, uoiti uz koji reenini lan dolazi objekt (glagol), osposobiti uenike za prepoznavanje objekta u tekstu, nauiti vrste objekata koje postoje ( izravni i neizravni) te u kojim padeima se pojavljuju, primjena znanja u vlastitom govorenju.Obrazovne i odgojne zadae za IMPERATIVOb -Nauiti to je imperativ te tvorbu imperativa, navesti na razmiljanje o vlastitoj upotrebi imperativa, uoiti imperativ na primjerima iz nekih knjievnih djela, uoiti koje se glasovne promjene mogu provoditi u imperativu nekih glagola.Od Navesti na razmiljanje o povezanosti imperativa i neuljudnosti, razviti svijest o upotrebi jezine naobrazbe, osvijestiti vanost primjene nauenog, potaknuti uenike na pravilnu upotrebu imperativa.Naobrazbene zadae za NAGLASAK (O)Nauiti to je naglasak, spoznati koji naglasci postoje u hrv. jeziku, nauiti pravila naglasnog sustava, osposobiti uenike na prepoznavanje naglasaka i za pravilno naglaavanje u govoru, prepoznati naglasni inventar u tuem govoru.NAGLASAK u 1. razredu S odgojni:osvijestiti vanost pravilnog izgovora, bogatstva hrvatskoga naglasnoga sustava, poticati ljubav prema hrvatskome jeziku, razvijati i bogatiti hrvatski standardni jezik novim rijeima i njihovim izgovorom, osvijestiti uenike o vanosti poznavanja naglasaka i zanaglasnih duina.Naobrazbene i odgojne zadae za HRVATSKI JEZIK 15. stoljeaNauiti koji je prvi spomenik na hrvatskom jeziku te kojim je pismom pisan, upoznati djela starih hrvatskih pisaca, uoiti karakteristike jezika starijih hrvatskih pisaca, nauiti kojim su pismom Hrvati pisali do 15. stoljea te kojim su se jezicima Hrvati sluili, nauiti kojim pismom je pisana, gdje se uva, gdje je pronaena i kada je nastala Baanska ploa.Osvijestiti uporabu stalnog uenja povijesti hrvatskog jezika, razviti osjeaj o bogatstvu hrv. jezika, potaknuti uenike na itanje djela starih hrvatskih pisaca.Naobrazbene zadae za SINONIM i SINONIMIJUNauiti to su sinonimi, kakvi sinonimi postoje te to je sinonimija. Uoiti razliku izmeu sinonima i homonima te sinonima i antonima, osposobiti uenike na prepoznavanje sinonima u tekstu.Naobrazbeni zadaci za FONOSTILISTIKU u 1. SrednjeNauiti i razumjeti pojam fonostilistike, nauiti razlikovati pojmove fonostilistike, fonetike i fonologije, usvojiti najvanije karakteristike fonostilistike, upoznati se s pojmovima stil i stilistika, upoznati se s glasovnim figurama koje utjeu na izraavanje.Naobrazbeni i odgojni zadaci za tokavsko narjeje u 8. Razredu OOdgojni razviti kod uenika tolerantan odnos prema svim narjejima (nema runih dijalekata), podsjeati uenike na vanost hrv. narjeja u stvaranju hrvatskog standardnog jezika, osvjeivati bogatstvo hrvatskih narjeja, osvijetliti razliku izmeu hrvatskog standardnog jezika i tokavskog narjeja, poticati uenika na itanje literature razliitih hrvatskih narjeja.Naobrazbeni nauiti razlikovati hrvatsko narjeje i zaviajni govor od standardnog jezika, usvojiti osnovne karakteristike tokavskoga narjeja, nauiti zamjenjivati rijei zaviajnog govora i narjeja s hrvatskim standardnim jezikom, nauiti u kojim dijelovima Hrvatske se govori tokavskim narjejem, razumjeti odnos narjeja i standardnoga hrvatskoga jezika.

Glavna obiljeja srednjokolske recepcije romanaNesuvremeni romani teko izazivaju znaajnu pozornost, a nastavni program tradicionalno propisuje tek 2-3 aktualna suvremena romana to je u suprotnosti s interesima uenika te ivotne dobi. Oni rado itaju moderne psiholoke romane i romane s jako istaknutom etikom karakterizacijom likova. Ne vole itati didaktina djela nego realistina djela koja imaju veze sa svakodnevnim ivotom. Takoer, recepcija romana ovisi i o vrsti srednje kole vea je recepcija romana u gimnazijama nego u strukovnim kolama jer uenici strukovnih kola smatraju da im itanje romana nije potrebno za izuavanje struke. Prisutna je i izrazita feminizacija gimnazijalke vie zanima to roman znai danas, a manje ih zanima povijest recepcije nekog romana. Gimnazijalcima je povijest recepcije vei izazov.itatelj gledatelj dramski likTaj je odnos jedan od elemenata dramske/scenske umjetnosti . itatelj pred sobom ima samo tekst drame i na tom se tekstu temelji sve jer prema tekstu on zamilja likove , izgled pozornice, odnose meu likovima. On prima dramske situacije kao dio neposredne stvarnosti, ali istodobno osjea da to nije ivot nego njegova umjetnika konkretizacija. Za razliku od njega, gledatelj ima posrednika, glumca koji prenosi dramski tekst pa gledatelj manje toga mora zamiljati. Gledanje scenske izvedbe prua nove mogunosti doivljavanja i spoznavanja. Dramski lik u tom odnosu predstavlja lik u djelu, lik o kojem itatelj ita i kojeg zamilja, ali i lik kojeg glumac predstavlja, tj. kojeg prikazuje gledatelju.Odnos uenika prema romanuUenici esto ne vole didaktina djela, ve ona suvremene tematike. Uenici vole vie ljubavnu tematiku. Odnos uenika prema romanu sloeniji je kad je u pitanju kolska lektira jer je smatraju nametnutom pa je njihov odnos prema nekom romanu drugaiji kad ga itaju u S, a drugaiji kad ga itaju u nekom drugom ivotnom razdoblju. Isto tako, uenici e radije proitati roman koji im je preporuio prijatelj ili roman zanimljivoga naslova, nego didaktiko djelo ili roman iz kolske lektire.Knjievno-publicistike vrsteTo su ivotopis (biografija, autobiografija), uspomene (memoari), dnevnik, putopis, esej, kritika, rasprava, polemika, feljton ili podlistak i reportaa. Djela koja pripadaju knjievno-publicistikom rodu sadre knjievnoumjetnika i znanstvena obiljeja. Literarno-publicistikom rodu pripadaju esej i pamflet (krae djelo koje na satirian nain prikazuje linosti i dogaaje iz drutvenog i politikog i kulturnog ivota), feljton (krae humoristiko ili satirino djelo koje prikazuje konkretne dogaaje i likove s njihovim originalnim imenima) i umjetniki memoari (tekst u kojem se iznose sjeanja na linosti i dogaaje iz prolosti u kojima je i pisac sudjelovao ili ih je promatrao).Reportaa ima gotovo ista obiljeja kao nevela i roman, ali prikazuje stvarne ljude i dogaaje. U programu O zastupljen je putopis (analiziraju se elementi literarnog u putopisu, subjektivnost, emocionalnost, elementi publicistikog, podaci, injenice, dokumentiranosti) i memoarska proza. U S zastupljen je ivotopis (biografija, autobiografija), esej, kritika, rasprava, polemika, feljton, reportaa i pamflet.

Polazita za metodike sustave analize romanaBitna je uenikova recepcija romana i okolnosti koje na nju utjeu, tonije, interpretacija zapoinje od individualnog doivljaja. Polazite je i knjievnoumjetnika priroda romana, knjievnopovijesni kontekst u kojem je roman nastao, idejno-tematska razina romana, likovi, fabulativno-kompozicijska razina, jezik, romaneskna tehnika, stil, vrsta romana, usporedba dvaju ili vie romana iz istih ili razliitih epoha.Polazita u oblikovanju metodikih modelaSu rezultati pokusa u interpretiranju romana Otac Goriot i Zloin i kazna. Usporeivali su se pisani ueniki radovi koji su ve interpretirali te romane i uenika koji su sudjelovali u pokusu. Radi se o dugogodinjem istraivanju nastave romana u kojem su prokuani metodiki postupci i metode interpretacije romana novije hrvatske knjievnosti i romana iz svjetske knjievnosti. Tijekom istraivanja zanimalo se za uenike recepcijske mogunosti, vidik oekivanja od odreenog romana i za uspjenost recepcije romana pojedinih postupaka u interpretaciji.

cijski pristup romanuUzor mu je francuska metoda obrazlobe tekstova koja se temeljila na stupnjevitu objanjavanju teksta, od naslova pa dalje, od poglavlja do poglavlja, pa i gotovo od reenice do reenice. Smatrala se najsvrhovitijim nainom uenja knjievnosti. U hrvatskoj je teoriji skromno dola do izraaja, kao i pozitivistiko-socioloka teorija poistovjeivala je pojmove nastavnik i predava. Uenik (potencijalni recipijent romana) bio je samo objekti od kojeg se oekivala reprodukcija tvrdnji koje je izricao profesor. Nedostajale su samostalne stvaralake recepcije romana. Ovaj pristup prihvaa knjievnoumjetniki tekst kao glavni predmet svojeg bavljenja, okree se tekstu s namjerom da ga to temeljitije, svestranije i tonije objasni. Tumaenjem teksta razvija se uenikova knjievna i jezina kultura, uenik se osposobljava za samostalno itanje i tumaenje teksta.

Funkcija romana u koliBrojni uenici misli kako su roman i knjievnost suvini u njihovoj izobrazbi i odgoju iako roman ima posebnu ulogu u ljudskom ivotu. On je u posljednja tri stoljea najtraenija knjievna vrsta koja omoguuje spoznaju svijeta izvan poznatih prostora i vremena, izvan vlastitog ivotnog iskustva. Roman moe donijeti i odreene spoznaje, utjecati na odgoj i miljenje, osposobljavati za ivot, iriti vidike, uiti promicanju vlastite misli. Roman slui i za razonodu te se povezuje ugodno s korisnim to se u problemsko-recepcijskoj koncepciji iskoritava za oblikovanje motivacija za itanje romana. Funkciju romana teko je opisati jer je ona iroka te ju je teko jezgrovito predoiti, ali roman poduava i pouava, moe oplemeniti mladog ovjeka i donijeti mu zadovoljstvo itanja.

Metodiki imbenici u povezivanju nastave knjievnosti i drugih umjetnostiU O vaan je likovno literarni paralelizam. U gimnazijama naelo povezivanja knjievnosti i ostalih umjetnosti dobiva svoje teoretsko i povijesno odreenje. Najee se primjenjuje tematsko povezivanje umjetnikih podruja. Na raznovrsnim umjetnikim ostvarenjima, uenik e razviti sposobnost doivljavanja, zapaanja, razumijevanja i ocjenjivanja, a to je ujedno i smisao estetskog obrazovanja koje e se reflektirati u cjelokupnom djelovanju, doivljavanju i shvaanju pojedine linosti. Literarni tekst prua mogunosti da se progovori o likovnim i glazbenim djelima. Objanjava se veza knjievnog lika i djela iz likovne i glazbene umjetnosti. Posebno mjesto imaju knjievne ilustracije koje su specifine interpretacije djela.

Podrijetlo naziva problemsko-recepcijski pristupPrvi dio naziva podsjea na problemsku nastavu te na odnos uenika i nastavnika prema romanu, kolskoj interpretaciji i recepciji romana, Dolo je do promjena obiljeja problemskog pristupa jer je u koli bilo nemogue recipirati cjelovitu sloenost romana ve su njegova obiljeja izdvajala profesori i stvaralaki raspoloeni uenici. Drugi dio naziva temelji se na Jaussovoj teoriji recepcije koja prouava naine na koje knjievno djelo postie svoje efekte time to se opire ili udovoljava oekivanjima itatelja koji postaje vaan faktor jer on povezuje, ispunjava praznine i izvlai zakljuke.

Interpretacija romana u koliUtemeljitelji su Miroslav icel, Ivo Frange i Dragutin Rosandi. Dolazi od promjene je u cjelovitom pristupu romanu i spoznaji da je djelo nedjeljiva cjelina koja podrazumijeva sklad elemenata od kojih je izgraeno. Zatim, rijei se treba promatrati kao stvarnost, cjelovita interpretacija zahtjeva promjenu metodikog sustava, sadraje treba razvrstavati u nekoliko nastavnih sati, potrebna je priprema uenika koju ne ini samo itanje romana u cjelini, nego i niz drugih poslova usmjerenih prema spoznaji djela.Metoda se smatra uspjenom reformom jer je usmjerila nastavu knjievnosti na knjievno djelo koje je sredite i ishodite nastavnog procesa. Cilj joj je da se pronikne u umjetniki smisao djela te obuhvaa inspiraciju djela, stvaralaku linost, povijesni kontekst i tradiciju.Koriste se metodiki postupci: lingvistika karakterizacija likova, stilistika ralamba, fabularni tijek i obiljeja fabule, lokalizacija, etika interpretacija lika

Interpretacija BAJKEPolazite je onaj element koji se pri prvom itanju najvie namee doivljajnom svijetu itatelja. Polazita mogu biti likovi, fabula, struktura, smjenjivanje fantastinih i realnih motiva, kompozicija.Motivacija moe biti razgovor o uenikim iskustvima, doivljajima, spoznajama; metoda poticajne rijei uz koju uenici navode svoje asocijacije, vjeba personificiranja neivih predmeta, promatranje ilustracija karakteristinih prizora, razgovor o likovima iz crtanog filmaInterpretativno itanje bajke kojim se uenici emotivno angaira;Provjera doivljaja bajke - osjeaja i misli pobuenih tekstom (moe biti usmena, pismena, anketa);Analiza teksta koja obuhvaa temu, likove, kompoziciju, ideju, jezik, stil, karakteristike bajke kao knjievne vrste to se postie dijalokom metodom, metodom rada na tekstu, metodom objanjavanja;Uopavanje/ zakljuak na osnovi uoenih elemenata uenici izvode zakljuke i sistematiziraju elemente koji se odnose na likove, kompozicijuDomaa zadaa prepriavanje teksta, interpretacija likova i usporedna karakterizacija, izlaganje idejnih stavova bajke. Zadatak moe biti i da uenici sami ilustriraju bajku.

NASTAVA SINTAKSE u Oa) NII RAZ.- pojam reenice, subj. i predikata na razini prepoznavanja u jednost. primjerima glagol kao jezgra re., gl. lica i vremena, imenica kao subjekt i dio predikata, line zamj. u nom., pridjevi kao dopune imenicib) VII RAZ.- re. ustroj, sklapanje re. nizanjem, spajanjem i uvrtavanjem, osnovne slube vrsta rijei u re., sronost i red rijei u re., slaganje re. u diskurz

Razine pristupa sintaksi1. RAZINA RIJEI- rije kao polazite- zanima nas: rije kao rije, vrste rijei, tvorbeni naini i znaenja u odnosu prema sintagmama, reenicama ili kontekstu2. RAZINA SINTAGME- zanima nas rezultat slaganja- sintakt. nazivlja nije prikladno u svim razredima- moe se promatrati kao prvi sintaktiki stupanj i to ako sintagmu razumijemo kao vielanu strukturu sastavljenu od dvije ili vie rijei/uzastopnih jedinica- struktura via od rijei, a nia od reanice- samostalno sintagma dolazi u elipasama i naslovima i tada se tretira kao reenica3. RAZINA REENICE- pristup je ukorijenjen u nastavi hrv. j. !- vani metodiki postupci u prouavanju i analizi reenice u nastavi sintakse:A) GENETIKA ANALIZA/RALAMBA- ostvaruje se u postavljanju pitanja (vritelj?, radnja?..)- ide se od izvora re. , a zatim se otkrivaju reenini lanoviB) SINTAGMATSKA A. RE.- ostvaruje se u razlaganju re. na subjektni i predikatni skup- razvija logiko miljenje. pogodno tijekom prouavanja dvodijelnih re.- omoguuje jez. promatranje u kojem se moe razotkriti da neka re. nije oblikovana tj. ne prenosi misaoC) OBAVIJESNA ANALIZA- temelji se na razlikovanju teme i reme- bitan je komunik. i semant. postupak: radnja, vritelj, predmet, okolnosti- reenino stablo: vizualna analiza re.- lik, predodba, stablo od formula, znakova, simbolaD) KOMPARATIVNI/TRANSFORMACIJSKI POSTUPAK U RAZMATRANJU RE.- razliite preoblike re. i njihove usporedbe- razotkrivanje semant. i sintakt. obiljeja pojedinih re. i sintagmatskih oblika- koristan za kulturu govorenja, kulturu pisanja i za jezinu naobrazbu4. RAZINA TEKSTA

1. pravopisne vjebe2. artikulacijske vjebe3. nastava tvorbe rijei4. nastave sintakse u srednjoj koli (2 pristupa)5. pristup sintaksi s razine teksta6. Dri 8 pitanja za scenski pristup Dundo Maroju7. problemska situacija U registraturi8. lokalizacija u umjetniku epohu Zlatarovo zlato9. naobrazbeni i odgojni zadaci za Zloin i kaznu10. pozitivistiko-socioloki pristup u nastavi romana