Islamska zajednica u BiH

Univerzitet u Sarajevu

Fakultet islamskih nauka Sarajevo

SKRIPTA IZ METODIKE VJERSKE NASTAVE

( Akademska 2012./13. )

Radili : Samir Mehi

Semir Jahi

METODIKA NASTAVE ISLAMSKE VJERONAUKE- Mujesira Zimi-Gljiva

TEORIJSKA POLAZITA-Marko Pranji-str. 13-30

Nastavna metodika povezana je sa svim disciplinama koje omoguuju ire i dublje sagledavanje odgojno-obrazovno-infomativnih problema (filozofija, teologija itd.), odnosno s disciplinama iz kojih se uzimaju sadraji, nastavni program odreenog predmeta ili odgojno-obrazovnog podruja. Prvenstveni zadatak nastavne metodike ipak je rjavanje problema naina predavanja, prenoenja i usvajanja sadraja, tretiranje odgajanika u nastavi, te odnosa izmeu odgajanika i odgajatelja (uenika i nastavnika).

Nastava je temeljni dio kolskog rada u kojem se planski i organizirano provodi odgoj i obrazovanje uenika prema propisanom nastavnom planu i nastavnom programu.

Definiranje pojmova metoda, metodika i metodologija

Metoda oznaava smiljen i ustaljen postupak kome je zadatak postizanje cilja, odnosno metoda je ustaljen i smiljen nain obavljanja neke djelatnosti. Osnovna podjela metoda je na: 1. Racionalna (omoguuje spoznaju porestvom misaonog ralanjivanja i razvijanja pojmova) i 2. Empirijska (se temelji na postpucima koji su izravno vezani za uskustvo).

Metodika dolazi od grkog pridjeva metodikos, odnosno kasnolatinskog methodicus. Oznaava nain primjene neke metode ili razliitih metoda u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno znanstvenom istraivanju. U pedagogiji se esto upotrebljava u sprezi sa pojmom nastava, pa tako imamo sintagmu nastavna metodika ili metodika nastave, a to je pedagogijsko proslijee koje promie zakonitosti odgoja i obrazovanja kroz nastavne predmete i preko cjelokupnog odgojno-obrazovnog podruja.Metodologija je kritiko prouavanje primijenjenih metoda na podruju bilo kojeg znanstvenog sektora, a kad je rije o pedagogiji onda je to sustavno prouavanje metoda koje se primjenjuju u sklopu odgojnih i didaktikih situacija.

Nastavna metodika

Pod nastavnom metodikom razumijevamo pedagogijsku disciplinu koja sustavno promie zakonitosti odgoja i obrazovanja putem pojedinih nastavnih predmeta ili odreenih skupina nastavnih predmeta (aprilski rok 2013).

Podjela nastavnih metoda

Ima li se u vidu izvor znanja nastavne metode se dijele u tri skupine: verbalne (govor), zorne (slika) i praktine (praksa). Druga klasifikacija je ona koja poiva na dva vana faktora: nastavniku i ueniku. Trea klasifikacija obuhvaa vjebanje (samostalne, laboratorijske, praktine). Daljna podjela tie se informacijskih procesa socijalne interpretacije, osobnosti uenika i promjene ponaanja. I najkompletnija podjela jest ona koja svrstava u tri skupine: 1. Nastvane metode zasnovane na motrenju i pokazivanju, 2. Nastavne metode zasnovane na rijeima, 3. Zasnovane na praktinim aktivnostima.Kriterij primjene metoda u nastavi

Osnovni kriteriji primjene metoda u svakoj nastavi su: prilagoenost cilju, prilagoenost sadraju, prilagoenost odgajaniku, prilagoenost odgajatelju i prilagoenost situaciji.

Prilagoenost cilju i sadraju treba imati na umu pri izboru nastavnih metoda. Primjenjivat e se takve metode koje e maksimalno potovati sadraj, a i jamiti postizanje zacrtanog nastavnog cilja. Metode se moraju prilagoditi i ueniku, mora se obratiti panja na njegov psihofiziki razvoj, priroene sposobnosti, sklonosti, interse i njegovo predznanje o metodama. Situaciji prilagoena upotreba metoda dri vanim faktorom ureenost i opremljenst prostora, npr. pokretni namjetaj, razliite ploe, projektor, video itd.DRUTVENI OBLICI NASTAVE-Marko Pranji, str 59-78

Unutar mnotva nastavnih oblika postoje oni koji se svode pod naziv interakcijski nastavni oblici, a tu spadaju drutveni oblici nastave, grupna nastava, projektna nastava, pitanje-odgovor-istraivanje nastava te programirano uenje i programirani mediji.

Pod drtvenim nastavnim oblicima razumijeva se umijee i nain organiziranja i struktuiranja interakcije izmeu uenika i nastavnika te uenika meusobno, a kao popratni oblici pojavljuju se: individualni rad, rad u parovima, rad po skupinama i frontalni (elni) rad.

U grupnoj nastavi rije je o poticajima koji dolaze od nastavnika, o istraivanju i izlaganju uenika samih, te zajednikoj diskusiji.

elna (frontalna) nastava

Karakteristike elne nastave: 1. Unutar elne nastave nastavnik ima iskljuivo ulogu ravnanja, nadziranja i vrednovanja, 2. Meusobna suradnja uenika je ograniena, komunikacija izmeu uenika i nastavnika je svedena na pozornost uenika, 3. Kod mnogih predmeta uenici veinu vremena provode sjedei i gledajui naprijed u nastavnika, plou, biljenicu i udbenik, 4. elna nastava je obino tematski struktuirana te usmjerena na kognitivni aspekt uenika, 5. Stvarnost je najee verbalno reproducirana.

Sat elne nastave

Izgleda obino ovako: 1. Nastavnik uvodi u nastavnu jedinicu, 2. Nastavnik pokree nastavni proces, 3. Nastavnik nudi novo gradivo, 4. Nastavnik provjerava stupanj usvojenosti novog gradiva, 5. Nastavnik zadaje domae zadae.

Za elnu nastavu je karakteristian i rad s pomagalima, kao to su: ploa, biljenica, projektor, radni listovi i sl.

Nedostaci elne nastave

To su sljedei nedostaci: 1. elna nastava zapostavlja drutvenoodgojni vid nastavnog procesa, 2. elna nastava vodi ka vezanosti za nastavnika, 3. elna nastava ne motivira individualni rad, 4. Uenik je iskljuivo primalac, 5. Ne postoji nikakva mogunost kritike ovog oblika nastave.Prednosti elne nastave

Ona ima i svoje prednosti: 1. Ona je ekonomina jer se njome tedi puno vremena, omoguava da se nastavnik istodobno obraa svim uenicima, 2. Vrlo je jednostavan drutveni oblik nastave, 3. Olakava disciplinske mjere, 4. Veoma je prikladna tamo gdje treba posredovati nastavne sadraje koji nisu komplicirani.Rad u parovima

Rad u parovima sastoji se u tome da dvoje uenika kao par obavljaju ili obave isti zadatak to im ga je sasvim precizno naznaio nastavnik. Aschersleben smatra da rad u parovima ima prednost pred pojedinanim radom posebno kada je u pitanju uspjeh u uenju. Drutvena zrelost partnera pozitivno utjee na zalaganje u uenju. Rad uparovima kao drutveni oblik s metodikog stajalita ne iscrpljuje toliko uenika. Omoguuje veu aktivnost.

Odvijanje rada u parovima

Rad u parovima se odvija na lsjedei nain: 1.nastavnik verbalno ili pismeno postavlja zadatak dvijici uenika te ih moli da odmah krenu s njim, 2. Partneri razmisle o zadatku, 3. Razgovarajui partneri trae zajedniko rjeenje, 4. Na papir se pribiljee rezultati njihova rada, 5. Nakon isteka vremena, nastavnik trai da se posao privede kraju i da se o njemu izvijesti, 6. Jedan od partnera iznosi rezultate pred cijeli razred.

Za vrijeme rada, nastavnik obilaz pojedine parove da im dade informacije ukoliko su im potrebne. Pri vrednovanju treba pohvaliti one koji su dobro nainili svoj zadatak te zajedniki otkloniti greke tamo gdje su one oite.

Pojedinani rad

Pojedini uenik je nosilac nastavnog dogaaja. Ovaj se oblik najee koristi tamo gdje ima malo uenika. Prema koncepciji Helen Parkhurst, uenici rade pojedinano, neovisno i samoodgovorno. Zadatak kole je da pomogne ueniku kako bi razvio vlastitu misoa, pa time motiviran uloio svu svoju snagu u stjecanje novih spoznaja i vjetina. Nastavnik postaje savjetnik. Uinkovitost ovog oblika nastave mogue je evidentirati uz pomo autokontrole, partnerske kontrole i kontrole koju provodi nastavnik.Uloga nastavnika

Uloga nastavnika je da se zapita: 1. U kojoj je mjeri obrada postavljene teme prilagoena samom ueniku, bez velikog uplitanja nastavnika, 2. Koja su radna pomagala, radna sredstva, radni materiali potrebni za samostalan rad uenika, 3. Koje didaktike postavke nosi sa sobom samostalni rad, 4. Koje bi se potekoe mogle pojaviti tokom uenikog rada te koja bi se posebna pripomo u tom sluaju mogla ponuditi.

Rad u grupama

U rad u grupama spadaju (kao to je navedeno): elna nastava, individualni rad, partnerski rad te rad u malim odnosno veim grupama.Korijeni grupne nastave

Grupna nastava poiva na etiri teorije: 1. Grupnopedagoko polazite (Otto, Kerschensteiner, Gaudig)-interes tih pedagoga bio je okrenut prema novom obliku odgoja u zajednici unutar koje e se svatko slobodno razvijati, uiti jedan od drugog i zajedno biti odgovorni, 2. Uiti inei (Dewey)-odgojne postavke poivaju na djejoj radoznalosti,djeca jednostavno imaju potrebu za uenjem i djelatnou, 3. Grupna dinamika (Lewin)-presudno je da se zna ko je lider u grupi, kakav je njegov odnos prema nastavnom sadraju i kakav je afinitet suuenika prema njemu, 4. Drutveno uenje-svrha je tog nastojanja da se uenicima omogui borba protiv prekomjerne dominacije onih koji ih pouavaju.

Faze planiranja

Razlozi formiranja: 1. Individualne potrebe i preduvjeti (prijateljstvo, simpatija, antipatija, spol), 2. Drutveni preduvjeti, 3. Oblikovanje grupa na osnovu sposobnosti, nadarenosti, zalaganja, interesa, radnog tempa, 4. Oblikovanje grupa na osnovu zadataka, radno-tehnikih preduvjeta.

Koraci u oblikovanju radnih grupa

Prvi korak jeste davanje uenicima mogunosti da se opredijele za grupu koju hoe. Drugi korak jeste tono slijeenje usvojenih naela oblikovanja grupe te eventualna korekcija.

Podruja zadataka

Male grupe su vrlo prikladne za tri podruja zadataka: 1. Zadatke koji su uvjetovani radoznalou, potrebom za uenjem i potrebom za istraivanjem, 2. Zadatke koji pretpostavljaju oblikovanje, konstruiranje i skiciranje, 3. Zadatke koji imaju za cilj ponavljanje i vjebe.

Uloga uenika i nastavnika

Nastavnici bi s obziro na grupu trebali: promatrati, sluati, ekati, savjetovati, bodriti, hvaliti, tolerirati male propuste, pripremati materijale itd. Oni su moderatori, organizatori i promatrai. Uenici treba da budu spremni dalje uiti, samostalno razmiljati, doivljavati i djelovati itd. Grupni rad pretpostavlja i kod nastavnika i kod uenika visok stupanj samodiscipline, sposobnost timskog rada i spremnost da se intenzivno bave konkretnim problemom.

Organizacijska hema

Rad u malim grupama izgleda ovako: 1. Prikaz novih nastavnih tema, kratki uvod i objanjenje, 2. Raspored zadataka tako da je svakom jasno to treba da ini, 3. Formiranje malih grupa koje e imati iste ili razliite zadatke, 4.vrijeme rada male grupe treba da bude vremenski ogranieno, 5. Vrdnovanje, vano je da uenici vrednuju svoj rad.

Zapreke

U maloj grupi se mogu pojaviti i zapreke: 1. Konformizam (slaganje s grupom vanije od vlastitih ideja), 2. Selektivni odabir, 3. Narcizam, 4. Konkurentski odnos, 5. Ovisnost o autoritetu, 6. Potiskivanje (ne dati neugodnostima da izau na povrinu), 7. Perfekcionizam (otklnjanje bilo kakve osobneslabosti, radiej napraviti glupost nego drugoga moliti za savjet), 8. Zatvorenost (moje slabosti se tiu samo mene), 9. Ziheratvo (otklanjanje svake promjene kako bi se sauvalo ve poznato i uhodano), 10. Lijenost.Funkcija nastavnika

Nastavnik je u grupi nenametljiv i neprimjetljiv koji iznalazi sve mogue naine da grupa to uspjenije obavi svoj posao. Njegova bi uloga bila: 1. Pomoi grupi da identificira vlastite potrebe, 2. Ne razbacivati snage nekorisno, 3. Motivirati sve lanove, 4. uvati jedinstvo meu lanovima grupe, 5. Pomagati razmjenu miljenja, 6. Znati vrednovati razliite priloge, 7. Razjanjavati nejasna mjesta, 8. Provesti sintezu vrednovanja.

USPJENO POUAVANJE I/ILI AKTIVNO UENJE U NASTAVI VJERONAUKE-Mujo Slatina, str. 115-139

Uenje i poduka su zdrueni, tj. neraskidivi procesi koji nikada ne idu jedno bez drugog. Osnovni cilj poduavanja je uenje.

Kada e poduavanje biti uspjeno

Odogvor je: Kada nastavnik shvati da je njegova osnovna uloga pomoi uenicima u uenju; kada je pronikao u potrebe, interesovanja i elje svojih uenika, tj. kada je spreman i sposoban upoznati svoje uenike; kada je uenje aktivni a ne pasivni proces; kada su uenici motivirani za uenje, tj. kada su svjesni potrebe sticanja znanja i razine svojih steenih znanja.

Poduavati znai pomoi uenicima u uenju

Uitelj mora biti osoba koa pomae djeci u uenju, koja im pomae da otkriju svoje sposobnosti, vlastitu mo, unutarnju mudrost i snagu, i tako svoje napredovanje uzmu u svoje ruke.

U ponaanju djeteta ve u ranom periodu lahko raspoznajemo etiri izvorna akta ljudkse prirode: 1. Radoznalost, 2. Znatielju, prirodnu pronicljivost, 4. Potrebu za aktivitetom.

U procesu poduavanja uitelj se interesira kako uenici misle, ue, pamte, surauju i rade. On se interesira za njihove osjeaje, stavove, emocionalno uenje, to ih potie, a to ometa u procesu uenja, kako da se nose sa tekoama. Neophodno je odnos izmeu uitelja i uenika bude otvoren, iskren i pun povjerenja. Dobar uitelj zna da nije mogue izbjei javljanje pogreaka u procesu uenja. On zna da uenik moe pogrijeiti, a da za to ne bude kanjen, ukoren i ismijan. Ako uenik ne smije da pogrijei onda dolazi do straha. Uiteljeva zadaa nije da osuuje dijete zbog pogreaka koje ini iz neznanja i neizgraenih vjetina i navika. U ponaanju uitelja dijete treba da vidi njegovu iskrenost i dobru namjeru da mu se eli pomoi. Potrebno je uvijek imati na umu da svaki nastavni sadraj nije automatski obrazovno dobro. Ake se nekim nstavnim sadrajem u ueniku nita ne obrazuje (formira) onda se za taj sadraj ne moe rei da je obrazovno dobro. Nastavni sadraj treba uiniti obrazovnim dobrom. Da bi se to uspjelo neophodno je uspostaviti istodobno funkcioniranje kognitivnih i nekognitivnih procesa uenja i podesiti ga za funkcioniranje ovih procesa. Poduavanje je stvaranje uslova u kojima dijete ima priliku da istrauje, da traga i otkriva, da se slui svojom inicijativom i vlastitim rasuivanjem.

Uspjeno poduavanje (aprilski rok 2013)

Poduavanje e biti uspjeni kad: 1.uitelj shvati da je njegova osnovna uloga pomoi mladima u uenju, 2. Utvrdi pojedinani stil uenja, 3. Uoi do koje mjere stil uenja uenika potie ili ograniava njegovo uenje, 4. Identificira uenikove potrebe za uenjem, 5. Izabere odgovarajue naine zadovoljavanja tih potreba, 6. Ostvari uvid u iskustva, osnovne sposobnosti i vjetine uenika koje su neophodne za dato uenje i odredi nain kako ih to djelotvornije iskoristiti, 7. Odredi mogue naine pomoi ueniku u ovom uenje, 8. Zacrta ciljeve uenja i plan akcije-aktivnosti uenja, 9. Pripremi i zajedno s uenikom provede dva-tri plana uenja, 10. Navikava uenika da redovito odvaja djeli vremena za odgovor na pitanje: ta sam danas nauio.Uspjeno poduavanje je ono poduavanje koje ini da uenje bude aktivan, a ne pasivan proces.

Pojam aktivnog uenja

Uenje je proces u kojem se dijelom potvruju a dijelom razvijaju ovjekove individualne ljudkse snage na temelju odgovarajuih aktivnosti uenja koje se snano vezuju za odgovarajua obrazovna dobra. Ciljevi i aktivnosti uenja

Nastava vjeronauke trai istodobno dosezanje kognitivnih i afektivnih ciljeva.

Poduavanje je uspjeno kad se omogui djeci da zavire u sebe, da prate i oslukuju svoj unutarnji zov, da osjete vlastiti poznajni impuls, da kuaju svoje vjetine i sposobnosti.

PEDAGOKI AKT U ISLAMSKOJ PODUCI-Mujo Slatina, str. 189-192

Izvornost islamskog uenja sadrana je ua ktu ispoljavanja ivota, tj. u ovjekovom aktivitetu. Islamom je obznanjeno da je duhovni uspon individue osnovni cilj svakog odgojnog nastojanja i osnovna zadaa svakog drutva. Do valjane pouke i poduke ne moe se doi sluajnim, povrnim i rastrganim, tj. pedagoki i didaktiki neosmiljenim uenjem i studijem. Do njih se moe doi samo marljivim i neprestanim uenjem i studijem. Da bi se shvatila pitanja koja se u islamskom uenju izlau, neophodan je napor koji se oznaava rijeima odgoj i obrazovanje. Zato je neophodno Kur'an uiniti djelotvornim sredstvom odgoja i obrazovanja. Sadraji islamskog uenja moraju se pedagoki i didaktiki pojavljivati odgajaniku kao neposredan uitelj. Oni se trebaju uiniti takvima da proimaju djeije srce i ivot, njihovo miljenje i ponaanje. Kako nadahnuti due odgajanika? U odgovoru na ovo pitanje valja poi od pedagokog akta kao polaznog momenta svakog odgojnog nastojanja. Islamsko uenje trai da svaki pedagoki akt bude jedan mikrokosmos vrednota koje izviru iz njega. To znai da se vrijednosti istine, dobrote, ljepote, pravde, svetosti valjaju nai u svakom pedagokom aktu. PRILOG METODIKOJ KOMPETENCIJI NASTAVNIKA ISLAMSKE VJERONAUKE-Edina Vejo, str. 245-249

Nastava islamske vjeronauke religijsko-kulturoloki educira i duhovno odgaja. Nositelji koncepta islamske vjeronauke su nastavnici islamske vjeronauke. Ponekad se javlja briga i frustrirajue nezadovoljstvo koje izaziva uvid da nastavnik islamske vjeronauke uvijek i ne posjeduje kompetencije da ovaj predmet relaizira. Prvi utjecaj potie od degenerativne dimenzije prirode kole, birokratizirane, optereene udovoljavanju administrativnoj formi. Drugi utjecaj potjee iz podruja strategijskog menadmenta za nastavu islamske vjeronauke. Nerijetko poetnu nedoumicu nastavnicima izazove poetna faza nastave: pripremanje. Kruto zadovoljenje parametara klieizirane pripreme za sat poesto nema nikakav efekat izuzev zadovoljenja forme bez i doticanja sutine. Inducirana odgojna promjena e trajati onoliko koliko je nastavnik prisutan, a priroda motiviranosti u ovom kontekstu je dobra ocjena ili bar izbjei lou ocjenu. Unutranje ponaanje ostaje nedirnuto. Preduvjet dopiranja do najdubljeg u osobi je nastavnikovo pripremanje za nastavu koje ima karakter logiki artikuliranog i afektivno osvijetenog procesa. Ovakvu pripremu za sat struktuiraju dvije komponente: prva, elementi logiko-osobnog struktuiranja sat, i. Drugo, kritika analiza 'feedback' informacije nakon sata.Elementi logiko-osobnog struktuiranja sataTo su: 1. Naziv nastavne jedinice, 2. Naziv nastavne oblasti kojoj jedinica pripada, 3. Vanost nastavne oblasti kojoj jedinica pripada za islamski odgoj i obrazovanje, 4. Konkretiziranje zadataka sata, a. Kognitivno podruje (koje pojmove elim da uenici na ovom satu usvoje), b. Koja psihomotorika umijea uenici trebaju da savladaju, c. Afektivno-kognitivno podruje (koje stavove, ponaanja, vrijednosti elimo da uenik usvoji), 5. ta djeca ve znaju o sadraju koji se realizira u okviru nastavne cjeline, 6. Kako zaintrigirati uenike za sadraj sata, 7. Predvidjeti i razraditi viziju sata, 8. Koja nastavna sredstva u upotrijebiti na satu, 9. Kako u osigurati povratnu informaciju o uspjehu sata.

TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA- Chris Kyriacou

RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

Uspjeno pouavanje prvenstveno eli osmisliti nastavnu aktivnost za svakog uenika koja e uspjeti ostvariti onu vrst uenja koju je nastavnik elio i predvidio.

PRIRODA NASTAVNIH UMIJEA

Umijee uspjenog pouavanja je vezano za razvitak sposobnosti odluivanja i praktinih umijea. Pouavanje je i misaona i praktina djelatnost.

Obiljeja nastvanih umijea

Calderhead je predloio da se nastavna umijea opiu sljedeim obiljejima: 1. namjera im je postii odreeni cilj, 2. ona uzimaju u obzir odreeni kontekst, 3. zahtijevaju preciznost i usklaenost, 4. izvode se umjeno, 5. stjeu se uvjebavanjem i praksom.Pouavanje je sloena spoznajna sposobnost koja se temelji na znanju o tome kako oblikovati i voditi nastavni sat, te znanju o gradivu koje treba pouavati.

Znanje nastavnika o pouavanju

Shulman tvrdi da to struno znanjeukljuuje: 1. znanje o gradivu, 2. znanje o irokim naelima i strategijama organizacije nastave, 3. znanje o nastavnim materijalima i programima vezanim za kurikulum, 4. znanje o pouavanju pojedinih tema, 5. znanje o uenicima, 6. znanje o pedagokim kontekstima, 7. znanje o pedagokim ciljevima i vrijednostima.ODREENJE TEMELJNIH NASTAVNIH UMIJEA

Nastavna se umijea mogu opisati kao odjelite i smislene nastavnike aktivnosti koje potiu uenje. Razlikujemo tri vana elementa nastavnih umijea: 1. znanje (nastavnikovo znanje o predmetu, uenicima, nastavnim metodama itd.), 2. odluivanje (razmiljanje i odluivanje kako najlake postii predviene pedagoke rezultate), 3. radnje (ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenja uenika).

Najvanije obiljeje nastavnih umijea je da su to sraunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem. Problem je kako najlake postii eljene obrazovne ciljeve u vezi s uenjem uenika.Koja su temeljna nastavna umijea (april 2013)Child tvrdi da su temeljna nastavna umijea sljedea: znanje o predmetnom gradivu i uenicima, priprema i planiranje, organizacija uenja (poetak nastave, izlaganje, odravanje ritma nastave, uvjebavanje i zakljuak), razredno rukovoenje (nadzor i disciplina), ocjenjivanje uenika i prosudba vlastitog rada.

Ocjenjivanje nastavnika

Wragg predlae sljedee kategorije na ocjenjskom obrascu nastavnika: priprema i planiranje, rukovoenje razredom, komunikacijske sposobnosti, ueniki rad,ocjenjivanje i evidencija uenikog rada, znanje o srodnim predmetima i odnos s uenicima.

Popis temeljnih nastavnih umijea

To su: 1. planiranje i priprema, 2. izvedba nastavnog sata, 3. voenje i tijek nastavnog sata, 4. razredni ugoaj, 5. disciplina, 6. ocjenjivanje uenikog napretka, 7. osvrt i prosudna vlastitog rada. Izmeu svih ovih kategorija postoji interakcija. RAZVITAK NASTAVNIH UMIJEAStudije su pokazale da sva ova nastavna umijea nisu dovoljna kad netko poinje raditi u nastavi, nego da je potrebno razviti cijeli niz nastavnih umijea. Drugi izvor podataka o tome kako razviti nastavna umijea su sikustva iskusnih nastavnika u praenju i poboljavanju svoji nastavnih umijea.

Razvojne faze

Perotti o tome kako se stjeu i poboljavaju nastavna umijea govori o tri faze: 1. kognitivna (shvatiti promatranjem i prouavanjem to je umijee), 2. praksa, 3. faza povratnih informacija.

Sposobnosti za razvitak umijea Mnogo nastavnika s velikim iskustvom nemaju potpuno razvijena sva nastavna umijea, a posljedica tome je to umijee ovisi o sposobnosti i motivaciji. Nastavnik mora biti sposoban izvui korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to.PLANIRANJE I PRIPREMA

Na poetku nastavnog sata, svi bi nastavnici morali znati kakve pedagoke ciljeve ele postii i kako e taj nastavni sat omoguiti postignue tih ciljeva.

Elementi planiranja i pripreme

etiri su najvanija elementa planiranja i pripreme nastavnog sata: 1. odluka o pedagokim ciljevima koje se eli postii na pojedinom nastavnom satu, 2. izbor i pismena priprema za nastavni sat koji ukljuuje odluku o tipu i prirodi aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama, itanje). redoslijed i predvieno vrijeme za svaku od tih aktivnosti te predvieno gradivo i materijal, 3. priprema svih predvienih nastavnih sredstava i pomagala, ukljuujui nastavne materijale, provjeru jesu li ureaji narueni, isporueni i ispravni, izgled razreda, te, ponekad, al i generalnu probu, 4. odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak i postignua tijekom i nakon nastavnog sata da bi se prosudilo jesu li uenici nauili planirano.

Kako zadovoljiti potrebe uenika

Treba se usmjeriti na dva obiljeja planiranja i pripreme: 1. je li razumljiva svrha nastavnog sata, 2. je li se vodilo dovoljno rauna o potrebama uenika. Prvo je pitanje pitanje jasnoe pedagokih ciljeva nastavnog sata. Drugo je pitanje koliko pedagoki ciljevi vode rauna o rasponu i tipu uenikih sposobnosti, njihovu predznanju i napretku prema buduem pedagokom postignuu.

Pedagoki ciljevi

To su: 1. promiu duhovni, kulturni, mentalni i tjelesni razvoj uenika u koli i drutvu, 2. priprema te uenike za posao, odgovornosti i ivotna iskustva odrasle osobe. Pri odabiru pedagokih ciljeva nastavnik mora poblie odrediti eljene rezultate s obzirom na znanje, razumijevanje, umijea i stajalita.

SVRHE I FUNKCIJE PLANIRANJA

Kao prvo, najvanija svrha je ta to omoguuje da nastavnik dobro promisli o vrsti uenja koju je odredio za nastavni sat i da povee pedagoke ciljeve s onima to zna o uenicima i mjestu tog nastavnog sata u nastavnom programu. Drugo, planiranje mu pomae da razmisli o ustroju i sadraju nastavnog sata, tj. o koliini vremena koju e odvojiti za svaku aktivnost. Tree, planiranje prilino smanjuje vrijeme koje se mora utroiti na razmiljanje na nastavnom satu, jer kad nastava pone mora se razmiljati o puno toga kako bi nastava uspjeno tekla. etvrto, nakon planiranja slijedi priprema svih potrebnih materijala, izvora i pomagala. Peto, pismene biljeke e dobro doi kod budueg planiranja.

Vrijeme potrebno za planiranje

Koliina vremena koja e se utroiti za planiranje zavisi od nastavnika do nastavnika, i od sata do sata. Nastavnicima-poetnicima je potrebno vie vremena za planiranje nego iskusnijim nastavnicima. Idealni pristup bi bio onaj u kojem bi nastavnik posvetio neto vremena, prilino unaprijed, planiranju svakog sata.Prilagodljivost

Djelotvorno pouavanje ovisi o sposobnosti praenja, prilagodbe i usmjeravanja onoga to se dogaa u uionici u skladu s ponaanjem uenika.Odluka o pedagokim ciljevima

Najvanije obiljeje pedagokog cilja je da opisuje jedan aspekt uenja uenika. Pedagoki ciljevi ne mogu se odrediti prema onome to e uenici initi, npr. izraivati zadatak, crtati zemljovid ili razgovarati u maloj skupini. Takvim se aktivnostima potie uenje. Pedagoki ciljevi moraju opisati sadraj uenja. Pri odabiru ciljeva mora se razmisliti o tome kako se ti ciljevi odnose prema prolom i buduem radu u koji su uenici ukljueni i kako oni proiruju njihove sadanje sposobnosti, stajalita i interese. Vano je povezati novo znanje s prethodnim.

Izbor sadraja

Vrlo vano nastavno umijee je kako podijeliti gradivo na sastavne elemente te kojim redoslijedom obraivati te dijelove tako da ine intelektualno smislenu cjelinu i olakavaju uenje.

Odabir nastavnih aktivnosti

Nastavnici imaju slobodu u izboru nastavnih aktivnosti. Pri donoenju odluke treba uzeti u obzir razne imbenike: 1. hoe li odabrane aktivnosti zadovoljiti potrebe odreene skupine uenika, imati na umu njihove sposobnosti, interese i motivaciju, 2. vrijeme kad se nastavni sat odrava, 3. materijalno-tehnika priprema, druge aktivnosti i vremenski rokovi.Raznovrsnost i primjerenost aktivnosti

Te aktivnosti moraju pruiti primjereno intelektualno iskustvo da bi se ti rezultati postigli, ali moraju omoguiti uenicima da se ukljue i sudjeluju u tom iskustvu. Te aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i motivaciju uenika. Veina nastavnih sati ukljuuje razne aktivnosti. Poetak nastavnog sata moe posluiti kao uvod i da se pobudi zanimanje uenika, glavnina nastavnog sata moe se posvetiti obradi teme, a svretak moe posluiti za ponavljanje ili komentare o vanosti ili kakvoi uenja. Raznovrsnost aktivnosti je vana, no svaka aktivnost mora biti primjerena odreenom nastavnom satu. Raznovrsnost aktivnosti omoguuje uenicima da ue na razne naine i da tako steknu i razviju sposobnosti za uspjeno uenje.

Praenje i ocjenjivanje uenikog napretka

Kako bi nastava bila uspjena potrebno je pratiti ueniki napredak i rezultate. Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh. Najee svrhe ocjenjivanja su: 1. osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikovom napretku, 2. uenicima osigurati pedagoke povratne informacije, 3. motivirati uenike, 4. osigurati evidenciju napretka, 5. posluiti kao izraz sadanjih postignua, 5. ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje. Postoje i opasnosti ocjenjivanja, a to su: 1. opasnost da se uenici mogu obeshrabriti i uzrujati, 2. opasnost da postupci ocjenjivanja mogu oduzeti previe vremena, 3. opasnost da nastavnici i uenici mogu odve pozornosti obratiti dobrim uenicima.

PRIPREMA NASTAVNIH SREDSTAVA I POMAGALA

To ukljuuje sva sredstva pomagala na odreenom nastavnom satu: pisanje i fotokopiranje radnih listova, narudbu, primanje i provjeru opreme, razmjetanje klupa i stolaca i pravljenje biljeki o sadraju nastavnog sata. Planiranje i priprema teku paralelno.

Pokaite da vam je stalo

Briga i trud koji nastavnici uloe u pripremu moe pozitivno djelovati na uenike jer po tome mogu zakljuiti da je nastavnicima stalo da uenici neto naue i da su nastavne aktivnosti vrijedne truda. Nedovoljnu pripremljenost uenici doivlajavaju kao uvredu njihovu osjeaju vanosti.Proba, provjera i osiguranje

Svaki ureaj moe izazvati probleme nastavniku, i pri tom su najvanije tri rijei: proba, provjera i osiguranje. Praktine radnje koje se ine jednostavnima mogu iznenaditi nastavnika. Drugi se problem moe javiti ako se raspoloiva sredstva i pomagala razlikuju od onih kojima se nastavnik prije sluio. Provjera znai potrebu da se neposredno prije nastavnog sata provjeri jesu li sva pomagala na raspolaganju i u ispravnom stanju. Uz to, trebalo bi razmisliti o tome to uiniti ako pregori neki dio opreme ili nastavni sat zapne iz bilo kojeg razloga.

Nastavni materijali

Najee se upotrebljavaju radni listovi, folije, kartice i kompjuterski paketi, a za njihovo osmiljavanje i primjenu potrebna su razna umijea pripreme. esto je vano takvu pripremu smatrati skupnom aktivnou i suradnjom s kolegama. Ipak, prije nego se nastavnik pone pripremati potrebno je da provjeri da li takvi materijali ve postoje. U pripremi radnih listia, kartica i slinih materijala najvanija je kvaliteta prezentacije. Moraju biti dobro osmiljeni, ne sadravati previe podataka i trebaju pokuati pobuditi ueniko zanimanje. Ne smije biti ni preteak, a ni prejednostavan za raspon uenikih sposobnosti. Radni listii i kartice mogu imati raspon od jednostavnih zadataka kojima je cilj doznati injenice iz odreenog podruja, do prilino sloenih materijala kojima je cilj pruiti uenicima priliku za stvaralaku analizu.Materijali za praenje i ocjenjivanje

Praenje uenikog napretka i rezultata tijekom kolovanja zahtijeva formalno i redovito praenje. Veliki dio ocjenjivanja temelji se na promatranju uenikog rada u nastavi. Praenje razvitka raznih uenikih sposobnosti i umijea zahtijeva da se pripreme primjereni naini ocjenjivanja i da se planom nastavnog sata predvidi slubena evidencija uenikih rezultata. Aktivnost ocjenjivanja ukljuuje dvije vane planske odluke: 1. koliko ete uenika pokuati ocijeniti na odreenom nastavnom satu (jednog, nekoliko, sve), 2. kojim ete se postupcima sluiti (hoete li rei uenicima da ih ocjenjujete).

Materijali za ocjenjivanje su valjani ako provjeravaju znanje koje se namjerava provjeriti. Prije no to pone pripremati ocjenski materijal i postupke, nastavnik e morati jasno odrediti prirodu i preciznost potrebne za ocjenjivanje.

Biljeenje ocjena

Potrebno je zamisliti i isplanirati kako e se ocjene biljeiti. Potrebno se sluiti raznim materijalima za ocjenjivanje i vrstama odgovora.IZVEDBA NASTAVNOG SATA

Organizacija nastavnog sata ukljuuje vrste uenja kojima elite postii eljene pedagoke rezultate. Postoji veliki raspon aktivnosti koje mogu dobro posluiti u nastavi, npr. izlaganje, praktine aktivnosti, radne listie, kompjuterske igre, dramatizacija i rasprave u malim skupinama. Nastavnike se podstie da se slue raznim nastavnim metodama. Razlikuju se: a) aktivnosti koje uglavnom ovise o nastavniku (nastavniko izlaganje, postavljanje pitanja i razredna rasprava koju usmjerava nastavnik), b) one koje se mogu provoditi uz malo i nimalo sudjelovanja nastavnika (praktine aktivnosti, istraivake aktivnosti vezane za rjeavanje problema, radni listii itd.). NASTAVNIKOVO PONAANJE

Nain rada jednako je vaan sadraju rada. Ako nastavnik postavi pitanje a pritom se u glasu i na licu odraava zanimanje, a ne umor i dosada, dobit e potpuno drugaiji odgovor. Ako nastavnik krui po razredu i prati rad uenika, umjesto da sjedi za katedrom, pokazuje uenicima koliko vanosti pridaje tom nastavnom satu. Da biste otaknuli uenike na uenje vae ponaanje mora biti sigurno, oputeno, samouvjereno, svrhovito i treba potaknuti zanimanje za nastavu.Pozitivni signali u vaem ponaanju

Brojnim se umijeima uenicima moe pokazati da ste sigurni, oputeni, puni samopouzdanja i svrhoviti. Za to je najvanija temeljita priprema. Pozitivni signali se uglavnom primjeuju na vaem licu, u glasu, govoru, pogledu, pokretima i dranju tijela. Kad ste nervozni izgledat ete i govoriti nervozno, izbjegavat ete uenicima gledati u oi i init ete nervozne pokrete. Veina onih koji se u razredu ne mogu opustiti nee se dugo zadrati u tom zvanju. Ovo ponaanje ovisi o karakteru osobe.

NASTAVNIKOVE USMENE AKTIVNOSTI

Nastavnici provode puno vremena govorei, oni tumae gradivo, daju upute, postavljaju pitanja ili vode razredne rasprave. Kvaliteta nastavnikovih izlaganja je jedan od najvanijih aspekata djelotvornog pouavanja.

Usmeno izlaganje

Jasnoa tumaenja najvie pridonosi boljim uenikim rezultatima. Nastavnikovo izlaganje (iznoenje materije, opis i tumaenja) najee se javlja na poetku sata, a ponekad na svretku pa i tijekom sata. Rijetko se javlja u obliku oduljeg usmenog predavanja, a to nije ni potrebno, jer se uenici teko koncentriraju na neko dulje predavanje. Mnogi se nastavnici ne slue usmenim izlaganje, nego pitanjima i uenikim odgovorima da bi rekli to ele rei. To bolje ukljuuje uenike u nastavu a i omoguuje vam da provjerite ueniko razumijevanje.Poetak sata

Na poetku sata, nastavnik mora pobuditi i odrati ueniku pozornost i zanimanje za nastavu. Korisno je rei koja se svrha ili tema nastavne jedinice i njezina vanost. Prilino ti, ali ujan glas, najbolje potie sluanje, odvraa uenike od brbljanja i olakava vam promjenu boje i jaine glasa. Trea funkcija je ukazati uenicima na veze sa prethodnim nastavnim jedinicama.Djelotvorno tumaenje

Tumaenje esto ide sa postavljanjem pitanja, jer nastavnik as tumai, as postavlja pitanja. I u tumaenju i u postavljanju pitanja nastavnik mora povesti rauna da je priroda i sloenost jezika kojima se nastavnik slui primjeren uenicima. Meu umijeima potrebnim za uspjeno tumaenje Brown i Armstrong uoili su pet temeljnih: 1. razumljivost i tenost, 2. naglaenost i zanimljivost, 3. upotreba primjera, 4. organizacija, 5. povratne informacije.

Najvanije obiljeje tumaenja je umijee da se odredi duljina uenikog koraka u prijelazu s onog to ve znaju na poetku nastavnog sata na znanje za koje se nadate da e savladati do svretka asa. Usmena tumaenja moraju bit gramatiki jednostavna, nedvosmislena, primjeri moraju biti dobro iskoriteni i moraju biti kratka.

Postavljanje pitanja

Razlozi zbog kojih nastavnici postavljaju pitanja su: 1. potiu razmiljanje, razumijevanje pojmova, 2. provjeravaju razumijevanje, znanje i sposobnosti, 3. osiguravaju pozornost, 4. ponavljaju, podsjeaju i utvruju nedavno naueno gradivo, 5. pomau u organizaciji nastavnog sata, smiruju situaciju, 6. pouavaju cijeli razred kroz uenike odgovore, 7. svima pruaju priliku da odgovore, 8. bolji uenici potiu ostale, 9. ukljuuju u rad stidljivije uenike, 10. provjeravaju ueniko znanje nakon kritinih odgovora, i 11. izraavaju osjeaje, stajalita i empatiju.Vrste pitanja

Korisno je razlikovati otvorena i zatvorena pitanja. Otvorena pitanja mogu imati nekoliko tanih odgovora, dok ona zatvorena imaju samo jedan ispravan odgovor. Zatim se razlikuju pitanja vieg reda i pitanja nieg reda. Pitanja vieg reda ukljuuju logiko razmiljanje, dok pitanja nieg reda obuhvaaju prisjeanje i nabrajanje.Kako djelotvorno postavljati pitanja

Kerry navodi sedam umijea postavljanja pitanja: 1. prilagoditi izvor rijei i sadraja pitanja uenicima, 2. pitanjima obuhvatiti to vie uenika, 3. po potrebi postavljati potpitanja, 4. iskoristiti uenike odgovore (ak i netane), 5. izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja, 6. progresivno poveavati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda, 7. djelotvorno se sluiti pitanjima u pismenom obliku.

Kod pitanja treba povesti rauna o dvije stvari: 1. prva je da odgovarati na pitanja, osobito pred kolegama, za uenike emocionalno visoko rizina aktivnost, pa je zbog toga vano uenikim odgovorima poklanjati panju, i 2. ne smije se dopustiti da neki uenici ne odgovaraju na pitanja jer neki uenici vjeto izbjegavaju pitanja. Pitanja pomau da se osigura pozornost svih uenika. Treba postavljati razumljiva i nedvosmislena pitanja. Ako uenik ima problema s odgovorom treba preoblikovati pitanje. Kada se postavi pitanje treba pokazati interesovanje za odgovor, gledati uenika u oi.Voenje razredne rasprave

Razredna rasprava je mjeavina nastavnikovih i uenikih tumaenja, stajalita i pitanja. Razredna rasprava poinje kad uenici postavljaju pitanja i kad jedan uenik reagira na rijei drugog uenika. Treba povesti rauna o tome da li je raspored klupa dobar (je li dobro da uenici sjede okrenuti licem jedni prema drugima i da se mogu uti) i drugo, koliko ete vi voditi raspravu i usmjeravati razgovor. Korisno je ukazati na svrhu te rasprave, rei koliko je vremena predvieno za nju i na svretku rasprave saeti zakljuke. Jedan od najvanijih razloga rasprave je pruiti uenicima priliku da razrade i izraze svoje ideje. Uenike se ne smije prekidati ili ih nemilosrdno pobijati.

OBRAZOVNE ZADAE

To su aktivnosti kojima nastavnici uenicima olakavaju uenje, a koje se, kad zaponu, mogu provesti uz malo ili nimalo nastavnikova sudjelovanja. To su npr. praktine vjebe, projekti i rjeavanje problema, radni listii itd. Nastavnik krui po uionici, prati ueniki rad i pomae uenicima prema potrebi.Osmiljavanje obrazovnih zadaa

Nuno je uenicima tano rastumaiti to moraju uiniti i ukazati na odnos izmeu zadae i uenja. Za uspjeh je najvanije briljivo pripremiti potrebne zadae i materijale. Drugi vaan aspekt je provjeriti raspolau li uenici sposobnostima potrebnim da uspjeno izvre pojedinu zadau, te ako nemaju razviti te sposobnosti. Jedna od prednosti ovih aktivnosti je da omoguuju uenicima da rade vlastitom brzinom, pomau im organizirati svoj rad i preuzeti odgovornost za nju.

Suradnike aktivnost

Suradnike sposobnost, npr. rasprave u skupinama ili suradniko rjeavanje problema, omoguuju uenicima da razmjenjuju ideje, razviju sposobnosti potrebne za suradniku interakciju, razumljivo komuniciraju i rade kao tim.

Aktivno uenje

Aktivno uenje su aktivnosti u kojima se uenicima osigurava visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti. Najee obuhvataju rjeavanje problema i istraivaki rad. Ovakvo uenje ima brojne pedagoke koristi: 1. one su intelektualno poticajnije, a time i djelotvornije u poticanju i odravanju uenike motivacije i zanimanja za aktivnost, 2. pomau u razvoju velikog broja vanih sposobnosti uenja potrebnih za proces organizacije aktivnosti, 3. u takvim e aktivnostima uenici vjerojatno uivati jer omoguuju napredak, 4. suradnike aktivnosti omoguuju bolji uvid i tijek aktivnosti uenja jer uenici promatraju rad svojih kolega.PRILAGODBA AKTIVNOSTI UENICIMA

Uskladiti vrstu uenja s razinom sposobnosti i potreba svakog uenika je jedno od najveih umijea pouavanja. To je djelimino odraz skloenosti nastavnikove zadae jer u razredu sjedi 30 uenika razliitih sposobnosti, interesa i potreba. Openito se bolje zadovoljavaju potrebe prosjenih uenika. Uskladiti aktivnosti znai odrediti koliko uenici mogu napredovati na pojedinom nastavnom satu ili u nekoliko nastavnih sati, a tad osmisliti nastavu tako da se postigne optimalni napredak za koji su uenici sposobni.Vjeto usklaivanje

Jedno od korisnih naina na koji nastavnici mogu izvriti usklaivanje jest da briljivo prate ueniki napredak i pitanjima provjeravaju razumijevanje. Usklaivanje aktivnosti s uenicima znai i potrebu da se uzmu u obzir ueniki interesi i potrebe. To podrazumijeva da treba koristiti primjere iz ivota.

Voenje

Drugi nain prilagodbe nastave uenicima je individualan rad s uenicima, koji se ponekad naziva voenje. Taj tip pomoi vaan je dio djelotvornog pouavanja, ne samo zbog strune pomoi, nego i zbog osobnog i prisnog kontakta izmeu vas i uenika. Voenje je dobra prilika da se pokae briga i podrka uenikovom napretku i da se ocijeni opa sposobnost.

UPOTREBA IZVORA I MATERIJALA

Mnogo je izvora i materijala koji se mogu upotrijebiti u nastavi, kao npr. zvune vrpce, radni listovi i kartice, kompjuterski paketi i stimulacijski materijali. Zlatno pravilo njihove upotrebe je uvijek provjeriti njihovu kvalitetu i primjerenost nastavnoj jedinici. Vano je i upoznati se sa sadrajem tih materijala ako ih se upotrebljava prvi put ili nakon duljeg razdoblja, jer e biti teko rjeavati probleme koji neoekivano iskrsnu.kolska ploa

To je najrairenije nastavno pomagalo. kolska ploa moe se iskoristiti kao podsjetnik ili za zapis najvanijih natuknica, npr. pisanje novih ili tekih rijei, upute za zadatak na koji uenici moraju prijei kad zavre ovaj koji rade, ili popis uenikih ideja koje e posluiti za kasniju analizu. Treba paziti na to da se ne govori dok se okrenuto licem prema ploi, a kad se pie po ploi, a ima se neto za kazati, treba se okrenuti prema razredu.

Individualizirani radni zadaci

Dva podruja upotrebe izvora i materijala za uenje koja se najbre razvijaju su iroka upotreba individualiziranih radnih zadataka koji se temelje na kompjuterskim paketima i radnim karticama. Jedno od umijea potrebno za njihovu uspjenu upotrebu povezano je s organizacijom toga kako i kada se uenici njima slue te kako i kada dobivaju povratne informacije o svome radu. Jedna od prednosti nekih kompjuterskih paketa i radnih kartica je da su osmiljeni kao neovisne aktivnosti i esto sadre povratne informacije u obliku tanih odgovora i pomoi uenicima koji imaju problema.VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA

Pouavati 30 uenika zahtijeva cijeli niz voditeljskih i organizacijskih umijea eli li se postii red i mir potreban za uenje. Uspjean tijek nastavnog sata trai da prebacujete pozornost i djelovanje izmeu nekoliko aktivnosti kako bi osigurali da uenici nesmetano ue. Najvanija zadaa je pobuditi i odrati ueniko sudjelovanje u radu cijeli nastavni sat i tako osigurati da se postignu eljeni pedagoki ciljevi. Voenje nastavnog sata obuhvaa umijea potrebna da se aktivnosti vode i organiziraju tako da se osigura maksimalno ueniko produktivno sudjelovanje u nastavi.

POECI, PRIJELAZI I SVRECI

Jedno od najvanijih podruja ustroja nastavnog sata su umijea kako poeti nastavni sat, kako prijei s jedne aktivnosti na drugu i kako uspjeno nastavni sat privesti kraju.

Tonost

Dva najvanija aspekta poetka nastavnog sata su tonost i mentalni sklop. Tonost znai da je vano da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena slubeno predvienog za njegov poetak. Za to je potrebno da i nastavnik a i uenici na vrijeme dou na nastavu. Kada se svi smire na svojim mjestima trebadati znak za poetak nastave.

Uspostava pozitivnog mentalnog sklopa

Bez obzira hoe li nastavnik poeti s temom ili od neke druge aktivnosti, vano je da stane ispred razreda i da razgovijetno, gledajui uenike u oi i prelazei pogledom s jednog do drugog, privue njihovu pozornost. Kada se pone sa obradom teme predviene za taj nastavni sat treba razmisliti o tome kako pobuditi i odrati ueniko zanimanje. Najbolji je nain tonom glasa i ponaanjem pobuditi znatielju i uzbuenje te osjeaj svrhovitosti glede onoga to slijedi. Takvim se tehnikama uspostavlja pozitivni mentalni okvir za nastavnu jedinicu, u kojem se uenik priprema obratiti pozornost i uloiti intelektualni napor u aktivnosti koje su pripremljene. Drugi aspekt uspostave mentalnog okvira jest provjera je li svaki uenik spreman i pripremljen za poetak nastave.Glatki prijelazi

Pojam glatkih prijelaza pomae kad se razmilja o tome je li nastavni sat glatko zapoeo i jesu li prijelazi izmeu aktivnosti bili glatki. To se najbolje moe opisati sa pojmom skokovitih prijelaza, a to su oni kad nastavnik mora ponavljati upute jer ih uenici nisu uli. Najgori oblik skokovitog tijeka nastavnog sata bio bi zapoeti neku aktivnost i tad shvatiti da je prije toga trebalo obaviti neku drugu aktivnost, pa se stoga mora prekinuti ova aktivnost i obaviti ona prethodna.

kad je rije o glatkim prijalzima, dva druga aspekta prijelaza pridonose glatkom tijeku nastave. Prvi je da nastavnik mora pratiti kako nastavni sat tee kad odluuje kad zapoeti prijelaz. Drugi aspekt prijalaza je odluka o tome kad upute dati cijelom razredu, a kad pojedinano.

Svretak sata

Na svretku sata dobro bi bilo rei nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom i nekoliko zakljuaka ili saetaka o postignutom. Tri vana elementa ustroja nastavnog sata povezana su sa svretkom nastavnog sata. Prvi je da nastavni sat treba zavriti na vrijeme, ni prerano ni prekasno. Drugo pitanje je priprema uenika za svretak sata. To ukljuuje prikupljanje knjiga i opreme, davanje zadae. Tree, uenici trebaju iz uionice izlaziti disciplinirano.ODRANJE UENIKOG SUDJELOVANJA

Kad nastavni sat pone, nastavnikova najvea zadaa je odrati ueniku pozornost, zanimanje i pobrinuti se da uenici sudjeluju u aktivnostima. Uspjeno voenje nastavnog sata ponajprije je pitanje postignua ravnotee izmeu obrazovnog potencijala neke aktivnosti i stupnja u kojem odrava ueniko sudjelovanje. Meu pedagokim rezultatima koje nastavnici pokuavaju postii je i to da uenici steknu sposobnosti uenja, organizacijska umijea i dobru koncentraciju.Praenje uenikog napretka

To valja initi aktivno, kruenjem po uionici i postavljanjem pitanja i potpitanja te pasivno, uobiajenim postupcima kojima se uenike potie da trae pomo. I aktivno i pasivno praenje je vano. Posljedica takvog praenja je da nastavnik moe donijeti vane odluke o tome kako najbolje ostvariti ueniko sudjelovanje.

Ritam i tijek nastavnog sata

Ako je ritam aktivnosti (izlaganja, rada u skupinama, ispunjavanja radnih listova ili itanja) prebrz, uenici e se zamoriti ili shvatiti da proputaju najvanije reenice. Ako je ritam prespor, uenicima e misli odlutati. Da bi se odrao poeljan ritam tijekom izlaganja vano je osjetiti koliko se treba zadrati na nekoj temi kako bi je uenici shvatili i ne se odve zadravati na manje vanim temama. Za odrati dobar ritam vano je izbjegavati nepotrebne prekide nastave. Korisno umijee voenja nastavnog sata je znati kako rijeiti iskrsle probleme ili odgoditi njihovo rjeavanje kako ne bi prekinuli tijek nastavnog sata. To se umijee naziva preklapanje, tj. istodobno rjeavanje dviju radnji. Drugi primjer preklapanja je nastavnikova sposobnost da prati uenikov rad i ponaanje dok pomae nekom ueniku.

Uivljenost

Osjeaj za ono to se dogaa u uuionici najee se naziva uivljenost. Iskusni nastavnici vjeto primjeuju znakove koji im govore to se dogaa. Poniknut pogled uenika u posljednjoj klupi ili kradomian pogled u susjeda nastavnik moe smatrati znakovima mogueg nepoeljnog ponaanja. Zato je korisno za nastavnike da ponekad pogledom prelete preko cijelog razreda i prate ponaanje razreda u cjelini da vide ima li razloga za zabrinutost.

Upravljanje uenikim vremenom

Ueniko zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tano kae koliko e vremena i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnost. To ujedno pomae i odrati ueniku pozornost, jer uenici znaju da e uskoro slijediti druga aktivnost, a pomae i razlomiti nastavni sat na zanimljivije vremenske ulomke.Poticajne povratne informacije

Konstruktivne i korisne povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i poticaj za daljni napredak. One su i signal uenicima da se njihov rad briljivo prati i da vam je stalo do njihovog napretka. Povratne informacije treba dati na naprijetei nain, jer ako uenik strepi, tee e pratiti to mu govorite. Potrebno je govoriti s puno razumijevanja i krivca iza problem nai u zadatku i aktivnosti, a ne u ueniku. Povratne informacije treba davati cijelom razredu ili da uenici sami ispravljaju svoj ili tui rad.POTPORA NASTAVE

Nuno je osmisliti kako da aktivnosti uenja teku ustaljenim redom da bi uenici neto nauili. Uenici trebaju da znaju ta trebaju initi.

Drutveni element aktivnosti

Svaka nastavna aktivnost ukljuuje drutveni element, npr. tko moe s kim razgovarati, o emu, gdje, kada i s kojim ciljem. Organizacija razgovora u razredu zahtijeva posebnu pozornost. U razrednoj raspravi vano je pobrinuti se da uenici govore jedan po jedan i da ih drugi uju. Svaki uenik koji eli govoriti mora podii ruku. Treba pruiti priliku svim uenicima da govore. Ne smije se dopustiti agor.

Rad u skupinama

Za rad u skupinama potrebne su mnoge odluke o nainu njegove organizacije. Tu je pitanje veliine skupine i naina oblikovanja skupina. Drugo je pitanje prirode zadatka. Da li je on jasan, tko e ta raditi i koji e biti krajnji ishod. Tree obiljeje je rad nastavnika kao promatraa. Vano je vriti nadzor i provesti po malo vremena sa svakom skupinom. etvrto, nune su upute o vremenu koje stoji uenicima na raspolaganju. Treba rei koliko svaka skupina ima vremena za pojedine faze. I posljednje obiljeje rada u skupinama je potreba da se uenicima pomogne razviti sposobnosti za uspjean rad.Praktine aktivnosti

Praktine aktivnosti spojene su sa svim situacionim problemima jer je potrebno uskladiti uenike i materijale s tijekom i brzinom aktivnosti. Drugi porblem moe nastati ako opremu mora dijeliti vie uenika. U tom sluaju treba dopustiti samo jednom ueniku iz sve skupine da uzima opremu.Kompjuterski programi

Ako nema dovoljno kompjutera treba organizirati da uenici rade na smjene kako bi svi radili na komjuteru. Dobro je spariti uenike sa slinim sposobnostima, osim ako se ne eli da jedan uenik bude mentor. Takoer je dobro sastaviti skupine na temelju prijateljstva.

KRETANJE UENIKA I GALAMA

Kretanje uenika

Kad je u pitanju podjela knjiga uvijek ih je bolje lino podijeliti nego da ih uenici sami uzimaju, ili zamoliti dva ili tri uenika da podijele knjige. Drugo je obiljeje u vezi s kretanjem veih skupina uenika i takvo je kretanje uvijek potrebno nadzirati. Nuno je odrediti taan slijed zadataka i tko to ini. Tree su obiljeje kretanja uenika vaa oekivanja o tome kad uenici mogu ustati sa svog mjesta.Ueniki amor

Svaki nastavnik osmiljava vlastiti standard prihvatljive razine galame. Najvanije je pritom biti dosljedan, tako da uenici tano znaju ta od njih oekujete. Ako je razina galame za vrijeme neke aktivnosti previsoka preporuuje se da kaete neto o razrednom ugoaju koji oekujete, nemojte se openito aliti na razinu galame. Vrijedno je isplanirati nastavu tako da razina galame ne ometa nastavu.Kretanje i buka kao smetnje u nastavi

Nadzor kretanja i galame ne smije previe utjecati na izbor djelotvornih aktivnosti. Vjeta organizacija nastave ukljuuje interakciju izmeu razliitih ogranienja vaeg rada. Treba paziti da aktivnost pobuuje i potie ueniku pozornost, zanimanje i sudjelovanje u radu. Kad razmiljate o svojoj nastavi, ne trebate zazirati od aktivnosti u kojima se uenici puno kreu i galame pod uvjetom da ne vlada mete i da su te aktivnosti svrhovite. Da bi se moglo uspjeno uiti morate zadrati dovoljno reda i nadzora.RAZREDNI UGOAJ

USPOSTAVA POZITIVNOG RAZREDNOG UGOAJA

Razredni ugoaj moe snano uticati na ueniku motivaciju i odnos prema uenju. Razredni ugoaj za koji se openito smatra da najbolje potie uenika na uenje je onaj koji se opisuje kao svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan i sreen. Takav ugoaj olakava uenje.

Svrhovit i radni ugoaj

Nastavnik mora stalno teiti za stalnim napretkom u uenju i pri tome je vano da se ustraje na tome da se vrijeme ne smije zaludu gubiti. Brz poetak nastave, briljivo praenje uenikog napretka i dobra organiziranost pomau osigurati kako nesmetan tijek nastavnog sata tako i ueniko sudjelovanje. Doputenje nevanih ili nepotrebnih stvari uenici shvataju znakom da uenje nije toliko vano. Ako kaete da dananja tema nije osobito vana, to e umanjiti znaenje svrhovitosti, a jednak e uinak imati prerani svretak nastavnog sata. Vanost uspostave takvih pozitivnih uenikih oekivanja je u potrebi da uenici sebe kao uenike potuju i uvaavaju. Uzastopni neuspjesi ili podrugljive nastavnikove primjedbe o slabom uenikom napretku mogu pogubno djelovati na uenikovo samopouzdanje.

Oputen, srdaan i poticajan

Znaenje oputenosti, srdanosti i poticajnosti temelji se uglavnom na vrsti odnosa koji uspostavite s uenicima. Ako ste vi oputeni to e pomoi i uenicima da se opuste. Srdanost znai da vai uenici imaju osjeaj da vam je do njih i njiohva uenja osobno stalo. Biti poticajan znai pomagati i poticati uenike da izvre zadatke koji se od njih trae i da rjeavaju probleme na koje nailazeu situaciji u kojoj im je potrebno pomoi a ne ih prekoravati.Red

Red se moe uspostaviti na vie naina. Red mora biti temeljen i nadopunom drugih obiljeja potrebnih u uspostavi znaenja svrhovitosti, oputenosti, srdanosti, radinosti i poticajnosti. Red se temelji na umijeima djelotvorne organizacije i ustroja nastavnog sata te na odnosu s uenicima koji se utemeljuje na uzajamnom potovanju i azumijevanju.

Studije o razrednom ugoaju

Prvih nekoliko nastavnih sati u novom razredu su vani u uspostavljanju pozitivnog razrednog ugoaja. Iskusniji nastavnici su: samouvjereniji, srdaniji i ljubazniji, profesionalniji, poticajniji, pokretljiviji, vie gledaju uenike u oi, ee se slue humorom, imaju jasnije propisana pravila, znaju se bolje nametnuti i osobno i svojim autoritetom. S tim obiljejima prilino brzo uspostavljaju pozitivan radni ugoaj.

MOTIVIRANJE UENIKA

Kad je rije o uenikoj motivaciji, valja razlikovati tri najvanija utjecaja na ueniku motivaciju u razredu, a to su: 1. Unutarnja motivacija, 2. Vanjska motivacija, 3. Oekivanje uspjeha.

Utjecaji na ueniku motivaciju

Unutarnja motivacija znai koliko e uenici sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljili svoju znatielju i zanimanje za nastavno gradivo koje se tumai ili kako bi razvili kompetenciju ili sposobnosti u odnosu na zahtjeve koji se pred njih postavljaju, zbog sebe.

Izvanjska motivacija znai sudjelovanje u stanovitoj aktvnosti kako bi se postigao neki eljeni cilj ili svrha izvan aktivnosti. Sudjelovanje u aktivnosti je stoga da se postigne neki drugi cilj (npr. nastavnikova ili roditeljska pohvala, kolska kvalifikacija itd.).Oekivanje uspjeha je stupanj u kojem uenici osjeaju da e uspjeti u odreenoj aktivnosti.

Kako pobuditi ueniku motivaciju

Izmeu ljudi postoje velike razlike prema tome to potie njihovu unutarnju motivaciju, vanjsku motivaciju i oekivanje uspjeha. Na to u velikoj mjeri utie stanje u roditeljskom domu (koliko roditelji potiu djecu da cijene znanje). Najvaniji je imbenik osigurati da se uenike potie na uenje i da nastavnik od njih puno oekuje. Takva pozitivna oekivanja trebaju biti realistina, ali izazovna.Kako iskoristiti unutarnju motivaciju

Koritenje uenike unutarnje motivacije ukljuuje izbor tema koje e vjerovatno zanimati uenike, osobito ako su povezane sa ivotnim iskustvom uenika. I mogunost izbora moe pobuditi zanimanje uenika (oni koje zanima sport mogli bi osmisliti sportsku stranicu). I aktivno sudjelovanje i suradnja meu uenicima osiguravaju uitak, a i upotreba raznih igara je dobrodola.

Kako iskoristiti vanjsku motivaciju

Koritenje vanjske motivacije sadrano je u povezivanju truda i uspjeha s opipljivim nagradama i povlasticama. Motivirajue je i davanje nagrade koje pojaava osjeaj samosvijesti, npr. visoke ocjene iz nekog predmeta ili druge oblike priznanja za rad i uspjeh. Meutim, ako su te nagrade previe natjecateljske treba biti oprezan zbog mogueg loeg utjecaja na druge uenike. Vanjska motivacija moe se pojaati tako da se uenicima ukae na korist, relevantnost i vanost teme ili aktivnosti za njihove potrebe.

Kako iskoristiti oekivanja uspjeha

Poticaji koji se temelje na uenikom oekivanju uspjeha osiguravaju to da su postavljeni zadaci izazovni i da uenicima nude realistinu mogunost uspjeha, uzimajui u obzir njihove sposobnosti i predznanje. Vaa oekivanja i pomo moraju u uenicima izazivati samopouzdanje, oni moraju osjetiti da e uspjeti uz primjeren napor.VA ODNOS SA UENICIMA

Uenici e najbolje uiti kad se taj odnos temelji na uzajamnom potovanju i razumijevanju, a to je nastaje kad uenici iz vaih radnji zakljue da ste struan nastavnik i da vam je stalo do njihova napretka jer djelotvorno planirate i odravate nastavu i predano izvravate svoje razne zadae. Treba pokazivati potovanje prema svim uenicima. Vae potovanje za uenike uenici bi trebali uzvratiti potovanjem za vas.

Pruanje dobrog primjera

Uenici oekuju da im budete dobar primjer za ono to oekujete od njih. Ako zahtijevate da budu uredni i vaa tabla mora biti uredna.

Humor u nastavi

Razborita upotreba humora i va smisao za humor mogu pripomoi u uspostavi razumijevanja i pozitivnog razrednog ugoaja. Humor moe posluiti u cijelom nizu situacija, npr. kada se elite naaliti na svoj raun. U vezi s humorom je stupanj u kojem elite uspostaviti prijateljski odnos s uenicima. Da bi se odrao red i nadzor, va odnos s uenicma mora biti takav da oni potuju i prihvataju va autoritet kao organizatora i nadzirateljatoga to se zbiva u uionici. esta upotreba humora, osobito ako pokuate biti aljivac i njihovp rijatelj jednakog statusa, umanjit e va autoritet. Upotrebu humora i prisnosti u razredu valja smatrati zainima vaeg uglavnom profesionalnog ponaanja.

KAKO POVEATI UENIKU SAMOSVIJEST

kole na razne naine mogu unititi ueniku samosvijest isticanjem njihova razmjernog neuspjeha u usporedbi sa odlinim uenicima. Takvi uenici vezuju neuspjeh za svoj rad, ak i kad se trude najvie koliko mogu. To dovodi do toga da se uenici ne osjeaju dostojanstveno, pa se odjeaju bezvijednima, nesposobnima i bespomonima.Humanistiki pristup pouavanju i uenju

Pristup poticanju uenikke samosvijesti ukluuje elemente: 1. Shvatiti nastavnikovu funkciju prvenstveno kao onu tumaa, 2. Uenicima omoguiti prilino irok izbor i nadzor u organizaciji uenja, 3. Iskazivati potovanje i empatiju za uenike.Prenoenje pozitivnih poruka

Najvaniji uticaj na ueniku samosvijest u razredu ima vaa komunikacija s uenicima. Ako su vai komentari pozitivni a ne negativni to e uvelike potaknuti ueniku samosvijest. I govor tijela govori uenicima ta o njima mislite. Pozitivne poruke je mnogo lake prenijeti ako usitinu osjeate ono to elite priopiti.

Pozitivna pomo

Dva podruja najvie utiu na komunikaciju sa uenicima, ato su va odnos prema uenikim pogrekama i stupanj osobnog zanimanja za ueniki napredak. Uenika pogreka je svaki ueniki rad ili problem uenja koji ne zadovoljava eljene standarde postignua. To mogu biti netoan odgovor na pitanje, loe napisan projekt ili nemogunost da se izvri neki zadatak. U takvim okolnostima razmislite o uputama koje ete dati uenicima, a ne da ih prekoravate. Uvijek je bolje pomoi nego kritizirati rad uenika. Kad uenik ima problem ne treba se prema njima ponaati kao s visine. Pravi problem nastaje ako uenik va ton doivi kao ponienje ili porugu. Osobno zanimanje za napredak pojedinih uenika moete pokazati tako da poveete ono to kaete svakom ueniku. Bilo bi dobro brzo nauiti imena uenika.IZGLED I SASTAV RAZREDA

Izgled razreda

Opi izgled razreda pokazuje uenicima da se netko brine da im osigura ugoaj koji potie na uenje. ista i uredna prostorija, s odgovarajuom opremom, ugodna, svijetla i prozrana, pomae da uenici razviju pozitivna oekivanja od nastave. Gdje god uenik pogleda mora vidjeti pozitivnaoekivanja.Razmjetaj klupa

Razmjetaj klupa mora biti funkcionalan za potrebe pojedinog predmeta. Najvaniji je uvjet da vi i ploa budete dobro vidljivi.

Urednost

Vrlo je vano da je uionica ista i uredna. To moe ostaviti snaan dojam na uenike kad prvi put uu u uionicu. Moe se organizovati da uenici sami odravaju istou. Pazite da svaku prostoriju iz koje izlazite ostavite spremnu za nastavu, a to znai i obrisanu plou.

Odjea

Va izgled poruuje uenicima koliko brinete i koliko pozornosti obraate vanjtini. Odjea je vanjski znak vae formalne funkcije. Morat ete se prilagoditi konvencijama i oekivanjima u vaoj koli. Vano je insistirati da uenici dolaze na nastavu pripremljeni, s potrebnom opremom, olovkama, i ostalim priborom.Sastav razreda

Razred sastavljen primjerice prema uspjehu uenika sigurno e utjecati na uenika oekivanja o sebi, a i vaa oekivanja o njima. Vano je pobrinuti se da takvo svrstavanje ne obeshrabri skupine koje se nazivaju prosjenima ili ispodprosjenima.

Poruka mijeanih skupina je da su svi uenici jednako vani.

DISCIPLINA

Disciplina je red potreban u uionici da bi uenici djelotvorno uili. Za disciplinu je najvanije imati na umuda su za postizanje potrebnog reda vanija umijea djelotvornog pouavanja nego va odnos prema uenikom neposluhu. Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako one privlae ueniku panju, tad e se uspostaviti potreban red. Pogreno je promatrati disciplinu kao neto ime se rjeavaju problemi uenikog neposluha. Jo je vea pogreka pokuati uspostaviti disciplinu uspostavljajui dominaciju i to kako da uenicima utjerate strah u kosti.PRIRODA UENIKOG NEPOSLUHA

Ueniki je neposluh uglavnom djetinjast, to su najee: brbljanje ili upadice, galama (dovikivanje s drugim uenicima), odsutnost duhom, neizvravanje zadaa, bezrazlono odlaenje s mjesta, ometanje drugih uenika i kanjenje na nastavu. Ti se problemi mogu ublaiti dobrim pouavanjem ili dogovornim pravilima o ponaanju kojih se uenici pridravaju. Standard oekivanog ponaanja varira od nastavnika do nastavnika. Jedan nastavnik moe zahtijevati potpunu tiinu za vrijeme nastavnog sata dok e drugi dopustiti prilinu galamu. Dobro organiziran nastavni sat u sprezi sa odnosom utemeljenim na uzajamnom potovanju i razumijevanju svest e ueniki neposluh na najmanju mjeru.Uzroci uenikog neposluha (april 2013)Najvaniji uzroci neposluha su: 1. Dosada (sktivnosti ih ne mogu pobuditi), 2. Dugotrajan umni napor, 3. Nemogunost da se izvri aktivnost, 4. Drueljubivost, 5. Niska kolska samosvijest, 6. Emocionalni problemi, 7. Negativan odnos prema uspjehu u koli, 8. Nedostatak negativnih posljedica.

USPOSTAVA AUTORITETA

Klju za uspostavu dobre discipline u razredu je u tome da uenici prihvate da vi imate pravo upravljati njihovim ponaanjem i napretkom u uenju. Nastavne aktivnosti ne mogu se uspjeno provoditi u razredu s trideset uenika ako nemate autoritet da vrite nadzor. Vano je imati na umu da autoritet slui za organiziranje uenikog napretka a ne kao izvor moi. Njihovo povjerenje uglavnom poiva na strunosti koju posjedujete. Uspostava autoriteta kao nastavnika ovisi o etiri najvanija obiljeja: 1. Iskazivanje vaeg statusa, 2. Kompetentnog pouavanja, 3. Organizacijskog nadzora, 4. Uspjenog rjeavanja uenikog neposluha.

Iskazivanje vaeg statusa

Autoritet kao nstavnika potjee od statusa koji imate na toj funkciji jer skoro svako drutvo iskazuje potovanje i uvaavanje prema nastavnicima. Uz to ste i odrasla osoba. Mlaa djeca vas mogu posmatrati kao svoje roditelje. Najvanije za status nije da ga imate nego da se ponaate kao da ga imate. Uenicima ete pokazati da imate status ako se ponaate oputeno, samopouzdano, sigurno, a to ete pokazati glasom, dranjem tijela, izrazom lica i gledanjem uenika u oi. Za sve to inite morate paziti da to ne ine i uenici, npr. hodati po razredu itd. Uenici ne smiju poinjati razgovor s vama ili jedni s drugima bez vaeg doputenja. Najsigurnije je izbjegavati bilo kakav tjelesni dodir, jer se moe razliito tumaiti.Kompetentno pouavanje

Ako uenicima pokaete da puno znate o nekoj temi ili predmetu, da vas zanima i da moete struno organizirati nastavne aktivnosti, tad e uenici potovati vae umijee pouavanja: to e potvrditi vae pravo da upravljate njihovim ponaanjem. Zato nastavni satovi moraju biti dobro isplanirani i pripremljeni. esto se lo nastavni sat smatra uvredom pa djeca smatraju da nisu dovoljno vrijedna da im koal dodijeli boljeg nastavnika. Za razliku od toga, kompetentno pouavanje potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja i potvruje njihov osjeaj vrijednosti i vanosti.

Organizacijski nadzor

Da bi aktivnosti tekle uspjeno, nastava mora poeti pravodobno, uenici moraju biti ukljueni u aktivnosti, a prijelazi izmeu aktivnosti moraju biti glatki. Najvaniji aspekti organizacijskog nadzora ukljuuju uspostavu jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim ponaanjem te nametanje vaeg stajalita u situaciji kad izbije sukob. Wragg i Wood su naveli sljedea pravila: 1. Zabranjeno je brbljati dok nastavnik govori, 2. Zabranjeno je ometati nastavu galamom, 3. Moraju postojati pravila o ulasku i izlasku iz uionice i kretanju po njoj, 4. Zabranjeno je ometati rad drugih uenika, 5. Rad se mora izvriti na propisan nain, 6. Uenici moraju podii ruku kad ele odgovoriti a ne izvikivati odgovor, 7. Uenici se moraju truditi, 8. Uenici ne smiju osporavati nastavnikov autoritet, 9. Prema kolskom vlasnitvu i opremi mora se postupati obzirno, 10. moraju postojati pravila uz sigurnost, 11. Uenici moraju pitati ako neto ne razumiju.

Kako djelotvorno rjeavati probleme uenikog neposluha

Kako preduhitriti uenikov neposluh

Uenikov je neposluh bolje sprijeiti nego lijeiti. Umjenim pouavanjem moe se uvelike smanjiti estota uenikog neposluha.

Postupci kojima se moe preduhitriti neposluh

Pomnjivo praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave moe osigurati da se velik dio neposluha sprijei u zametku. Najkorisnije mjere su sljedee: 1. Pogledom preletjeti po razredu, 2. Kruite, 3. Gledajte uenike u oi, 4. Poimence ispitujte, 5. Iskoristite blizinu (krenete li prema dvojici uenika koji razgovaraju, time im moete pokazati da ste to primijetili a da ne prekidate nastavu), 6. Pruite pomo, 7. Mijenjajte aktivnosti ili brzinu rada, 8. Uoite neposluh (ako je uenik neposluan, vano mu je pokazati da ste to primijetili), 9. Uoite neuljudnost, 10. Premjetajte uenike.UZROCI NEPOSLUHA I SAVJETI

Ispitati uzrok i dati savjet nain je kojim se pristupa neposluhu kako bi se doznala priroda problema. Tonom glasa morate pokazati ueniku da vam je stalo do toga da se uenik to prije posveti poslu, a ne da budete neugodni ili nasrtljivi.Uspjena upotreba prijekora

Prijekorima se treba sluiti rijetko i to kao nadopunom umjenom pouavanju. Brojna su obiljeja umjenog i djelotvornog sluenja prijekorima, npr: 1. Prekorite stvarnog krivca, 2. vrstoa (prijekor mora biti jasan i strog u tonu i sadraju), 3. Izrazite zabrinutost, 4. Izbjegavajte ljutnju, 5. Istaknite to je potrebno (prijekori moraju istaknuti ta bi uenici trebali initi, a ne da se jednostavno alite na neposluh), 6. Pojaajte psiholoki uinak (prijekor pojaajte neverbalnom reakcijom-gledajte direktno u oi), 7. Izbjegavajte sukobe (nemojte se uvui s uenikom u svau), 8. Kritizirajte ponaanje a ne uenika (vi ste protiv takvog ponaanja, a ne protiv uemika i prekorite uenika osobno, u etiri oka, a ne pred cijelim razredom), 9. Spreavanje, 10. Pravila i razlozi (kaite koje je pravilo prekreno i objasnite zato je to pravilo potrebno i radi pouavanja i radi uenja), 11. Izbjegavajte neugodne prijekore, 12. Izbjegavajte nepravedne usporedbe, 13. Budite dosljedni (uenicima e biti krivo ako ih kanjavate za prekraj za koji inae ne kanjavate), 14. Izbjegavajte prekoravati cijeli razred, 15. Egzemplarni prijekor.KAZNE

Priroda i svrha kazni

Kazna je formalni in koji uenik treba doivjeti kao neugodu. Ona slui tome da se ueniku pomogne da se ubudue pristojno ponaa. Kad se odreuje kazna recite ueniku da je namjera kazne pomoi mu da shvati teinu neposluha. Vano je da uenik shvati kaznu kao neto to je u njegovom interesu, a ne izrazom zlobe ili nesklonosti. Kazne imaju tri vane svrhe: 1. Odmazda (pravda zahtijeva da iza prijestupa stignemoralno zasluena kazna), 2. Zastraivanje (uenici trebaju ubudue izbjegavati neposluh zbog straha od posljedica), 3. Rehabilitacija (ueniku se mora pomoi shvatiti moralni prijestup). Od svih je najvanija rehabilitacija, jer ukljuuje i odgojni element.Nedostaci kazne

One najee oznaavaju kratko razdbolje neugode ili gnjavae. Najvei nedostaci kazne su: 1. One su neprimjeren model ljudskih odnosa, 2. Potiu zabrinutost i zlovolju, 3. Imaju kratkotrajan uina poetnog oka, 4. Potiu uenike da osmisle naine kojima e ih izbjei, 5. Ne potiu dobro ponaanje nego slue za guenje neposluha, 6. Ne rjeavaju uzrok neposluha, 7. Usmjeravaju pozornost na neposluh.

Vrste kazni

Najee kazne su sljedee: 1. Pismene zadae (od prepisivanja teksta do kratkih sastava, najvea prednost je to se pritom troi uenikovo vrijeme a ne vae, a slabost mu je da se esto ini poniavajuim, a stariji ga uenici mogu doivjeti kao uvredu), 2. Ostanak u retu (uenike zadrati tijekom odmora ili poslije kole i zaati mu da neto napie, najvea je prednost da ovo uenivi mrze, a nedostatak da moe i vama uzrokovati smetnju), 3. Gubitak povlastica (uenik sjedi sam ili mu se zabrani da ide na izlet, prednost je da to moe raalostiti uenika, a nedostatak da se lahko moe doivjeti kao osvetoljubivo i nepravedno), 4. Verbalno zastraivanje (najvea prednost je to takva kazna moe biti jako neugodna a ne gubi se puno vremena, a najvei nedostatak je da moe izazvati sukob), 5. Obavjetavanje ravnatelja ili roditelja (to je za veinu uenika velika kazna), 6. Simbolino kanjavanje (loe ocjene iz vladanja), 7. Tjelesno kanjavanje (ne dolazi u obzir), 8. Zabrana dolaska na nastavu (je krajnja sankcija, a moe je izazvati upotreba droga ili napad na nastavnika).Djelotvorna upotreba kazni

Openito su najdjelotvorniji postupci koji se temelje na razgovoru s uenicima. Za umjenu i djelotvornu upotrebu kazne potrebno je: 1. Sluite se kaznama rijetko, 2. Pravodobnost, 3. Nain, 4. Primjerenost prekraju, 5. Redoslije, 6. Povezanost s politikom kole, 7. Odbojnost (kazna mora biti neugodna uenicima).SUKOBI

Poenkad moe doi do sukoba izmeu vas i uenika, a njega moe obiljeiti estok i osjeajima nabijen dijalog. Znakovi upozorenja da bi mogao izbiti sukob ili iskrice sukoba su: 1. Uenik moe biti osjetljiv i napet zbog dugotrajnijih problemas uenjem to uzrokuje poveanu frustriranost, 2. Uenik moe smatrati da je disciplinska mjera koju primjenjujeteprema njemu nepravedna i prijetnja njegovoj samosvijesti, osobito ako je povezana s ponienjem pred njegovim kolskim kolegama (sarkazam ili poruga mogu tako djelovati), 3. Uenik moda reagira protiv neprikrivenoh tjelesnog ili verbalnog zastraivanja, npr. nastavnik mae prstom ispred uenikova lica ili se slui jakim prijekorom, 4. Uenik moda pokuava izbjei neugodu kad ga molite ili inzistirate da odgovori na neko pitanje ili da sudjeluje u aktivnosti koju ne voli.

Umjeno pouavanje i umjeno sluenje ve opisanim disciplinskim mjerama umanjit e estotu neposluha. Najee se iz uenikova ponaanja moe osjetiti da neto nije u redu, npr. uenik izgleda napeto ili ulazi u razred neuobiajeno buno.

Kako postupiti u sluaju sukoba

Ako do sukoba ipak doe: 1. Zadrite mir, 2. Smirujte situaciju (nemojte produljivati sukob, a ako to ne djeluje zatraite pomo da se uenika negdje skloni), 3. Budite svjesni eksplozivnosti situacije, 4. Posluite se svojim drutvenim umijeem, 5. Pokuajte spasiti va i uenikov obraz, 6. Zatraite pomo ako je potrebno (od drugih lanova nastavnog osoblja).

Formalno praenje ponaanja

Popularni nain je onaj kad se uenika stavi na raport, to znai da nekoliko dana ili tjedan dana, svaki nastavnik mora napisati miljenje o uenikovom ponaanju na svretku sata.

Uvjetovani dogovori

Uvjetovani dogovor znai obeati ueniku dogovorenu nagradu ako se tijekom odreenog razdoblja bude dobro ponaao. Stvarni poticaj za ovo nije elja za nagradom nego za dobrim ponaanjem.

Roditeljska pomo

Osigurati roditeljsku pomo je esto vano ako je ponaanje uenika zabrinjavajue. Roditelje o tome valja obavijestiti jer roditelji mogu pruiti korisne podatke i na razne naine pomoi da se uenikovo ponaanje popravi.

Prostorije za neposlune uenike Takve prostorije slue da se u njih uenici poalju da se smire i gdje uenik moe razmisliti o ozbiljnosti stuacije.Pozitivno pouavanje

Temeljno naeloje da e se uenikovo ponaanje koje se nagradi vjerojatno ubudue ponoviti, a ponaanje koje se ne nagrauje ili ga se kanjava e se prorijediti (biheviorizam).

OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA

Redovito ocjenjivanje uenikog napretka sastavni je dio pouavanja i uenja u koli.

Svrhe ocjenjivanja (april 2013)Ocjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh. Ocjenjivanje moe imati razliite svrhe. Najee svrhe su: 1. Osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku, 2. Uenicima osigurati pedagoke povratne informacije, 3. Motivirati uenike, 4. Osigurati evidenciju napretka, 6. Posluiti kao izraz sadanjih postignua, 7. Ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje.

Opasnosti ocjenjivanja (april 2013)Tri su najvee opasnosti: 1. Najvanija opasnost je da se uenici koji iz povratnih informacija o svojem napretku zakljue da zaostaju za svojim kolegama ili za nekim standardom postignua koji im neto znai, mogu uzrujati i obeshrabriti, 2. Postupci za ocjenjivanje mogu oduzeti previe vremena, 3. Nastavnici i uenici mogu odve pozornosti obratiti dobrim uenicima.VRSTE OCJENJIVANJA

esto se spominju sljedee vrste ocjenjivanja: 1. Formativno ocjenjivanje (cilj je poboljati uspjeno uenje uenika, usmjereno je na pronalaenje greaka, potekoa i manjkavosti), 2. Sumativno ocjenjivanje (standard dostignut u odreenom trenutku), 3. Normativno ocjenjivanje (uenikov se uspjeh mjeri sa uspjehom drugih uenika), 4. Ocjenjivanje na temelju mjerila (je li zadovoljen odreen opis postignua-mjerilo), 5. Dijagnostiko ocjenjivanje (precizno odreuje potekoe u uenju ili probleme), 6. Interno ocjenjivanje, 7. Eksterno ocjenjivanje (ocjenjivanje osmislili ispitivai izvan kole), 8. Neformalno ocjenjivanje, 9. Formalno ocjenjivanje, 10. Trajno ocjenjivanje, 11. Jednokratno ocjenjivanje, 12. Objektivno, 13. Ocjenjivanje postupka, 14. Ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda.Weston tvrdi da postoji est najvanijih pravaca poboljanja ocjenjivakih postupaka: 1. Vie formativnog ocjenjivanja, 2. Ocijeniti vie aspekata postignua, 3. Bolja odreenost pedagokih ciljeva, 4. Individualiziranija brzina uenja, 5. Ukljuivanje uenika kao partnera u ocjenjivanje, 6. Svjedodbe koje bi osiguravale prijelaz na korisnu daljnjui strunu izobrazbu nakon obvezatnog kolovanja

OCJENJIVANJE AKTIVNOSTI U RAZREDU

Najee ocjenjivake aktivnosti u razredu su: 1, praenje rada na nastavi, 2. Posebne ocjenjivake zadae ukljuene u nastavu, 3. Domae zadae, 4. Testovi koje je sastavio nastavnik, 5. Standardizirani testovi i 6. Formalni ispiti.Praenje razrednih aktivnosti

To je sredinji aspekt pouavanja, a povezan je s vaim odlukama o tijeku nastave i povratnim informacijama koje pruate uenicima kako biste potaknuli njihovo uenje. Najvaniji aspekt je da redovito ocjenjujete ueniki rad. Vae praenje mora biti ispitivako i aktivno.

Domae zadae

One su jako vane jer pokazuju kako uenik radi bez tue pomoi. Korisna je za razvitak uenikih organizacijskih sposobnosti i radnih navika. Roditeljska je pomo korisna kao dodatna pomo, ali i tetna ako ueniku omoguuje da odmah dobijepomo, a ne pokuava se potruditi sam.

Testovi koje je sastavio nastavnik

Redovito testiranje moe osobito dobro pokazati vanost redovitog uenja, ali ono moe i prestraiti uenike. Mora se upotrebljavati razborito i na nain koji e poticati uenje a ne ga oteavati.Standardizirani testovi

Ovakvi se testovi esto upotrebljavaju za praenje napretka i postignua u najvanijim podrujima znanja, osobito itanja. Takvi testovi omoguuju nastavniku da usporedi rezultate s oekivanim rezultatima za uenike te dobi.Formalni ispiti

Oni variraju od razrednih ispita koje je osmislio i vodi nastavnik u odreeno vrijeme do ispita koji su timski osmiljeni i provode se kao dio ispitnog rasporeda. Oni su korisno mjerilo postignua za kolska izvjea, a pomau i da uenici razviju ispitne sposobnosti i tehnike i da se pripreme za vanjske ispite.

OCJENJIVAKE AKTIVNOSTI U PRAKSI

Treba imati na umu niz vanih momenata: 1. Ocjenjivaka aktivnost mora biti pravedna (da je povezana s obraenim nastavnim gradivom, 2. Ocjenjivaka aktivnost trebala bi biti povezana s pedagokim rezultatima koje si je odrdila kola, 3. Program ocjenjivakih aktivnosti treba varirati po vrsti i obliku, tako da se moe ocijeniti itav spektar eljenih pedagokih rezultata, 4. Uenike se mora obavijestiti o prirodi i namjeni ocjenjivakih aktivnosti, 5. Ocjenjivake aktivnosti moraju se odravati u primjerenim okolnostima, 6. Ocjenjivake je aktivnosti potrebno dobro osmisliti, 7. Morate se pobrinuti da ocjenjivaka aktivnost valjano ocjenjuje upravo ono to se njome eli ocijeniti.

Umijea potrebna za ocjenjivanje

Nastavnik mora provjeriti je li pitanje razumljivo i hoe li ponuena rjeenja uspjeno pokazati razliku izmeu uenika koji s unauili ono to se provjerava tim testom i onih koji nisu. Potrebna su mnoga umijea u vezi sa izborom, oblikom, provedbom, primjerenosti aktivnosti ranijem, nainom ocjenjivanja itd.OCJENE, EVIDENCIJA I IZVJEA

Ocjenjivanje uenikog rada u razredu

Ocjenjivanje za vrijeme i nakon nastave mora biti temeljito i konstruktivno, a radovi se moraju uenicima vratiti u razumnom roku. Takvo ocjenjivanje je vaan uzor uenicima i primjer brige i pozornosti koju trebaju obratiti kolskim zadaama. Formativno obiljeje ocjenjivanja je od temeljne vanosti za uspjeno pouavanje i uenje. Ocjenjivanje uenikog rada u koli ili njegove domae zadae nastavak je normalnog procesa pouavanja i uenja. Najvei izazov u ocjenjivanju uenikog rada je kako pomoi i ohrabriti sve uenike u razredu iako su na razliitim razinama postignua. Najvei je problem taj to e normalno ocjenjivanje, utemeljeno na usporedbi uenikih radova obeshrabriti slabije uenike. Stoga veina nastavnika pokuava bolje iskoristiti ocjenjivanje na temelju standarda postignua koji se oekuju od svakog uenika uzimajui u obzir njegovo prethodno znanje. Dobro je posluiti se raznim metodama ocjenjivanja, ukljuujui i onu kad uenici povremeno ocjenjuju svoj rad ili rad svojih kolega. Najvanija zadaa ocjenjivanja koju se mora imati na umu je da ono mora osigurati korisne i poticajne povratne obavijesti uenika o njegovom napretku.Evidencija uenikog napretka

Korist od evidencije koju nastavnici vode ovisi o tome koliko se ti podaci upotrebljavaju. Suvie podrobna ili neupotrebljiva evidnecija je gubljenje vremena.. upotrebljiva evidnecija udovoljava trima zahtjevima: 1. Ona bi trebala predstavljati koristan temeljna kojem bi se mogla sastavljati izvjea za druge osobe (uenike, roditelje, druge nastavnike), 2. Trebala bi ukazati na mogue probleme ako uenikovi rezultati pokazuju vei pad u usporedbi s prethodnim, 3. Trebala bi omoguiti da se na temelju prethodnog isplanira budui rad sa svakim uenikom. Pismene biljeke mogu pomoi koli osmisliti predmetne programe.

Izvjetavanje o uenikom napretku

Trebalo bi redovito izvjetavati roditelje o uenikom napretku, ili u obliku pismenih izvjea ili za vrijeme roditeljskog sastanka. Pet je problema s kojima se nastavnici suoavaju kad piu kolska izvjea: 1. Moraju se esto oslanjati na subjektivne prosudbe, 2. Teko je saeti uspjeh iz razliitih dijelova predmeta, 3. Vlada napetost izmeu elje da se izvjee napie iskreno i elje da se uenika ne obeshrabri kritikom ili loim ocjenama, 4. esto je teko znati koji aspekt uenikoguspjeha treba istaknuti u izvjeu, 5. Nekim je nastavnicima teko zapamtiti svakog uenika.OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA

Svi nastavnici provode puno vremena razmiljajui i procjenjujui koliko dobro rade. Osvrt i prosudba vlastitog rada dio su nastavnikog posla.

OCJENA VLASTITOG RADA U RAZREDU

Dva su najvanija aspekta ocjenjivanja. Prvi je da ustanovite koja je obiljeja vae nastave potrebno usavriti. Drugi je kako najbolje poboljati svoj rad na podruju koje se moe usavriti.Prikupljanje podataka o vaem sadanjem radu

Puno je naina na koje se mogu prikupiti podaci: 1. Voenje dnevnika, 2. Snimajte vau nastavu, 3. Prikupljajte povratne informacije od uenika

RASPOREIVANJE VREMENA

Djelotvorno rasporeivanje vremena

Morate stei umijea koja e vam omoguiti najbolje iskoritavanje vaeg vremena i truda. Uspjeno rasporeivanje vremena obuhvaa nekoliko vanih elemenata: 1. Svijest o vremenu (razmislite o tome koliko vremena troite na pojedine aktivnosti i odluite hoete li to mijenjati), 2. Odredite prioritete (kojim ete redoslijedom pristupiti razliitim zadaama uzimajui u obzir njihovu vanost i hitnost), 3. Planiranje vremena (kako planirati vrijeme kratkorono, srednjorono i dugorono), 4. Uskladite vrijeme sa zadaama, 5. Brzo se rjeavajte manje vanih zadaa,, 6. Ne odugovlaite, 7. Budite realni (morate si postaviti realne zahtjeve), 8. Morate znati rei ne (da ne postanete prenatrpani), 9. Delegirajte posao (zamolite kolege ili uenike da preuzmu neke zadae).

STRES

Kad su nastavnici ljuti, potiteni, zabrinuti, ivani, frustrirani ili napeti kao posljedica njihova zanimanja, to se naziva nastavnikim stresom.

Izvori nastavnikog stresa

Sedam je najvanijih izvora stresa s kojim se suoavaju nastavnici: 1. Uenici koji imaju lo odnos prema koli i kojima nedostaje motivacija, 2. Neposluni uenici i razredna nedisciplina openito, 3. Brze promjene u kurikulumu i organizaciji, 4. Loi radni uvjeti, ukljuujui promaknua, opremu i sredstva, 5. Pritisci vremenskih rokova, 6. Sukobi s kolegama nastavnicima, 7. Osjeaj potcijenjenosti u drutvu.

to izaziva stres

Izvori stresa variraju od nastavnika do nastavnika. Kod svih nastaje kada nastavnici smatraju da je ugroeno njihovo dostojanstvo ili zdravlje. To se moe dogoditi na dva naina: 1. Prvi i najei je situacija kad smatrate da morate ispuniti vane obaveze a teko vam je to uiniti na primjeren nain. Osjeaj ugroenosti je najvaniji element stresa, 2. Drugi nain je manje primjetan, ali jednako vaan. Problemi u izvrenju obaveza, kratki vremenski rokovi za ispite, sastanci sa neugodnim roditeljima ili neispravna nastavna pomagala mogu izazvati stres. Moe vas povrijediti ili uznemiriti to to vas nisu ukljuili u neki vani kolski odbor.

Utjecaj stresa na vae pouavanje

Nastavniki stres moe smanjiti kvalitetu pouavanja na dva naina: 1. Prvi je da e se smanjiti vae zadovoljstvo poslom, 2. Drugi je da kad doivite stres to moe smanjiti vau komunikaciju s uenicima.

Nain borbe protiv stresa

Borba protiv stresa moe biti dvostrana: 1. tehnikama neposredne akcije (morate odrediti to kod vas izaziva stres i zato, a tad se odluiti to poduzeti kako biste se uspjeno borili protiv stresa) i 2. palijativnim tehnikama (to je sve ono to moete uiniti da ublaite osjeaj stresa, ak i kad izvor stresa nije nestao, npr. pokuaj da se dogaaj vidi s vedrije strane, pokuaj da se uini emocionalni odmak od dogaaja).

Kako razviti vlastiti pristup borbi protiv stresa

Savjeti od Cole i Walker i Freeman: 1- uoite i rjeavajte probleme im prije, 2. Razvijte umijea i postupke koji e vam pomoi u obavezama kojei mate, 3. Razmislite jeste li sami odgovorni za neke izvore stresa, 4. Uvijek o svemu razmiljajte u kontekstu i pokuajte oblikovati realistina oekivanja o vaim i tuim mogunostima, 5. Popriajte o svojim brigama i problemima s drugima, 6. Odrite ravnoteu izmeu vaeg posla kao nastavnika i vaeg privatnog ivota. METODIKA NASTAVE ISLAMSKE VJERONAUKE-Refik ati i Izet Pehli, str. 31-107

Metodika islamske vjeronauke je znanost koja prouava zakonitosti odgoja i obrazovanja u podruju odgoja i obrazovanja u vjeri. Predmet metodike islamske vjeronauke ine nastava, vannastavni i vankolski organizacijski oblici rada.

Cilj i zadaci metodike nastave islamske vjeronauke

Cilj metodike islamske vjeronauke kao znanstvenediscipline je da prati i prouava zakonitosti i kategorije odgojno-obrazovnog rada u islamskom vjerskom odgojno-obrazovnom podruju.

Cilj metodike islamske vjeronauke je da osposobljava studente, budue nastavnike islamske vjeronauke za samostalno izvoenje svih programa i organizacijskih oblika rada u vjerskom odgojno-obrazovnom podruju. Zadaci metodike nastave islamske vjeronauke mogu se svesti na etiri osnovna zadatka: 1. Historijski (odnosi se na podruje prouavanja historijskog razvoja nekog nastavnog podruja, 2. Teorijski (obuhvata teorijsku osnovu nastavnog rada), 3. Praktini (odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti), 4. Istraivaki (se odnosi na prouavanje problema nastavne prakse radi poveanja njezine djelotvornosti).Principi u nastavi islamske vjeronauke

To su: 1. Princip oiglednosti je posebno znaajan u nastavi sa uenicima mlae kolske dobi. Kod ovog principa je osnovna postavka da se gradivo saznaje sa to vie osjetila, 2. Princip svjesne aktivnosti omoguuje vee angairanje pojedinca, a time i postizanje veih rezultata. Svi vrhunski rezultati, u razliitim oblastima ljudskog stvaralatva, ostvareni su iskljuivo upornim i danononim radom, 3. Princip jedinstva teorije i prakse osigurava svjesno uenje i trajnost znanja. Sve to se ui u koli treba shvatiti i pokuati pronalaziti primjere iz prakse (iz vlastitog iskustva, eksperimentiranjem, usporeivanjem itd.), 4. Princip efikasnosti, ekonominosti i racionalizacije nastavnog rada-Treba osmisliti kako emo doi do krajnjeg rezultata sa to manje snaga. Nismo racionalni ako ne izmjenjujemo raznovrsne aktivnosti u toku jednog raspoloivog termina, npr. uenje sa nekom fizikom aktivnou. Nakon uenja mogu se provoditi odreene tjelesne vjebe, napraviti mala etnja, uraditi neki posao u kui, obaviti krai razgovor sa prijateljem, to e posluiti kao relaksacija i tako organizam odmoriti od prethodne aktivnosti, a tako emo pripremiti organizam za novi napor koji ga oekuje, 5. Princip interakcije svih subjekata-Suvremena nastava treba se odvijati u zajednici koju vie ne ine samo uenici i nastavnici, nego i njihovi roditelji, struni saradnici, javni radnici, 6. Princip dobne i individualne usmjerenosti nastave je esto zanemarivan u praksi. Nastavnici ne prave razliku izmeu fizike i mentalne dobi uenika pa te osobine izjednaavaju, to ima za posljedicu negativne rezultate u uenju, 7. Princip akceleracije i individualizacije otklanja nedostatke koji su oznaeni u prethodnom principu. U ovom principu nastava je sputena na nivo svakog uenika, i za najboljeg, i za najslabijeg. Ovdje e nastavnik prethodno utvrditi (za svaki predmet) mogunosti i potrebe uenika i na toj osnovi planirati i njegov individualni napredak. Neki uenici e uiti sporije, neki ubrzano (akcelerativno), ali e svaki od njih osjeati napredovanje, 8. Princip harmonine interakcije nastavnika i uenika mogue je provesti samo onda kada nastavnik shvati da treba odbaciti tradicionalna didaktika shvaanja po kojima je on bio jedini nosilac nastavnog procesa, 9. Princip stimulativne klime (atmosfere) u nastavi islamske vjeronauke ima posebnu vrijednost. Nastava treba biti izvor ne samo uenja, nego i radosti, sree, zadovoljstva, punoe svake linosti. Uenik u nastavniku vjeronauke treba prepoznati osobu koja e ih prihvatiti, razumjeti, afirmirati njihovu linost, te osobu sa kojom e imati blisku komunikaciju. Nastavnik vjeronauke za realizaciju ovog principa crpit e energiju iz punine vjernikog osjeaja i ljubavi prema uenicima, 10. Princip vjebanja i ponavljanja, takoer, ima svoju vrijednost. Vjebanje i ponavljanje je bitan princip radi trajnosti znanja, ali ga treba organizirati na suvremeni didaktiki nain. Uz ponavljanje i vjebanje idu dodatna pitanja i jedan dio novog gradiva (koji e uenici sami pronai, otkriti, nauiti), 11. Princip simetrinosti i postupnosti kazuje da sadraje treba obraivati sistematino, prema loginom slijedu. Ratke i Komenski su utvrdili pravila za ovaj princip: a. od lakeg ka teem, b. od jednostavnog ka sloenom, c. od blieg ka daljem, d. od poznatog ka nepoznatom, e. od konkretnog ka apstraktnom, 12. Princip historinosti i suvremenosti povezuje dvije suprotnosti koje se ni u kom sluaju ne iskljuuju, nego dopunjuju. Ako se nastavnik usmjeri preko mjere na izuavanje prolosti zapada u historicizam, jer ne upuuje uenike na futuroloko vrijeme. Nastavnik iz historijskih sadraja uzima pouke i povezuje ih sa realnim okruenjem i ivotom. Prenaglaeno izuavanje sadanjosti, takoer, dovodi do jednostranosti. Nastavu treba vie okrenuti prema budunosti tj. da se uenici pripremaju za ivot i rad kakav e im biti u buduem vremenu, nakon njihovog profesionalnog osposobljavanja.

Interdisciplinarnost nastave islamske vjeronauke

Sadraji nastave islamske vjeronauke trebali bi omoguiti djetetu na poetku kolovanja stjecanje cjelovite spoznaje o svijetu koji ga okruuje. Zato je metodika nastave islamske vjeronauke usko povezana sa metodikama ostalih nastavnih premeta i podruja (npr. psiholokim znanostima, metodikom bosanskog jezika, likovne i muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, filma, historije itd.). Metodika nastave islamske vjeronauke veoma je povezana sa pedagokim znanostima, posebno didaktikom, povijesnom pedagogijom, opom pedagogijom, komparativnom pedagogijom, i metodologijom pedagokih istraivanja. Odnos metodike nastave islamske vjeronauke i ostalih pedagokih predmeta je dvosmjeran. Ona se koristi rezultatima ostalih pedagokih disciplina, ali se i te discipline koriste rezultatima njenih istraivanja, kako u teoriji, tako i u praksi.

Metodologija metodike nastave islamske vjeronaukeSvaka se ljudska djelatnost, pa tako i nastavna praksa, da bi postigla veu djelotvornost, oslanja na rezultate znanstvenih istraivanja. Potrebno je razlikovati pojam metodike od pojma metodologije. Metodika je samostalna znanstvena disciplina, koja prouava zakonitost nastave pojedinog predmeta ili podruja. Metodologija se odreuje kao dio znanosti koji prouava postupke i puteve znanstvene spoznaje. Metodika nastave islamske vjeronauke dio je metodike koji prouava postupke i puteve kojim se otkrivaju