1.SPECIFINOSTI METODIKENASTAVE PRIRODE I DRUTVA

1.1.Odreenjemetodikenastave prirodei drutva

- gr. methodos= metoda

- metodiku moemo odrediti kao samostalnu znanstvenu disciplinu koja prouava zakonitosti nastave pojedinog predmeta

- postoji metodika svakog nastavnog predmeta

- metodika nastave prirode i drutva interdisciplinarno je znanstveno opredmeenje u kojem seprouavaju zakonitosti odgoja iobrazovanja sastajalita nastave prirode idrutva u osnovnoj koli

1.2.Ustroj metodikeprirode idrutva

- mnpid ma svoj ustroj koji joj daje obiljeje znanstvene samostalnosti

- njezini temeljni pojmovi ine njezin ustroj koji odreuje irinu i dubinu njezinih istraivanja,ali i stupanj samostalnosti

- u ustroju mnpid izraeni su temeljni,posebni ipojedinani pojmovi

TEMELJNI POJMOVI METODIKE:1) predmetizadaametodike2) metodologija metodike3) nastavnipredmet priroda i drutvo u o..4) sadraji nastave5) spoznajniprocesunastavi6) uvoenje uenikau prouavanjeprirode7) orijentacijauprostoruipoimanje vremena

8) materijalno tehnika osnova nastave9) sociologijski oblicirada10) specifinosti nastavnihmetoda11) pripremanjeuiteljazanastavu12) specifinostnastavnogprocesa13) vrednovanje rezultatarada14) izvannastavnadjelatnost

15) dodatnaidopunskanastavaunastavi prirode i drutva

1.3.Zadaa i zadaci metodikenastave prirode i drutva

- temeljna zadaamnpid se sastoji od :

1. struno metodikog osposobljavanja za kritiko promiljanje nastavnog predmeta prirode i drutva

2. ostvarivanje zadaa obradom nastavnih cjelina, tema i jedinica iz njegova programa u osnovnoj koli

3. vrednovanja toga rada

-temeljni zadacimnpid:

1.povijesni zadatak- prouavanje razvoja i oblikovanja tog nastavnog podruja - povijesni pregled omoguava pravilno vrednovanje metodikih rjeenja i njihovo prilagoeno suvremeno koritenje, a spreava vraanje u naputena teorijska i praktina metodika rjeenja

2.teorijski zadatak- obuhvaa teorijsku osnovu nastavnog rada

- teorijska zamisao rada bila je i ostaje oslonac metodike prakse

- sustavnoupoznavanjevanihteorijskihmetodikihstavova,njihovorazumijevanje, vrednovanje, prihvaanje ili odbacivanje stalna je obveza suvremenog uitelja

3.praktini zadatak- odnosi se na praktinu primjenu u nastavnoj djelatnosti -uitelj je osposobljen za praktian nastavni rad ako dobro poznaje :

I. materijalno tehniku osnovu nastave

II. suvremenu tehnologiju i specifinosti ustrojstva nastavne ekskurzije

III. planiranje, pripremanje, odjelotvorenje odg. obr. rada

IV.suvremeno praenje i vrednovanje rezultata nastave i odg. obr. rada

V. specifinosti rada u razliitim oblicima izvannastavnog rada

VI. ralanjivanje i vrednovanje rada

4.istraivakizadatak -odnosi se na prouavanje problema nastavne prakse radi poveavanja njezine uinkovitosti- temeljna zadaa mnpid nije izrada jednog modela, vesustava temeljenih znanja iznastaveprirode i drutva koji uitelju prua velike mogunosti za njegov stvaralaki rad u odgoju i obrazovanju tijekom nastave pid1.4.Interdisciplinarnostmnpid

- predmet pid je kompleksan nast.predmet i zato su njegovi sadraji birani iz:1. prirodnih znanosti: fizika, kemija,biologija, geografija

2. drutvenih znanosti: povijest, sociologija

3. posebni sadraji: prometna kultura, humani odnosi, zatita okolia, zdravstveni odgoj4. pedagogijske znanosti: didaktika, opa pedagogija, komparativna pedagogija, povijest pedagogije, metodologija pedagogijskog istraivanja

a)Didaktika

- kao grana pedagogije istrauje ope zakonitosti procesa odgoja i obrazovanja koji se mogu primijeniti i na nastavu pid - nastavniplaniprogram,odreenjenastavnihmetoda,objanjenjenastavnogprocesa,ustrojstvo i izvedba nastave i druga sustavna odreenja unutar didaktike utjeu i na mnpid

b)Opapedagogija

- osiguravamnpidjasnuorijentacijuodgojnoobrazovnograda(zadae,zadatke,ope pravilnosti)

c)Komparativna pedagogija

- prouava pedagogijske pojave i procese udrugim zemljama pa zato mnpid treba bitis njom povezana kako bi se uvaavala i kritiki vrednovala strana iskustva

d)Povijest pedagogije

- omoguavakoritenjepozitivnih,metodikihrjeenjaizprolostiispreavanekritiko preuzimanje metodikih postupaka

e)Metodologija pedagogijskog istraivanja

- neposredno pomae mnpid u vrednovanju rezultata nastavnog rada svojim rezultatima

5. psihologijske znanosti: opa psihologija, razvojna psihologija, pedagoka psihologija i socijalna psihologija

a)Opapsihologija

- prouava psihike pojave sazadaom utvrivanja opezakonitosti inaela psihikog ivota ovjeka

b)Razvojna psihologija

- uenikovepsihikeznaajkeudobirazrednenastavesutemeljzametodikiustroju podruju prirode i drutva

c)Pedagoka psihologija

- bavi se psihologijskim problemima uenja, a na temelju njenih rezultata mnpid oblikuje uinkovite metodike modele uenja

d)Socijalnapsihologija

- mnpidnaosnovispoznajesociologijeoovjekovojpovezanostisljudimaoblikuje odgovarajue oblike rada, koji doprinose socijalizaciji uenika

6. filozofija - mnpid temelji se na odreenoj teoriji spoznaje (a filozofija tei spoznaji)

7. logika - mnpidsekoristirezultatimalogikekaoteorijeozakonitostimapravilnogmiljenjai zakljuivanja

1.5.Metodologijamnpid

- gr. methodos = postupak, razrada; logos = rije, govor

- metodologija je dio znanosti koji prouava postupke, putove znanstvene spoznaje

- metodologija mnpid dio je metodike koji prouava postupke, putove kojima se otkrivaju nove znanstvene spoznaje u podruju nastave prirode i drutva

1.5.1.Metode istraivanja mnpid

a)opisna(deskriptivna) - opisuje se karakter istraivane pojave - obuhvaa prikupljanje, obradu i prezentaciju podataka te njihovu interpretaciju, izvoenje zakljuaka

b) uzrono posljedina (kauzalna) - usmjerena pronalaenju uzrono posljedine povezanosti meu pojavama (najee se koriste obje metode koje se meusobno upotpunjuju i proimaju

1.5.2.Proces istraivanja u mnpidPRIMJER: istraivanje utjecaja istraivake nastave na razinu i kakvou znanja

1. svako znanstveno istraivanje zapoinje postavljanjem problema ilipitanjaistraivanja,na koje ono treba odgovoriti

2. polazimo od pretpostavke (hipoteze) da se istraivaki usmjerenom nastavom postiu vei odg. obr. uinci nego tradicionalnom nastavom

3. odabiremo prikladne metode (deskriptivne i kauzalne metodiki eksperiment, pokus susporednim skupinama)

4. odreujemoizborpostupakaistraivanja (radnadokumentaciji,ralambasadraja nastavnogprograma, sustavnomotrenje izvoenja nastavnogprocesa,procjenjivanje,intervju, anketiranje, testiranje i sl.)5. odabiremo instrumente istraivanja (protokoli motrenja, upitnik, ljestvica sudova, testovi,aparati za snimanje metodikih pojava)

6. postupak istraivanja:

- vano je postii da uzorak bude reprezentativan kako bi se rezultati rada mogli usporeivati i dobit i na temelju njih izvesti zakljuak

- nacrt istraivanja predvia put, a postupak istraivanja njegovo ostvarenje

- postupak istraivanja obuhvaa :

poetnomjerenjeu objeskupine (kontrolna i pokusna)

izvoenje nastave (u kontrolnoj skupini je tradicionalna nastava, u pokusnoj je istraivaka)

zavrno mjerenje (gdje utvrujemo utjecaj tradicionalne nastaveiistraivake nastave na skupine)

kontrolno mjerenje (utvruje se uinak zaboravljanja obje skupine)

7. obrada podataka rezultati prikazani u tablicama, grafikonima, histogramima

8. istraiva ralanjuje i tumai podatke

9.zakljunarazmatranja dobiveni podaci se usporeuju s rezultatima drugih istraivaa i prelazi se ponovo preko cijelog tijeka istraivanja

1.5.3.Izvjee o znanstvenom istraivanju

- ono sadri :

a) naslov kratak i prepoznatljiv

b) saetak osnovna misao i poruka

c) uvod

d) metodika rada

e) uinci, ralamba i tumaenje uinaka

f) zakljuna razmatranja

g) saetak na stranom jeziku

h) bibliografija i koritena literatura

i) prilozi

2.NASTAVNI PREDMET PRIRODA i DRUTVO U O..

2.1.Vanost razumijevanja meuovisnosti prirode i ovjeka

- ukupan napor ovjeanstva valja usmjeriti za ivot u suglasju s prirodom, kako bi se postiglo zdravlje ljudi, zdravlje okolia i odriv razvoj

- sve to pred odgoj i obrazovanje djeteta postavlja nove zahtjeve tj. ono mora spoznati temelje prirodnih i drutvenih znanosti, kako bi se pripremilo za donoenje pravilnih odluka okojima e ovisiti kakvoa okolia i cjelokupni ivot na Zemlji

2.2.Razvoj ideje o uvoenju nastave prirode i drutva u koluETAPE URAZVOJU PRIRODOSLOVLJA:

1.SKUPLJAKA ETAPA

- prva znanja o prirodi poela su se sreivati i zapisivati u razvijenim kulturama na obalama velikih rijeka (Eufrata, Nila, Inda i dr.)

- velikuulogusutuimaliiantikifilozofi(Thales, Anaksimander, Anaksimen,Heraklit,Empedoklo)

- najvredniji skuplja, sistematiar i istraiva prirode staroga vijeka bio je Aristotel smatra seiprvimprirodoslovcem (opisaoje520ivotinjskihvrstau18knjiga;osnivateljje taksonomije u kojoj ivotinje razvrstava po srodnim skupinama)

- Plinije Stariji u djelu 'Historia naturalis' skupio je sve znanje o prirodi staroga vijeka

- u srednjem vijeku smanjuje se zanimanje za prirodoslovna istraivanja

- u razdoblju renesanse poveava se zanimanje za promatranjem prirode, kako bi iva bia bila to vjernije prikazana u umjetnikim djelima (Leonardo da Vinci)

- razvoj prirodnih znanosti potie zanimanje za prouavanje ivih bia (E. Wotton, A. Wesalius)

- razvijaju se posebice astronomija i fizika (N. Kopernik, G.Galilei)2.UVOENJE PRIRODOSLOVLJAU NASTAVU

-javljaju se zahtjevi zauvoenjem prirodnih znanosti u kolei promjenom nastavnih metoda ( E. Rabelais kritizira verbalnu metodu i zalae se za uenje promatranjem prirode, a s njimse slau i F.Bacon te J.Locke)

- J.A.Komensky: Nastava treba biti u suglasju s prirodom ; zalae se da se u kolu uvedu naravni predmeti i smatra daprirodu uenici trebaju zorno upoznati, promatrajui pojave, a ne uenjem izknjiga ilina temelju pripovijedanja; naelo zornosti, postupnosti isustavnosti(od lakega teemu, od poznatoga nepoznatome i sl.)- J.J.Rousseau naglaava vanost prirodnih znanosti i zahtijeva da uenici upoznaju prirodu promatranjem i kretanjem u njoj, te vlastitim radom u vrtu i umu ('Emil ili o odgoju')

- F. Rochow zahtijeva da nastave zapoinje promatranjem stvari, da dijete naui gledati isluati, da se vjeba u razmiljanju o svemu to ga okruuje (tzv. stvarna nastava)

- J.H.Pestalozzi 'otac zorne nastave' ; promatranje i uenje govorenja o predmetima koji se promatraju

3.OPISNO SUSTAVNO NASTOJANJE

- K.Linne djelo 'Systema naturae' : daje pregled biljaka, ivotinja i ruda

- A.Lben djelo'Prirodopiszadjecuinarodnekole':razraujemetodikunastave prirodopisa (cilj nastave prirodopisa je upoznavanje ivota)

- E.Haeckl uvodi naziv ekologija (1866.)

- K.A.Moeblus uvodi naziv ivotnazajednica(1877.)

4.NAELO IVOTNIH ZAJEDNICA

- K.C.Junge najvei reformator nastave prirodopisa u dr.pol.19.st. : razradio je naela ivotne zajednice i postavio naela u kojima se ogleda jedinstvo prirode:

1. naelo odravanja ili spremnosti

2. naelo meusobne ovisnosti, organskog sklada, harmonije

3. naelo prilagodbe, priljubljivanja, akomodacije

4. naelo podjele rada ili diferencijacije organa

5. nain stvaranja oblika

6. naelo razvitka

7. naelo izgraivanja

8. naelo tednje

9. naelo ovjekova djelovanja na prirodu

- najvea zasluga Junge-a je postavio zahtjeve za prouavanje ivota kao cjeline

- uvoenje promatranja i induktivne metode u nastavu prirodopisa pridonijelo je razvitku logikog miljenja uenika, a Junge naglaava da uenici trebaju stei predodbu o kretanju i razvoju ivih bia

5.KOMPARATIVNO ANATOMSKO RAZDOBLJE

-J.P.Lamarck prihvaanaziv biologija za znanost o ivotu i ivim biima koji je prvi upotrijebio G.R.Treviranus(1802.) i dolazi do zakljuka o promjenljivosti organizama

- C. Darwin prirodni odabir

6. BIOLOGIJSKO NAELO

- O.Schmeil najpoznatiji reformator nastave biologije dr.pol.19.st. ; uvodi biologijsko naelo u nastavu prirodopisa koje naglaava zornost,eksperimentalni karakter biologije:samostalne pokuse uenika i paljivo promatranje biljaka i ivotinja u prirodi i kol. vrtu

- krajem 19. i poetkom 20.st. prevladava POKUS kao osnovna metoda u istraivanjima znanstvenihproblema idovodi dobrzog razvojaznanosti:mikrobiologije,genetike,molekularne biologije i sl

7. EKSPERIMENTALNI PRAVAC

-A.Lay -predstavnikeksperimentalnogpravca;usreditenastavepostavio jerazliite aktivnosti (crtanje, igranje, dramatiziranje, pjevanje, uzgajanje biljaka i ivotinja, izvoenje pokusa i dr.); razradio je niz uputa za razvijanje sposobnosti promatranja, izvoenja pokusa i drugih praktinih radova te je u nastavu biologije uveo pokus, kao polazite u prouavanju prirode

8. DIJALEKTIKA METODA

- pod utjecajem dijalektikog materijalizma i postavki o jedinstvu svijeta, o beskonanosti spoznaje, te o praksi kao izvoru i cilju spoznaje

- M.N.Skatkin i M.Grubi razrauju metodike nastave prirodoslovlja koje si ideologizirane(vjerovanje u autoritet uitelja i njegovo obrazloenje prirodnih pojava to ne pobuuje napredak uenika)

- 50 ih godina se u nove nastavne programe prirode uvodi prirodoznanstvena istraivaka metoda, a javljaju se i raznoliki programi, kurikulumi i sl.

MODEL ZNANSTVENOG ISTRAIVANJA U NASTAVI

- nastao je 1958.

- rabi nekoliko tehnika : a) sudove koji izraavaju eksperimentalnu prirodu znanosti

b) umjesto gotovih zakljuaka pripovijest o istraivanjima

c) uenje otkrivanjem, navoenje na istraivanje

d) samostalno istraivanje uenika

- nastaojekakobiutjecaonanainekojimaueniciobraujuinformacije,dapotie angairanje uenika u istraivanju

- obuujeirinumiljenja isposobnostuzdravanja oddonoenjasudovadoodabiranja alternativa

- primjenjuje se u radu s uenicima svih dobi

- uitelji se moraju struno i metodiki usavriti ako ele primjenjivati MZI

2.3.Razvojnastave prirodei drutva2.2.1.Nastava prirode i drutva u svijetu

- ova nastava se ustrojava prema psihofizikim osobinama uenika te iz toga proizlaze i zadaci

- u nekim dravama se nastava pid odrava u sklopu nastave materinjeg jezika, a naziva se npr.

1. stvarna nastava (Austrija),

2. upoznavanje domovine, priroda (eka),

3. poznavanje drutva (Slovenija),

4. prirodna i drutvena okolina (Poljska),

5. prirodne znanosti i tehnologija (Francuska),

6.povijest, zemljopis, znanost (SAD),

7. priroda i drutvo i sl. (Hrvatska)

2.2.2. Razvoj nastave prirode i drutva u Hrvatskoj

- prviudbenikizprirodoslovnihpredmetanahrvatskomnepoznatogautorabioje Naravopisje za porabu gimnazialnih uionicah u Hervatskoj i Savonii (1850.)

- najstariji naziv tog nastavnog predmeta u Hrvatskoj potjee od F.Klaia (1858. zorna obuka; 1862. - jezikoslovna istvarna obuka; 1866. kai put ili stvarna obuka u pukoj uionici)

POVIJESNI PREGLED:

1. nastavni predmet priroda i drutvo pojavio se u nas 1954. pod nazivom 'upoznavanje prirode i drutva'

2. pojavom predmeta priroda i drutvo prestajeunastavnomplanuiprogramupostojati nastavno podruje tzv. poetne stvarne nastave

3. time je prestalai potreba da se u 3.r. o.. uvode nastavni predmeti prirodoslovlja,zemljopisa i povijesti

4. u oblikovanju nove hrvatske kole potrebno je, uvaavajui pozitivne povijesne tradicije, kao i suvremena pedagogijska i

psihologijska istraivanja i metodika rjeenja teorijski osmisliti i oblikovati ovo vano nastavno podruje

5. u budunosti bi sredinje mjesto u nastavi prirode i drutva u 1. i 2.r. osnovne kole trebalo zauzeti uenikovoistraivanjei upoznavanje okruenja u 3.r. blagousmjeravanjeuprirodoslovlje,prostorivrijeme u zaviajnoj regiji, a u 4.r. odvajanje prirodoslovnih od zemljopisnih ipovijesnih znaajki RH

2.4.Posebnosti vanostnastavnogpredmetaprirodai drutvo

2.4.1.Posebnost nastavnog predmeta priroda i drutvo> NAELA NASTAVNOG PREDMETA PRIRODA I DRUTVO:

1. naelo zaviajnostiili ivotneblizine

- ostvaruje se povezivanjem nastave prirode i drutva suenikim okruenjem, koje se moe promatrati sa stajalita prostorne i vremenskebliskosti doivljenosti

- zaviaj obuhvaa naselje i prostor kraj oko kole koju uenik polazi

- kakouenikirispoznaju,takoseproirujenjegovzaviajodnaselja,prekookolice,zavi.mikroregije do domovine RH

- umlaimrazredimao..svanastavaimaznaajzaviajnostiukojojueniciupoznaju zemljopisneodlike, biljnii ivotinjskisvijet zaviaja,povijestzaviaja,zanimanjaljudi,poduzea, ustanove, drutvene odnose i dr.

- spoznaje se sve ono toje blisko iiz sadanjosti, svakodnevnosti to jeuenik neposredno doivio

- pojam zaviaja za djecu se, usporedno s njegovom dobi, postupno iri i sadrajno bogati

- spoznavajui kraj u kojemu ivi, sebi blisku zajednicu koja je dio vee zajednice, dijete e bolje spoznati, shvatiti i zavoljeti iru zajednicu svoju domovine, a preko nje i sve ljude svijeta

2. naelo cjelovitosti nastaveprirode i drutva

- cjelovitost u nastavi prirode i drutva nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu, okoliu, zaviaju i domovini

- sadrajiimetodenastavnogpredmetaprirodaidrutvosucjeloviti,sveobuhvatnikompleksni kako bi uenici imali cjelovitu spoznaju

- svaka predmetna cjelina pid treba odgovoriti na temeljna pitanja njezine strukture i razvoja,odravanja ravnotee i unutarnje razmjene, te pokazati njezino sadrajno ili stvarno, logiko,vremensko i psiholoko jedinstvo

OPSEG ekstenzitet sadraja nastave prirode i drutva:

- u nastavnim programima poznati su razliiti rasporedi nastavnog gradiva :

1. linijski ili sukcesivni raspored niu se nastavne teme jedna iza druge tijekom kolovanja

2. koncentrini raspored u svakom sljedeem razredu nastavni sadraji se produbljuju i proiruju (u praksi se esto nepotrebno ponavljalo, ali i pretjerano proirivalo nastavno gradivo)

3. spiralno-uzlazni raspored obujam sadraja se iri postupno iz godine u godinu, ali uz manje ponavljanja-ima vodoravnu i okomitu slojevitostkoja se odnosi na irinu i dubinu nastavnog gradiva - sadraji pojedinih cjelina meusobno su povezani, pa prije stjecanja novih spoznaja valja prethodno gradivo ukratko ponoviti

- najpogodniji je raspored od svih

- ueniciespoznatiprirodneidrutvenepojavekojesuodreeneprostoromtose upoznaje u pojedinom razredu, pojave koje su tipine za odreeni prostor i koje su vane za ivot puanstva u uenikovu okruenju

DUBINA intenzitet sadraja nastave prirode i drutva:

- vano je odrediti i dubinu, kakvou spoznaje u svakom razredu

- umne sposobnosti uenika odreuju dubinu spoznavanja

- 1.r.:uenici susposobni opisivativanjsku pojavnost stvari ipojava(supstativni stadij);uoavaju, razlikuju, imenuju, nabrajaju

- 2.r.: uenici uoavaju razliite dogaaje, pothvate i promjene (akcioni stadij)

- 3.r.: uenici su sposobni povezati dvije pojave, razumjeti uzrono-posljedine veze (stadij relacije)

- 4.r.: uenici mogu uspjeno odvajati prirodne pojave od drutvenih pojava (stadij kakvoe) i razumjeti razlike meu njima

promjenljivost sadraja nastave prirode i drutva:

- sadraji nastave pid nisu promjenljivi samo s obzirom na veliku raznolikost krajobraza i drutvenih pojava u RH ve i glede stalnih promjena koje se dogaaju iz godine u godinu

zadovoljavanje interesauenika:

- osim obveznih sadraja nastave pid za sve uenike, postoji i mogunost zadovoljavanja osobnih interesa uenika, koju pruaju redovna, dodatna nastava, izvannastavne i slobodne aktivnosti uenika i djelatnost u uenikim udrugama

- osiguravajuiuenikudjelovanjeutimoblicimarada, uiteljieimomoguitirazvitak njihovih stvaralakih sposobnosti i usmjeriti ih prema stvaralatvu

2.4.2.Vanost nastavnog predmeta priroda i drutvo

1.OBRAZOVNAVANOST

- sastoji se od stjecanja znanja o prirodi i drutvu, razvitka uenikih spoznajnih sposobnosti (opaanja, miljenja, pamenja), ali i od rezultata, tj. primjeneznanja u svakodnevici

- uenici u niim razredima pokazuju veliko zanimanje za upoznavanje prirodnih i drutvenih pojava

- vanost je nastave pid-a da uenici spoznaju cjelovitost, povezanost i meusobni utjecaj prirodnih izvora i uvjeta ivota, gospodarstva i ljudske zajednice na odreenome podruju

- stjecanje znanja ini materijalnu stranu nastave- usporedno sa stjecanjem znanja, nastava pid-a razvija razliite psihofizike sposobnosti i zanimanje uenika funkcionalna strana nastave

- sadraji nastave pid-a pruaju velike mogunosti za razvitak percepcije (uenike treba osposobljavati za promatranje)

- tijekom svakog nastavnog sata, nastavom pid-a u niim razredima treba prinositi razvitku sposobnosti miljenja

- uzpromatranje,loginoikritinomiljenjenastavapid-adjelujeinaostalepsihike funkcije : pamenje, interes,

pozornost, mata,emocijei sposobnostgovora

a) pamenje uenici uniim razredima su skloniji mehanikom pamenju pa treba nastavu pid-a ustrojiti na razvitak logikog pamenja

b) interes na njemu se temelji motivacija za rad / zanimanje uenika je izravno povezano za pozornost (kod mlaih uenika je nenamjerna te je treba zamijeniti hotiminom) jer e uenici uspjenije obavljati ono za to su zainteresirani

c) mata utjecaj mate na spoznavanje stvarnosti valja pomno odvajati od stvarnosti kako bi uenici upoznali izvornu stvarnost kakva ona jest

d) emocionalni ivot dobra nastava pid-a mora bititemeljena naugodnom emocionalnom ozraju (na humanim odnosima izmeu svih sudionika u njoj, a najvie meu uenikom i uiteljem),na emocijama prema prirodi, ostalim ljudima u zaviaju, ljudskoj zajednici

e) sposobnostgovoranastavapid-aimaivelikutjecajrazvitakgovorauenika,ai bogaenje rjenika djece kolske dobi (usvajaju svakidanje, ali i znanstvene pojmove i sl.)

- uenici imaju prilike sami promatrati, opisivati, pratiti i izvoditi zakljuke o pojavama- vano je da se ve od prvog razreda njeguje samostalno stjecanje znanja putem malih samostalnih istraivakih radova

2.ODGOJNO ZNAENJE

- nastavom pid-a usvajaju se etikisadraji (pravila,obiajiinormeponaanja),kojih usvajanje dovodi do oblikovanja moralne osobnosti uenika

- uenikstjeeposebnespoznajeomoralu,njegovojnamjeniipromjenljivosti,preko oblikovanja moralne svijesti, stavova i uvjerenja do svakidanje primjene u ljudskog zajednici

- tu posebnu ulogu ima uitelj s kojim se uenici ele poistovjetiti

- sadraji nastave pid-apridonose estetskom odgoju, pobuuju interes i potrebu za lijepim,razvijaju sposobnosti i mogunosti estetskog doivljaja i stvaranja u svim sastavnicama ljudskog ivljenja

- uitelj treba poticati razvitak uenikih sposobnosti u zamjeivanju lijepoga u rijei, pokretu,zvuku, pojavama u okoliu

- ureivanje uionice, okolia kole, neposredno upoznavanje drutvene okoline, odlasci u prirodu, upoznavanja ustroja ovjejeg tijela, temelja zdravog ivota (istoa, prehrana i dr.) i utjecaja ovjeka na okoli, pomau tjelesnom razvitku i izgraivanju tjelesno zdravstvene kulture uenika- sadraji nastave pid-a pridonose ostvarivanju zdravstvenotjelesnogzadatka (navike za zdrav i higijenski ivot) i psihohigijenskog zadatka (aktivni odmor, rekreacija) tjelesnog i zdravstvenog odgoja- sadraji pid-a pridonose i ostvarivanju radno tehnikog odgoja tj. tehnike kulture mladih (usvajanjetehnikihznanja, izvoenje radnih operacija, upoznavanje naizvornoj stvarnosti,rad u kolskom vrtu i sl.)

- nastavapid-aposredujeumnogimsadrajimakojimaseostvaruje odgojzaokoli,zdravstveniodgoj, samozatitniodgoj ,

prometniodgoj te odgojzaautonomiju samoostvarenje osobnosti uenika

3.PRAKTINOZNAENJE

- praktini radovi unastavi pid-a vrlo su vani u procesu stjecanja znanja, vjetina i navika te njihovoj primjeni u svakidanjem ivotu

- ima veliku ulogu u razvijanju vjetina i navika :

radne navike od redovnog pohaanja kole, ispunjavanja obveza (dz, rad u vrtu kole isl.) do samostalnih istraivanja u nastavi i vlastitom okruenju

higijenske navike odravanje osobne higijene (pravilan poloaj tijela pri uenju, zatita zuba, noenje prikladne

odjee s obzirom na godinja doba, pravilna prehrana, zatita okolia i sl.)

kulturne navike od odlaska u knjinicu, kino, muzeje, galerije, kazalite i poeljnog ponaanja na javnim mjestima do sudjelovanja u programima prigodom obiljeavanja nadnevaka koje slavimo i pamtimo

prometne vjetine i navike

2.5.Zadae, zadaci,odjelotvoreni zadaci nastavnog predmetaprirodai drutvo

- ZADAE NASTAVE su uopene i saetije odrednice kojima se usmjerava cjelokupan odg.-obr. proces tj. nastava

- ZADACI NASTAVE su razrada i konkretizacija postavljenih zadaa, a esto su navedeni u nastavnim programima

- ODJELOTVORENI ZADACI se odnose na pojedine zadatke svake nastavne jedinice, koje odreuje uitelj za svaki nastavni sat, a oni moraju biti u suglasju s razinama znanja koje uenici spoznavaju u nastavnom satu

2.5.1.Zadae nastave prirode i drutva

- u okvirnom nastavnom planu i programu pid-a RH navedene su ove zadae :

razviti zanimanje za spoznavanje zakonitosti o prirodi i drutvu

sustavno utjecati na razvitak svih psihikih sposobnosti, osobito promatranja, opisivanja,zakljuivanja, usporeivanja i dr.

uenike nauiti uporabi razliitih izvora znanja (primarnim, sekundarnim)

razvijati sposobnost snalaenja u prostoru i vremenu

utjecati na usvajanje i bogaenje aktivna rjenika

sustavnoiplanskiutjecatinaoblikovanjehigijensko-zdravstvenih,kulturnih,radnihi prometnih navika

upoznati uenike s temeljnim naelima ekologije kao znanosti o odnosu organizma prema okoliu i potrebom zatite prirode

utjecati na oblikovanje moralnih vrednota

utjecati na razvijanje osjeaja pripadnosti svojoj domovini Hrvatskoj i svojem hrvatskom narodu i ponosa to je sadanji narataj ostvario slobodnu RH

2.5.2.Zadaci nastave pid-a

- najee ih dijelimo na :

a) materijalni, spoznajni zadaci odnose se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmetab) funkcionalni, psihomotoriki zadaci odnose se na razvijanje brojnih i raznovrsnih sposobnosti (senzornih, praktinih, izraajnih i intelektualnih)

c) odgojni,afektivnizadaci odnosesena usvajanjestanovitihodgojnihvrijednosti (moralnih, estetskih, fizikih, radnih)

- zadaci nastave pid-a jesu :

upoznati,igrom,uenjemiradom,prirodneidrutvenepojave,njihovepromjenei zakonitosti u neposrednom prirodnom i drutvenom okruenju

razvijatisposobnostmotrenja,kritikogpromatranja,logikogzakljuivanja,miljenja, sposobnostsamostalnog

proirivanjaiprodubljivanjaznanjausuglasjuspsihofizikim sposobnostima

primjenjivati steeno znanja i razvijati iskustvo uenika u svakodnevnoj kolskoj i ivotnoj praksi

upoznati prirodne znaajnosti i ljepote zaviaja i domovine Hrvatske, te razvijati potrebu njihova uvanja, zatite i unapreivanja

shvatitipovezanostneiveiiveprirodeiuloguovjekaumijenjanju,uporabii unapreivanju okolia

snalaziti se u prostoru zaviaja, na zemljovidu, upoznati temelje kartografske pismenosti

razlikovati sadanjost, prolost i budunost, i snalaziti se na vremenskoj traci

upoznati najvanije dogaaje iz povijesti svog zaviaja i domovine Hrvatske

razvijati navike planiranja i ustrojavanja rada, pravilnog odnosa prema radu i rezultatima svoje i tue djelatnosti

razvijati, igrom, uenjem i sustavnim radom u uionici i izvan nje, interese, sposobnosti,radne navike, kulturu rada i odgovornost prema radu

stjecati temeljna pravila i kulturu ponaanja u prometu, kako bi se znali sigurno kretati prometnicama i snalaziti se u sredstvima javnog prometa

sudjelovatiurazvijanjuhumanih meusobnih odnosadjevojicaidjeaka, tepravilnim odnosom prema starijim osobama kojima je potrebna pomo unapreivati svoje drutveno ponaanja

- zadaci nastave se ostvaruju cjelovito i meusobno su povezani

2.5.3.Odjelotvorenje zadataka nastave pid-a

- odjelotvoreni, operacionalizirani zadaci nastave pid-a ostvaruju se na svakom nastavnom satu

- zato jepotrebno uopenezadae,netoodreenijezadatkepotpuno konkretiziratitj.odjelotvoriti

- najlake je odjelotvoriti materijalne, neto tee funkcionalne, a najtee odgojne zadatke

- zadacinastavemogubiti potpunoinepotpunoodjelotvoreni iuprosvjetnim dokumentimaa) POTPUNO ODJELOTVORENJE

- uitelj dobiva stvarnu, temeljitu i preciznu uputu koju valja ostvariti tijekom nastave

- na temelju takve upute njemu je lako procijeniti stupanja uinkovitosti nastave

- pokuaj odjelotvorenja nastavnih zadataka u nas je uinjen 1992. u 'Zavodu za kolstvo' izradom Kataloga znanja za sve nastavne predmete

- Katalog znanja sadri programske sadraje i odjelotvorene zadatke

- tu su odjelotvoreni materijalni zadaci pid-a, tako da je mogue tono odrediti to i koliko uenik treba spoznati nastavom

pidb) NEPOTPUNO ODJELOTVORENJE

- uitelj treba sam odjelotvoriti zadatke svake nastavne jedinice (mat., funk. i odgojne)

- uspjeno e to odjelotvoriti materijalne i funkcionalne zadatke ako se pridrava 'Magerovih temeljnih naela' :

1. primjerenim glagolimaopie djelatnost uenika

2. izabere odgovarajua pitanja na kojima e uenici pokazati postignue ostvarenja zadataka nastave

3. opie mjerilo, kriterij , kojim e se koristiti da bi vrednovao uenikovo postignue

- kako bi uitelj ostvario da naela, najprije mora ralaniti nastavni program na cjeline, teme i nast. jedinice- zatim e utvrditi sadraj , znanje, ali i razinu znanja (prisjeanje, prepoznavanje i sl.) te razvitak uenikih sposobnosti koje on treba postii

- osobitupozornostvaljaposvetitiizboruprimjerenihglagolajeroniuzopisuenike djelatnosti, odreuju obrazovnu razinu i opisuju mjerilo, kriterij (zadatke objektivnog tipa)kojima e se koristiti pri vrednovanju uenikovih postignua

- npr. dodati, dokazati, imenovati, izdvojiti, izmjeriti, izraunati, izraziti, nabrojiti, napisati,napraviti, navesti, nacrtati, objasniti, odgovoriti, poredati, povezati, prepoznati, razlikovati,rijeiti, sastaviti, spojiti, usporediti, urediti i mnogi drugi

- uiteljezasvakinastavnisat,uvaavajuiMagerovanaelaiprimjereneglagole, odjelotvoritinastavne zadatkeis njima uskladitizadatkezavrednovanjeuenikovapostignua

2.6.Sadraji nastaveprirodei drutva

- nastavni plan utvruje broj nastavnih sati za ostvarivanje nastave pojedinog nastavnog predmeta tijekom jedne kolske godine

- nastavni program sadri zadae, zadatke i sadraje nastave pid-a, te upute za uitelje

- na temelju zadaa i zadataka se odabiru sadraji nastavnog predmeta pid

2.6.1.Sadraji nastavnog predmeta upoznavanje pid-a

-jednoodnajopsenijihistraivanja'Osnovnipojmovi, njihovsadrajiopsegupredmetima upoznavanje prirode i drutva i poznavanje drutva', po uzorku 2153 uenika u 61 istom i 4kombinirana razredna odjela (B.Jugovi i D.Nola, 1969.) utvruje 22 temeljna pojma koje treba usvojiti svaki uenik RH, a na temelju tih pojmova se odreuje sadraj i opseg po razredima :

kola

promet

stan

vezenaselje

turizamprostor

vode rijekevrijeme

more pomorstvoklima

zdravljepoljoprivredabiljnisvijet

rad

poljoprivredaivot.svijet

domovinauma

Narodnooslobodilaki rattrgovina

kulturna dobraindustrija

rudarstvo

- tri su temeljne cjeline : priroda, rad i ljudsko drutvo- iz tri temeljne izdvajaju se sve ostale2.6.2.Reforma poetne nastave prirodoslovlja

- suvremenereformesezasnivajunaznanstvenimistrunimistraivanjima,areforma poetne nastave prirodoslovlja dobiva znaenje organiziranog meunarodnog djelovanja

- nastoji se unaprijediti prirodoslovno obrazovanje

- poseban doprinos tu daje 'Meunarodni savez znanstvenih unija' (ICSU)

- na konferencijama ICSU utvrene su brojne teme koje bi uenici u nastavi prirodoslovlja trebali upoznati :

zemlja, voda i sirovine

poljoprivreda i prehrana

problem energije

problem zdravlja

zatita okolia

povezivanje obrazovanja s tehnologijom

usmjeravanje obrazovanja buduim potrebama ovjeanstva

etika i drutvena odgovornost znanstvenika u prirodoslovlju

- nastava prirodoslovlja mora biti suvremena

- valjaiskoristitibrojneodgojne vrijednosti,unijetinoveznanstvenespoznajeiupoznati metode otkrivanja znanstvenih spoznaja

- posebnoseistiuzahtjevizaopaanjem,praenjemibiljeenjempojavauprirodii laboratoriju, planiranje i izvedba praktinih radova itd.

- vaan je samostalan rad uenika jer to razvija njegove umne sposob. i osposobljava ga za samoobrazovanje

2.6.3.Poetna nastava prirodoslovlja u nekim dravamaAUSTRIJA :

- tzv. stvarna nastava sa sadrajima podijeljenim na podruja :

zajednica,

priroda,

prostor,

vrijeme,

gospodarstvo, tehnika

NJEMAKA :

- teme: opaanja na ivim biima,

uvoenje uenika u istraivanje prirode i rjeavanjeproblema,

funkcijeovjejegtijela,

biologijskaovisnostovjekaobiljnomiivot.svijetu,

poeljnoponaanje prema ivomsvijetu,

problemiekologijei zatite okolia

SAD :

-(str. 57.)

NIZOZEMSKA:-sadrajno podruje prirodoslovlja : ivabia(ivotinjeibiljke),

tvariipredmeti,

okoli,

vrijemei godinja doba,

pojave u tehnici,

ovjejetijelo

2.6.4.Sadraji okvirnog nastavnog plana i programa priroda i drutvo u RH iz 1995.

1. razred: kola, dom i obitelj, nae mjesto, uenik u prometu, vrijeme, prostor, priroda,gospodarstvo, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme

2. razred : osnovna prirodno-zemljopisna obiljeja zaviaja, rodbina i svojta, snalaenje uprostoru, priroda, gospodarstvo u zaviaju, prometni odgoj, nae tijelo i zdravlje, kultura ivota, prigodne teme

3. razred : snalaenje u prostoru, kartografska pismenost, upoznavanje i istraivanje prirode,snalaenje u vremenu, osnovna zemljopisna obiljeja zaviajne regije, vode u zaviaju i njihovo znaenje, klima i ivotne zajednice zaviajne regije, gospodarstvo zaviajne regije,promet, gradsko sredite zaviajne regije, nae zdravlje

4.razred : PRIRODOSLOVLJE (uvjeti ivota, iva priroda, ovjek to sam ja,), ZEMLJOPISNA OBILJEJA

(naadomovinaRH,nizinskipredjelinasjeveruiistokudomovineHrv.,breuljkastidijelovidomovineHrv.,gorskidijelovidomovineHrv.,primorskidijelovidomovineHrv.),IZPROLOSTIDOMOVINEHRV.,HRVATSKASUVERENAISAMOSTALNA DRAVA

2.7.Ralambanastavnog plana i programa predmetapid

2.7.1.Ralamba nastavnog plana

- nastavni predmet pid ustrojava se prema okvirnom nastavnom planu i programu iz 1995.g. u1.i 2. razredu po 2sata tjedno (70 sati godinje) i u 3. i4. razredu po 3 sata tjedno (105 satigod.)

2.7.2.Ralamba nastavnog programa

- nastavni program pid ustrojen je po predmetnim cjelinama

- predmetne cjeline : zajednica, priroda, prostor, vrijeme, gospodarstvo, promet i prigodne teme

- prema viem razredu se i sadraji te opseg produbljuju i proiruju

- uovomjenastavnomprogramuveibrojnastavnihpodruja(7)iveibrojmanjih predmetnih cjelina (1.r. 11, 2.r. 10, 3.r. 11, 4.r. 10)

2.7.2.1.Cjelovitost sadraja nastave prirode idrutva

- cjelovitost u nastavi pid-a nastoji odraziti jedinstvo pojava u koli, roditeljskom domu,okoliu, zaviaju i domovini

- zato je nastavno gradivo rasporeeno po predmetnim cjelinama

- predmetne cjeline su po tematici osebujne, kompleksne jer sadre niz pojedinosti koje su s obzirom na dominirajuu osnovnu tematiku cjeline meusobno povezane

- npr. dom i obitelj, prostor, ivotne zajednice zaviajne regije, uvjeti ivota

- zbog svog sloenog sastava cjelina se ralanjuje na dijelove nastavne teme i nastavnejedinice

- nastavnatema jepopraviluopsegommanji,alicjelovitiizaokruenidiogradiva,koncentriran oko zajednike ideje

- nastavnajedinica jestopsegnastavnogsadrajaodmjerenzajedannastavnisatilidvostruki sat, tzv. blok sat

- nastavne jedinice se odreuju prema cjelini i temi, tako da se ralanjivanjem sadraja svake nastavne jedinice

upoznajupojedinidijelovicjelokupnogsadrajanastavnejedinice,nastavne teme i predmetne cjeline

- tijekom obrade svake nastavne jedinice, provodi se i povezivanje,integriranje,spajanje dijelova nastavne jedinice u jednu cjelinu

- u stvaranju, oblikovanju predmetnih cjelina moe se poi s razliitih metodikih polazita, to dovodi do razliito usmjerenih cjelina

- ralambaprograma pid-a pokazujedasuunjemumnogerazliitousmjerenecjeline: fenomenoloki, metodoloki, problemski, tehnoloki i dr.

a)fenomenoloki usmjerena cjelovitost

- prevladava

- temeljno polazite je cjelovitost pojava u pid-u koja se nastoji odraziti i u nastavi

b)metodolokiusmjerenacjelovitost

- posebno se istiu zahtjevi za : opaanje, praenje i biljeenje pojava u prirodi i ivom kutiu

planiranje i izvoenje praktinih radova

uoavanje uzrono-posljedinih veza

izvoenje zakonitosti i njihovo matematiko prikazivanje

sastavljanje jednostavnih modela za tumaenje struktura, pojava i njihovih meudjelovanja u prirodu

-vaan je samostalan rad uenika (postavljanje, obavljanje pokusa, izvoenje zakljuaka i koritenje strune literature)

c) problemski usmjerena cjelovitost

- promatra pojedine probleme s razliitih vidova sa zadaom cjelovitog poimanja

d)tehnoloki usmjerena cjelovitost

- zahtijeva da uenici sagledaju primjenu znanosti u praksi

- znanost mora biti u temelju znanstveno-tehnolokog razvoja drutva

- uenikepoticatinamale'istraivakeradove'kojemogusamostalnoobavitiu svakodnevnom ivotu i tako uoiti primjenu znanosti(na putu prema cjelovitoj nastavi valja uoiti temeljne znaajke svake predmetne cjeline u nastavi pid-a, a to ini temeljne znaajke cjeline, razliito se shvaa :

opa teorija sustava i kibernetika

- pokuale su stvoriti znanstveno utemeljen model, koji bi povezao funkcije sustava na svim razinama (od fizike, preko prirodoslovne, do socio-kulturne)

- u svakoj temi i cjelini moemo odrediti njezine kljune oznake : strukturu i razvoj strukture,

odravanje ravnotee u njoj i razmjenu tvari, energije i informacija unutar nje

V. Poljak: kao temeljne znaajke svake predmetne cjeline u nastavi upoznavanja pid-a treba posjedovati :

1. stvarno ili sadrajno jedinstvo koje zahtijeva da sadraj cjeline bude relativno samostalan i zaokruen

2. logiko jedinstvo odnosi se napovezanost dijelova same cjeline tj. da svaki dio cjeline ima u njoj svoje prirodno mjesto

3. vremensko jedinstvo povezano je s trajanjem obrade, s opsegom sadraja cjeline; najtee

seostvarujejersadrajiopsegomnisuusklaenisdobiuenika

injihovimpsihofiz.osobinama

4.psiholoko jedinstvo sastoji se od toga da uenici sadraj cjeline doive cjelovito

2.7.2.2.Povezivanjesadrajanastavepid-asasadrajimadrugihnastavnih predmeta

- u suvremenoj koli nastava pid-a ima znaenje sredinjeg nastavnog predmeta- unastaviseuspostavlja koordinacija, dovoenjeusuglasje,sadrajapojedinih nastavnih predmeta

- svaki predmet zadrava svoju samostalnost, ali su svi meusobno korelirani i povezani u harmoninu cjelinu

- sadrajinastavepid-aprirodnosepovezujuuzsadrajenastave hr.jezika,matematike, likovne, glazbene i tz kulture

- povezivanjesHJ:prioblikovanjupojmovairijei,vjebanjuusmenogipismenog izraavanja, itanju s razumijevanjem

- povezivanje s MAT . sadraji pid-a se obrauju s koliinskog stajalita, tu ima mnogo primijenjenih zadataka kojima se matematika povezuje za svakodnevni ivot

- povezivanje s LK (u dvostrukoj svezi) : s jedne strane u prirodi uoavamo mnoge lijepe oblike koji mogu posluiti kao motiv za likovno izraavanje, a s druge strane jedan jednostavan crte moe pridonijeti razumijevanju tvari i pojava u prirodi

- pohod u prirodu u razliito godinje doba i na razliita mjesta treba biti povezan i uz GK teTZK

- sadraji pid-a su izvor mnogih praktinih radova kojima uenici dolaze do spoznaje

- oni nisu samo izvor spoznaje, ve i mjerilo za njezinu tonost, ali i rezultat i cilj spoznaje unastavi pid-a

3. PEDAGOKO PSIHOLOKO DIDAKTIKA UTEMELJENOST NASTAVE PRIRODE I DRUTVA

3.1. Proces spoznavanja u nastavi prirode i drutva

SPOZNAJA (kognicija) obino se odreuje kao proces, tijek stjecanja znanja.

To jeproces kojim pojedinci dolaze do osobnih uvjerenja o svom okruenju.

Razumijevanje spoznajnih procesa vrlo je vano uiteljima ija je temeljna zadaa da uenicima pomognu u razvitku spoznajnog procesa.

NASTAVA jespecifianprocesspoznavanja, koji se razlikuje od spoznajnog procesa u znanosti, ponajprije time to uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato,otkriveno. Iakoseradiotzv.didaktikomprelamanjuprocesaspoznajeiprocesauenja,samtijek spoznavanja ostaje zajedniki.Uenici mogu sadraje prirode i drutva spoznavati na 3 naina:

1. osjetilno,

2. iskustvom uenika praktinim radom,

3. rijeima.Toznaidaeuenicisvojeokruenjespoznavatipreteno osjetilno -svojimosjetilima(vidom, sluhom, njuhom, okusom, opipom i dr.), praktinim radom izvoenjem razliitih operacija u svojoj okolini i prouavanjem uitelja i odraslih ivom rijeju i tekstovima. Temeljnajezadaauiteljadapravilnovrednujesvenainespoznavanjaunastaviprirodei drutva i da nastavu tako ustroji da ona pridonese razvitku spoznajnih procesa uenika.

3.1.1. OSJETILNO SPOZNAVANJE - PROMATRANJE,MOTRENJEDjeca prije polaska u kolu, pa tako i uenici mlaih razreda osnovne kole, svoje okruenje spoznaju svojim osjetilima (vidom, sluhom, njuhom, okusom, opipom, boli, toplinom, hladnoom i orijentacijom u prostoru). Temeljnuuloguima osjetilo vida 90 %svih osjetilnihdojmovanormalna ovjeka.Podatkeosvomokruenju uenicistjeu preteno osjetilnim spoznavanjem promatranjem, motrenjem.

Bez osjetilnih dojmova ne mogu se usvojiti pojmovi, sudovi, naela i teorije.

Dabismopreciznijeodrediliosjetilnospoznavanjepromatranje,razmotrimonekoliko njegovih odrednica:1. Promatranje nije pasivno primanje utisaka, ve je to aktivna psihika djelatnost. (Bezi)2. Promatranje je plansko, organizarano i rukovoeno percipiranje(Poljak) 3.Promatranjeunastavijeunaprijedplanirano,organiziranoirukovoenoosjetilno upoznavanje predmeta, pojava i procesa objektivne stvarnosti (Pletenac)Razmatranjemprethodnihodrednicauoavasenekoliko zajednikihoznakaosjetilne spoznaje osjetilnog promatranja, i ega proizlaze posljedice:1. promatranje je NAMJERNO ustrojeno s jasnom zadaom,2. osjetilni dojmovi i predodbe RALANJUJU se i RAZJANJAVAJU,3. promatranje nije pasivno primanje dojmova, ve AKTIVNA PSIHIKA DJELATNOST,4. misaonim se procesima PRERAUJU OSJETILNI DOJMOVIidovode usuglasje prethodno iskustvo s novim podacima.

Misaone aktivnosti (razmiljanje, razumijevanje, vrednovanje) ine temeljne oznake promatranja u nastavi prirode i drutva. Misaoniprocesipripromatranjuunastavisepostiupravilnimodjelotvorenjemzadatka promatranja.U odjelotvorenju zadataka promatranja uenicima valja rei: TO e promatrati,

KAKOe promatrati,

GDJE epromatrati,

KADA epromatrati,

IME epromatratii

ZATO e promatrati.Mogli bismo zakljuiti da jepromatranjeunastaviprirodeidrutvapostupakkojim uitelj usmjerava uenikovu pozornost u odreenom smjeru, sa zadaom da spozna nekasvojstvapredmeta injihovih promjena,kakvaonajesu,nemijenjajuiihpritom.

3.1.1.1. Uvjeti promatranjaDa bi se promatranje, motrenje, moglo ostvariti, trebaju biti zadovoljeni razliiti subjektivni i objektivni imbenici.SUBJEKTIVNI IMBENICI:1. osjetila,

2. miljenje,

3. pamenje,

4. interesi,

5. pozornost,

6. mata,

7. uvstva,

8. iskustvoosobe kojapromatra promatraa.OSJETILA:Samo uenik koji ima zdravo (normalno razvijeno) osjetilo, osjetilni put i osjetilni centar u mozgu moe spoznati kakvou (vid, sluh, njuh) koja se tim osjetilom spoznaje.Ako uenik ne posjeduje odreene osjetilne dojmove o prirodnim i drutvenim pojavama, proces uenja je tei.MILJENJE:Na tijek rezultata osjetilne spoznaje utjeu procesimiljenja (uenje, poimanje, razmiljanje,razumijevanje), pri emu se osjetilni podaci preoblikuju u rijei verbalne oblike miljenja,pojmove, sudove, pretpostavke, teorije. Tusposobnostvaljarazvijatiodprvograzreda,itotakodauenicirazliitimmisaonim operacijama izdvajaju temeljna obiljeja predmeta i pojava.PAMENJE:Uinkovitost promatranja ovisi o sposobnostipamenja, tj. o prikupljanju i pohranjivanju, teizvlaenju pohranjenih predodaba, shema, koncepata, apstrakcija i znanja, kada se to od uenika zatrai.

INTERES:Oosobnom zanimanju-interesu promatraaovisikolikoeposebnostiuoitinanekom predmetu ili pojavi. Zato e usvom radu uitelj mijenjati postupkejer ne valja istodobno uenike optereivati nagomilavanjem raznovrsnim dojmovima, jer iz toga proistjee povrnost rada.POZORNOST:Za razvitak promatranja veoma je vaan razvitakpanje,pozornosti uenika. Panja uenika razredne nastave jo ima znaajke spontanosti, tj. ona je nehotina i nenamjerna (npr. velike ivotinje medjved, odmah ga zanima). Izpodrujapromatranjavaljauklonitisvenepotrebnotobimogloodvlaitipozornost.Usporedno s razvitkom sposobnosti promatranja tee i razvitak namjerne pozornosti.MATA:Djeca imaju bujnu matu, pa katkad prirodninama i pojavama u svom okruenju oduzimaju ili dodaju pojedine dijelove, i tako stvaraju iskrivljene predodbe o okruenju.UVSTVA:U ustrojavanju promatranja valja poduzeti sve kako bi se stvorilo ugodno uvstveno ozraje odsutnost straha, koje je najpogodnije za nastavnu djelatnost i oblikovanje poeljnih stavova.ISKUSTVO UENIKA:

Iskustvo uenika ima takoer utjecaj na tijek i rezultate promatranja.Zato se pri ustrojavanju promatranja u nastavi prirode i drutva treba brinuti i o iskustvu uenika promatraa.OBJEKTIVNI IMBENICI:Mogu bitno poveati njegovu uinkovitost. To zahtijeva od uitelja da ih poznaje i primjenjuje pri ustrojavanjupromatranja.Svakipredmet promatranja treba biti pristupaan, blizak osjetilima uenika, kako bi ga on mogao spoznati sa to veim brojem osjetila.Predmet promatranja morabiti dovoljno velik, didaktiki koristan iprikazan u pravo vrijeme, tj.u asu spoznavanja.U osiguravanju povoljnih objektivnih uvjeta za promatranje, uitelj treba brinuti o sigurnosti uenika, to znai da treba izbjegavati promatranja koja su opasna za uenike.Uinkovitost promatranja uitelj moe poveati i upoznavanjem uenika s uporabom pomagala, ureaja, kojima se on slui pri pokazivanju predmeta promatranja i koja e u daljem radu upotrebljavati i uenici (npr. termometar, mikroskop, kompas, kasetofon, tv i video, alat..)3.1.1.2. Uvoenje uenika u promatranje

Promatrakasposobnostjepodlonarazvitku.Narazvitkusposobnostipromatranjavalja sustavno raditi od poetka kolovanja. Djeca ve u predkolskoj dobi uoavaju mnoge prirodnine i prirodne pojave. Prepoznaju,imenuju i znaju opisati neke ivotinje, njihove navike...1. razredDolaskomu prvirazred djecasuumogunostidaspoznajujednostavnesvezemeu prirodninama i prirodnim pojavama, koje su temelj za razvitak sustavnog promatranja u nastavi prirode i drutva. Uenici promatranjem mogu spoznati vanjske promjene, koje se odvijaju u pojedinim godinjim dobima i promjene u djelatnosti ljudi vezane za pojedina godinja doba.Uenici vode slikovni kalendar prirode.U prvom razredu temeljna je zadaa osjetilne spoznaje promatranja da uenici spoznaju najee prirodnine i prirodne pojave u svom okruenju, da imenuju iva bia i pojave, da ih razlikuju na osnovi svojstava i osobina, i to na temelju vidljivih vanjskih obiljeja.

2. razredU drugom razredu osjetilno je spoznavanje promatranje na vioj razini. Osim promatranja na izvornoj stvarnosti temeljenog na vanjskim obiljejima, uenici spoznaju promjene vremena, ali i ovisnost oborina od oblanosti.Velike su mogunostiza ustrojavanje promatranjapromjenau okoliu oivotu biljaka, ivotinja i djelatnosti ljudi.Stalna promatranja odabrane ivotne zajednice u okoliu, njegovanje biljaka iivotinja u ivom kutiu i domainstvu proiruje djeju osjetilnu spoznaju i ne samo da pridonosi razvitku govora i miljenja, ve i utjee na uvstva i ponaanje uenika u okoliu. Svoja promatranja uenici unose u mjeseni kalendar prirode.Osim izvorne stvarnosti koriste tv, literaturu...3. razredDok uprvom idrugom razredu u osjetilnoj spoznaji prevladava utvrivanje iiznoenje injenica uoenih u promatranja, u treem razredu pozornost se usmjerava na otkrivanje meusobnihpovezanosti pojava u okruenju, te se tako prelazi na uopavanje onoga to se promatralo na pojmovni sustav spoznavanja.Sustavno promatranje prirode i djelatnosti ljudi biljei se u mjeseni kalendar prirode s veim brojem podataka(duljina dana, teperatura, oblanost, oborine, promjene u prirodi, djelatnost ljudi),na temelju kojihuenici mogu otkriti meusobnupovezanost neive i iveprirode.Osim promatranjaizvornestvarnosti, utreemrazredu zapoinjeisustavno promatranje i spoznavanje prirode izvoenjem pokusa i tumaenjem njihovih rezultata.Na temelju neposrednog promatranja uuenika se obliku u osnovne spoznajeo prostoru (stajalite, obzor) i predstavljanjemokolnogprostora maketom, planom i zemljovidom.

Sadrajitreegrazredanajboljepokazuju prijelazodosjetilnespoznajepremaverbalnoj spoznaji.

4. razred

U etvrtomrazredu nizjenastavnihsadrajakojeeueniciuinkovitospoznavati promatranjem na izvornoj stvarnosti (npr. ivot na travnjaku, iva bia u umi, ivot uz more iumoru) i napokusima, bilo da ih pokazuje uitelj, bilo da ih izvode sami uenici.Uenici su u stanju da pronalaze i uoavaju razliita svojstva prirodnina. Osjetilna spoznaja ima velik utjecaj i na verbalno spoznavanje rijeima, koje je vrlo esto zastupljeno u nastavi etvrtog razreda osnovne kole.Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazavati i posredno,tj. oivljavanjempredodaba na osnovi proitanog teksta ili uiteljeva opisa. Pogreno bi bilo prethodnu ralambu shvatiti kao da se spoznavanje u nastavi prirode i drutva umlaimrazredimaiscrpljujeosjetilnom spoznajom, vejetosamojedanodputova spoznavanja.

U mlaim razredima uitelj vodi promatranje i u poetku se zadovoljava da uenici samo opisuju promatrano. On nastoji razvijati promatrake uenike sposobnosti, tako da oni uoe to vie pojedinosti.

Voenapromatranja uenika trebaju postupno prelaziti u samostalna, slobodna promatranja, a krajnji je cilj postii da ona prerastu u otkrivaka i objanjavaka promatranja.

U tom e se nastojanju uitelj u poetku zadovoljiti uenikim opisom promatranog izneenjem vidljive injenice, ali i pronalaenjem razmjerne i meudjelovanje meu pojavama. Uzmnogoosobnogzalaganjaistrpljenjauiteljeuspjetiuvestiuenikemlaihrazreda osnovnihkola usamostalnoislobodnopromatranje.Razinuotkrivakogiobjanjavakog promatranja postii e samo mali broj uenika.3.1.1.3. Vrste promatranjaPromatranje moemo podijeliti s razliitih polazita, primjerice, s obzirom na:1. NAIN: neposredno ili posredno,2. BROJ PROMATRAA: kolektivno, skupno ili pojedinano3. TRAJANJE: kratkotrajno ili duogotrajno.1.S obzirom na nain promatranja, motrenja, razlikujemo neposredno i posredno promatranje, motrenje.

NEPOSREDNO: jeplansko,ustrojenoirukovoenoosjetilno spoznavanjepredmeta,pojavaiprocesa izvornestvarnosti.

POSREDNO: jeplansko,ustrojenoirukovoenoosjetilno spoznavanjepredmeta,pojavaiprocesaposrednim putem, uz pomo nastavnihsredstava i pomagala.

2.Sobziromnabrojpromatraarazlikujemo kolektivno,skupnoilipojedinano promatranje.

KOLEKTIVNO promatranjeustrojavauiteljzasveuenikejednogodjelautrenutkuprouavanja predmetaili pojave.

(istodobno svima pokazuje predmet promatranja).

SKUPNO sepromatranjeprimjenjujeurazrednomodjelupodijeljenomnaskupine(raduskupinama).

Uitelj moe ustrojiti skupna promatranja u razredu, ivom kutiu, kolskom vrtu, pri posjetima, ekskurizijama itd.

Uenike valja postupno uvoditi u promatranje po skupinama. U poetku je dovoljno da skupine rjeavaju jednak isti zadatak, kako bi se priviknuli na rad u skupinama.

POJEDINANO promatranje ustrojava uitelj uvijek kada uenik moe samostalno promatratipredmetei pojaveu

prirodi i drutvu.

3. Prema vremenu trajanja razlikujemo kratkotrajno i dugotrajno promatranje .KRATKOTRAJNO promatranje traje kraevrijeme (od nekoliko minuta donekolikosati).

U kratkotrajna promatranja ubrajamo i ona koja trajurelativno dulje vrijeme,ali se odvijajujednokratno, primjerice, ako uitelj uenike izvodi u posjet seoskom gospodarstvu, sa zadacima da promotre to sve proizvodi seljak na svom polju, u vrtu, vonjaku i staji. To e promatranje trajati dulje vrijeme, ali e se odvijati jednokratno odjedanput.

Kratkotrajna promatranja su vrlo esto u nastavi prirode i drutva, a njihova je glavna znaajka to da se odvijaju u jednom dahu jednokratno.

DUGOTRAJNO promatranje, motrenje,trajedulje vrijeme (odnekoliko danadojedne kolske godine) i obavlja se vie puta.* FENOLOKA PROMATRANJA (gr. Phainomai pojavljujem se) obuhvaaju praenje pojava u priroditijekom izmjenegodinjihdoba.Tojepraenjesezonskihbiologijskihpromjena(fenofaza) u razvitku ivih bia.Fenoloka promatranja usmjerena su na uoavanje i biljeenje promjena u razvitku ivih bia tijekom godine fenofazama. Uenike valja dobro pripremiti za fenoloka promatranja, upoznati ih s temeljnom zadaom, odjelotvorenim zadacima, nainom voenja dnevnika promatranja,skiciranja, crtanja, izvoenja jednostavnih pokusa i prikazivanja rezultata promatranja.Da bi fenoloko promatranje bilo uinkovito, uitelj treba esto povesti razgovor o motrenju,sasluati to su uenici zapisali u dnevnike motrenja, usmjeriti njihovu pozornost na nove momente koje nisu zapazili. Samo stalnim zanimanjem za motrenje uitelj potie uenike da ustraju u promatranju, da se sustavno osposobljavaju za samostalno motrenje pojava u prirodi.3.1.1.4. Kalendar prirode i djelatnosti ljudiKalendar prirode i djelatnosti ljudi(lat. Calendae = prvi dan u mjesecu) nastavno jesredstvo ipomagalokoje uenika uvodi u sustavno motrenje ipromatranje okolia.

Sadraj, dubina i opseg zadaa za motrenje i nain biljeenja u kalendaru (slikama, posebnim ili dogovorenim znakovima) ovisi o dobi uenika. Bez obzira na dob uenika, kalenadar treba biti slikovit, jasan i pregledan, a uenici e u njemu redoviti biljeiti tone i precizne podatke.

Kalendar prirode i djelatnosti ljudi u prvomrazredu jeslikovitisadrimalibrojpriblinihpodataka po godinjimdobima.

Od drugog obrazovnog razdoblja kalendar prirode i djelatnosti ljudi je sloeniji (vremenske prilike-svakodnevno izmjenjuju slike, djelatnost ljudi-slike o djelatnosti ljudi). Pojave u prirodi i djelatnosti ljudi tijekom motrenja biljee se u mjeseni razredni kalendar aplikacijama, crteima ili kratkim reenicama.

Uenicisvamotrenjabiljeenatemeljuneposrednogpromatranjanajbliih,najrasprostranjenijih i najpoznatijih pojava u mjestu u kojemu je kola. Sve promjene valja pratitina istim objektima koje uenici postupno upoznavaju.

U drugom razredu kalendar prirode i djelatnosti ljudi sadri vie podataka koji se obrauju po mjesecima.Uenici treeg razreda u kalendar prirode i djelatnosti ljudi unose precizne podatkeo duljini dana, temperaturi, oblanosti, smjeru vjetra, oborinama, promjenama u prirodi ...

Motrenje se moe ustrojiti po skupinama uenika ili pojedinano.Motrenje u treem razredu postaje potpunije, uenici se sve vie osamostaljuju.* BEAUFORTOVA LJESTVICA ljestvica za snagu vjetra.Brojem od 0 -12 oznaio snagu vjetra, a za svaki broj, odnosno snagu daje primjere znakova koji upuuju na snagu vjetra. (npr. 2 lie na drveu uti, 8 otkidaju se granice s drvea).Tijekom motrenja nuno jesustavno kontrolirati uenika promatranja, njihov tijek, zapaanja i biljeenja. Iskustva pokazuju da je utreem razredu najpogodnije voditi kalendar prirode idjelatnosti ljudi po godinjim dobima.Podatke u razredni kalendar u poetku upisuje sam uitelj, a zatim sami uenici.Dobro voeni kalendari prirode i djelatnosti ljudi imaju znanstvenui metodiku vrijednost.

Znanstvena sadri objektivne, stvarne podatke dobivene motrenjem okolia.

Metodika popunjavanje kalendara zahtijeva od uenika postupnost, preciznost i sustavnost u motrenju i biljeenju.SVRHAVOENJAKALENDARAPRIRODE IDJELATNOSTILJUDI:

Voenje kalendara prirode i djelatnosti ljudi treba posluiti uenicima, meu ostalim, daotkriju zavisnost pojava i zakonitosti u prirodi, da izgrade sloene pojmove, ali i da razviju svoje voljne i karakterne osobine.

SAETAK:

Osjetilna spoznaja je samo jedan od putova spoznavanja, a zadaa joj je da se dostigne pojmovna razina. S tim u svezi mogu se dati neki opi metodiki postupci:1.uiteljtrebatono odrediti mjesto i ulogu promatranja,motrenja u nastavnom procesu. 2.Usredotoenost,interesunenikajepromjenljivainjegovapozornostsenemoedugo zadrati na pojedinom objektu, zato samo jasni zadacipromatranja moguosiguratiuinkovitu osjetilnu spoznaju. Zadatke osjetilne spoznaje, promatranja valja odjelotvoriti tako da uenik zna: ZATO, TO, KAKO, GDJE, KADA i IME e promatrati.3. Spoznavanje uenika valja voditi odreenim pitanjima ili pismenim napucima. Njima valja ustrojitisustav spoznavanjaprema

grai,strukturi,razmjeniimeudjelovanjuprirodninaipojava da ih uenik usporeuje radi spoznavanja slinosti i razliitosti.4. Temeljna obiljeja prirodnine ili pojave potrebno je izdvojiti kako bi se mogao donijeti odgovarajui sud, zakljuak, posljedak.5. Vrednovanje zakljuaka osjetilne spoznaje uenika valja nizom novih zadataka povezati sasvakidanjim praktinim ivotom.

6. Ne treba zaboraviti da se osjetilno spoznavanje moe izazvati i oivljavanjem predodaba na temelju spoznavanja rijeima (izlaganje uitelja, itanje teksta) i izvoenjem praktinog rada pokusa, pri emu je uenik doveden u situaciju da izaziva neku promjenu, da prati njezin tijek sveim brojem osjetila.Sve toupuuje na to dasu putovi spoznavanja jedinstveni, da semeusobno isprepliu i dase samo teorijski mogu razdvojiti sa zadaom temeljitijeg spoznavanja.

3.1.2. ISKUSTVO UENIKA PRAKTIAN RADkao izvor spoznaje

Kao cjelokupnu nastavu, i nastavu prirode i drutva valja temeljiti na spoznajama s kojima djeca dolaze u kolu, na njihovom iskustvu.

No te djeje spoznaje nisu uvijek potpune, jasne, tone, nego su esto netone i pogrene.Te nejasnoe inetonosti valja ukoli odstraniti ispraviti. Zatoje potrebno uenike dovesti u situaciju da steknu to vie iskustva, da svakodnevnom praksom razvijaju svoje sposobnosti.

Praksa se moe odrediti kao aktivan uzajamni utjecaj ovjeka, prirode i ljudi.

Usto to odreuje uvjete i karakter ovjekova postojanja, ona u sebi sjedinjuje teorijsku ipraktinudjelatnost i smatra se jednom od temeljnih spoznajnih kategorija.Izmeu drutvene prakse u najirem smislu i praktinog rada postoji stanoviti odnos, ali se te dvijekategorijenemogupoistovjetiti. Drutvenajepraksaznatnoiripojamodpojma praktinog rada, odnosno drutvena praksa u sebi obuhvaa praktini rad. Budui da smo drutvenu praksu odredili kao aktivni odnos ovjeka prema prirodi i izmeu ljudi, tada bi sepraktini rad odnosio na direktan aktivan odnos ovjeka prema prirodi.

Praktianrad jediodrutvenepraksekojiseodnosinaneposredan,djelotvoranodnos ovjeka prema prirodi.

O. W. Beyer je 1885.godinenaglalsioznaenjerada, teda na prvom stupnju valja obavljati djelatnosti za koje ne treba stalno boravite (ulica), drugom stupnju djelatnosti u svezi s njegovanjem biljaka i ivotinja, zatim treba raditi u kolskom dvoritu i vrtu, te u kolskoj radionici i kolskom praktikumu.

Krajem 19. st. i po. 20. st. praktian rad snano prodire u tzv. novu kolu, osobito u neke njezine smjerove, npr. radnu kolu, aktivnu kolu i dr.

G. Kerschensteiner je smatraoda u kolu trebauvestiruni radkao nastavni predmet.

A. Ferriere se zalagao za ostvarivanje manualne, socijalne i intelektualne djelatnosti pomou runog rada kao princip u aktivnoj koli.P. Ficker zakljuuje da se runi rad i slobodni runi rad meusobno dopunjuju i time se uspostavlja pravila odnos izmeu trijutemeljnih spoznajnih kategorija:promatranja, miljenja iprakse.

Predstavnici nove kole uveli su u njezin sadraj rada praktian, odnosno runi rad kao nastavni predmet i kao nastavno naelo, te mu odredili sljedeu metodiku strukturu:- postavljanje zadatakarada,- odreivanje sredstava i pomagala za rad,- planiranje izvoenja rada,- izvoenje rada,- kontrola rezultata.

J.Piaget(1896.1980.) naglasio je da praktian rad ima znaenje pokretake snage za razvitak miljenja jer se praktine operacije interioriziraju u odgovarajue misaone operacije. PremaPiageturazvitakjepostupnouravnoteenje,neprekidnoprelaenjeizstanjamanje ravnotee u stanje vee ravnotee.Tijekomprocesauravnoteenja valja razlikovati:1. INVARIJANTNEfunkcije koje omuguavaju uravnoteenje tijekom cijelog ivota (nasljedne su i zajednike za sve dobi).2. PROMJENLJIVE strukture koje odreuju stanje ravnotee. Pojavljivanjepotrebeizvorjeneravnotee,utemeljukojegsupromjeneunutarsamog oraganizma i okoline. Ljudsko djelovanje sastoji se upravo od neprekidnog ponovnog uravnoteivanja, koje se dogaa tijekomcijelogivota. Tajneprekinutipostupakomoguavajudvijeinvarijantneadaptivne funkcije, namjene:1. ASIMILACIJA usvajanje vanjskih podataka na temelju postojeeg ustroja.2. AKOMODACIJA je prilagodbaprostojeeg ustrojavanjskojsituaciji.

Uznasljednenamjeneasimilacijeiakomodacije,valjarazlikovati strukture,tj.spoznajne sposobnosti koje se mijenjaju, a koje ine uravnoteenje (ekvilibrij) na odreenoj razini razvitka. Tiustrojisemijenjajuiupravopromjenjivostustrojauvjetujedaseudjecerazliitedobi pojavljuju razliiti naini shvaanja svijeta.

Uenje je aktivan postupak u kojem dijete (subjekt) konstruira, strukturira stvara svoje znanje u meudjelovanju s okolinom (objektom).

Dijete je poslije este godine sposobno za suradnju s ostalima. Ono ima usklaen i upotpunjen spoznajni sustav, kojim se koristi u ustrojstvu i meudjelovanju s okolinom. Uz pomo tog sustava dijete uspijeva rijeiti, na stvaran nain, razliite zadatke, jer posjeduje prilagodbeno ustrojstvo, koje djeluje tako da omoguava svrhovitu ravnoteu.U tom razdoblju prevladavaju stvarne, konkretne operacije , one kojese odnose na predmete pogodne za rukovanje.Operacija oznaava djelovanje koje jepoutranjeno (interiorizirano) i povratno (reverzibilno), tj.moe se odvijati u oba pravca.

U spoznajni se repertoar djeteta te dobi ubrajaju logike operacije (razliite vrste numerikih operacija, logika operacija korespondencije, relacije, reverzibilnosti, kompenzacije, inkluzije,tranzitivnosti itd.), to se najbolje oituje pri rjeavanju zadataka konzervacije, tj. ouvanja koliine,mase,volumena, brojaitd., ukojima semijenjajunebitnasvojstva,aostaju nepromijenjene bitne osobine situacije. Takvi praktini radovi estisu unastavi prirodoslovlja u mlaim razredima osnovne kole.

Adolescent nastojei da se uklopi u drutvo odraslih, tei sudjelovanju u idejama, idealima i ideologijama ire skupine.U njega se razvija sposobnost apstraktnog miljenja. Formalen operacije su posljednji stupanj umnog razvitka, a adolescenti ga veinom postiu izmeu jedanaeste i petnaeste godine ivota.Na tom stupnju razvitka adolescenti mogu postavljati pretpostavke, izvesti logike dedukcije ipokusimaprovjeritiono to drugi tvrde,samostalnopostaviti hipotezu,traiti inalazitiistinu.

Piagetovaispitivanjapostadijimadjetetovarazvitkadovelasudozakljuakavrijednihza metodiki pristup u nastavi prirodoslovlja.

P. Ja. Galjperin jepolazetiodtemeljnepostavkedasuuenjeinastavaoblikdjelatnosti,izradio teoriju o etapnom oblikovanju umnih radnji. On zapravo smatra da je MISAONA RADNJA temeljna jedinica pomou koje se sjedinjuju PSIHIKI ELEMENTI s NJIHOVIM RADNJAMA.

Svaka umna radnja ima trifunkcionalna dijela:

1. ORIJENTACIJSKI,

2. PROVEDBENI,

3. NADZORNI.

Orijentacijski dio radnje je poetni dio ukojemu se uenik usmjerava na pravilnu provedbu radnje.U ovom dijelu uenik upoznaje: cilj, predmet radnje, operacije, obrazac i proces.NEPOTPUNI NAPUTAK: ueniku se najee isticanjem cilja priopava to, ali ne i kako treba uiti. Galjperinje,sasuradnicima,razradioakosamtipova karakteristinih orijentacijskih temelja, od kojih su dva posebno zanimljiva, jer nude osamostavljivanje uenika za stvaralaki rad:1. Ueniku se prikau svi elementi radnje (cilj, obrazac, operacije, nain provjere) na nekom obrascu (usmeno ili najee pismeno), a uenik samostalno sastavlja orijentacijski temelj.2. Ueniku se daju ope znaajke radnje, dok je orijentacijski temelj uopen, pa on, na temelju njih, sastavlja orijentire pomou naputaka za sastavljanje orijentacijskog temelja (algoritma).Na svom putu, od vanjskog plana prema unutarnjem, umna radnja prolazi kroz 5 etapa:1. U etapi prethodnog upoznavanja s radnjom uenici dobivaju orijentacijski temelj, upoznavajuse sa zadacima i nainom izvoenja radnje, tj. s izvorima znanja, s materijalom kojim e sesluiti u radu, s nainom njegove uporabe.2. Etapom materijalne ili materijalizirane radnje uenicima se daju objekti radnje u obliku predmeta iz neposredne okolice. Radnja se uz pomo tih predmeta izvodi prema dobivenom naputku.3. Etapa vanjskoga ili glasnoga govora je etapau kojojuenikizrazi rijeima ono to je praktino uinio i to je iz kojeg izvora doznao.On treba glasno iznijeti uinak svojega rada, kako bi stvorio svoj odgovarajui sustav glasnoga govora. Smatra se da je uenik ovladao etapom glasnoga govora ako mu za objanjenje radnje nije potreban naputak kako se ta radnja izvodi.4. Etapa vanjskoga govora u sebi je etapa u kojoj uenici o radnji govore u sebi, kada se preispituju. Ona dolazi uvijek poslije etape vanjskoga ili glasnoga govora. Govor u sebi u slubije miljenja.5. U zavrnoj etapi etapi unutarnjega govora uenik radnju samostalno obavlja i nadzire je bezvanjskih objekata i bez vanjskog govora. Oblikovanje misaone radnje znai ne samo proces preoblikovanja vanjske radnjeuunutarnju,

negoiobrnuto,tojeprocesinteriorizacijei eksteriorizacije.Galjperin dri da usvanjanje novih znanja prolazi iste etape kao i oblikovanje misaone radnje.

Zauenike upoetnoj nastaviprorodoslovlja najvanija jematerijalnaimaterijalizirana etapa rada u kojoj uenici manipuliraujui obavljaju praktine radove, dok za starije uenike ima manje znaenje.

Teorija etapnog oblikovanjaumnih radnji je vana jer se u njoj sjedinio proces stjecanja znanja i razvitak uenikih spsobnosti u istovjetan proces. Iz toga proistjee dane treba strogo odvajati stjecanje novog znanja i vjebanje, ve raditi to usporedno.Uvoenjem praktinog rada u nastavi se ukida verbalizam i iskljuivi senzualizam u zornosti, a uenje se povezuje uza svakidanji ivot. Uvodei praktian rad u nastavu, treba uvijek brinuti oinjenici da je nastava jedinstvo praktinoga i umnoga rada.Neki sadraji praktinih radova vie suusmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvitak likovnihsposobnosti, trei na razvitak tehnikihsposobnosti, etvrti radnih sposobnosti.Praktian rad nije samo nain, put kojim dolazimo do spoznaje, kako je do sada jednostrano prikazano, ve je on i izvor spoznaje i mjerilo za tonost ljudske spoznaje.

Ako je uenik stekao odreena znanja praktinim radom, bit e sposoban primjenjivati ih u iovotu kad mu zatrebaju. Praktian rad u nastavi prirode i drutva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje,te ga treba tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i otro razlikovati od praktrinoga, runog rada, kojega je zadaa izrada nekog predmeta.

3.1.3. SPOZNAVANJE RIJEIMAUspoznavanju rijeimauspostavljase posrednapovezanostizmeuuenikaipredmeta spoznavanja.

Ta svezase uspostavlja pojmom.

POJAM se moe odreivati s vie teorijskih stajalita:

Sa stajalita logike pojamjemisaona tvorevina koja sadri bitna obiljeja i odnose predmeta i pojava.

Psiholozi pod pojmom podrazumijevaju opu predodbu.

Prema nominalistima, postoje samo imena koja mogu imati pojedinana ili opa obiljeja, a kako pojmovi nisu ni stvari ni imena, oni zapravo ne postoje.Po teoriji realista, pojamjeodrazbitnihsvojstavarealnihpredmeta iprocesa, kaoinjihovih svojstava i meudjelovanja.

Pojam je predmet miljenja, to znai da uenici do njega dolaze miljenjem.Pojam uenici stjeu misaonim operacijama (analiziranjem, sintetiziranjem, poistovjeivanjem,razlikovanjem,usporeivanjem,planiranjem, pretpostavljen, mijenjanjem,induciranjem,konkretiziranjem, asociranjem, klasificiranjem, definiranjem, dokazivanjem, usustavljivanjem, suprotstavljanjem, zakljuivanjem i dr.)Drugi naglasak u odreivanju pojma istie da je pojam misao o bitnim obiljejima predmeta i pojava onih obiljeja koja su zajednika za itav skup predmeta na koje se pojam odnosi.Zato moemo rei da je pojam skup bitnih, tipinih oznaka neke skupine objekata ili pojava kojijestvorenmisaonim procesimana temeljuusporeivanjairalambe pojedinihobjekata ipojava,odvajanjembitnihobiljejaodnebitnihiuopavanjemtakvihbitnihobiljejanasvepojave iobjekteiste vrste.

Rije kao element govora je izriaj pojma. Ona je nositeljica smisla, asmisao odreuje nekipojam. Rije je znak, simbol iza koje se krije neki smisao.Zato u govoru susreemo pojavu da razliiti jezini izriaji, tj. rijei mogu izricati isti smisao.Dok jepredodba slika odreene nenazone stvari ili pojave, dotle je pojam sloaj oznaka koje,iako su izraene jednom rijei, mogu vrijediti za itav niz jednakih ili slinih premeta i pojava.

Pojmovi nisu dani sami od sebe, njih treba stvarati na temelju predodaba.

Apstrahiranjem,odjeljujui pojedine predodbene oznake,ralanjujemo zapravo predodbe i dobivamo tako pojedine misli. Zatim, generaliziranjem , uopavanjem zajednike oznake skupine predmeta.Na putu stvaranja pojma nalazimo najprije analiziranje, ralanjivanje pojedinih predodaba,zatimapstrahiranjem,izdvajanje odnjihpojedinihoznaka, tegeneraliziranje,uopavanje preostale oznake u jedinstvenu novu tvorevinu pojam.

Determiniranjem, omeivanjem, moemo od bilo kojeg opeg pojma dobiti ui pojam.Generealiziranjem dobivamo openite pojmove, a determiniranjem manje openite.

Sadraj pojma sadri u sebi skup oznaka koje su sloene u posebnom misaonom jedinstvu.Sve ozanke nisu jednako znaajne. Jedne pokazuju temeljno, bitno i nazivamo ih BITNIMA, druge su MANJE BITNE, izvedene iz prvih, a tree su SLUAJNE NEVANE.

Doseg pojma ini skup svih pojedinanih predmeta na koje se taj pojam odnosi.

Opseg pojma ini skup niih pojmova koje obuhvaa jedan vii pojam.

On se odreuje premapodrujima na koje se odnosi, a ne prema broju.Dodavanjem oznaka opem pojmu poveava se sadraj pojma a smanjuje opseg. Sadraj pojma i opseg pojma su u obrnutom odnosu.

H. J. Klausmeier je1980. godine naveomnogo veibroj svojstavakojima semoe odrediti,definirati bilo koji pojam (mogunost uenja, mogunost uporabe, vrijednost, uopenost, jaina,struktura pojma, apstarktnost primjera i brojnost primjera).

Znanstveni pojmovi su znanstvene tvorevine nastale dugim sustavnim misaonim operacijama niza generacija, i uenici ih tijekom nastave prirode i drutva trebaju postupno i sustavno razvijati i stjecati svojim umnim sposobnostima.

3.1.3.1. Stjecanje pojmova u nastavi prirode i drutva

H. J. Klausmeier razradio je teoriju uenja iravitka pojmova (Winsconsin Model) u kojoj je, uz ralambu sadraja nastave nastavnih postupaka, ponaanja uenikaiiskustvenih istraivanja,posebnu pozornost pridao razvitku pojmova i nainu njihove uporabe u strukturi znanja. Usvojimiskustvenimistraivanjimapoaojeodpretpostavkeda ueniciunastavi prirodoslovljaak iu osnovnojkolitrebajuraditikaoznanstvenici, tj. da stjecanje pojmova treba prolaziti kroz postavljanje pretpostavke, motrenje i zakljuivanje.

Prema Winsconsin modelu, uenje pojmova u djece prolazi kroz etiri razine:

-KONKRETNE-STVARNERAZINE,

- RAZINE IDENTITETA JEDNAKOSTI,

- KLASIFIKACIJE RASPOREIVANJA,

- FORMALNE APSTRAKTNE RAZLIKE. Teetirirazineprolaziuenjeistogpojmaodnjegovenajranijepojavedonajzrelijeg razumijevanja.Kako bi se pojam oblikovao, stvorio na bilo kojoj razini, potrebni su odreeni vanjski i unutarnji imbenici.UNUTARNJI IMBENICI obuhvaaju odgovarajue misaone operacije koje na svakoj razini ovise o uenju i sazrijevanju, razvitku uenika.VANJSKI IMBENICI za uenje pojmova ini nastava koju valja paljivo planirati, tako da odgovara razini razvitka pojma.Pojmovima steenim na niim razinama mogu serjeavati jednostavni problemi kojizahtijevaju samo povezivanje osjetilnih percepcija. Pojmovimasteenimnaviimrazinamamoguseutvrivatinovisluajevikaoprimjerii neprimjeri tog pojma, spoznavati nadreeni, usporedni i podreeni odnosi, razumijevati naela klasificiranja tog pojma i rjeavati problemi.

Dijete moe nauiti ime pojma i imena njegovih svojstava na bilo kojoj razini.

Na svakoj od razina stejcanja pojmova sudjeluju odreene misaone operacije.Na KONKRETNOJ stvarnoj razini stjecanje pojma odvija se prepoznavanjem predmeta koji je uenik ranije doivio. Pri tome se odvijaju misaone operacije: skretanje pozornosti na posebnos tpredmeta, njegovo razlikovanje od drugih predmeta, oblikovanje predodbe i njezino pamenje.Da je uenik usvojio pojam na RAZINI IDENTITETA jednakosti moe se zakljuiti na osnovi toga to e ga prepoznati kao ranije doivljen predmet, dogaaj ili odnos, ali u drugom prostoru i vremenu.Uz misaone operacije ukljuene u stjecanje pojma na konkretnoj razini ( skretanje pozornosti,razlikovanje, pamenje) na ovoj se razini pojavljuje i generaliziranje, uopavanje zajednikih oznaka.

Za RAZVOJNUrazinu klsifikacije rasporeivanja vanaje misaonaoperacija generaliziranja. Uenicinaniojraziniklasifikacijemogutonoodreditimnogesluajevekaoprimjereili neprimjere jednog predmeta, dogaaja ili radnje, ali jo ne mogu izravno navesti temelj, osnovu svoje kategorizacije.Na viem stupnju klasifikacije, uenici su ustanju razlikovati manje vidljiva svojstava pojmova i tono generalizirati vei broj primjera koji su jednako i pripadaju istoj klasi skupini

Teorijauenjairazvitkapojmovapreciziralaje nastavne uvjete koji olakavaju stjecanje pojmova na poetku razine klasifikacije:

1. Provjerava je li pojam nauen na razini identiteta

2. Inoenje najmanje dvaju primjera i jednoga ili dvaju neprimjera pojma

3. Navoenje imena pojma i pomaganje ueniku da povee ime pojma za primjer

4. Uporaba iduktivne metode dopunjene metodom izlaganja, ako je potrebno. Tako se uneniku pomae darazlikuje iimenuje odlikeodreenogpojma.

5. Uporaba induktivne metode dopunjene metodom izlaganja pomae ueniku da definira odredi pojam.

6. Osiguravanje povratne informacije ueniku.

7. Davanje novih primjera i neprimjera pojma koje uenik traba prepoznati da bi mogao upotrebljavati pojam.

8. Ponavljanje prethodnih koraka, ako je potrebno.

Od stjecanja pojma na nioj razini klasifikacije do podizanja na viu razinuklasifikacije, ili na fomalnu razinu, moe proi i nekoliko godina.

Na FORMALNOJ apstraktnoj razini pojam je usvojen kada uenik odreuje, definira pojam pomou njegovih svojstava odlika ili kada moe utvrditi razliku izmeu pravih primjera i neprimjera toga pojma i tu svoju klasifikaciju izgovoriti rijeima. Kako bi postigao tu razinu,potrebno je da uenik navede ime pojma, i da razlikuje i imenuje njegova pripadajua svojstva.Na formalnoj razini pojmovi se mogu stjecati induktivnim i deduktivnim operacijama.

U induktivnim operacijama uenici odreuju pojam na temelju pojedinanih primjera, odnosno logiki put ide od pojedinanoga premaopem. (npr. Mljet je kopno okrueno morem. Otok je kopno okrueno vodom.)

U deduktivnim operacijama proces zakljuivanja ide od opega na pojedinano.

Uenicima se izlae ime pojma i njegova pripadajua svojstva odlike.Stjecanje pojma na formalnoj razini vrednuje se tako da se ueniku izloe dva primjera jedne klase, a on treba odrediti onaj koji se trai i zatim pokazati zato ga je tako svrstao, sluei se svojstvima koja odreuju taj pojam.

Klausmeier,na temeljuiskustvenih istraivanja, predlae konbiniranje induktivnih i deduktivnih operacija kao uinkovitog naina stjecanja pojmova na formalnoj razini.Ako seuenicima sveizloi, ako nepokuavaju oblikovati ivrednovati pretpostavku, moe uslijediti nerazumijevanje pojma.Opsena longitudinalna iskustvena istraivanja s uenicima osnovih kola potvrdila su teoriju uenja i razvitka pojmova i Klausmeieru omoguila da iz njih izvede sljedea naela razvitka pojmova:

1. Razvitak pojmova se odvija kroz etiri uzastopno vie razine nepromjenljivim slijedom.

2. Razina stjecanja bilo kojeg pojma je razliita u uenika iste dobi.

3. Isti uenici stjeu razliite pojmove razlilitom brzinom.

4. Pojmovi naueni na viim razinama uspjenije se koriste za razumijevanje odnosa podreeni nadreeni, za

razumijevanje naela i za rjeavanjeproblema.

5. Znanje imena pojma i njegovih svojstava olakava sjtecanje tog pojma na razliitim razinama i mogunost njegove uporabe.

Rukovodeisetimnaelima,nastavujepotrebnoplaniratiiprilagoditispoznajnim sposobnostimauenika. Kakaobisetopostiglo,Klausmeierjedaoniz preporukaza ustrojavanje nastave i njezinog vieizvornog okruenja kojima se postie djelotvornije usvajanje pojmova:

1. Uenik treba motivirati za stjecanje pojmova. To e se postii ako im se najavi koji e se sadraji-pojmoviuiti.

2. U procesu uenja imenuju se pojam i njegova pripadajua obiljeja. Verbalizacija pojma ueniku olakava induktivne i deduktivne misaone operacije na formalnoj razini. Kako bi uenici motivirali za uenje imena pojma, pojam na poetku sata treba napisati kako bi ih uenici tijekom poduanja prepoznali

3. Uiteljeva definicija odreenje pojma treba sadrati sva njegova svojstva odlike.

Jesu li uenici razumjeli definiciju pojma, uitelj moe utvrditi ako uz definiciju navede i niz primjera i neprimjera pojma koje klasificiraju. 4.Posebnim naglaavanjem bitnih svojstava pojma uitelj uenike upozorava na njih. 5. Za uspjeno stjecanje pojmova vano je voenje uenika u uenju pojmova.

Ako uenici samo moraju uiti pojmove, esto lutaju, zato ih je potrebno poduavati da prepoznavanjem primjer i neprimjera pojma, vrednovanjem i klasificiranjem usvajaju i uinkovit put za uenje pojmova. 6.Uenicima treba datipovratnu informaciju poslijesvakog njihovogodgovora.

Uenika koji je netono odgovorio valja upozoriti da je pogrijeioi pomoi mu da ispravi odgovor.

Jednaodtemeljnihzadaanastaveprirodeidrutva jestdapravilnomuporabom odgovarajuihnastavnihmetodaisredstava

preoblikujeuenikeosjetilneupojmovne spoznaje,tako da uenik istodobno u pojmu uoava i konkretno i ope.Metodiki postupci u nastavi prirode i drutva imaju zadau da razvijaju uenike misaone operacije prelaenja konkretnog u ope, ali i opega u konkretno.

Temeljnimetodikipostupakoblikovanjapojma mogaobiseodvijatipremaovim stupnjevima:- promatranje i upoznavanje neposredne stvarnosti- izdvajanje odreenoga prirodoslovnog obiljeja- oblikovanje prirodoznanstvenog pojma i njegova nosioca rijei- usvajanje znaka za prirodoznanstveni pojam- izgraivanje prirodoznanstvenog modela neposredne stvarnosti- uporaba usvojenog prirodoznanstvenog pojma rijei, znaka i modela u rjeavanju novih zadataka.Pojmovi se poinju oblikovati i u prvom razredu, ali su tek uenici u dobi oko desete godine u mogunosti pojmu dati obiljeja koja sesve viepribliavaju znanstvenim obiljejima pojmova.

Zato se u nastavi i tijek spoznavanja postupno mijenja.3.1.3.2. Pretpostavke djelotvornog spoznavanja rijeimaU svezi s tijekom spoznavanja rijeima u nastavi prirode i drutva u osnovnoj koli valja odgovoriti na pitanja:

kada koristiti verbalni put spoznavanja, to uinicima prenijeti u gotovom obliku i kako oblikovati sustav pojmova za uenike.

Unastojanjudaizbjegnuverbalizamunastavi,pojediniuiteljinastojepotpunoodbaciti spoznavanje rijeima. To je pogrean stav jer je izraavanje rijeima jedno od temeljnih naina izraavanja i prenoenja misli.U nastavi prirode i drutva spoznavanje rijeima treba koristiti uvijek kada jeuitelj siguran da se ono temelji na osjetilnim podacima i kada je rezultat uenikovih misaonih operacija.

Nastava prirode i drutva ne smije se temeljiti i zaustaviti samo na motrenju, nego se treba voditi do misaonih operacija ipojmova,aliiobrnuto,polazitiodrijei,pojmovaipronalazitiihuokruenju.

Uenicima rijeima treba prenositi gotova znanja kojih je osjetno spoznavanje neuinkovito i neekonomino, zbog vremenske iprostorneudaljenosti,teopasnostiprineposrednom upoznavanju.

Glede ustrojavanja sustava pojmova u uenika osnovne kole znano je iz povijesti nastave prirodoslovlja daje potrebnovieuvaavatipsihologijske,pedagogijskeimetodikenego znanstvene zahtjeve.

3.2. Specifinosti nastavog procesa u nastavi prirode i drutva

Nastavni proces valja shvatiti kao odreeni tijek, slijed dogaanja koji nije do kraja odreen. U njemu sudjeluju razliite sastavnice iimbenici: uitelj, uenik,nastavno gradivo, komuniciranje unastavi,spoznavanje, oblicirada, metoderada, materijalnotehnikitemeljinastave,planiranjenastave,metodiko oblikovanjenastaveZa njegovo uspjeno izvoenje vano je spoznavati njegove sastavnice i njihove meusobne odnose, ali i njegov slijed, red zbivanja ustroj.3.2.1. Metodiko oblikovanje nastavnog procesaTemeljnaje zadaanastaveprirode idrutva spoznavanje uenikova okruenja.

Metodiko oblikovanje nastavnog procesa nastoji pronai i utvrditi njauinkovitiji redoslijed ustroj sastavnica nastavnog procesa.

Pedagozi su nasatojali utvrditi koje sve stupnjeve, etape treba proi nastavni proces da bi bio djelotvoran.

V. Poljakkao osnovne dijelove ustroja nastavnog procesa izdvaja etape:

-pripremanje,- obradu nastavnog sadraja,- vjebanje,-ponavljanje,-provjeravanje,a za svaku etapu navodi da ima:1. spoznajnu,

2. psiholoku,

3. materijalno tehniku,

4. metodiku STRANU.

L. Bognar i M. Matijevi smatraju da osnovne etape u dogojno obrazovnom procesu trebaju biti:

- dogovor,-realizacija,- evaluacija,

jertim osnovnim etapama prolazisvaka zajednika ljudska aktivnost zasnova nameusobnom uvaavanju svojih sudionika.

F. Jelavi iznosi da je u nstavi potrebno organizirati sljedee aktivnosti:

-pripremanje,- prijam i obradu novih sadraja,- vjebanje,-ponavljanje,

- aktivnosti vrednovanja (ispitivanja i ocjenjivanja).

Svako oblikovanje ili usvajanje pojma iz prirode i drutva i njegovog nositelja rijei i znaka treba proi kroz sve etape nastavnog procesa, a to su :

- uvod ili priprema,

- obraivanje novih nastavnih sadraja,

- vjebanje,

- ponavljanje,

- provjeravanje.

3.2.1.1. Uvod ili priprema

U pripremanju ponavljamo odgovarajue nastavno gradivo na poznavanju kojeg se temelji obrada novoga gradiva. Uenika treba pripremiti i motivirati za nastavnu djelatnost kako bi znao ne samo to e uiti nego i kako e raditi i doi do odreenih spoznaja.Vana jesastavnica pripreme odreivanje i najava zadae nastavne djelatnosti (naziv nastavnejedinice), adobrojeakotoj najaviprethodi ponavljanjeproblemaidogovoronjegovu rjeavanju iz ega se moe izvesti i rodoslijed i nain rjeavanja problema, odnosno zadae nastave (plan rada).Naziv nastavne jedinice i plan rada mogu se ispisati i na kolsku plou.

U materijalno tehnikoj pripremi treba obuhvatiti pripremu nastavnog prostora, nastavnih sredstava i pomagala, materijala i pribora za praktian rad, tiskanog metrijala, smjetaj uenika u nastavnom prostoru i ostalo to osigurava uspjeno izvoenje nastave.

Vrijeme trajanja pripremanja treba biti u suglasju s njegovim znaenjem za daljnju nastavnu djelatnost, ni predugo, ni prekratko, onoliko koliko je potrebno.Upripremanjunastavnogprocesarazlikujemoetiritemeljnesastavnice: materijalnotehniku, metodiku, spoznajnu i psiholoku.

Materijalno tehnika priprema sastoji se od osiguravanja potrebnih materijalno tehnikih uvjeta za uinkoviti nastavni proces.Metodika priprema obuhvaa izbor odgovarajuih metodikih postupaka . Spoznajnapripremauenikasastojiseodponavljanjarelevantnoganastavnoggradiva potrebnog kao predznanje za obradu novoga nastavnog sadraja.Psiholoka priprema se sastoji od motiviranja uenika za buduu nastavnu djelatnost.3.2.1.2. Obraivanje novih nastavnih sadraja

Obraivanje,obrada,prouavanjenovihnastavnihsadrajajejednaod temeljnih etapa nastavnog procesa.U njoj seuspostavlja neposredna sveza izmeuuenika inovog nastavnogagradiva.Obraivanje nove nastavne grae treba razlikovati od predavanja jer ono sadri misaoneprocese kojima uenik prerauje, spoznaje, informacije koje dolaze do njega.Dva su temeljna puta spoznavanja: indukcija i dedukcija.Indukcija

U nastavi prirode i drutva treba kad god je mogue dati prodnostinduktivnomputu, jer e uenik natemeljuniza iskustvenihinformacija,injenica izvesti odreeno misaono poopenje generalizaciju.

Na putu generalizacije V. Poljak upozorava na najee pogreke u procesu stjecanja znanja,koje nastaju ako se uenicima prezentiraju:

- samo injenice, a ne prelazi se na generalizaciju- premali broj injenica pa uenici teko napreduju do generalizacije,- injenice samo na sekundarnim izvorima znanja (verbalna i knjika znanja),- samo generalizacije bez odgovarajuih injenica.

Dedukcija

S druge strane, u deduktivnomputuspoznavanja uitelj e, polazei od znanstvenih, gotovih pojmovaizakonitosti, osiguratinizuenikovihaktivnostikojimaeuenikopredmetiti,konkretizirati, primijeniti to gotovo znanje i preraditi ga od

apstraktnog u konkretno.

U nastavi prirode i drutva obraivanje novoga nastavnog sadraja moe, dakle, polaziti od konkretnoga prema apstraktnome, ali i od apstraktnog prema konkretnome.Vrlo jevano precizno odrediti koliinu sadraja nastave, a time i znanja njegovog ekstenziteta(koliine injenica i generalizacija), intenziteta (kakvoe, dubine pojmova) i strukturu(logiku sreenost injenica i generalizacija).

Obrada novih sadraja odvija se preteno o u nastavnom procesu sustavom malihspoznajnih koraka, dok se ne obradi sadraj cijele nastavne jedinice, primjerice, pri obradi nastavnejedinice-Akopoarplane, udrugomrazredu, tibikoracimoglibiti:vatra,poar,gaenje poara, znaenje vatrogasne slube.Na dobro obavljenom obraivanju novih nastavnih sadraja temelje se daljenje etape nastavnog procesa vjebanje, ponavljanje i provjeravanje.

3.2.1.3. VjebanjePoto su uenici u obraivanju novog nastavnog sadraja spoznali novu nastavnu grau i shvatili informaciju, valja ih zaposliti na njezinoj preradi, jer e je samo tako usvojiti.Temeljnajerazlikaizmeuvjebanjaiponavljanjatotose vjebanjem razvijaju uenike sposobnosti, a ponavljanjem se uvruje znanje uenika.U nastavi prirode i drutva vrlo je vana etapa vjebanja u kojoj se razvijaju sve uenikove sposobnosti: praktine, senzorne, izraajne i misaone.

Svaka pravilno oblikovanja radnja treba imati dobar spoznajni temeljPri vjebanju razlikujemo pripremanje vjebanja i samo vjebanje:U pripremanju vjebanja treba odrediti to e se i zato vjebati, ponoviti znanje na kojem se temelji vjebanje i osigurati materijalne uvjete vjebanja.

Uitelj e uenike pouiti rijeima i pikazati kako se izvodi radnja pouitii instruirati ih.

Vjebanje moemo ralaniti na:1. poetnoiliuvodnovjebanjeuenici prerauju, prevode uiteljevu instrukciju u radnju,poetno vjebanje uitelj nadzire.2.temeljno ili sredinje vjebanje uenik moe objasniti svoje postupke, uenik izvoenje moe sam nadzirati

samonadzor.3.zavrno ili dopunsko vjebanje uenik postie najveu brzinu ili uspjeh u vjebanju i nee je moi poboljati daljnjim

vjebanjem na isti nain.3.2.1.4. Ponavljanje

Kaoetapanastavnogprocesaponavljanjesenemoesvestisamonaspreavanje zaboravljanja, iako je znano da se trajnost pamenja moe osigurati estim ponavljanjem i njegovim koritenjem, uporabom u svakidanjem ivotu.Sa stajalita kakvoe ponavljanja razlikujemo: reproduktivno