UMIJEA NASTAVNIKA(skripta)

Autor skripte : M.I. Barei

SADRAJ

CHRIS KYRIACOU : Temeljna nastavna umijea11.RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA12. PLANIRANJE I PRIPREMA93. IZVEDBA NASTAVNOG SATA164.VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA255. RAZREDNI UGOAJ316. DISCIPLINA377. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA448. OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA51WILLIAM GLASSER : NASTAVNIK U KVALITETNOJ KOLI571. poglavlje : Nastavnici kvalitetne kole vode, nikad ne efuju572. poglavlje : Nastavnik kvalitetne kole je profesionalac583. poglavlje : est uvjeta za kvalitetu594. poglavlje : Uenici vas moraju poznavati i voljeti615. poglavlje : Nastavnici kvalitetnih kola pouavaju korisne sposobnosti646. poglavlje : Pouavanje korisnih injenica u srednjoj koli677. poglavlje : Kvalitetan rad u koli688. poglavlje : Pouavanje neakademskih umijea699. poglavlje : Usporedno vrednovanje7010. poglavlje : Poveanje razrednog osoblja7211. poglavlje : Pouavanje uenika o teoriji izbora7312. poglavlje : Neocijenjene kvalitetne zadae74

1

CHRIS KYRIACOU : Temeljna nastavna umijea

1.RAZVOJ NASTAVNIH UMIJEA

Biti dobar nastavnik znai znati ime i kako potaknuti uenike da ue Uspjeno pouavanje prvenstveno eli osmisliti nastavnu aktivnost za svakog uenika koja e uspjeti ostvariti onu vrstu uenja koju je nastavnik elio i predvidio

1.1 Priroda nastavnih umijea *Umijee uspjenog pouavanja je vezano za razvitak sposobnosti odluivanja i praktinih umijea*Razlika izmeu te dvije vrste umijea jako je vana jer je pouavanje misaona, ali i praktina djelatnost* Poboljanje vaeg umijea kao nastavnika u jednakoj mjeri obuhvaa razvitak i poveanje tipova odluka koje donosite o vaem pouavanju koliko i uspjenu provedbu tih odluka.*Tua nastava moe posluiti kao model dobar ili lo. To to se neki kolega u nastavi slui izvrsno pripremljenim radnim listiima a drugi pak, listiima koji sadre oite nedostatke, moe vas potaknuti da ponete razmiljati o tome kako se vi njima sluite.*Promatranje je poticajno zbog stvaralake napetosti koja nastaje kada pokuavate usporediti vlasitita rjeenja u pouavanju s rjeenjima vaeg kolege.

Obiljeja nastavnih umijea O pouavanju umijea moe se govoriti s obzirom na tri sredinja obiljeja :*Ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje*Razina strunosti odraava se kroz njihovu preciznost, leernost i osjetljivost na kontekst*Moe ih se poboljati kolovanjem i praksom.

Studije o nastavnim umijeimaDvije najvanije studije o umijeima pouavanja su TEACHER EDUCATION PROJECT (Wragg,1989.) koja je obuhvatila srednje kole, LEVERHULME PRIMARY PROJECT (Wragg, 1993.) koja se bavila osnovnim kolama. Wragg smatra nastavna umijea strategijama kojima se nastavnici slue da bi olakali uenicima nauiti neto vrijedno i koje kompetentne osobe smatraju umijeima. Wragg tvrdi i da se umijee mora znati ponoviti. On dalje istie da usmjerenost na pojedino umijee odmae jer ono gubi smisao izvan konteksta. Smatra da je bolje analizirati pojedina umijea u odnosu na iroka podruja aktivnosti.

PROJEKT IZOBRAZBE NASTAVNIKA je to uinio za 4 podruja : upravljanje razredom, pouavanje uenika neujednaenih sposobnosti, postavljanje pitanja i tumaenje.

Miljenje nastavnika Mnogo je autora prouavalo to iskusni nastavnici misle o umijeima kojima se slue u nastavi Takve studije su pouavanje proglasile sloenim kognitivnim umijeem koje se temelji na znanju o tome kako organizirati i voditi nastavni sat, te poznavanju sadraja koji valja pouavati Ovo umijee omoguuje nastavniku da pripremi plan nastavnog sata i brzo donosi odluke ukoliko se okolnosti promijene Razlika izmeu iskusnih nastavnika i nastavnika poetnika je u tome da iskusni nastavnici raspolau nizom dobro organiziranih radnji koje mogu fleksibilno primjeniti i uz malo mentalnog napora prilagoditi situaciji Puno je autora istaknulo da je posebno obiljeje nastavnih umijea njihova interaktivna priroda tijekom nastave nastavnici moraju uzimati u obzir promjene okolnosti, od kojih su mnoge neoekivane

Znanje nastavnika o pouavanju Znanje o gradivu Znanje o irokim naelima i strategijama organizacije nastave Znanje o nastavnim materijalima i programima vezanim za kurikulum Znanje o pouavanju pojedinih tema Znanje o uenicima Znanje o pedagokim kontekstima, od razreda do ire drutvene zajednice Znanje o pedagokim ciljevima i vrijednostima

Za Schulmana, nastavna su umijea povezana s nastavnikim miljenjem koje polazi od njihova strunog znanja kao temelja njegove prosudbe i djelovanja.Da bi se prouavalo bazu nastavnikog znanja vano je posluiti se spektrom metoda, npr. dubinski intervjui, hospitacije, stimulirano prisjeanje i analiza aktivnosti, kako bi se istakla to jasnija slika o razmiljanju nastavnika koje lei u pozadini odluivanja u nastavi.

Mentorstvo Sve vanija uloga mentora u poetnom kolovanju nastavnika ukazuje na injenicu da proces pretvorbe djelotvornih nastavnika u djelotvorne mentore novih nastavnika sam po sebi nije razumljiv. Neki nastavnik moe znati kako dobro pouavati, ali nije nuno da e se snai u ulozi kako najbolje voditi i pomagati pripravnicima u razvoju njihove strunosti.

1.2 Odreenje temeljnih nastavnih umijeaNastavna umijea mogu se opisati kao odjelite i smislene nastavnike aktivnosti koje potiu uenje. Postoje tri vana elementa nastavnih umijea :

1. ZNANJE nastavnikovo znanje o predmetu, uenicima, kurikulumu, nastavnim metodama, utjecaju drugih imbenika na pouavanje i uenje te znanje o vlastitim nastavnim umijeima.

2. ODLUIVANJE - razmiljanje i odluivanje prije, za vrijeme i poslije nastave o tome kako najlake postii previene pedagoke rezultate

3. RADNJE ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenja uenika

Najvanije obiljeje nastavnih umijea je da su to sraunate i ciljane aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem. U najirem smislu, problem je kako najlake postii eljene obrazovne ciljeve u vezi s uenjem uenika. U uem smislu nastavnim umijeima rjeavaju se kratkoroni i neposredni problemi koji iskrsnu prije, za vrijeme i nakon nastave.

Temeljna nastavna umijea Kada je rije o nastavnim umijeima, ini se da je najbolje usmjeriti se na prilino iroka i opa umijea koja su nastavnicima vana i koja su povezana s nainima na koje oni razmiljaju o svom pouavanju. O specifinijim umijeima potrebno je govoriti te kad pomau ilustrirati i razjasniti kako djeluju opa umijea.9 dimenzija pouavanja : Etos Izravno pouavanje Upravljanje materijalima Voena praksa Strukturiarni razgovor Praenje Upravljanje redom Planiranje i priprema Pismena evaluacija

Djelotvorni nastavnikNastavnici koje se smatra djelotvornima u pouavanju iskazuju sljedee kvalitete : Kreiraju sreeno i privlano okruje za uenje Usredotouju se na pouavanje i uenje tako da maksimalno poveaju vrijeme uenja i zadravaju akademski ton Imaju visoka oekivanja i postavljaju pred uenike intelektualne izazove Prate napredak i daju brze korektivne povratne informacije Uspostavljaju jasnu i pravednoutenu disciplinu

Ocjenjivanje nastavnika Ukljuuje itav niz hospitacija i ocjenskih ljestvica koje slue da se odredi i komentira mjesta u kojoj se najvanija nastavna umijea oituju u promatranoj nastavnoj jedinici.Izvjee ACAS-a o ocjenjivanju nastavnika obuhvatio je sljedei profil : Planiranje i priprema Razredna organizacija Nastavna umijea Odnosi

Kvalitete koje trai Ofsted Nastavni sat treba biti svrhovit i postaviti visoka oekivanja Uenicima valja pruiti priliku da sami organiziraju svoj rad ( valja se uvati premarljivog nastavnika) Nastava treba pobuditi i odravati ueniko zanimanje, a uenici je moraju doivjeti relevantnom i izazovnom. Rad mora biti primjeren uenikim mogunostima i potrebama Ueniki vokabular treba razvijati i proirivati (pritom vanu funkciju ima nastavniko umijee postavljanja pitanja) Valja se sluiti raznim aktivnostima Red i nadzor uglavnom treba osigurati umjenim odravanjem uenikovog sudjelovanja u radu u razredu i uzajamnim potovanjem

Kompetencije koje valja razviti u poetnom kolovanju Znanje i razumijevanje Planiranje, pouavanje i upravljanje nastavom Praenje, ocjenjivanje, biljeenje, izvjetavanje i odgovornost Drugi profesionalni standardi

Popis temeljnih nastavnih umijea Planiranje i priprema: umijea potrebna za odabir predvienih pedagokih ciljeva i rezultata i naina kako ih najlake postii Izvedba nastavnog sata : umijea potrebna za uspjeno ukljuivanje uenika u uenje, osobito u odnosu na kakvou pouke Voenje i tijek nastavnog sata : umijea potrebna za organizaciju aktivnosti za vrijeme nastave kojima se odrava uenika pozornost, zanimanje i sudjelovanje Razredni ugoaj : umijea potrebna da bi se razvili i odrali motivacija i pozitivni ueniki odnos prema nastavi Disciplina : umijea potrebna da se odri red te da se rijee problemi uenikog neposluha Ocjenjivanje uenikog napretka : umijea potrebna da se ocijeni ueniki napredak, a koja ukljuuju formativno (pomae uenikovom razvitku) i sumativno (evidentira postignua) ocjenjivanje Osvrt i prosudba vlastitog rada : umijea potrebna da se prosuuje o vlastitoj nastavi kako bi se poboljala

Kad se razmilja o tim umijeima valja imati na umu dvije vane stvari : 1) izmeu tih sedam kategorija postoji interakcija, tako da umijea iz jednog podruja istodobno pridonose drugom. 2) sva umijea su ukljuena u organizaciju nastavne jedinice, ustroj nastavnog sata, razredni ugoaj i disciplinu, interaktivna su- to znai da nastavnik promatra to uenici rade, da se tome prilagoava i da na to reagira

Razvitak nastavnih umijea Pri odreenju nastavnih umijea istaknuli smo tri elementa : znanje, odluivanje i radnje. Brojne studije su pokazale kako su sva ova nastavna umijea nedovoljna kad netko tek poinje raditi u nastavi. Sve one godine koje su sadanji nastavnici proveli u koli kao uenici omoguuju im da razmisle o tome kako bi valjalo pouavati, ali kad netko pone raditi kao nastavnik postaje oito da je potrebno razviti cijeli ni nastavnih umijea. Najei problemi : ne znaju to uiniti kad uenik ne shvati neto to je nastavnik rastumaio, a da ne ponavlja to to je ve protumaio istim rijeima, ne znaju to s uenicima koji su bri ili sporiji od drugih, ne znaju koji dijelovi kurikuluma zahtijevaju vie pozornosti u nastavi, te da ne znaju to s uenicima koje ne mogu kontrolirati.

Praenje vlastitog pouavanja Drugi izvor podataka o tome kako razviti nastavna umijea su iskustva iskusnih nastavnika u praenju i poboljanju svojih nastavnih umijea ili njihova pomo kolegama u usavravanju istih Studije o nastavnikom radu one opisuju sustavni postupak kojim se nastavnicima omoguuje da razmisle o odreenom obiljeju nekog problematinog podruja vlastite ili kolske prakse, da uoe pravu prirodu tog problema, prikupe podatke o njemu i tad osmisle rjeenje, provedu ga u djelo i poslije ocjenjuju. Mnogi nastavnici su se posluili tim pristupom kako bi unaprijedili pojedina obiljeja svojih nastavnih umijea, od novih pristupa pouavanju i uenju do poboljanja ve dobro razvijenih umijea.

Razvojne faze Perrot u svojoj ralambi toga kako se stjeu i poboljavaju nastavna umijea spominje tri faze : 1. KOGNITIVNA u kojoj se mora shvatiti, promatranjem i prouavanjem, to je umijee, uoiti sastavnice umijea i njihov slijed, spoznati svrhu umijea i znati kako e ona poboljati vau nastavu. 2. PRAKSA - najee razredna, ali ponekad u kontroliranim uvjetima dijelom izobrazbe kojom se uvjebava odreeno umijee 3. FAZA POVRATNIH INFORMACIJA omoguuje nastavniku da pobolja odreeno umijee tako da prosudi o njegovoj razmjernoj uspjenosti . Takve povratne informacije mogu obuhvatiti dojam o uspjenosti, podrobne povratne obavijesti nekog promatraa, upotrebu audiovizualnih snimki ili sustavno prikupljene podatke od uenika u nastavnikovu radu, ponaanju i miljenjima.

Sposobnost za razvitak umijea Umijee ovisi o sposobnosti i motivaciji Nastavnik mora biti sposoban izvui korist iz prakse i osvrta na vlastiti rad, a mora biti i motiviran za to.(npr. umijee postavljanja pitanja) Nastavno umijee obuhvaa znanje, odluivanje i radnje. Sva tri elementa podlijeu razliitim razinama spsobnosti nastavnika. Natavnik moe ne nauiti kako djelotvorno primjeniti umijee postavljanja pitanja ili moe teko donositi primjerene odluke kako bi se posluio tim znanjem, ili ne znati vjeto izvesti potrebne radnje Ope nastavnike spsobnosti pritom nisu samo intelektualne, jer umijee ovisi o nastavnikovoj osobi pa ak i glumakim sposobnostima. Nekim je nastavnicima lake postavljati pitanja tkao da se ini da ih iskreno zanima odgovor ili otrpjeti dulje stanke potrebne da bi uenici imali vremena razmisliti o odgovoru na neko sloenije pitanje.

Motiviranost za razvitak umijea Nastavnici se razlikuju po tome koliko su spremni uloiti vremena, energije i truda da razmisle, ocijene i poboljaju svoja nastavna umijea. Pouavanje esto preraste u rutinu, napose kad nastavnik osmisli materijale, primjere i postupke. Nastavnici su skloni u pristupu rabiti prokuane metode. ( Nastavnik koji primjeti da nastavni satovi uglavnom dobro uspijevaju kad se poslui radnim listovima, nee se potruditi razviti umijea potrebna da bi druga vrsta satova uspjela.) Jedan od najvanijih razloga nesklonosti nekih nastavnika pojedinim inovacijama u kurikulumu su promjene njihova uobiajenog pristupa i nastavnih umijea koje ta inovacija zahtijeva.

Va profesionalni razvoj Djelomice su za to odgovorne osobe u koli i u ustanovama izvan kole kojima je zadaa omoguiti profesionalni razvoj i usavravanje nastavnog osoblja Waterhouse smatra da neka obiljeja pozitivnog kolskog ozraja utjeu na razvoj nastavnih umijea. Pritom : Nastavnici smatraju pedagoke ciljeve koje valja postii zajednikim vlasnitvom Neprestano se raaju nove zamisli Problemi se zajedniki rjeavaju Nastavnici se uzajamno pomau Tua miljenja se potuju Sukobi i krizna stanja se otvoreno i suradniki rjeavaju Doputa se da stilovi variraju ovisno o situacijama i potrebama Svatko ( a ne samo elnici) predlau poboljanja Rukovodi se organski a ne birokratski (prvi je nain neformalniji i prilagodljivniji, odluke se donose zajedniki, a ne prosljeuju se od vrha hijerarhije prema dolje, pismena izvjea i evidencija su manje vani. )

Stvarnost nastavnikog ivota trai da se odreuju prioriteti i prate umijea potrebna za uspjeno obavljanje posla. Najbolje je razvoj vaih nastavnih umijea shvatiti kao neprekidni proces, ali iji se intenzitet mijenja ovisno o situaciji i kontekstu.

2. PLANIRANJE I PRIPREMA

Najvanija zadaa nastavnika je osmisliti nastavnu aktivnost koja djelotvorno postie pedagoke rezultate za svakog uenika. Na poetku nastavnog sata, svi bi nastavnici morali znati kakve pedagoke ciljeve ele postii i kako e taj nastavni sat omoguiti postignue tih ciljeva.

Elementi planiranja i pripreme 4 najvanija elementa u planiranju nastave Odluka o pedagokim ciljevima koje se eli postii na pojedinom nastavnom satu Izbor i pismena priprema za nastavni sat, koji ukljuuju odluku o tipu i prirodi aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama, itanje), redoslijed i predvieno vrijeme za svaku od tih aktivnost te predvieno gradivo i materijal Priprema svih predvienih nastavnih sredstava i pomagala, ukljuujui nastavne materijale, provjeru jesu li ureaji narueni, isporueni i ispravni, izgled razreda...) Odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak i postignua tijekom nastavnog sata da bi se prosudilo jesu li uenici nauili planirano

Kako zadovoljiti potrebe uenika Nastavnika osjetljivost za uenike potrebe vjerojatno je najvanije od svih umijea uspjenog pouavanja. To se odnosi na nastavnikovu sposobnost da planira nastavne satove, prilagouje i modificira svoju nastavu u skladu s time kako e nastavni sat doivjeti razni uenici a sve u elji da potakne njihovo uenje.

Kompetencije u planiranjuPopis standarda za netom zavrene nastavnike tvrdi da bi svjee diplomirani osnovnokolski i srednjokolski nastavnici trebali znati planirati svoju nastavu tako da omoguuje napredak uenika u uenju pomou : Identifikacije jasnih nastavnih ciljeva i sadraja primjerenih predmetnoj materiji i uenicima koje pouava te tonim odreivanjem toga kako e se spomenuto pouavati i ocjenjivati Odreivanjem aktivnosti za cijeli razred, pojedinani i grupni rad, ukljuujui domau zadau, a koje su zahtjevne i osiguravaju visoku razinu uenikog zanimanja Odreivanje primjerenih i visokih oekivanja za ueniko uenje, motivaciju i prezentaciju rada Odreivanja jasnih ciljeva uenikog uenja, koji se nadograuju na predznanje, te provjerom jesu li uenici svjesni sadraja i svrhe onoga to se od njih trai da uine Identifikacije uenika s posebnim potrebama, ukljuujui specifine potekoe u uenju te uoavanja jako sposobnih uenika ili onih koji jo ne govore engleski teno i pomou znanja o tome gdje namaknuti pomo kako bi se pruila pozitivna ciljana podrka

Pedagoki ciljeviNajmanje to se mora postii jest uskladiti ih s pedagokim ciljevima ireg znaenja. No, znaenja se mijenjaju i ono to se nekad smatralo vanim sad se moda smatra nevanim. Promicanje duhovnog, moralnog, kulturnog, mentalnog i tjelesnog razvoja uenika u koli i drutvu Pripremiti uenike za posao, odgovornosti i ivotna iskustva odrasle osobeZakonom o reformi obrazovanja odreen je Nacionalni kurikulum i predmeti koje bi trebalo ponuditi u kolskom programu, zajedno s odreenim ciljnim postignuima kojima bi se trebalo teiti u razdoblju koje uenici provode u koli.Pri odabiru pedagokih ciljeva nastavnik mora poblie odrediti eljene rezultate s obzirom na znanje, razumijevanje, umijea i stajalita. Takvo je planiranje silno sloeno jer nastavnik neizbjeno predvia niz rezultata za pojedini nastavni sat, a eljeni se rezultati mogu prilino razlikovati od uenika do uenika u istom razredu. Usto, na nastavi uvijek dolazi do interakcije izmeu intelektualnog razvitka (poboljanja uenikog znanja, razumijevanja i sposobnosti) i drutvenog razvitka (poveanje uenikog samopouzdanja, pozitivniji odnos prema predmetu, vea zrelost u ponaanju i komunikaciji s drugim uenicima.)

Kako nastavnicima ciljevi slue u planiranjuMnogi nastavnici ne poinju pisati pripreme tako da najprije odrede obrazovne ciljeve, a potom osmisle nastavnu jedinicu. Umjesto toga oni pristupaju zadatku planiranja problematski : upitaju se kako je najbolje strukturirati ueniko vrijeme i iskustvo u nastavi. Ako zamolite nastavnika da opie kako je isplanirao nastavni sat, on e smatrati pedagoke ciljeve implicitnima i vie pozornosti obratiti aktivnostima.

Svrhe i funkcije planiranja Planiranje nastavnog sata ima puno vanih svrha i funkcija. Najvanija je to to omoguuje da dobro promislite o vrsti uenja koju ste odredili za nastavni sat i da poveete pedagoke ciljeve s onime to znate o uenicima i mjestu tog nastavnog sata u nastavnom procesu. Omoguuje vam da razmislite o ustroju i sadraju nastavnog sata. Pritom je najvanije razmisliti o koliini vremena koju ete odvojiti za svaku aktivnost. Jedno od najvanijih umijea u pouavanju je koliko vremena treba utroiti na svaku aktivnost i koji je najbolji ritam prijelaza s aktivnosti na aktivnost. Prilino smanjuje vrijeme koje se mora utroiti na razmiljanje na nastavnom satu, Kad je nastavni sat u cjelini dobro isplaniran, znai da nastavnik moe usmjeriti pozornost na to da sat tee glatko, a ne na ad hoc odluke. Primjer: ako vam tijekom sata zatreba zemljovid, ne moete puno uiniti ako to niste predvidjeli dok ste planirali sat i unaprijed pripremili zemljovid. Nakon planiranja slijedi priprema svih potrebnih materijala, izvora i pomagala. Peta vana svrha planiranja je da e vam pismene biljeke dobro doi kod budueg planiranja, osobito ako elite odrati slian sat s drugom skupinom uenika ili dok planirate idue nastavne satove s istim uenicima na kojima e te proiriti ono to ste radili na tom satu.

Vrijeme potrebno za planiranje Razlikuje se od nastavnika do nastavnika. Dok je nastavnicima poetnicima potrebno vie vremena za planiranje, razlike izmeu nastavnika s jednakim radnim iskustvom ini se da ovise o njihovu nainu ili pristupu planiranju. Idealan pristup bi bio onaj u kojem bi nastavnik posvetio neto vremena, prilino unaprijed, planiranju svakog sata. Vrijeme koje otpada na planiranje je uvelike ogranieno, zbog ostalih aktivnosti. Posljedica toga je da e planiranje biti opirnije i temeljitije samo za one nastavne sate na kojima e se dogoditi neto novo i zahtjevnije.

PrilagodljivostDjelotvornost pouavanja ovisi o sposobnosti praenja, prilagodbe i usmjeravanje onoga to se dogaa u uionici u skladu s ponaanjem uenika. Bez obzira na to kako se nastavni sat briljivo i temeljito pripremi, im nastava pone prevlada stanje na terenu. Moe se dogoditi da neke ideje koje ste namjeravali uvesti i o njima podrobnije razgovarati uenici shvate bre ili sporije nego to ste predvidjeli. U takvim okolnostima promjena vaeg prvobitnog plana bila bi na mjestu jer bi se tako zadovoljile potrebe uenika. Pr. Moe se dogoditi da ste briljivo pripremili radne listove, ali shvatite da su zadaci preteki i moda je potrebno prijei na frontlanu nastavu.

Planiranje nastavnog sata4 najvanija elementa u planiranju nastave Odluka o pedagokim ciljevima koje se eli postii na pojedinom nastavnom satu Izbor i pismena priprema za nastavni sat, koji ukljuuju odluku o tipu i prirodi aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama, itanje), redoslijed i predvieno vrijeme za svaku od tih aktivnost te predvieno gradivo i materijal Priprema svih predvienih nastavnih sredstava i pomagala, ukljuujui nastavne materijale, provjeru jesu li ureaji narueni, isporueni i ispravni, izgled razreda...) Odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak i postignua tijekom nastavnog sata da bi se prosudilo jesu li uenici nauili planirano

Odluka o pedagokim ciljevima Najvanije obiljeje pedagokog cilja je da opisuje jedan aspekt uenja uenika Stei sposobnost suradnje s drugim uenicima, pozorno sluati rijei drugih uenika za vrijeme rasprava u razredu i osjetiti vee samopouzdanje u nekom predmetu, primjeri su pedagokih ciljeva koji pridonose uenikom socijalnom razvoju. Pedagoki ciljevi moraju opisati sadraj uenja. Nastavnik se treba dobro zapitati to su uenici zapravo nauili. Pri odabiru ciljeva mora se razmisliti o tome kako se ti ciljevi odnose prema prolom i buduem radu u koji su uenici ukljueni i kako oni proiruju njihove sadanje sposobnosti, stajalita i interese. Silno je vano povezati novo znanje s prethodnim, a osobito je korisno ako se novo znanje prikae kao nastavak prethodnog.

Izbor sadraja Izbor sadraja nastavnog sata ukljuuje puno elemenata. Izbor sadraja mora biti povezan s opim kurikulumom, ali odluka o tome koliko vanosti pridati pojedinim temama ovisit e o nastavnikovom miljenju o njihovoj vanosti i teini. Osobito je vano nastavno umijee kako podijeliti gradivo na sastavne elemente te kojim redoslijedom obraivati te dijelove tako da ine intelektualno smislenu cjelinu i olakavaju uenje. Nuno je da nastavnik dobro poznaje svoj predmet, da zna kako podijeliti i kojim redoslijedom tumaiti elemente odreenog gradiva i da poznaje uenike potrebe. S godinama nastavnici postaju sigurniji i odluniji kad valja odluiti o prirodi i ustroju sadraja kojim se ele posluiti a i bolje mogu procijeniti oekivanu brzinu obrade pojedinih elemenata nastavnih sadraja te mogue potekoe i probleme.

Odabir nastavnih aktivnosti Odluka o tome koju aktivnost ili kombinaciju aktivnosti odabrati za nastavni sat ovisi o nastavnikovom miljenju o uspjenosti razliitih aktivnosti za predvieni tip uenja. Treba u obzir uzeti brojne imbenike : Hoe li odabrane aktivnosti zadovoljiti potrebe odreene skupine uenika, imati na umu njihove sposobnosti, interese i motivaciju i nain na koji e uenici vjerojatno reagirati na te aktivnosti. To to neka aktivnost nije uspjela na jednom satu moe znaiti da ju je potrebno vie uvjebavati, a ne potpuno odbaciti. Vrijeme kada se nastavni sat odrava, vrijeme utjee na vrstu aktivnosti. Utjee materijalno tehnika priprema, druge aktivnosti i vremenski rokovi.

Raznovrsnost i primjerenost aktivnosti Potrebno je razmisliti o nastavnom satu kao cjelini, tako da ukupni paket namijenjen uenicima postigne predviene rezultate. Te aktivnosti moraju pruiti primjereno intelektualno iskustvo da bi se ti rezultati postigli, ali moraju omoguiti uenicima da se ukljue i sudjeluju u tom iskustvu. Te aktivnosti moraju pobuditi i odravati pozornost, zanimanje i motivaciju uenika. ponekad e biti uenicima teko dugo sluati nastavnikovo izlaganje (uenici su mali, u uionici je vrue, zadnji sat...) Poetak nastavnog sata moe posluiti kao uvod i da se probudi zanimanje u uenika, glavnina nastavnog sata moe se posvetiti obradi teme, a svretak moe posluiti za ponavljanje ili komentare o vanosti ili kakvoi uenja. Raznovrsnost aktivnosti je vana, no svaka aktivnost mora biti primjerena odreenom nastavnom satu Raznovrsnost aktivnosti uenika omoguuje uenicima da ue na razne naine i tako steknu i razviju sposobnosti za uspjeno uenje. No to istodobno ne znai da svaki nastavni sat mora ukljuivati raznovrsne aktivnosti. Jednako je vano vie vremena posvetiti jednoj vrsti aktivnosti kako bi se uenicima omoguilo da steknu sposobnosti da organiziraju i odre koncentraciju i rad, osobito u zadacima ija kvaliteta ovisi o pravilnom rasporedu i tijeku rada.

Praenje i ocjenjivanje uenikog napretka Kad nastavni sat pone, morat ete pratiti i ocjenjivati ueniki napredak i rezultate kako bi nastava bila uspjena i kako bi uenici nauili ono to je bilo predvieno. Istodobno, tako ete doznati koje je obiljeje nastavnog sata, onako kako ste ga prvotno zamislili, potrebno prilagoditi za vrijeme nastave kako bi se odrala djelotvornost. Dok nastavnik dobiva dovoljno povratnih informacija promatrajui lica uenika ili tako da pomae onima koji priznaju da imaju problema, uenici se najee slue strategijama i tehnikama koje samo povrno pokazuju da su razumjeli gradivo i da mogu uiniti to se od njih trai. Pribliite se ueniku koji, ini se, dobro radi, upitate li ga : Kako ide? i provjerite njegovo znanje pomou nekoliko dobro sroenih pitanja, esto ete otkriti potekoe kojih uenik ili nije bio svjestan ili je namjerno pokuavao sprijeiti da vi to primjetite. Takvo aktivno praenje i ocjenjivanje uenika trai malo razmiljanja i planiranja unaprijed.

Pripremanje nastave Pripremanje nastave prvenstveno se odnosi na pripremu svih resursa i materijala potrebnih na odreenom nastavnom satu, ukljuujui pisanje i fotokopiranje radnih listova, narudbu, primanje i provjeru opreme, razmjetanje klupa i stolaca, pravljenje biljeki o sadraju nastavnog sata.

Pokaite da vam je staloBriga i trud koji nastavnici uloe u pripremu moe pozitivno djelovati na uenike jer po tome mogu zakljuiti da je nastavnicima stalo da uenici neto naue i da su nastavne aktivnosti vrijedne truda. Za razliku od toga, nedovoljnu pripremljenost uenici doivljavaju kao uvredu njihovu osjeaju vanosti kao uenika.

Proba, provjera i osiguranjeUpotreba bilo kojeg ureaja uvijek je izvor moguih problema za nastavnika. Ako ete se sluiti bilo kakvom opremom i materijalima za neki eksperiment ili praktian rad, vidjet ete da je korisno isprobati ih prije nego to prvi put odrite nastavni sat u kojem ete ih upotrijebiti. Praktine radnje koje se ine silno jednostavne mogu vas iznenaditi. Drugi problem moe se pojaviti ako se raspoloiva sredstva i pomagala razlikuju od onih kojima ste se prije sluili. Provjera znai potrebu da se neposredno prije nastavnog sata provjeri jesu li sva pomagala na raspolaganju i u ispravnom stanju.

Nastavni materijali Najee se upotrebljavaju radni listovi, folije, kartice i kompjutorski paketi, a za njihovo osmiljavanje i primjenu potrebna su razna umijea pripreme Takvi izvori mogu se opetovano upotrebljavati i, ako se osmisle tako da se dobro uklope u kurikulum, da se njima mogu sluiti vae kolege i da se mogu povezati u testovima provjere znanja. Prije pripreme bilo bi dobro provjeriti postoje li ve takvi izvori i mogu li se kupiti, posuditi ili kopirati. Postoji puno odlinih izvora i nastavnih paketa, npr. matematike igre, faksimili dokumenata za povijesnu analizu, kompjuterske simulacije za potrebe prirodne skupine predmeta, itd. No u koritenju takvih materijala, osobito onih komercijalno proizvedenih i privlanih skriva se sljedea opasnost : moglo bi se pogreno pomisliti da e rezultat njihove koritenja biti djelotvorno uenje budui da su takvi materijali visokokvalitetnog dizajna. U pripremi radnih listia, kartica i sl. materijala najvanija je kvaliteta prezentacije moraju biti dobro osmiljeni, ne sadravati previe podataka i trebaju pokuati pobuditi ueniko zanimanje. Radni listii i kartice mogu imati raspon od jednostavnih zadataka kojima je cilj doznati injenice iz odreenog materijala, do prilino sloenih materijala kojima je cilj pruiti uenicima priliku za stvaralaku analizu.

Materijali za praenje i ocjenjivanje Praenje uenikog napretka i rezultata tijekom kolovanja zahtijeva formalno i redovito praenje. I dok su dio toga formalni testovi koji se piu na svretku obrazovnih razdoblja, velik dio samoocjenivanja temelji se na promatranju uenikog rada na nastavi. U osmiljavanju materijala za ocjenjivanje kojima ete se sluiti u nastavi, osobito valja paziti na to da ti materijali valjano provjeravaju znanje koje namjeravate provjeriti. To znai da ti materijali moraju ocjenjivati to tvrde da ocjenjuju na primjeren nain i na primjerenoj razini Prije no to pone pripremati ocjenski materijal i postupke, nastavnik e morati jasno odrediti prirodu i preciznost potrebe za ocjenjivanje.

Biljeenje ocjena Potrebno je sluiti se raznim materijalima za ocjenjivanje i vrstama odgovora (utemeljenim na neposrednom opaanju uenikog ponaanja, ispitivanja u usmenom i pismenom obliku, testova koji se ispunjavaju olovkom, te na temelju rada u razredu, ukljuujui tu i domau zadau)Kako pripremiti sebe i uenike Potrebno je prouavati pojedine teme, sluiti se prirunicima za nastavnike, prisustvovati seminarima ili teajevima. Na podrujima koja se razvijaju teko da ete biti i korak ispred svojih uenika. Potrebno je razmisliti je li i uenike potrebno pripremiti. Moda je potrebno unaprijed upozoriti na pojedine teme, osobito ako e morati neto unaprijed proitati, ponoviti prijanje gradivo ili donijeti opremu ili neke predmete.

3. IZVEDBA NASTAVNOG SATA

Organizacija nastavnog sata ukljuuje vrste uenja kojima elite postii eljene pedagoke rezultate. Kao posljedica razliitih vrsta nastavnih metoda, postoji zapanjujui raspon aktivnosti koje mogu dobro posluiti u nastavi. Nastavnike se potie i od njih se oekuje da se u nastavi slue raznim nastavnim metodama. U pregledu nastavnih aktivnosti kojima se nastavnik moe posluiti korisno je razlikovati izmeu onih koje uglavnom ovise o nastavniku i onih koje se mogu provoditi uz malo ili nimalo sudjelovanja nastavnika. U prve spadaju nastavniko izlaganje, postavljanje pitanja i razredna rasprava koju usmjerava nastavnik NASTAVNIKE AKTIVNOSTI.U drugu skupinu spadaju praktine aktivnosti, istraivake aktivnosti vezane za rjeavanje problema, radni listii, kompjutorske igre, dramatizacija i rasprave u malim skupinama OBRAZOVNE ZADAE.

Nastavnikovo ponaanje Svi ti signali zajedno stvaraju opi dojam o tome koliko truda smatrate da je vrijedno uloiti u nastavni sat kako bi uenici neto nauili. Da bi potaknuli uenike na uenje i da bi se njihova volja za uenjem odrala, va ponaanje mora biti sigurno, oputeno, samouvjereno, svrhovito i treba pokazati zanimanje za nastavu. Iz vas mora izbijati optimizam glede napretka koji oekujete da e uenici postii tijekom sata.

Pozitivni signali u ponaanju Sigurnost, oputenost, samopouzdanost, svrhovitost. Najbolje se temeljito pripremiti i isplanirati nastavni sat. Pozitivni signali se uglavnom primjeuju na licu, u glasu, u govoru, pogledu, pokretima i dranju tijela. Kad ste nervozni, izgledat ete i govoriti nervozno, izbjegavat ete uenicima gledati u oi i init ete nervozne pokrete. Svjesno se potrudite da vam govor bude tean, razgovijetan i ujan, da uenike gledate u oi i da ih gledate sve redom.

Drugi vani aspekti ponaanjaVano je pokazivati entuzijazam i zanimanje za predmetno gradivo. Strpljivost i humor se takoer mogu ovdje ubrojiti.

Nastavnikove usmene aktivnosti Nastavnici provode puno vremena govorei; oni tumae gradivo, daju upute, postavljaju pitanja ili vode razredne rasprave. Kvaliteta nastavnikovih usmenih aktivnosti je jedan od najvanijih aspekata djelotvornog pouavanja.

Djelotvorno tumaenjeTumaenje je esto usporedno s postavljanjem pitanja, jer nastavnik as tumai as postavlja pitanja, prema potrebi, odnosno smatra li nastavnik poeljnim da postavke same kako bi olakao prijelaz na sljedei dio nastavne jedinice ili da uenici vie sudjeluju u radu i iznose svoje ideje. Umijee nastavnika da svoj izbor rijei prilagodi uenikoj razini razumijevanja jedno je od najvanijih umijea kojima nastavnik- poetnik mora ovladati. Sedam najvanijih aspekata koji poboljavaju djelotvornost objanjavanja su : Jasnoa Struktura : najvanije postavke razlomljene su u smislene segmente i povezane logikim slijedom Duljina : prilino kratko i proarano pitanjima i drutvenim aktivnostima Pozornost : u pouavanju se dobro koristi glas i govor tijela da bi se odralo zanimanje i pozornost Jezik : izbjegava se upotreba prilino sloenog jezika i objanjavaju se novi nazivi Egzemplari : koriste se primjeri, osobito oni vezani za uenika iskustva i interese Razumijevanje : nastavnik prati i provjerava ueniko razumijevanjeVjerojatno najvanije obiljeje tumaenja je umijee da se odredi duljina ueniko koraka u prijelazu s onog to ve znaju na poetku nastavnog sata na znanje za koje se nadate da e svladati do svretka sata.

Postavljanje pitanja Studija Browna i Edmondsona grupirala je razloge koje su nastavnici naveli za postavljanje pitanja Potiu razmiljanje, razumijevanje pojmova, pojava, postupaka i vrijednosti Provjeravaju razumijevanje, znanje i sposobnosti Osiguravaju pozornost, omoguuju nastavniku da zaokrui neku misao, te mogu posluiti kao aktivnost za zagrijavanje uenika Ponavljaju, podsjeaju i utvruju nedavno naueno gradivo i prethodne postupke Pomau u organizaciji nastavnog sata, smiruju situaciju, sprjeavaju uenike da se dovikuju u razredu, usmjeravaju pozornost na nastavnika ili tekst Pouavaju cijeli razred kroz uenike odgovore Svima pruaju priliku da odgovore Bolji uenici potiu ostale Ukljuuju u rad stidljive uenike Provjeravaju ueniko znanje nakon kritinih odgovora, preusmjeriti pitanja na uenike koji su postavili pitanje ili na druge uenike Izraavaju osjeaje, stajalita i empatiju

Vrste pitanjaOTVORENA PITANJA mogu imati nekoliko tonih odgovora, dok zatvorena imaju samo jedan ispravan odgovor. Dobro je razlikovati pitanja VIEG REDA i MANJEG REDA. Pitanja vieg reda ukljuuju logiko razmiljanje, ralambu i prosudbu, dok pitanja nieg reda obuhvaaju prisjeanje ili nabrajanje. Otvorena pitanja vieg reda su openito intelektualno zahtjevnija i poticajnija, no uvijek se mora imati na umu svrhu pitanja.

Kako djelotvornno postavljati pitanja Prilagoditi izbor rijei i sadraja uenicima Pitanjima obuhvatiti to vie uenika Po potrebi postavljati potpitanja Iskoristiti uenike odgovore (ak i netone) Izabrati dobar trenutak za postavljanje pitanja i odrediti primjerenu stanku izmeu pitanja Progresivno poveati spoznajne zahtjeve kroz nizanje pitanja vieg reda Djelotvorno se sluiti pitanjima u pismenom oblikuU postavljanju pitanja mora se misliti na dvije vane stvari. Prva je da je odgovarati na pitanje, osobito pred kolegama, za uenike emocionalno visoko rizina aktivnost. Kao drugo, ne smije se dopustiti da neki uenici ne odgovaraju na pitanja. Postavite pitanje tako da pokaete zanimanje za odgovor, gledajte uenika u oi, pobrinite se da i drugi uenici budu dovoljno paljivi i sluaju u tiini. Kad pomaete nekom ueniku da odgovori na pitanje, zapamtite da je svrha toga pomoi ueniku razmiljati, a ne da iz potpitanja pogodi toan odgovor.

Voenje razredne rasprave To je mjeavina nastavnikovih i uenikih tumaenja, stajalita i pitanja. Razredna rasprava poinje kad uenici postavljaju pitanja i kad jedan uenik reagira na rijei drugog uenika. Vaan je raspored klupa ( uenici sjede okrenuti licem jedni prema drugima) i koliko ete vi voditi raspravu i usmjeravati razgovor. Da bi se razredna rasprava dobro iskoristila, korisno je ukazati na svrhu takve rasprave, rei koliko je vremena predvieno za nju i na svretku saeti zakljuke. Osobito je vano zapamtiti da je jedan od najvanijih razloga za odravanje razredne rasprave pruiti uenicima priliku da razrade i izraze svoje ideje.

Obrazovne zadae Obrazovne zadae su aktivnosti kojima nastavnici uenicima olakavaju uenje, a koje se, kad zaponu mogu provesti uz malo ili nimalo nastavnikova sudjelovanja. U svim aktivnostima koje se odvijaju za vrijeme nastave, nastavnik krui po razredu, prati ueniki rad i pomae uenicima prema potrebi.

Osmiljavanje obrazovnih zadaaDa bi se neka obrazovna zadaa uspjeno iskoristila, nuno je uenicima tono rastumaiti to moraju uiniti i ukazati na odnos izmeu zadae u uenja. Za uspjeh je najvanije briljivo pripremiti potrebne zadae i materijale (tako da su razumljivi pa ak i samodovoljni) zajedno s prethodnim i preciznim uputama o tome to se od uenika oekuje. Drugi vaan aspekt obrazovnih zadaa je provjeriti raspolau li uenici sposobnostima potrebnima da uspjeno izvre pojedinu zadau te ako nemaju, razviti te sposobnosti. Lako se prevariti i pretpostaviti da uenici ve raspolau potrebnim sposobnostima ili da e ih stei metodom pokuaja i pogreaka. Jedna od prednosti individualnih aktivnosti je da omoguuju uenicima da rade vlastitom brzinom, pomau im organizirati svoj rad i preuzeti odgovornost za nj, omoguuju da se rad ustroji i skroji u skladu s njhovom razinom, omoguuje im proirenje i obogaenje materijala i zadaa za sposobnije uenike u razredu.

Suradnike aktivnostiSuradnike aktivnosti, npr. rasprave u skupinama ili suradniko rjeavanje problema, omoguuju uenicima da razmjenjuju ideje, razviju sposobnosti potrebne za suradniku interakciju, razumljivo komuniciraju i rade kao tim.

Aktivno uenjeAktivno uenje su aktivnosti u kojima se uenicima osigurava visok stupanj samostalnosti i nadzora nad organizacijom, tijekom i smjerom aktivnosti. Takve aktivnosti najee obuhvaaju rjeavanje problema i istraivaki rad, a mogu se individualizirati ili proiriti u suradnju.U tu kategoriju ubrajaju se i nastavne metode ili aktivnosti, ali i mentalne radnje npr. uenje otkrivanjem.Aktivno uenje suprotno je frontalnom pouavanju u kojem su uenici razmjerno pasivni primatelji obavijesti vrsto pod nastavnikovim nadzorom. Aktivno uenje ima brojne pedagoke koristi : Intelekutalno su poticajnije, a time i djelotvornije u poticanju i odravanju uenike motivacije i zanimanja za aktivnost Uspjeno pomau u razvoju velikog broja vanih sposobnosti uenja potrebnih za proces organizacije aktivnosti te interakcijskih i komunikacijskih sposobnosti u suradnikim aktivnostima Uenici e vjeorjatno uivati jer omoguuju napredak, manje su prijetee od nastavnikovih usmenih aktivnosti pa stoga potiu pozitivan odnos uenika spram sebi kao uenika i pozitivniji odnos prema predmetu Suradnike omoguju bolji uvid u tijek aktivnosti uenja jer uenici i promatraju rad svojih kolega i zajedniki slijede i raspravljaju u postupcima i strategijama Akademske aktivnosti naspram frontalnih nastavnikih aktivnosti Istraivanja o djelotvornom pouavanju ukazuju na to da je izravno pouavanje vjerojatno najdjelotvorniji pristup promicanju viih razina uenike uspjenosti. Izravno pouavanje u biti se sastoji od nastavnih jedinica podijeljenih u pet veih faza. No ne bi se trebalo iskoristiti ove rezultate kao poziv da se pouavanje manje vie organizira oko frontalnih nastavnih metoda koje se temelje na aktivnostima u kojima dominiraju nastavnici. Nastavnik odreuje jasne ciljeve nastavne jedinice Nastavnik pouava objanjavanjem onoga to bi trebalo nauiti Nastavnik postavlja pitanja da bi provjerio ueniko razumijevanje Postoji vrijeme nadgledano za uvjebavanje Nastavnik ocjenjuje ueniki rad kako bi provjerio jesu li ciljevi ostvareni

Stilovi pouavanja U pouavanjima nastavne prakse pokualo se kategorizirati nastavnike prema njihovim stilovima pouavanja; pritom se misli na njihovu sklonost estom koritenju odreenih vrsta aktivnosti uenja u pouavanju.Neki nastavnici puno se ee slue na nastavnik usmjerenim aktivnostima u kojima dominira objanjavanje, te aktivnostima koje uenici obavljaju na svom mjestu slijedei nastavnikove upute FORMALNI STIL POUAVANJANeki se nastavnici puno ee slue na uenike usmjerenim aktivnostima, ukljuujui rad u malim grupama i daju uenicima vie kontrole nad njihovim radom. NEFORMALNI STIL POUAVANJA

Stilovi uenjaOvaj termin se odnosi na vvrstne aktivnosti uenja i zadataka koje uenici vole i za koje smatraju da su djelotvornije za njihovo uenje. On ukljuuje i vrste strategija za uenje koje uenici najradije odaberu kad im se prui prilika za izbor te fizike i socijalne karakteristike situacije u kojoj najradije ue. Ponekad se tvrdi da e see vie toga nauiti bude li se uenike ee pouavalo na njima odgovarajue naine. Stoga bi nastavnici trebali pokuati spojiti aktivnosti uenja s preferencijama uenika. Vano je pomou uenicima razviti umijea djelotvornog uenja na naine kojima nisu skloni, budui da uenici koje se preteito pouava na nain koji njima najvie odgovara moda nee uspjeti razviti puni raspon umijea uenja.

Implikacije po razrednu praksuJedna od vanih implikacija istraivanja o stilovima pouavanja i uenja je da se nastavnici u pouavanju zaista trebaju sluiti raznovrsnim aktivnostima uenja. Usto, nastavnici se mogu posluiti svojim spoznajama o razlikama izmeu uenika po nainima uenja kako bipripomogli motiviranosti svakog uenika jer e se posluiti njima dragim aktivnostima kad je to promjereno ili pruiti dodatnu podrku i poticaj kad se slue aktivnostia kojim uenici nisu skloni.

Prilagodba aktivnosti uenicimaUskladiti vrstu uenja s razinom sposobnosti, interesa i potreba svakog uenika u razredu jedno je od najveih umijea pouavanja. Jedan od problema s kojim se nastavnici suoavaju jest sklonost da se nastavnu jedinicu usmjeri. To je djelomice posljedica sklonosti da se nastava podesi prema potrebama iroke sredine spektra sposobnosti, a da se dodatnim materijalima, zadacima ili individualnom pomoi zbrinu oni na krajnjim tokama tog spektra. Zamisao o usklaivanju aktivnosti i uenika ne znai da se aktivnosti odreuju na razini na kojoj uenici postiu dobar uspjeh, nego na razini na kojoj uenici s odreenim sposobnostima mogu neto novo nauiti. Uskladiti aktivnosti znai odrediti koliko uenici mogu napredovati na pojedinom nastavnom satu ili u nekoliko nastavnih sati, a tad osmisliti nastavu tako da se postigne optimalni napredak za koji su uenici sposobni. Sammons i suradnici istiu da je najvaniji imbenik koji pridonosi boljem napredovanju intelektualno poticajno pouavanje.

Odreivanje aktivnosti i podjela uenika prema sposobnostimaDrugi pristup kojim se moe pomoi u nalaenju aktivnosti koje odgovaraju uenicima je grupiranje uenika prema sklonostima. Ovo se moe postii podjelom uenika prema sposobnostima, pri emu se uenike s odreenim sposobnostima okuplja u posebne grupe za svaki predmet ili temu. Takvo grupiranje uenika moe pomoi : uenici napreduju u skladu sa svojim sposobnostima nastavnici lake osmisle aktivnosti koje zadovoljavaju potrebe cijele grupe sposobnije uenike u napretku ne sputavaju manje sposobni nesposobnije uenike ne obeshrabre sposobniji

Grupe heterogenih sposobnosti i diferencijacijaDiferencijacija ukljuuje prilagobu naina na koji se aktivnosti odreuju i ocjenjuju kako bi se izalo u susret raznim sposobnostima u sklopu istog razreda. Pet tipova diferencijacija. Diferencijacija kroz aktivnosti, pri emu uenici svladavaju iste sadraje, ali na razliitim razinama Diferencijacija kroz rezultate, pri emu se odredi ista opa aktivnost, ali dovoljno fleksibilno pa uenici mogu raditi na vlastitoj razini Diferencijacija kroz aktivnost uenja, pri emu se pred uenike postavlja isti zadatak i na istoj razini, ali na drukiji nain Diferencijacija kroz tempo, pri emu uenici mogu savladavati isti sadraj na istoj razini, ali razliitim tempom Diferencijacija kroz dijalog, pri emu nastavnik s pojedinim uenicima raspravlja o aktivnostima kako bi ih prilagodio njihovim potrebama

Vjeto usklaivanje Jedan od korisnih naina na koji nastavnici mogu izvriti usklaivanje jest da briljivo prate ueniki napredak i pitanjima provjeravaju razumijevanje. Uenicima se mora dosljedno pokazivati da se od njih oekuje via kvaliteta rada i bri napredak od uobiajenih. To e poticajno djelovati na uenike, a shvatit e da se od njih oekuje malo vii standard od postignutog, iako ne toliko vii da se uenici obeshrabre ili da osjete da ste nezadovoljni njihovim trudom. Za to je potrebno osmisliti osmisliti puno naina rada nastavnikovih usmenih aktivnosti i obrazovnih zadaa tako da uenici mogu stei sposobnosti potrebne za uspjean rad u raznim aktivnostima. Svi nastavnici moraju biti svjesni da postoji mogunost da uenici mogu imati posebne odgojno obrazovne potrebe te se moraju pobrinuti da se takve potrebe uoe i zadovolje.

Voenje Drugi nain prilagodbe nastave uenicima je individualan rad s uenicia, koji se ponekad naziva voenje. Voenje je dobra prilika da pokaete brigu i podrku uenikovom napretku a i da ocijenite uenikovu opu sposobnost i motivaciju i uoite posebne potrebe. Jedan od najvanijih aspekata strunog mentorstva je METODA SKELA pojam skela znai da struno mentorstvo moe ukljuivati pomo uenicima u nekoj aktivnosti tako da im skrene pozornost na najvanije elemente nune za primjenu i jaanje postojeeg razumijevanja i time omogui da uspjeno privedu aktivnosti kraju. Uenici tutori prilino je rairena pojava. Vie je istraivanja pokazalo da kad se od starijih uenika trai da pomau mladima na taj nain od toga imaju koristi oba uenika. Vano je da se odrasle osobe ili uenike koji e pomagati drugim uenicima briljivo pripremi za njihovu ulogu i potrebu da poticajno djeluju na slabije uenike dok im pomau.

Upotreba izvora i materijalaZlatno pravilo njihove upotrebe bilo bi uvijek provjeriti njihovu kvalitetu i preimjerenost nastavnoj jedinici. Takoer morate strogo paziti na primjerenost takvih materijala za predviene obrazovne rezultate. Vano je upoznati se sa sadrajem tih materijala ako ih upotrebljavate prvi put ili nakon dugog razdoblja, jer e vam teko biti rjeavati probleme koji neoekivano iskrsnu.

Sluenje kolskom ploomkolska ploa je jo najrairenije nastavno pomagalo i kvaliteta upotrebe ploe bit e najvaniji pokazatelj kakvoe vae nastave. Dobro pripremljena i pregledan kolska ploa nije samo uspjeno nastavno pomagalo, nego je i pokazatelj standarda kvalitete rada i obrade nastavne jedinice koju oekujete od uenika. Nastavnici poetnici moraju paziti na to da ne govore dok su okrenuti licem prema ploi. Kad piete po ploi, a imate neto za rei morate se okrenuti prema razredu.

Individualizirani radni zadaciTemelje se na kompjutorskim paketima i radnim karticama. Jedan od najvanijih imbenika u poboljanju uenikih rezultata je sposobnost nastavnika da maksimalno iskoristi vrijeme koje uenici provode uei od neke nastavne aktivnosti. to vie vremena provode ekajui da se poslue izvorima ili na pomo kad imaju problema to e sporije napredovati. Osobito koristan nain je organizirati nastavni sat tako da razliite skupine dobiju razliite zadatke, od zadataka za koje je potrebno minimalno kontaktirati s nastavnikom do onih kojima je to potrebno esto initi. Drugi koristan nain je odrediti postupke kojih se uenici moraju pridravati tako da ne gube vrijeme razmiljajui to uiniti u odreenoj situaciji.

4.VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA

Uspjean tijek nastavnog sata trai da prebacujete pozornost i djelovanje izmeu nekoliko aktivnosti kako bi osigurali da uenici neometano ue. Najvanije zadaa s kojom ete se suoiti je kako pobuditi i odrati ueniko sudjelovanje u radu cijeli nastavni sat i tako osigurati da se postignu eljeni pedagoki ciljevi. U svakom trenutku ete morati na oku drati nekoliko stvari. Voenje nastavnog sata obuhvaa umijea potreba da se aktivnosti vode i organiziraju tako da se osigura maksimalno ueniko produktvino sudjelovanje u nastavi.

Poeci, prijelazi, svretciJedno od najvanijih podruja ustroja nastavnog sata su umijea kako poeti nastavni sat, kako prijei s jedne aktivnosti na drugu i kako uspjeno privesti sat kraju.Tonost Dva najvanija aspekta poetka nastavnog sata su tonost i mentalni sklop. Tonost znai da je vano da nastavni sat pone prilino brzo nakon vremena slubeno predvienog za njegov poetak. Uenicima morate dati do znanja da neopravdano kanjenje nije prihvatljivo.

Uspostava pozitivnog mentalnog sklopaVano je da stanete ispred razreda i da razgovijetno, gledajui uenike u oi prelazei pogledom s jednog do drugog, privuete njihovu pozornost. Stanka u govoru i netremian pogled u nekoga tko ne pazi je najee dovoljno da uenik obrati pozornost. Kad ponete s obradom teme predviene za taj nastavni sat, morate razmisliti o tome kako pobuditi i odrati ueniko zanimanje. Najbolji je nain tonom glasa i ponaanjem pobuditi znatielju i uzbuenje te osjeaj svrhovitosti glede onoga to slijedi. Takvim se tehnikam uspostavlja pozitivni mentalni okvir za nastavnu jedinicu, odnosno mentalni okvir u kojem se uenik priprema obratiti pozornost i uloiti intelektualni napor u aktivnosti koje ste pripremili. Drugi aspekt uspostave mentalnog okvira jest provjera je li svaki uenik spreman i pripremljen za poetak nastave. Jedno od potrebnih umijea u toj fazi je odluiti hoete li odgoditi poetak nastave i prisiliti uenike da se smire ili poeti i nadati se da e uenici obratiti pozornost.

Glatki prijelazi Pojam glatkih prijelaza pomae kad se razmilja o tome je li nastavni sat glatko zapoeo i jesu li prijelazi izmeu aktivnosti bili glatki. To se najbolje moe opisati usporedbom s pojmom SKOKOVITIH PRIJELAZA oni kad nastavnik mora ponavljati upute jer ih uenici nisu uli ili ih je to to su uli zbunilo, ili ako ih je nastavnik morao podsjeati na ve obraeno gradivo jer je neto proputeno ili je bilo potrebno razjasniti. Skokovitost je povremeno potrebna iz opravdanih pedagokih razloga, npr. kad je oito da je dolo do nepredvienih potekoa u uenju. Kad je rije o glatkim prijelazima, dva druga aspekta prijelaza pridonose glatkom tijeku nastave. Prvi je da nastavnik mora pratiti kako nastavni sat tee kad odluuje kad zapoeti prijelaz. Drugi aspekt prijelaza je odluka o tome kad upute dati cijelom razredu, a kad pojedinano. Vano je upamtiti da je briljivo promiljen slijed aktivnosti koje uenici sigurno i pravilno izvravaju jednako vaan kao i trud koji ulaete u sadraj nastavnih aktivnosti.

Svretak sataNa svretku sata bi bilo dobro rei nekoliko pohvalnih rijei u vezi s nauenim gradivom i nekoliko zakljuaka ili saetaka o postignutom. Tri vana elementa ustroja nastavnog sata povezana su sa svretkom nastavnog sata. 1. Nastavni sat treba zavriti na vrijeme. Dobar raspored vremena jedno je od umijea koje e uenici od vas oekivati. Ostane li neto vremena na kraju sata iskoristite ga za ponavljanje ili provjeru obraene teme.2. organizacijsko pitanje je priprema uenika za zavretak sata. To ukljuuje prikupljanje knjiga i opreme, povratne informacije, zadavanje domae zadae ili neku drugu radnju koju je potrebno obaviti prije sljedeeg sata.3. uenici trebaju iz uionice izlaziti disciplinirani

Odranje uenikog sudjelovanjaKad nastavni sat pone vaa je najvanija zadaa odrati ueniku pozornost, zanimanje i pobrinuti se da uenici sudjeluju u aktivnostima. Puno je aktivnosti kojima uenike moete zaposliti, a da one djelotvnorno ne promiu uenje koje ste predvidjeli. Ono to umijea ustroja nastavnog sata ini tako sloenima je to to moraju osmisliti aktivnosti koje su pedagoki djelotvorne, a u kojima e uenici imati to raditi.Uspjeno voenje nastavnog sata ponajprije je pitanje postignua ravnotee izmeu obrazovnog potencijala neke aktivnosti i stupnja u kojem odrava ueniko sudjelovanje.

Kompetencije u upravljanju nastavnom jedinicomNovopeeni nastavnici bi se trebali sluiti nastavnim metodama koje odraavaju ueniki entuzijazam i zanimanje : Poticati intelektualnu znatielju, prenositi ljubav za pouavani predmet, njegovati ueniki entuzijazam i odravati njihovu motivaciju Koristiti pristupe koji odgovaraju predmetnom gradivu i uenicima Pravilno strukturirati informacije, naznaivati prijelaze i saimati najvanije postavke u obradi nekog gradiva Jasno prezentirati sadraje oko skupa najvanijih ideja, koritenjem tematski specifinog vokabulara i dobro odabranih ilustracija i primjera Jasne upute i demonstracija te tona, odmjerena objanjenja Djelotvorno postavljati pitanja koja odgovaraju tempu i svrsi nastavne jedinice i osiguravaju ueniki angaman Posvetiti punu pozornost uenikim pogrekama i zabludama i pomoi im u njihovu ispravljanju Pozorno sluati uenike, analizirati njihove odgovore i konstruktivno reagirati da bi se njihovo uenje moglo nastaviti Odabrati i dobro se sluiti udbenicima, raunalima i ostalim resursima za uenje koji omoguuju postizanje ciljeva pouavanja Omoguiti uenicima utvrditi znanje i maksimalno iskoristiti prigode koje im se ukazuju, i u koli i kroz primjerenu domau zadau, da ponove i nadograde naueno Iskoristiti mogunosti za poboljanje temeljnih uenikih sposobnosti u pisanju, raunanju i informatikoj tehnologiji Iskoritavanje mogunosti da se pridonese kvaliteti ireg uenikog odgojno obrazovnog razvoja ukljuujui njihov osobni, duhovni, moralni, socijalni i kluturni razvoj Postaviti visoka oekivanja za sve uenike bez obzira na individualne razlike, ukljuujui spol, te kulturno i jezino podrijetlo Osigurati prigode za razvoj ireg uenikog razumijevanja tako da se njihovo uenje povee s primjerima iz svakodnevnog ivota i rada

Praenje uenikog napretkaAko je ritam aktivnosti (izlaganja, rada u skupinama, ispunjavanja radnih listova ili itanja) prebrz, uenici e se zamoriti ili shvatiti da proputaju najvanije reenice. Ako je ritam prespor, uenicima e misli odlutati. Vano je osjetiti koliko se treba zadrati na nekoj temi kako bi je uenici shvatili i ne se odve zadravati na manje vanim temama. Korisno umijee voenja nastavnog sata je znati kako rijeiti iskrsle probleme ili odgoditi njihovo rjeavanje kako ne bi prekinuli tijek nastavnog sata. To se umijee ponekad naziva PREKLAPANJE istodobno vrenje dviju radnji. Drugi primjer preklapanja je nastavnikova sposobnost da prati uenikov rad i ponaanje dok pomae nekom ueniku. Za to je potrebno prebacivati pozornost s vae interakcije s odreenim uenikom na ono to se dogaa u uionici.

UivljenostOsjeaj za ono to se dogaa u uionici najee se naziva uivljenost. Korisno je za nastavnike poetnike da se svjesno prisile ponekad pogledom preletjeti po cijelom razredu i pratiti ponaanje razreda u cjelini, da vide ima li razloga za zabrinutost. Vanost umijea voenja nastavnog sata u vezi s preklapanjem i uivljenou istaknuta je u Kouninovoj studiji. On je uspredio rad nastavnika za koje se smatralo da nemaju veih problema s disciplinom, s radom nastavnika koji su esto imali takvih problema. Razlog razmjernog uspjeha prve skupine uglavnom bio je bolji ustroj nastavnog sata.

Upravljanje uenikim vremenomUeniko zanimanje za nastavu moe se odrati ako se uenicima tono kae koliko e vremena i truda morati uloiti u pojedini zadatak ili aktivnosti. To kadto moe biti opasno jer potie uenike da nepotrebno oteu s radom. To ujedno pomae i odrati ueniku pozornost jer uenici znaju da e uskoro slijediti druga aktivnost, a pomae i razlomiti nastavni sat na zanimljive vremenske ulomke.

Poticajne povratne informacijeKonstruktive i korisne povratne informacije uenicima valja dati kao podrku i poticaj za daljnji napredak. Takve povratne informacije nisu samo od praktine koristi uenicima kad treba ukazati na njihove probleme ili na neto to su dobro uinili, nego je i signal uenicima da se njihov rad briljivo prati i da vam je stalo do njihova napretka.Morate znati dati povratne informacije na neprijetei nain, jer ako uenik strepi, tee e pratiti to mu govorite. Potrebno je stoga govoriti s puno razumijevanja i krivca za problem nai u zadatku i aktivnosti, a ne u ueniku.Potrebno je zadrati ravnoteu izmeu davanja povratnih informacija i drugih strategija, ukljuujui to da dajete povratne informacije cijelom razredu ili da uenici sami ispravljaju svoj ili tui rad.

Kako izvriti prilagodbe u planu nastavnog sataBriljivo praenje uenikog napretka i davanja povratnih informacija omoguuje vam da odluite kakav bi bio najbolji tijek nastavnog sata s obzirom na dosadanju uspjenost i iskrsle probleme. Iako su planovi za nastavni sat vani, svi nastavnici moraju podesiti tijek nastavnog sata potrebama trenutka. Stoga je dio uspjenog voenja nastavnog sata nuno prilagoavanje vaih prvobitnih planova za nastavne sate.

Potpora nastaveSkoro svaki zadatak ili aktivnost mogu prerasti u mete ako ne razmislite o organizaciji toga kako i kada uenici trebaju uiniti to se od njih trai.

Drutveni element aktivnostiWeade i evertson utvrdili su da svaka nastavna aktivnost ukljuuje drutveni element, npr. tko moe s kime razgovarati, o emu, gdje, kada, na koji nain i s kojim ciljem Nastavnici daju na znanje uenicima to se od njih trai i omoguuju nesmetan i uspjean tijek aktivnosti. Zbog sve vee raznolikosti nastavnih aktivnosti, od rada u malim skupinama do dramatizacije, umijea uspjene organizacije nastavnog sata valja primjeniti na puno razliitih tipova aktivnosti kako bi se uzeo u obzir i njihov drutveni element. Organizacija razgovora vano je pobrinuti se da uenici govore jedan po jedan i da ih drugi uju. Najjednostavniji nain na koji se to moe postii je inzistirati da svaki uenik koji eli govoriti mora najprije podii ruku.

Praktine aktivnostiPraktine aktivnosti svih vrsta spojene su sa situacionim problemima, djelomice zato to morate uskladiti uenike i materijale s tijekom i brzinom aktivnosti. Drugi esti problem u praktinim aktivnostima moe nastati ako odreenu opremu mora dijeliti nekoliko uenike. Strogi raspored sluenja takvom opremom ili postupak kojim e se osigurati njezin brz povratak moe uvelike smanjiti nereproduktivno vrijeme.

Kompjutorski programiPotrebno je organizirati rad na smjene da bi svi uenici radili na kompjutoru. Savjet za rad u parovima ili trolanim skupinama, koji rade za istim kompjutorom je da je dobro spariti uenike slinih sposobnosti osim ako ne elite da jedan od uenika bude mentor. U drugim vrstama rada u skupinama, dobro je sastaviti skupine na temelju prijateljstva, osim ako ne postoji dobar pedagoki razlog da se skupine oblikuju na temelju sposobnosti ili neeg drugog.

Kretanje uenika i galamaDva najvanija obiljeja umijea djelotvorne organizacije su odravanje primjerenog nadzora nad kretanjem uenika u uionici i zadravanje galame na podnoljivoj razini. Dio problema je i u nepostojanju prihvatljivog standarda. Problemi s kretanjem i galamom mogu biti posljedica aktivnog sudjelovanja uenika u aktivnostia a ne toga da uenici namjerno pokuavaju izazvati nevolje.

Kretanje uenikaNeke prilike zahtijevaju pozornost. Prva je podjela knjiga na poetku ili tijekom nastave. Bolje je podijeliti knjige nego da ih uenici sami uzimaju. esto je bolje zamoliti dva ili tri uenika da podijele knjige umjesto vas. Drugo obiljeje je kretanje velikih skupina uenika. Moete se pridravati korisnih i uobiajenih pravila, ali ima situacija kada je potrebna neuobiajena ili nova organizacija. Tree obiljeje su kretanje uenika vaa oekivanja o tome kad uenici mogu ustati sa svog mjesta.

Ueniki amorPraenje razine galame takoer je vano organizacijsko umijee. Svaki nastavnik osmiljava vlastiti standard prihvatljive razine galame. Najvanije je pritom biti razborito dosljedan, tako da uenici tono znaju to od njih oekujete. Vrijedno je isplanirati aktivnosti tako da razina galame ne ometa nastavu.

Kretanje i buka kao smetnje u nastaviVjeta organizacija nastave ukljuuje interakciju izmeu razliitih ogranienja vaeg rada. Morate paziti da dramatizacija u kojoj ima puno kretanja i galame ne ometa nastavu u susjednom razredu ili da zbog uzbuenja uenici ne prekidaju jedni druge dok govore. Morate paziti da aktivnost pobuuje u radu i da tome ne smetjau kruti organizacijski oblici koje bi se moglo ublaiti. Kad razmiljate o svojoj nastavi ne trebate zazirati od aktivnosti u kojima se uenici puno kreu i galame pod uvjetom da ne vlada mete i da su te aktivnosti svrhovite. Uvijek valja paziti da je uenje djelotvorno i da se osiguraju uvjeti za uenje. Za to je potrebna ravnotea izmeu organizacijskih oblika i vrste pedagokih rezultata koje elite postii, osobito ako se ti rezultati promatraju s obzirom na razvitak uenikovih sposobnosti samoorganiziranja.

5. RAZREDNI UGOAJ

Razredno ozraje koje nastavnik uspostavi moe snano djelovati na ueniku motivaciju i stavove prema uenju. Umijea potrebna za kreiranje pozitivnog razrednog ozraja su silno vana.

Uspostava pozitivnog razrednog ugoajaRazredni ugoaj koji nastavnik uspostavi moe snano utjecati na ueniku motivaciju i odnos prema uenju. Stoga su umijea uspostave pozitivinog razrednog ugoaja osobito vana. Reazredni ugoaj svrhovit, radni, oputen, srdaan, poticajan, sreen. Takav ugoaj olakava uenje time to uspostavlja i odrava pozitivan odnos i motiviranost uenika za nastavni sat. Taj ugoaj se uglavnom temelji na implicitnim vrijednostima koje proimaju nastavu a to je da su uenici i njihovo uenje silno vani.

Svrhovit i radni ugoajEtos svrhovitosti i radinosti uglavnom se temelji na nainu na koji nastavnik istie potrebu za stalnim napretkom u uenju. Brz poetak nastave, briljivo praenje uenikog napretka i dobra organiziranost pomau osigurati kako nesmetan tijek nastavnog sata tako i ueniko sudjelovanje.Ako tonom svog glasa ili jo i gore, ako kao uvod u sat kaete da dananja tema nije osobito vana, to e umanjiti znaenje svrhovitosti i usmjerenosti na zadatak. Jednak e uinak imati prerani svretak nastavnog sata. Isticanje svrhovitosti i radinosti moe se opisati kao poslovni nain organizacije. Njega obiljeava ueniko prihvaanje nastavnikovog autoriteta kao organizatora i voditelja nastavnih aktivnosti te oekivanje nastavnika i uenika da e se uenici potruditi uiniti to im se kae i da e dobro napredovati. Vanost uspostave takvih pozitivnih uenikih oekivanja je u potrebi da uenici sebe kao uenike potuju i uvaavaju.

Oputen, srdaan i poticajanAko rjeavate sve probleme uenikog neposluha smireno to pomae i uenicima da se opuste i da razviju znatielju i zanimanje za nastavne aktivnosti. Srdanost znai da vai uenici imaju osjeaj da vam je do njih i njihova uenja osobno stalo, djelomice i zbog vae sklonosti njih kao osobe. Biti poticajan znai pomagati i poticati uenike da izvre zadatke koji se od njih trae i da rjeavaju svoje probleme na koje nailaze u situaciji u kojoj im je potrebno pomoi, a ne ih prekoravati. Poticajne povratne informacije mogu pomoi uenicima razviti sposobnosti uenja tako da im pokaete kako e im praenje nastave ili upotreba nastavnih strategija u pristupu radu omoguiti da ispune zahtjeve koji se postavljaju pred njih.

RedRed kao doprinos pozitivnog razrednom postignuu mora biti temeljen i nadopunom drugih obiljeja potrebnih u uspostavi znaenja svrhovitosti, oputenosti, srdanosti, radinosti, poticajnosti. Red se temelji na umijeima djelotvorne organizacije i ustroja nastavnog sata te na odnosu s uenicima koji se utemeljuje na uzajamnom potovanju i razumijevanju.

Studije o razrednom ugoajuWragg i Wood su usporedili iskusne nastavnike sa studentima buduim nastavnicima i uoili da su iskusni nastavnici : samouvjereniji, srdaniji i ljubazniji ; profesionalniji, poticajniji, pokretljiviji, vie gledaju uenike u oi, ee se slue humorom, imaju jasnije propisana pravila, znaju se bolje nametnui i osobno i svojim autoritetomTo su sve obiljeja koja su pomogla iskusnim nastavnicima prilino brzo uspostaviti ugoaj za cijelu kolsku godinu.

Kompetencije za uspostavljanje pozitivnog razrednog ozraja pratiti pouavanje i intervenirati kako bi osigurali valjano uenje i disciplinu uspostaviti i odravati svrsishodnu radnu atmosferu odrediti visoka oekivanja u vezi s uenikim ponaanjem te postii i odrati disciplinu pomou vrsto ustrojenog pouavanja i pozitivnih i produktivnih odnosa uspostaviti sigurno okruenje koje pomae uenju i u kojem uenici osjeaju sigurnost i povjerenje u vlastite sposobnosti

Motiviranje uenika Utjecaji na ueniku motivaciju unutarnja motivacija znai koliko e uenici sudjelovati u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljili svoju znatielju i zanimanje za nastavno gradivo koje se tumai ili kako bi razvili kompetenciju ili sposobnosti u odnosu na zahtjeve koji se pred njih postavljaju izvanjska motivacija znai sudjelovanje u stanovitoj aktivnosti kako bi se postigao neki eljeni cilj ili svrha izvan aktivnosti. Sudjelovanje u aktivnosti je sredstvo da se postigne neki drugi cilj oekivanje uspjeha stupanj u kojem uenici osjeaju da e uspjeti u odreenoj aktivnosti. Veina se uenika nee potruditi uspjeti u zadatku koji smatraju pretekim i u kojem su im mali izgledi za uspjeh

Kako pobuditi ueniku motivacijuNajvaniji naini kojima nastavnici mogu pobuditi ueniku motivaciju su one koje koriste ueniku unutarnju i vanjsku motivaciju te oekivanja uspjeha. U kontekstu umjenog pouavanja, najvaniji je ibmenik osigurati da se uenike potie na uenje i da nastavnik od njih puno oekuje. Takva pozitivna oekivanja trebaju biti realistina, ali izazovna : ona poruuju uenicima da su aktivnosti korisne i zanimljive, a ponajvie to da je napredak svakog uenika vaan.

Kako iskoristiti unutarnju motivacijuKoritenje uenike unutarnje motivacije ukljuuje izbor tema koje e vjerojatno zanimati uenike, osobito ako su povezane sa ivotnim iskustvom uenika. I mogunost izbora moe pobuditi zanimanje uenika. Aktivno sudjelovanje i suradnja meu uenicima osiguravaju uitak. Novost i raznolikost su poticajno iskustvo. Budui da unutarnja motivacija ukljuuje radoznalost te elju da se povea kompetencija moe ju se potkanuti tako da se uenicima redovito pokazuje kako im se poboljavaju sposobnosti i kompetencija i to sve mogu sad uiniti i razumjeti u usporedbi s onim to su mogli na poetku kolske godine.

Kako iskoristiti vanjsku motivacijuKoritenje uenike vanjske motivacije sadrano je u povezivanju truda i uspjeha s opipljivim nagradama i pohvalama. No, morate pritom paziti da su te nagrade i pohvale neto to to ti uenici zaista ele te da ne smanjuju njihovu unutarnju motivaciju i da ne obeshrabruju one koji se trude, ali koji ne dobivaju takve nagrade.Nastavnikova pohvala iznimno je vaan i snaan motivator, mada njezini uinci ovise o umjenoj upotrebi. Pohvala koja se izrijekom vee uz uenikov rad i postignue, koja odie iskrenim zadovoljstvom nastavnika i kojoj se vjeruje, djelotvornija je od redovitih, ispraznih pohvala kojima nedostaju ta obiljeja. Vanjska motivacija moe se pojaati tako da se uenicima ukae na korist, relevantnost i vanost teme ili aktivnosti za njihove potrebe.

Kako iskoristiti oekivanja uspjehaPoticaji koji se temelje na uenikom oekivanju uspjeha osiguravaju to da su postavljeni zadaci izazovni i da uenicima nude realistinu mogunost uspjeha, uzimajui u obzir njihove sposobnosti i predznanje. Vaa pomo i oekivanja moraju uenicima izazivati samopouzdanje; oni moraju osjetiti da e uspjeti uz primjeren napor. Kad je rije o uenicima s potekoama u uenju kojima nedostaje samopouzdanja i vjerovanja u sebe kao uenika takva pomo i oekivanja su silno vani.

Odnos s uenicima Pozitivan razredni ugoaj uvelike ovisi o vrsti odnosa koju ste uspostavili s vaim uenicima. Uenici e najbolje uiti kad se taj odnos temelji na uzajamnom potovanju i razumijevanju izmeu vas i uenika.

Uzajamno potovanje i razumijevanjeUzajamno potovanje uglavnom nestane kad uenici iz vaih radnji zakljue da niste struan nastavnik i da vam je stalo do njihova napretka jer djelotvorno planirate i odravate nastavu i predano izvravate svoje razne zadae. Razumijevanje se temelji na tome to vaim uenicima pokazuje da razumijete i cijenite njihovo stajalite o mnogim pitanjima, iskustvima, kolskim, drutvenim i osobnim.Umijea potrebna za uspostavu uzajamnog potovanja i razumijevanja vrlo su cijenjena, a utjeu i na opi ugoaj u cijeloj koli. Ona pridonose i nastavnikovoj odgojnoj funkciji i olakavaju uenicima da vam se obrate kad imaju osobnih problema i tekoa.

Pruanje dobrog primjera Vano je biti svjestan utjecaja koje vae ponaanje moe imati na uenike kao primjer ili uzor njihova ponaanja. Uenici oekuju da im budete dobar primjer za ono to oekujete od njih.

Humor u nastaviRazborita upotreba humora i va smisao za humor mogu pripomoi u uspostavi razumijevanja i pozitivnog razrednog ugoaja. Humor moe posluiti u cijelom nizu situacija. Va smisao za humor vidjeti e se po nainu na koji reagirate na dogaaje ili se nasmijete zajedno s acima. U vezi s humorom je stupanj u kojem pokuavate uspostaviti prijateljski odnos s uenicima. Dio odnosa razumijevanja s uenicima je i to da shvatite kako druga strana doivljava nastavu i ivot izvan razreda. To znai da morate potovati uenike i njihova stajalita, a oni moraju potovati vas. Vae ponaanje mora biti kompetentno, poslovno i radno. esta upotreba humora, osobito ako pokuavate osobito ako pokuavate biti aljivac i njihov prijatelj jednakog statusa, umanjit e va autoritet jer nije u skladu s ritualom kolskog ivota i tipinom slikom i reakcijama uenika na razne aspekte nastavnikova ponaanja.

Kako poveati ueniku samosvijestVjerojatno najvanije obiljeje koje je pridonijelo poboljanju kvalitete odgoja i obrazovanja u kolama je sve vea svijest meu nastavnicima o vanosti poticanja uenike samosvijesti i samopouzdanja kao uenika. Formalni kurikulum odnosi se na uenje o predmetu i temi koja se obrauje, dok skriveni kurikulum ukljuuje sve poruke koje uenici dobivaju preko svojih kolskih iskustava. Te poruke temelje se na tome kako se s uenicima postupa, te na stavovima i vrijednostima koji im se prenose o njihovoj ulozi i vrijednosti njih kao pojedinca i vrijednosti njihovih postignua.

Humanistiki pristup pouavanju i uenjuMaslow i Rogers tvrde da obrazovanje mora isticati vanost cijele osobe, osobnog razvoja, uenikog svjetonazora te koncpeciju osobnog djelovanja i mogunosti izbora. Najvaniji elementi u primjeni takvog pristupa nastavi su : shvatiti nastavnikovu funkciju prvenstveno kao onu pomagaa uenicima omoguiti prilino irok izbor i naszor u organizaciji uenja iskazivati potovanje i empatiju za uenike

Prenoenje pozitivnih porukaPotreba za poticanjem uenike samosvijesti najvanija je za uspostavu pozitivnog razrednog ugoaja, a najvaniji utjecaj na ueniku samosvijest u razredu ima vaa komunikacija s uenicima. Ako su vai komentari uenicima uglavnom pozitivni, poticajni, ohrabrujui, pohvalni i oputajui, a ne negativni, podrugljivi, strogi, napadaki, nametljivi i stresni, to e uvelike potaknuti ueniku samosvijest.

Pozitivna pomo U svojoj komunikaciji s uenicima, dva poduja koja vjerojatno najvie na to utjeu su va odnos prema uenikim pogrekama i stupanj osobnog zanimanja za ueniki napredak. Uenika pogreka je svaki ueniki rad ili problem uenika koji ne zadovoljava eljene standarde postignua. To mogu biti netoan odgovor na pitanje, loe napisan prijekt ili nemogunost da se izvri odreeni zadatak.Uvijek je bolje pomoi nego kritizirati rad razreda ili uenika. Kad uenik ima problema, ne smijete se prema njemu ponaati s visineOsobno zanimanje za napredak pojedinih uenika moete pokazati tako da poveete ono to kaete svakom ueniku u kako reagirate na njihov rad s njihovim potrebama i minulim radom. Kad u osobnim kontaktima kaete uenicima kako napreduju i poveete taj komentar s prijanjim kotaktima, uenici e to shvatiti kao da vas oni zanimaju kao osobe i da se, koliko je mogue, prilagoavate njihovim inidivudalnim potrebama.

Izgled razreda izgled razreda opi izgled razreda pokazuje uenicima da netko brine da im osigura ugoaj koji potie na uenje. ista i uredna prostorija s odgovarajuom opremom, ugodna i svijetla i prozrana, pomae da uenici razviju pozitivna oekivanja od nastave razmjetaj klupa mora biti funkcionalan za potrebe pojedinog predmeta. Najvaniji je uvjet da vi i ploa budete dobro vidljivi. U otvorenim uionicama, namijenjenima aktivninijim nastavnim metodama (rad u skupinama, upotreba opreme itd.) klupe e biti sloene u grozdove. U tradicionalnim uionicama prikladniji je formalni raspored klupa u redove urednost ista i uredna. To moe ostaviti snaan dojam na uenike. Odjea va izgled poruuje uenicima koliko brinete i koliko pozornosti obraate vanjtini. Sastav razreda vana poruka. Razred sastavljen primjerice prema uspjehu uenika sigurno e utjecati na uenika oekivanja o sebi, a i vaa oekivanja o njima. Osobito je vano pobrinuti se da takvo svrstavanje ne obeshrabri skupine koje se naziva prosjenima ili ispodprosjenima i da zbog toga ne postiu slabije rezultate nego to bi inae mogli. Poruka mjeanih skupina je da su svi uenici jednako vani. Druga vana obiljeja sastava uenika su mjeavina drutvenih stalea, etnikog podrijetla i postotak darovitih uenika ili onih s problemima u uenju. Najvaniji imbenik je pritom umijee da se razvije uzajamno potovanje i razumijevanje koje e uzeti u obzir sastav razreda.

6. DISCIPLINA

Disciplina je red potreban u uionici da bi uenici djelotvorno uili. Za disciplinu je najvanije imati na umu da su za postizanje potrebnog potrebnog reda vanija umijea djelotvornog pouavanja nego va odnos prema uenikom neposluhu. Ako su nastavne aktivnosti dobro isplanirane i pripremljene, ako obrada nastavne jedinice potie i odrava ueniku pozornost, zanimanje i sudjelovanje, te ako su aktivnosti izazovne i pruaju realistine izglede za uspjeh, tad e se uspostaviti potreban red. Velik je pogreka ako pokuavate uspostaviti disciplinu i to tako da uenicim utjerate strah u kosti kao strategiju guenja neposluha.

Priroda uenikog neposluha Brbljanje ili upadice Galama Odsutnost duhom Neizvravanje zadaa Bezobrazno odlaenje s mjesta Ometanje drugih uenika Kanjenje na nastavuTi se problemi mogu ublaiti dobrim pouavanjem, ili dogovornim pravilima o ponaanju kojih se uenici pridravaju. Disciplina u vaem razredu ovisit e ne samo o vaem ponaanju i oekivanjim, nego i o oekivanjima uenika i obiajima kole. Dobro organiziran nastavni sat u sprezi s odnosom utemeljenim na uzajamnom potovanju i razumijevanju svest e ueniki neposluh na najmanju mjeru.

Uzorci uenikog neposluha : dosada, dugotrajni umni napor, nemogunost da se izvri aktivnost, drueljubivost, niska kolska samosvijest, emocionalni problemi, negativan odnos, nedostatak negativnih posljedica

Implikacije za pouavanjeDio umijea pouavanja ukljuuje i razlikovanje uzroka uenikog neposluha. Umjeni nastavnici znaju kad je potrebno pozabaviti se osobnim ivotom uenika. To e se moi zakljuiti po neuobiajenom uenikovom ponaanju ili ako uobiajene tehnike postupanja s uenicima ne pokau oekivane rezultate.Ako se uenika prisiljava sudjelovati u nekoj nastavnoj aktivnosti, osjeaj frustriranosti moe postati skoro nepodnoljiv. Najozbiljniji oblici uenikog neposluha javljaju se kad se ta napetost pojaa i kad uenik osjeti da vaa pozornost nije suosjeajna i poticajna nego zapravo nametljivo prisilna.

Uspostava autoritetaKlju za uspostavu dobre discipline u razredu je u tome da uenici prihvate da vi imate pravo upravljati njihovim ponaanjem i napretkom u uenju. Vano je zapamitit da autoritet imate zato da biste organizirali njihovo uenje a ne da vam poslui kao izvor moi. Vae povjerenje uglavnom poiva na strunosti i umijeu koje oekujete od vodia.Uspostava vaeg autoriteta kao nastavnika uglavnom ovisi o 4 najvanija obiljeja : Iskazivanje vaeg statusa velik dio vaeg autoriteta kao nastavnika potjee iz statusa koji imate u toj funkciji i potovanja i uvaavanja koje skoro svako drutvo iskazuje nastavnicima. Najvanije za status nije da ga imate nego da se ponaate kao da ga imate. To uenicima pokazuje da drite uzde u rukama i vladate situacijom. Uenicima ete pokazati da imate status ako se ponaate oputeno, sigurno i samopouzdano. Kompetentno pouavanje - ako uenicima pokaete da puno znate o nekoj temi ili predmetu, da vas zanima i da moete struno organizirati nastavne aktivnosti, tad e uenici potovati vae umijee pouavanja; to e potvrditi vae pravo da upravljate njihovim ponaanjem. Zato vai nastavni satovi moraju biti dobro isplanirani i pripremljeni kako biste svojim ponaanjem pokazali zanimanje i zanos. Kompetentno pouavanje potie u uenika osjeaj ponosa i samopotovanja i potvruje njihov osjeaj vrijednosti i vanosti. Organizacijski nadzor - da bi aktivnosti tekle uspjeno nastava mora poeti pravodobno, uenici moraju ukljueni u aktivnosti, a prijelazi izmeu aktivnosti moraju biti glatki. Najvaniji aspekt organizacijskog nadzora ukljuuju uspostavu jasnih pravila ponaanja i oekivanja u vezi s uenikim ponaanjem te nametanje vaeg stajalita u situaciji kad izbije sukob. Kako bi uspjeli primjeniti organizacijski naszor, ueniko ponaanje mora se upravljati prema pravilima. Takva razredna pravila mogu rei nastavnici ili uenici mogu zakljuiti iz nastavnikovih postupaka. Uspjeno rjeavanje uenikog neposluha on e se poveavati toliko koliko vi uspjeno i pravedno rjeavate probleme neposluha

Kako preduhitriti ueniki neposluh

Postupci kojima se moe preduhitriti neposluh pomnjivo praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave.

Najkorisnije mjere kojima se moe preduhitriti neposluh pogledom preletjeti po razredu kruiti gledajte uenike u oi poimenice ispitujte iskoristite blizinu pruite pomo mijenjajte aktivnosti ili brzinu rada uoite neposluh uoite neuljudnost premjetajte uenike

Uzroci neposluha i savjetiAko su uenici neposluni usprkos vaih strategija, moete ili ispitati prirodu i uzrok neposluha ili uenike prekoriti na temelju vae prosudbe o prirodi i uzroku neposluha. Ispitati uzrok i dati savjet je nain kojim se pristupa neposluhu kako bi se doznala priroda problema. Tonom svog glasa morate pokazati ueniku da vam je stalo do toga da se uenik to prije posveti poslu, a ne da budete neugodni i nasrtljivi.

Djelotvorni savjeti Kad ueniku dajete savjete vano je dopustiti da on govori, kako bi uenik shvatio da neposluh nije u njegovu interesu i da bi obeao da e se ubudue ponaati pristojno. Vano je da uenik razmisli o svom ponaanju i posljedicama, npr. slabom uspjehu u koli ili kaznama koje mogu uslijediti ne poporavi li svoje ponaanje. Najvanije je da uenik iskreno obea da e se ubudue pristojno ponaati.

3Vaa pedagoka funkcija Kao to brinete o uenikom napretku u uenju, morate paziti i na njihovo vladanje i stajalita, osobni i drutveni razvitak i njihove individualne potrebe. Rjeavanje problema uenikog neposluha nije samo pitanje discipline nego je povezano s vaim pedagokim obvezama. Posljedine radnjeKad vi sami ili u suradnji s kolegama ispitate neki sluaj neposluha i posavjetujete uenika, moda ete morati poduzeti neke radnje kako biste pomogli uenicima da se pristojno ponaaju.

PrijekoriPrijekor je verbalno upozorenje ili komentar nastavnika ueniku koji pokazuje nastavnikovo nezadovoljstvo neposluhom uenika.Uspjena upotreba prijekoraPrijekorima se valja sluiti rijetko i to kao nadopunom umjenom pouavanju. Preesto sluenje prijekorima umanjit e im uinak, ugroziti pozitivan razredni ugoaj, a neki e ga uenici shvatiti kao prigovaranje. Prekorite stvarnog krivca vrstoa Izrazite zabrinutost Izbjegavajte ljutnju Istaknite to je potrebno Pojaajte psiholoki uinak Izbjegavajte sukobe Kritizirajte ponaanje, a ne uenika Egzemplarni prijekor Prekorite uenike osobno, a ne pred cijelim razredom Spreavanje Pravila i razlozi Izbjegavajte neugodne prijekore Izbjegavajte nepravedne usporedne Budite dosljedni Izbjegavajte prazne prijetnje Izbjegavajte prekoravati cijeli razred

Kazne

Priroda i svrha kazni Kazna je formalni in koju uenik treba doivjeti kao neugodnu. Ona slui tomu da se ueniku pomogne da se ubudue pristojno ponaa. Razlika je uglavnom u formalnom nainu na koji se kazna odreuje i izrazite namjere da ona bude neugodna. Recite ueniku da je namjera kazne pomoi da shvati teinu neposluha i ozbiljnost kojom se odnosite prema tome te potrebu da se ubudue prihvatljivo ponaa. Kazne imaju tri najvanije svrhe : Odmazda : pravda zahtijeva da iza prijestupa stigne moralno zasluena kazna Zastraivanje : uenik ili uenici moraju ubudue poeliti izbjegavati neposluh zbog straha od posljedica Rehabilitacija : ueniku se mora pomoi shvatiti moralni prijestup uinjen takvim oblikom neposluha i potrebu da ubudue dobro vladaU pkolama kazne esto donekle ukljuuju sve tri svrhe, ali je rehabilitacija najvanija. Ona ukljuuje i odgojni element kako bi uenik ubudue znao odabrati pravilno ponaanje.

Nedostaci kazneNajvanije obiljeje kazne koje se mora imati na umu je da e ona imati najvei uinak ako se koristi kao formalna i teka sankcija u sluaju ozbiljnih oblika neposluha kad drugi postupci ne uspiju. est je sluaj da su uenici koje se najee kanjava, a to su nezadovoljni uenici koji slabo potuju autoritet, vrijednost i pravila kole upravo oni isti koji e posljednji reagirati boljim ponaanjem. Najvei nedostaci kazne su : One su neprimjeren model ljudskih odnosa Potiu zabirnutost i zlovolju Imaju kratkotrajan uinak poetnog oka Potiu uenike da osmisle naine kojima e ih izbjei Ne potiu dobro ponaanje nego slue za guenje neposluha Ne rjeavaju uzrok neposluha Usmjeravaju pozornost na neposluh

Vrste kazniNajee kazne : Pismene zadae Ostanak u retu Gubitak povlastica Iskljuenje s nastave Verbalno zastraivanje Obavjetavanje ravnatelja i roditelja Simbolino kanjavanje Zabrana dolaska na nastavu

Djelotvorna upotreba kazniOpenito su najdjelotvorniji postupci koji se temelje na razgovoru s uenicima. Najvea zamka, osobito nastavnicima poetnicima je pretpostavka da je kazna jaa, a time i djelotvornija, pa se njome preesto i neprimjereno slue. Sluite se kaznama rijetko - kanjavati valja rijetko i promiljeno, a u najveem broju sluajeva tek kada ste pokuali s drugim postupcima Pravodobnost kazne trebaju odmjeriti neposredno nakon neposluha. Odgodite li kaznu, trebate ponovno istaknuti povezanost s neposluhom. Nain kazna treba izraziti vae opravdano i otro neslaganje s neposluhom, a trebate je odmjeriti u interesu uenika i razreda u cjelini. Kazna ne smije biti posljedica vaeg gubljenja ivaca ili vae osvetoljubivosti. Primjerenost prekraju- tip i jaina kazne treba biti primjerena vrsti neposluha, ali bi trebalo uzeti u obzir i kontekst Redoslijed vano je da uenici prihvaaju kaznu kao pravednu i opravdanu. To znai da se uenika upozorilo da e ga zadesiti odreene posljedice i da su vaa oekivanja i postupci u vezi s takvim ponaanjem nedvosmisleni i dosljedni. Povezanost s politikom kole kaznu se mora povezati s opom politikom kole prema disciplini Odbojnost kazna mora biti neugodna za uenika

SukobiSukob moe obiljeiti estok i osjeajima nabijen dijalog koji e uzrujati sve sudionike.Iskrice sukoba 4 najvanije iskrice sukoba : Uenik moe biti osjetljiv i napet zbog dugotrajnih problema s uenjem to uzrokuje poveanu frustriranost Uenik moe smatrati da je disciplinska mjera koju primjenjujete prema njemu nepravedna i prijetanja njegovoj samosvijesti, osobito ako je povezana s ponienjem pred njegovim kolskim kolegama Uenik moda reagira protiv neprikrivenog tjelesnog ili verbalnog zastraivanja Uenik moda pokuava izbjei neugodu kad ga molite ili inzistirate da odgovori na neko pitanje ili da sudjeluju u aktivnosti koju ne voli ili smatra da bi se mogao osramotiti pred razredom

Kako postupiti u sluaju sukoba Zadrite mir Smirujte situaciju Budite svjesni eksplozivnosti situacije Posluite se svojim drutvenim umijeima Pokuajte spasiti va i uenikov obraz Zatraite pomo ako je potrebno

Najvea opasnost koja vam prijeti u sukobima je da izgubite ivce ili da se smatrate da u toj situaciji vaa rije mora biti posljednja pa se sluite svim vrstama prisile koje vam stoje na raspolaganju. Zadrite li mir, objektivnost, razboritost i umjeno se posluite primjerenim postupcima, golema veina takvih nezgoda moe se mirno i djelotvorno rijeiti i nee prerasti u neto nepotrebno neugodno.

Drugi postupci Formalno praenje ponaanja Uvjetovani dogovori znai obeati ueniku dogovorenu nagradu ako se tijekom odreenog razdoblja bude dobro ponaao. Roditeljska pomo Prostorije za neposlune uenike

Pozitivno pouavanjeTo je pristup razrednoj disciplini koji se temelji na postavkama bihevioristike psihologije. Temeljno naelo je da e ueniko ponaanje koje se nagradi vjerojatno ubudue ponoviti, a ponaanje koje se ne nagrauje ili ga se kanjava e se prorijediti. Nastavnik mora odluiti to smatra poeljnim ponaanje, kojim pravilima ga moe osigurati i koje tipove neposluha mora sprjeavati. Tad se nastavnik moe posluiti programom redovitih pohvala i nagraivanja poeljnog ponaanja i podsjeanja uenika na kolska pravila.

7. OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA Svrhe ocjenjivanjaOcjenjivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh. Pedagoki rezultati koje kole postavljaju kao cilj su kako pomoi uenicima stei znanje, razumijevanje, sposobnosti i stajalita. Ocjenjivanje se toga odnosi na tehnike kojima moete pratiti uenikov napredak prema odreenim obrazovnim rezultatima.

Ocjenjivanje moe imati razliite svrhe : Osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku Uenicima osigurati pedagoki povratne informacije Motivirati uenike Osigurati evidenciju napretka Posluiti kao izraz sadanjih postignua Ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje Dokaz o djelotvornosti nastavnika i kola

Dio problema s kojim se suoavaju nastavnici u umjenoj i djelotvornoj upotrebi ocjenjivanja jest potreba da se istodobno zadovolje razliite svrhe i namjene ocjenjivanja i da se nepoeljne nuspojave izbjegnu ili ogranie na najmanju moguu mjeru.

Opasnost ocjenjivanjaTri su najvee opasnosti koji se morate uvati pri ocjenjivanju. Prva je da se uenici koji iz povratnih informacija o svojem napretku zakljue da zaostaju za svojim kolegama ili za nekim standardom postignua koji im neto znai, mogu obeshrabriti i uzrujati. Druga je da postupci za ocjenjivanje uenikog napretka mogu oduzeti previe vremena i biti prebirokratski za uenike i nastavnike, pa im oduzimati vrijeme i energiju koju bi bolje mogli utroiti na druge aktivnosti. Trea je da nastavnici i uenici mogu odve pozornosti obratiti dobrim uenicima.

Vrste ocjenjivanja Formativno ocjenjivanje ocjenjivanje kojemu je cilj poboljati uspjeno uenje uenika. To se moe postii tako da se uenicima pomogne povratnom informacijom ili da nastavnici dobiju povratne obavijesti koje e im omoguiti da ubudue djelotvornije zadovolje uenikove pedagoke potrebe. Sumativno ocjenjivanje ocjenjivanje koje odreuje standard postignua dostignut u odreenom trenutku, a najee se vri na svretku obrazovnog razdoblja. Normativno ocjenjivanje uenikov se uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih uenika. Ocjenjivanje na temelju mjerila uenikov se uspjeh ocjenjuje na temelju toga je li zadovoljen odreeni opis postignua Dijagnostiko ocjenjivanje ono se preklapa s formativnim ocjenjivanjem, ali precizno odreuje potekoe u uenju ili probleme. Interno ocjenjivanje ocjenjivake aktivnosti koje je osmislio i proveo nastavnik i koje se esto upotrebljavaju kao dio njegova nastavnog rada. Eksterno ocjenjivanje ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan kole, iako ih esto izvode razredni nastavnici, ali ih vanjski ocjenjivai provjeravaju na temelju nasuminih uzoraka. Neformalno ocjenjivanje- ocjenjivanje utemeljeno na praenju rada u razredu Formalno ocjenjivanje ocjenjivanje koje se unaprijed najavi. To prua uenicima priliku da ponove gradivo i da se pripreme za ocjenjivanje Trajno ocjenjivanje zavrna se ocjena temelji na standardu postignua postignutom iskljuivo na svretku teaja ili programa Objektivno ocjenjivanje ocjenjivanje i srodne aktivnosti s visokim stupnjem podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa. Ocjenjivanje postupaka ocjenjivanje atkivnosti u hodu, npr. itanje pjesama na glas ili osmiljavanje i voenje pokusa Ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda ocjenjivanje utemeljeno na opipljivom raduTipovi ocjenjivanja najee dolaze u kontrastivnim parovima : Formativni sumativni Utemeljeni na normama utemeljeni na mjerilima Unutarnji vanjski Neslubeni slubeni Trajni jednokratni Ocjenjivanje postupaka- ocjenjivanje zavrnog proizvodaTakvo sparivanje pomae, no priroda ocjenjivanja je esto takva da ona obuhvaa mjeavinu tih kontrastivnih parova. U osmiljavanju ocjenjivanja u skladu sa svrhom najvanije je da ocjenjivanje uspjeno zadovoljava predviene potrebe.

Poboljanje ocjenjivakih postupakaPogledamo li spomenute vrste ocjenjivanja i imajui na umu raspon odgojno obrazovnih rezultata koje se moe ocjenjivati ( znanje, razumijevanje, sposobnosti i stajalita), vrste i prirode aktivnosti (usmena, pismena, praktina, testovi, ispiti) te odgojno obrazovnih podruja (razliiti nastavni predmeti, stjecanje sposobnosti npr. itanja, pisanja i organizacije, te osobne i drutvene sposobnosti) ne iznenauje da je uspjeno ocjenjivanje uenikog napretka sloena aktivnost. Koritenje centralistiki osmiljenih testova rezultati tih testova sluili su kao pokazatelji individualnog napretka svakog uenika te kao pokazatelj opeg napretka uenika u pojedinoj koli u usporedbi s drugim kolama.Dodana i starta vrijednost pri ocjenjivanjuZavrna razina uspjenosti nekog uenika (ili skupine uenika) ne moe izolirano sluiti kao pokazatelj djelotvornosti nastavnika ili kola, umjesto toga treba se usredotoiti na relativni ueniki napredak (tj.dodanu vrijednost kao utjecaj nastavnika ili kole)Jedan od na