VKV SKRIPTA

PREDAVANJE – METODIKA PRIRODOSLOVNOG PODRUČJA

ODREĐENJE METODIKE NASTAVE

grč. methodos – metoda, provođenje nekog posla

Metodika je znanstvena disciplina koja proučava zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa nekog nastavnog predmeta.

PREDMET METODIKE NASTAVE

Odnosi se na to kako:

- ostvariti zadatke nastave,

- izraditi metodičku dokumentaciju,

- ostvariti pedagoške principe,

- planirati i pripremiti nastavni rad,

- primijeniti nastavnu tehnologiju,

- utvrditi korelativne veze,

- pratiti i ocjenjivati postignuća,

- vrednovati nastavni proces.

POVIJESNI RAZVOJ PRIRODOSLOVLJA KAO NASTAVE

U prvobitnoj zajednici dolazi do usmene predaje iskustava.

Potom se 2000 g.p.n.e. u Kini, Indiji i Perziji pojavljuju škole za djecu visokog staleža.

1800 g.p.n.e. Sumerani osnivaju pisarske škole prožete religijskim sadržajem.

U doba antike javljaju se filozofske škole, te dolazi do organizacije obrazovanja za djecu slobodnih ljudi. Učitelj je radio individualno uz pomoć pedagoga (pedagog – odabrani rob).

Srednji vijek značajan je po tome što se pojavljuju „stvarni predmeti“ (prirodopis, zemljopis, povijest) te dolazi do verbalizma i skolastičkog obrazovanja.

U doba renesanse nije bilo planske nastave prirodnih predmeta. Uvodi se samostalni rad, rad na zornim sredstvima u prirodi i prirodoznanstveni način poučavanja.

17. st. stvorilo je jednu značajnu figuru po imenu J. A. Komensky.

Komensky je u svom djelu „Velika didaktika“ naglasio važnost organiziranja nastave u prirodi, te primjene načela zornosti, postupnosti i sustavnosti.

U djelu „Materinska škola“ naglašava važnost upoznavanja prirode u vlastitom domu.

„Naravnim predmetima“, u 17. st., smatraju se prirodopis, matematika i zemljopis.

18. st. – Liben objavljuje „Prirodopis za djecu i narodne škole“ koji je temeljen na Lineovoj sistematici. Ističe se važnost samostalnog promatranja, izučavanja na ekskurzijama, rada u školskom vrtu i načela indukcije.

U 19. st. Junge odbacuje Libenovu sistematičnost i objavljuje djelo „Seoska bara kao životna zajednica“. Junge se zalaže za shvaćanje jedinstva prirode, učenje po životnim zajednicama, načelo međuovisnosti, prilagodbe, diferencijacije, razvitka i utjecaja čovjeka.

Shmail u istom razdoblju naglašava važnost morfološko-fiziološkog promatranja, pokusa te izučavanja ovisnosti organizma i okoliša.

Lay u 20. st. objavljuje „K reformi prirodopisne nastave“. Naglašava značaj pravilnog planiranja i odabira izvora znanja, umrežavanja metoda, eksperimenta i sustavnog promatranja.

S pojavom predmetno-satnog sustava dolazi i do pojave prirodoslovno-matematičkog područja.

Prirodoslovno područje obuhvaća predmete priroda i društvo, priroda, biologija, kemija, fizika i geografija.

Matematičko područje obuhvaća samo matematiku.

Dolazi do uvođenja u znanstvene metode, aktivnog učenikovog istraživanja, razvijanja kritičkog mišljenja i razvijanja suradnje radom u skupinama.

NASTAVNI SADRŽAJ ODGOJNO-OBRAZOVNOG PODRUČJA

Razlikujemo tradicionalnu i integriranu nastavu.

SUVREMENA NASTAVA podrazumijeva učenje koje je prirodno, aktivno, suradničko i cjelovito. Karakteriziraju je korelacija, međupredmetni odnosi i integracija.

Prema Klaićevom rječniku stranih riječi:

lat. korelacija – međusobni odnos, zavisnost, povezanost u harmoničnu cjelinu

lat. integracija – netaknut, sav, čitav, povezivanje, ujedinjavanje, spajanje u cjelinu

suodnos – međusobni odnos, odnos dviju strana koje djeluju jedna na drugu te jedna

drugu mijenjaju, bitno ovise jedna o drugoj.

INTEGRACIJA RAZLIČITIH DISCIPLINA podrazumijeva svjesno primjenjivanje metodologije, znanja, načela, vrijednosti i jezika dvije ili više disciplina.

Ona je sredstvo za odgovaranje na postavljeno pitanje i rješavanje postavljenog problema.

Omogućuje interdisciplinarno razumijevanje, integriranje znanja i razmišljanja te kognitivno napredovanje.

U metodičkom pogledu integracija omogućuje:

-izbjegavanje: izoliranosti, raspršenosti i ponavljanja-stvaranje novih: modela, sustava i struktura-razvijanje vještina višeg reda-primjenjivanje usvojenoga u više oblasti-dodatno motiviranje-pripremanje za cjeloživotno učenje

POJAM INTERDISCIPLINARAN koristi se kao koncept, metodologija, proces, način znanja, ali i filozofija.

U pedagoškoj literaturi postoje pojmovi interdisciplinarna nastava, integrirana nastava, integrirani kurikulum, tematska nastava, sinergistička nastava i dr.

U pedagoškom smislu pojam interdisciplinaran odnosi se na proces izgradnje znanja. Na situaciju gdje učenici i učitelji zajedno utvrđuju i analiziraju problem, potom primjenjuju različite disciplinarne pristupe i u konačnici sintetiziraju spoznaje u nove i obuhvatnije oblike.

MODELI INTERDISCIPLINARNOG POUČAVANJAPOVEZIVANJA ZAJEDNIŠTVA PARTNERSTVA

jednostrano povezivanje sadržaja dvaju područja

Jednostavno povezivanje sadržaja dva ili više područja

ravnopravno, istovremeno i suradničko povezivanje sadržaja dva ili više područja

IZVODI: jedan učitelj IZVODE: dva ili više učitelja IZVODE: dva ili više učiteljaJEDNOSTAVNO SLOŽENO

TIMSKI RAD ZAHTJEVA:

-suradničke vještine (nadopunjavanje, odgovornost – osobnu i zajedničku, korištenje svih sposobnosti)-djelovanje (solidarno, kontinuirano, kreativno)-ulaganje napora-pozitivno motivirajuće ozračje-zajednički cilj

Postignuti rezultat je uspjeh za sve!

OBRAZOVNI APSKET INTEGRACIJE usmjeren je na bolje usvajanje znanja, razumijevanje te prosuđivanje.

Uče se metode i strategije za traženje informacija, planiranje i organiziranje rada, oblikovanje, povezivanje i primjenjivanje. Učiti kako učiti.

POSEBNOST VAŽNOST I SPECIFIČNOST NASTAVNIH PREDMETA PRIRODOSLOVNOG PODRUČJA

Prirodne znanosti važne su jer čovječanstvo neracionalno koristi prirodne izvore, pretjerano uništava i zagađuje okoliš, ali i zato što dolazi do naglog rasta broja stanovnika.

Nastavni sadržaji predmeta prirodoslovnog područja obrazuju za uspješno uključenje u različite djelatnosti, unapređivanje života u suglasju s prirodom, te očuvanje prirodnih bogatstava, bioraznolikosti biljaka i životinja, zdravlja itd.

Cilj prirodnoznanstvenih sadržaja jest:

-razumijevanje prirodnih procesa

-razvijanje:- prirodnoznanstvenog pogleda-potrebe i interesa za daljim proučavanjem i upoznavanjem prirodnih procesa -osjetilnog spoznavanja-logičkog, divergentnog i kritičkog mišljenja-primjena stečenih prirodoslovnih znanja u svakodnevnom životu-osposobljavanje za život na održiv razvoj-usvajanje odgojnih vrijednosti kao što su ljubav prema prirodi, ekologijske, zdravstvene, odgojne…

Zadaci nastavnih predmeta prirodoslovnog područja jesu:

-oblikovati prirodoslovne pojmove, zaključke, zakonitosti i znanja-razvijati:

-intelektualnu radoznalost -spoznajne sposobnosti (opažanja, mišljenja, pamćenja) -sposobnosti proširivanja, produbljivanja i primjenjivanja stečenih znanja te -misaone i izražajne sposobnosti

-poticati pozornost, interes, stvaralaštvo, kreativnost, maštu i emocije-razvijati:

-radne i higijenske navike za zdrav život, moralne (pravila, običaji i norme ponašanja), estetske (interes i potreba za lijepim) i kulturne navikesamostalnost, ali i timski – suradnički raduočavati, poimati, definirati, analizirati, sistematizirati

-ostvariti ekologijski, zdravstveni, humani i tehnički odgoj.

SUVREMENI PROBLEMI I TKO ĆE IH RIJEŠITI

Najčešća pitanja koja djeca koriste jesu – tko, što, kako, kada, zašto i gdje.

Nužno je promijeniti dosadašnji nastavni rad, te primjenjivati različite načine poučavanja uz različite izvore znanja. Također je potrebno poticati učenike na aktivno sudjelovanje u nastavnom radu. Moramo naučiti učenike kako učiti/jačati motivaciju, primjenjivati usvojena znanja te ih povezivati sa drugim situacijama, razvijati vještine i oblikovati stavove, a uz sve to i razvijati sposobnosti, interese, samosvijest i odgovornost.

U suvremenoj nastavi učenik postaje subjekt. Učenikovi atributi su njegova znanja, vještine i kompetencije. Vanjsko vrednovanje podrazumijeva nacionalne ispite i državnu maturu.

UČENJE PRIRODOSLOVNIH SADRŽAJA I REZULTATI UČENJA

Učenje prirodoslovnih sadržaja uvjetuje promjenu ponašanja, a predstavlja integraciju osjetilnog i praktičnog.

Rezultati takvog učenja podrazumijevaju razvoj sposobnosti (kognitivnih, afektivnih i psihomotornih).

NASTAVA PRIRODOSLOVLJA

U tradicionalnoj nastavi vodili smo se filozofijom „slušaj-pamti-ponovi“, dok se u suvremenoj nastavi vodimo filozofijom „istraži-kritički promisli-stvaralački primjeni“.

TRADICIONALNA SUVREMENApoučavanje učitelja samostalan rad učenikaizlaganje učitelja učenik istražuje

ekspliciranje problema učenik rješava problemmehaničko memoriranje bogata misaona aktivnost

šablonsko mišljenje kreativno, divergentno mišljenjeekstrinzično motiviranje intrinzično motiviranjeverbalno reproduciranje stvaralačka primjena

neugodna emocionalna atmosfera ugodna emocionalna atmosfera

NASTAVNIK PRIRODOSLOVLJA

Prenosi aktivnosti na učenika.

Osposobljava učenike za samostalno učenje kako školsko, tako i izvanškolsko i cjeloživotno.

Omogućuje spoznavanje prema psihofizičkim sposobnostima učenika i točno utvrđenom cilju. Ali omogućuje i otkrivanje već otkrivenog i provjerenog.

SPOZNAVANJE U NASTAVI PRIRODOSLOVLJA temelji se na zakonitostima znanstvenih pogleda i na nizu procesa koji rezultiraju stvaranjem i upamćivanjem određenih spoznajna i pojmova.

SPOZNAJNI PUTPROCESI REZULTATI

osjetilno opažanje i percipiranje stvaranje osjetilnih utisakapercipiranje i učenje stvaranje unutrašnjih spoznajaučenje i konceptualizacija cilja stvaranje koncepatakonceptualizacija cilja i razmišljanje stvaranje apstrakcijarazmišljanje i razumijevanje stvaranje znanja

Načini spoznavanja su: osjetilno, iskustveno i spoznavanje riječima.

Osjetila nas povezuju s okolišem, a u nastavi prirodoslovlja mogu se koristiti sva osjetila (sluh, vid, njuh, dodir, govor).

Pitanja koja se vezuju uz osjetila su – što, gdje, kada, kako, tko i zašto.

KORELACIJA U NASTAVI

Korelacija u nastavi prirodoslovlja može se ostvariti sa npr. hrvatskim i engleskim jezikom, glazbenom i likovnom kulturom, matematikom i TZK.

Hrvatski jezik – „Je li okruglo, je li plod, je li kesten?“, pokretanje rasprave o tome koje je najvažnije osjetilo.

Matematika – mjerenje rasta odnosno spuštanja vode za vrijeme plime ili oseke.

Likovna kultura – skupljanje listova u jesensko doba koje učenici mogu npr. lijepiti na papir te stvarati svoja djela.

Glazbena kultura – učenici mogu proučavati kakve zvukove mogu proizvesti neki elementi pronađeni u prirodi (neobična glazbala).

Igra „slijepi miš“ ili „ćorava baba“ – povežemo djetetu oči, svojim uputama vodimo ga ka određenom cilju i samim time provjeravamo koliko su njegova osjetila razvijena i koliko je njima ovladao.

Engleski jezik – imenovanje životinja ili biljki karakterističnih za pojedine krajeve (npr. magarac – donkey, maslina – olive, slon – elephant etc.).

OSJETILNO SPOZNAVANJE

Može biti rezultat neposrednog promatranja objekata i pojava (npr. korištenje kompasa).

Također do spoznaje može doći korištenjem raznih nastavnih sredstava (npr. crtež ili slika kompasa na kojoj će jasno biti označene strane svijeta, model probavnog trakta i sl.).

Spoznaja može biti temeljena na sjećaju kada učenik koristi maštu ili verbalno logičko deduktivno zaključivanje.

ISKUSTVENO SPOZNAVANJE

Temeljeno je na osobnim aktivnostima i istraživanju.

Etape istraživanja su:

-problem-pretpostavka-istraživanje-rezultat istraživanja-objašnjenje rezultata-zaključci.

SPOZNAVANJE RIJEČIMA

Odnosi se na verbalne informacije:

-učitelj-učenik-stručna osoba-reprodukcije izlaganja-pisani izvori.

SUVREMENI IZVORI ZNANJA U NASTAVI PRIRODOSLOVLJA

Izvori znanja u nastavi prirodoslovlja su sve ono iz čega se crpe informacije u procesu učenja.

To mogu biti izvorna ili neposredna stvarnost (npr. češer) ili nastavna sredstva (npr. model ljudskog srca).

Izvorna ili neposredna stvarnost može biti:

-živa priroda (npr. cvijeće - ljiljan, životinje - magarac)-neživa priroda – fosili, minerali, vrste tla, rude, goriva (npr. crljenica, školjke)-aparati-strojevi-alati

Nastavna sredstva mogu biti auditivna, vizualna, audiovizualna i tekstualna.

Prema dimenzijama dijele se na dvodimenzionalna i trodimenzionalna (npr. model srca).

Prema načinu prikazivanja mogu biti statična i dinamična.

Prema stupnju didaktičke prerade mogu biti prerađene prirodnine i simboličkog karaktera.

Prema karakteru rada mogu biti:

-demonstracijska (slike, crteži, sheme, modeli, filmovi, folije, računalni sadržaji)-proizvodna (strojevi i alati za rad)-operativna (strojevi i aparati za proučavanje procesa proizvodnje-nastavno-radna (udžbenici, priručnici, radne bilježnice, enciklopedije, dnevnici rada)-manipulativna (alati, pribor, sprave, mehanizmi)-laboratorijsko-eksperimentalna (aparati i uređaji za proučavanje prirodnih procesa).

PREPARATI su preparirana neposredna sredstva. Organizmi mogu biti preparirani i konzervirani cijeli ili samo neki dijelovi.

Preparati su:

-mikroskopi (trenutni, privremeni, trajni)-mokri (alkohol, formalin)-kosti, kosturi, fosili-suhi (dermo-plastični).

MODELI su didaktički oblikovane kopije izvorne stvarnosti.

Najčešće su trodimenzionalni ili montažni (dinamični).

Mulaž je vjerna kopija (npr. anatomski model torza čovjeka) koji prikazuje objekt u prirodnoj veličini, obliku i boji.

Objekti mogu biti uvećani, umanjeni ili u dijelovima.

SLIKA je mirno (statično) i dvodimenzionalno sredstvo,

Mirna projekcija slika može se ostvariti dijafilmom, dijapozitivima, prozirnicama, mikroprojekcijom, epiprojekcijom, aplikacijom.

Dinamična projekcija slika ostvaruje se rotografom ili projektorom za element film.

AUDITIVNA NASTAVNA SREDSTVA su radioemisije, tonski zapisi i živa riječ (izlaganje). Živa riječ može biti izlaganje nastavnika, izlaganje učenika i izlaganje drugih osoba.

INTERNET je mjesto koje pruža informacije, problemske projekte, daje pitanja i odgovore, mjesto simulacija te globalnih razreda.

Na internetu možemo načini internetske ilustracije (npr. DNK), fotografije (npr. organizama, mikroskopskih struktura stanica), prikaze (npr. seciranja i unutrašnje građe organizama), animacije bioloških procesa (npr. spajanje molekula koje sačinjavaju DNK), virtualne laboratorije te vježbe iz biologije.

Postoje i računalne didaktičke igre biološkog sadržaja, anatomije i uvodi u rješavanje problema. Dokumentarni filmovi o raznim pojavama te testiranja (npr. Alzheimerov očni test).

KAKO DIJETE ISTRAŽUJE?

Dječje spoznavanje je prirodan proces istraživanja a temelji se na „pravom“ istraživanju. Putem pitanja djeca traže istine, informacije, znanja

John Dewey (1910.) ukazivao je na važnost ISTRAŽIVAČKI USMJERENE NASTAVE

Reci mi i zboravit ću,pokaži mi i zapamtit ću, uključi me i razumjet ću

TEMELJ ISTRAŽIVAČKI USMJERENOG UČENJA

NASTAVNI SADRŽAJI PRIRODOSLOVLJA

Djeca mogu stjecati znanja “iz prve ruke”, istraživanjem, eksperimentiranjem. ISKUSTVENO UČENJE

Nastava prirodoslovlja temeljena na istraživackom ucenju usmjerena je na razvijanje:

• vještina• sposobnosti• stavova• samostalnosti• individualnosti• odgovornosti• samopraćenja

ISTRAŽIVACKI USMJERENA NASTAVA gleda na znanje kao posljedicu vlastitog opažanja i razmišljanja dok učenje ima karakter pronalaženja i otkrivanja, a to sve vodi svaralaštvu.

OBILJEŽJA ISTRAŽIVACKI USMJERENE NASTAVE PRIRODOSLOVLJA:

Poticanje učenika na samostalno:

- istraživanje- otkrivanje- dolaženje do spoznaja- usvajanje prirodnoznanstvenih metoda

U istraživački usmjerenoj nastavi učenik samostalno istražuje, otkriva i spoznaje uz učiteljevu pomoć.

UČENJE OTKRIVANJEM NIJE SLIČNO ZNANSTVENOM ISTRAŽIVANJU

PIAGET smatra da razumjeti znači otkriti već otkriveno. Također smatra da u nastavi treba poticati samootkrivanje te stvaranje produktivne i kreativne osobe.

BRUNER smatra da je to neprimjenjivo u cjelokupnoj nastavi te da je cilj naučiti koristiti informaciju u rješavanju problema.

NAČELO UČENJE JE AKT OTKRIĆA

RAZINE ISTRAŽIVANJA

STRUKTURIRANO ISTRAŽIVANJE

NASTAVNIK - daje praktičan problem, postupak i materijal

UČENICI - istražuju, dobivaju rezultate, otkrivaju odnose i izvode zaključke

VOĐENO ISTRAŽIVANJE

NASTAVNIK - ukazuje na problem i daje potreban materijal

UČENICI - pronalaze, koriste vlastiti postupak u rješavanju problema

OTVORENO ISTRAŽIVANJE

UČENICI SAMI:- uočavaju i formuliraju problem

- postavljaju pitanja i hipoteze- biraju postupak istraživanja

NASTAVNIK- pomaže samo kada učenici to zatraže

ISTRAŽIVACKI USMJERENA NASTAVA

STUPNJEVI

MOTIVACIJA problemska situacijaTEŠKOĆE upoznavanje problemaRJEŠENJA postavljanje pretpostavke, izrada istraživačkog planaIZVOĐENJE pokusa, uspoređivanjaVJEŽBANJEPOSTIGNUĆA,PROVJERA I PRIMJENA NAUČENOGA

FAZE1. NOVI SPOZNAJNI RAD dobivanje i rješavanje problema2. VJEŽBANJE3. PRIMJENA

ETAPE UČENIČKOG ISTRAŽIVANJA

TEMELJNA NACELA ISTRAŽIVACKE NASTAVE PRIRODOSLOVLJA

- zavicajnost- egzemplarnost- integrativnost- od poznatog k nepoznatom- od jednostavnog k složenom- od bližeg k daljem

POZITIVNE STRANE ISTRAŽIVACKE NASTAVE?

- motiviranost

- kreativnost- aktivno sudjelovanje- odgovornost- kritičko promišljanje- primjenjivost

UČENIČKO ISTRAŽIVANJE podrazumijeva cjelovitost doživljaja, opažanje detalja, razumijevanje odnosa i doživljavanje cjeline.

PROJEKT U NASTAVI PRIRODOSLOVLJA planiranje, pripremanje, izvedba, predstavljanje

UČENIČKI PROJEKT• način rješavanja problema• uvodi u– istraživanje– pronalaženje rješenja• interdisciplinaran• temeljen na saradničkom radu• s dužim vremenom trajanja

Zadaća procesnog projekta usmjerena je na tijek, postupak i put, a ne isključivo na rezultat rada. Učenicima omogućava učiti, planirati, opažati, određivati, istraživati, razgovarati, pronalaziti dokaze i dr.Produktivni projekt usmjeren je na krajnji rezultat, spoznaju, a rad započinje planiranjem i opisivanjem konačnog produkta. Učenici i nastavnik traže putove ostvarivanja tog plana.

UČENIČKI PROJEKT je temeljito istraživanje koje izvodi cijeli razred o nekoj unaprijed izabranoj temi učenicima važnoj i zanimljivoj. Učenici su aktivno uključeni i intenzivno motivirani. Učenički projekt zahtijeva:• povezivanje znanja iz različitih područja• primjenjivanje različitih vještina:• čitanje• pisanje• izražavanje: govorno, likovno, glazbeno, ...• mjerenje, računanje• slušanje• raspravljanje

ZA USPJEŠNO OSTVARENJE učeničkog projekta potrebno je postaviti problem povezan sa stvarnim životom, dopustiti učenicima određen stupanj izbora i kontrole, odrediti izvediv projekt u mogućnosti razreda i pojedinca te zahtijevati suradnju učenika s drugima i napraviti transparentan prikaz rezultata.

RAD NA PROJEKTU

• “nulto razdoblje” tj. pripema ucitelja :– za nudenje pitanja i problema u sklopu nastavne

cjeline– izrada vlastite pojmovne mreže– razmjena ideja s drugim uciteljima

FAZE SKUPNOG UČENIČKOG PROJEKTA

-početna faza-istraživački rad-faza prikazivanja rezultata

ETAPE RADA UČENIKA NA PROJEKTU

• zapažanje problema• upoznavanje problema• postavljanje hipoteze• razmišljanje o načinima rješavanja• istraživački plan• izvedba (pokus)• izvođenje zaključka• prezentacija (esej, Power Point prezentacija,plakat, izložba, album, monografija)• vrednovanje rada.

NASTAVNIKOV RAD NA PROJEKTU (PRETHODI UČENIKOVU RADU)

• FAZA NASTAVNIKOVOG RADA:– odabir osnovne teme projekta– određivanje obrazovnih postignuća koja seprojektom moraju steći– upoznavanje učenika s projektom– određivanje potrebne podrške i pomoći potrebneza uspješan rad na projektu– određivanje vremenskog trajanja projekta– konzultacije s učenicima– vrednovanje rada na projektu

PROJEKTNA MREŽA

- olakšava planiranje projekta- slikovno podsjeća na povezanost različitih područja

PRIRODA I DRUŠTVO:-Engleski jezik-Matematika-TZK-Glazbena kultura-Likovna kultura-Hrvatski jezik i književnost

SUVREMENE STRATEGIJE, OBLICI I POSTUPCI POUČAVANJA U NASTAVI PRIRODOSLOVLJA

POUČAVANJE UČENJE

NASTAVNIK UČENIK

IZABIRE ciljeve poučavanja, načine poučavanjaPRIMJENJUJE načine poučavanjaPOTIČE UČENIKE na ulaganje napora za postizanje ciljevaEVALUIRA ishode učenje

KAKO OSTVARITI ISHODE UČENJA?

POUČAVANJE:

OBLIK

• frontalan• grupni• individualan• individualiziran

POSTUPAK• sastavni dio metode (Rosandić, 2005)• kombinacija više metoda u istom nastavnom koraku (Težak, 1996)• razgovaranje sa zapisivanjem• izlaganje sa zapisivanjem• promatranje s izlaganjem

STRATEGIJA• skup:

• postupaka• metoda• oblika interakcije• medija • tehnologije ... za ostvarenje svrhe

STRATEGIJE

ODGOJA• egzistencije

• socijalizacije• individuacijeOBRAZOVANJA ODGOJA• egzistencije• socijalizacije• individuacije• učenja• poučavanja• doživljavanja• izražavanjadoživljenog• vježbanja• stvaranja

METODA problemsko poučavanjePOSTUPCI:

- odgovaranje na pitanja- izlaganje- razgovaranje- deminstriranje- izvođenje praktičnog rada

STRATEGIJE PRIMJERENE VELIKIM SKUPINAMA (više od dvadeset učenika)• predavačka nastava• demonstracija s vježbanjem• pitanja s odgovorima • diskusija• rasprava• video

STRATEGIJE ZA VELIKE SKUPINE

PREDAVANJE- sistematiziranje sadržaja• najavljivanje cilja• ne smije biti predugo

treba smisleno• ukomponirati• povezati s ostalim nastavnim strategijama

• nadopunjeno:- tehnikama vizualizacije- humorom

DEMONSTRACIJA

• NASTAVNIK objašnjava s pokazivanjem, postupno prikazuje radnje te potiče i prati učenike da samostalno vježbaju i stječu vještine.

DISKUSIJA

• Iskazivanje osobnih stavova• Ukazivanje neprihvatljivih stavova• Mijenjanje tuđih stavova• izražavanje osobnih gledišta• zauzimanje osobnih stavova

PRAVILA• ne govoriti duže od 3 minute• govoriti nakon odobrenja• svi u krugu• ne govoriti duže od 3 puta

RASPRAVA (slično diskusiji)

• Suprotstavljanje dva stava npr. "Treba li graditi nuklearne elektrane?”• naizmjenično govorenje predstavnika• na kraju:

o voditelj iskazuje u čemu su se skupine složile, a u čemu nisuo završno mišljenje skupine

PITANJA S ODGOVORIMA

• razmatranje teme• rješavanje problema

pitanja za razmišljanje dobivanje hipotetičkih odgovoraučenici postavljaju što više pitanja zajedno pronalaze odgovorepitanja kao individualni zadaci izvanškolska istraživanjapitanja za školska istraživanja povezano s istraživačkom i problemskom nastavom

VIZUALAN/AUDIOVIZUALAN ZAPIS

• atraktivan i učinkovit medij• obogaćuju odgojno obrazovni proces• poboljšava nastavnu komunikaciju

Može:• približiti dijelove prirode i pojave koje su:– prostorno ili vremenski udaljeni– opasni– prebrzi ili prespori– neizvedivi • "dovesti" stručnjake ...

STRATEGIJE PRIMJERENE MALIM SKUPINAMA (od 4 i više učenika)• oluja ideja/negativana oluja ideja• rasprava u malim skupinama (“zuj” grupa)

• simulacija• radionica• proučavanje slučaja• igra uloga• didaktička igra• seminar

OLUJA IDEJA• 6 – 8 učenika• Proizvođenje velikog broja ideja• kreativno• spontano• u kratkom vremenu od 5 do 10 min

PRAVILA:• poželjni su neobični prijedlozi• nema autorstva ideja• tuđu ideju možeš dopuniti ili izmijeniti• ne smiju se kritizirati ničije ideje ...NEPOŽELJNI KOMENTARI:• "to je nemoguće“• "to nema smisla"TIJEK:• izgovoriti ideju/e• zapisati ideje• vrjednovati ih

PROUČAVANJE SLUČAJA (case study)

• u paru• timski (3 -6 članova• događaja ili problema: stvarnog ili zamišljenog

PREZENTACIJA PROBLEMA:• usmeno• tekstom• videom i sl.TRAJANJE:• jedan sat• jedan dan• jedan tjedan• više mjeseciOMOGUĆAVA:• upoznati putovedolaženja do znanja• osposobljavanjeza samostalno- učenje- istraživa

SEMINAR

UČENICI:• vode nastavne aktivnosti• izlažu rezultate vlastitih proučavanja• razmjenjuju mišljenje s drugimaPREDNOST:• razvija samostalnost• komunikacijske kompetencijeUČITELJ se uključuje kao ravnopravan član

RADIONICA (workshop) simulacija realne situacije

• do 15 učenika• nema promatrača• svi sudjeluju• nastavnik je članZA:• povezivanje teorije s praksom• provjeravanje teorijskih postavkiCILJ:• razvijanje i jačanje- vještina- osjetljivosti za socijalne probleme

ZAPOČINJE:• kratkim voditeljevim uvodom• dogovor o aktivnostima• podjela uloga

TIJEKOM RADA:• izlaganje ideja• prikazivanje iskustava i mišljenja• simuliranje situacije iz svakodnevnog života

NA KRAJU:• evaluacija

- razgovor- upitnik- vrjednovanje radova pojedinaca ili skupina

"ZUJ" SKUPINE (buzz groups)

SKUPINA 4 – 6 članova (trajanje 10 min)

• svi u skupini• iznose svoje mišljenje• slušaju tuđa mišljena

• voditelj skupine :• osigurava da svi članovi iskažu mišljenja ili stavove• usuglašava stavove o problemu

U PLENUMU (trajanje 2-3- min)• voditelj izlaže zajednički stav• suprotstavljanje mišljenja rasprava

DIDAKTIČKA IGRA

• za stjecanje socijalnih vještina• razvoj afektivnog područja ličnosti (razumjevanje)• poboljšanje ozračja• uvježbavanje vještina u opuštenom ozračju

IGRE• suradničke• natjecateljske• s obzirom na sposobnosti:• izražajne• senzorne• praktične• intelektualne• s obzirom na prirodu:• s pravilima• konstruktorske• poduzetničke• videoigre (eko-igre)

IGRA ULOGA• izvoditi ulogu (radnju) iz stvarnog života• radi uvježbavanja

- radnje- situacije

PROBIJANJE LEDA (ice breaking)

U PARU • članovi međusobno izmjenjuju iskustva• svaki član iznosi mišljenje svoga paraU MANJOJ SKUPINI• članovi međusobno izmjenjuju iskustva• svaki član iznosi mišljenje svoga susjeda

SIMULACIJA

• prirodnih ili tehnoloških procesa računala

• socijalnih odnosao iskazivanje stavovao razvijanje komunikacijeo brza povratna informacija

KRITERIJI ZA IZBOR STRATEGIJE

NE POSTOJE univerzalna pravila KADA i KAKO primjenjivati suvremene strategije

OSNOVNI KRITERIJI:• psihofizička obilježja i iskustva učenika• zemljopisni položaj i ekonomski uvjeti• odgojni i obrazovni ciljevi• priroda sadržaja učenja

učiteljevi stavovi i osposobljenost