Metodika i prikazivanje rezultata znanstvenog rada

Prof.dr.sc. Jelka PetrakMedicinski fakultet u

Zagrebupetrak@mef.hr

Što znači biti informacijski pismen?

o Načelo 1

o Student koji je informacijski pismen znade odrediti karakter i opseg svoje informacijske potrebeo raspoznaje vrste i formate informacijskih izvorao poznaje formalne i neformalne načine stvaranja,

organiziranja i širenja informacija,o raspoznaje vrijednosti i razlike mogućih informacijskih izvora

u različitim formatima (npr. multimedija, website, knjiga),o raspoznaje razliku između popularnih i znanstvenih izvora

informacija,o razlikuje primarne od sekundarnih izvora informacija,o zna da se znanje organizira prema disciplinama i da to

određuje način na koji mu se pristupa

Što znači biti informacijski pismen?

Načelo 2Informacijski pismeni student:

o bira najprikladniji sustav kako bi pronašao potrebnu literaturu:o ispituje ciljeve, sadržaj i organizaciju različitih sustava za

pretraživanje informacija,o pronalazi najdjelotvorniji način pristup

o oblikuje i primjenjuje strategiju pretraživanja:o pronalazi ključne riječi i služi se tematskim tezaurusima,o zna se koristiti kazalima,o zna koristiti pretraživače

o zna koristiti knjižnični sustav:o katalozi, međuknjižnična služba i sl.)

Što znači biti informacijski pismen?

Zna procijeniti rezultat pretraživanja i s time u skladu mijenjati strategiju pretraživanja:• procjenjuje vrijednost i važnost pretraženih

informacija,• uočava “gapove” u pretraživanju i mijenja strategiju

pretraživanja,

Zna pohraniti zapise • zna koristiti tehnologiju odabira i pohrane informacija

(skener, audio zapis i sl.),• zna oblikovati sustav pohrane informacija,• razlikuje tipove publikacija i zna ih navoditi (citirati).

Što znači biti informacijski pismen?Načelo 3 Informacijski pismeni student kritički vrjednuje informacije i njihove izvore te ih usvaja u svoj sustav znanja i vrijednosti

• Znanje izlučivanja temeljnih ideja iz prikupljenih informacija• čita tekst i izdvaja temeljne ideje,• zna izdvojiti tekst za citiranje

• Vrjednuje informacije i izvore informacija• zna usporediti informacije iz različitih izvora po

vrijednosti, pouzdanosti, točnosti, pristranosti i sl.• zna analizirati logiku dokaza i metoda• raspoznaje pristranost i manipulacije• raspoznaje kulturni ili drugi kontekst koji utječe na

interpretaciju informacije

Što znači biti informacijski pismen?Načelo 3 - nastavak

• Uspoređuje stare informacije s novima i procjenjuje dodanu vrijednost• procjenjuje zadovoljavaju li pronađene informacije

početne potrebe i jesu li one u suprotnosti s informacija iz drugih izvora,

• donosi zaključke temeljem prikupljenih informacija i provjerava njihovu pouzdanost,

• integrira novu informaciju u postojeće znanje

• Svoju interpretaciju informacija provjerava u razgovoru s kolegama ili nastavnicima• sudjeluje u raspravama na seminarima• sudjeluje u e-raspravama• traži mišljenja stručnjaka

Što znači biti informacijski pismen?

Načelo 4Informacijski pismeni student, pojedinačno ili kao član skupine, djelotvorno rabi informacije kako bi obavio određene zadaće

• uspješno rabi informacije u planiranju i stvaranju određenog proizvoda ili projekta (integracija, argumentacija, rukovanje digitalnim tekstom, podacima i slikom i njihovim prenošenjem u novi kontekst)

• uspješno priopćava rezultate rade drugima (bira način priopćavanje koji najbolje odgovara naravi proizvoda ili projekta te profilu publike; zna dizajnirati i uspješno prenositi poruku; zna komuniciratiu jasno i sa stilom)

Što znači biti informacijski pismen?Načelo 5

Informacijski pismen student razumije većinu ekonomskih, pravnih i društvenih pitanja iz domene korištenja informacija te informacije koristi u skladu s načelima prava i etike• free vs. fee pristup• razumije što znači autorsko pravo i njegova zaštita i što

znači kopirati pod uvjetima tzv. “fair use”• pridržava se načela “netiquette”• koristi propisane lozinke i druge oblike ID za pristup

informacijama,• poštuje načela koje je za pristup informacijama propisala

ustanova u kojoj studira,• zna što je plagijat i falsificiranje znanstvenih rezultata te

kakve su sankcije,• zna kako se rabe već objavljene informacije u vlastitom

radu (navođenje izvora, dopuštenje za korištenje tuđih proizvoda i sl.)

Cilj nam je govoriti o:

Znanosti i znanstvenom istraživanjuObradi prikupljenih podatakaKomunikaciji u znanostiUstrojstvu znanstvene literaturePisanju i različitim oblicima radovaZaštiti intelektualnoga vlasništvaUsmenom prikazivanju znanstvenih rezultata

Što je znanje?

Znanje je zbir svega onoga što je poznato i što se može naučiti Postoje dvije osnovne vrste znanja: osobno znanje i društveno znanjeStruktura i organizacija znanja stalno se mijenja i to pod utjecajem tri komponente koje ga određuju:• spoznajna,• komunikacijska• informacijska

Riječ znanje...

povezuje se s izrazima:• prepoznavanje, istraživanje, svijest o

nečemu ili nekomu, razumijevanje, upoznatost s nečim ili nekim, obaviještenost o nekome ili nečemu i informacijama koje su pribavljene kroz učenje i izučavanje,

• znanje kao aktivnost, kao činjenje.

Znanje…

U tradicionalnoj zapadnoj epistemologiji istinitost je najbitniji atribut znanja (ideal kome svako znanje teži)• postavljanje hipoteze - vjeruje se da je ona

valjana dok se ne dokaže suprotno,• znanje sastavljeno od podataka i informacija• informacija u kontekstu..iskustvo ili

informacija koja može biti raspravljena ili podijeljena s drugima,

• znanje potvrđuje svoju vrijednost ako se uklapa u u kontekst i ako doprinosi sistematskoj koherenciji šireg okvira znanja

Što je znanost?

Usustavljeni skup znanja o objektivnoj stvarnosti do kojega se došlo primjenom objektivnih istraživačkih metoda. Taj skup obuhvaća spoznate znanstvene činjenice, pojmove, kategorije, načela, teorije i zakone o objektivnoj stvarnosti ili njenim pojedinim dijelovima. Cilj: proširiti i produbiti poznavanje prirode i društva, mijenjati uvjete rada i života.

Znanost tisućljeća

Prva tri stoljeća karakteriziraju:• skolastika (razglabanje općih problema logike i

filozofije),• zanemarivanje neposrednog promatranja i

objašnjavanja prirode.Humanizam i renesansa:• usvajanje antičke baštine,• izum tiska,• 1543. objavljena Kopernikova “De revolutionibus

orbium coelestium”

17. stoljeće - doba prve znanstvene revolucije

Javljaju se kritičko promišljanje i pokušaji sistematizacije znanja o prirodi,uvođenje pojma prirodnih zakona, koji se mogu izraziti matematičkom formulom (Newton),uvođenje eksperimentalng pristupa kao istraživačke metode,pojava znanstvenih časopisa (1667.)

18. stoljeće

Utjecaj razvoja znanosti na industriju ishodi jačom javnom podrškom znanstvenim istraživanjima.U Parizu se 1794. osniva Ecole Polytechnique (cilj: znanstvene rezultate staviti u službu države).

2. polovica 19. stoljeća- doba druge znanstvene revolucije

50% manualnih radnika, 30% trgovina i administracija, veliki broj novih otkrića,nova ideja sveučilišta (Humboldt)

20. stoljeće

izvanredan napredak fizike, kemije, znanosti o živim bićima, tehnologijeutjecanje na ključna životna zbivanja (kloniranje, umjetna oplodnja, transplantacija, genetičko inženjerstvo)interdisciplinardnost (molekularna biologija, biofizika i sl.)skraćivanje vremena od otkrića do primjene

Razmak između temeljnog otkrića i primjene sve se više smanjuje:

Telefon - 56 godina

1820. danski fizičar Hans C. Oersted otkrio da strujni tok pomiče magnetiziranu iglu :1876.Bellov izum telefonaTelevizor - 8 godina

1922. Philo T. Farnsworth razvio elektronički sustav scanninga : 1929. Zworkin pokazuje prvi praktični televizijsku sustav, 1936. NBC započinje eksperimentalno emitiranje

Integrirani krug - 3 godine 1959. Kilby i Noyce patentiran, 1961. primijenjen

(navođeni projektili)

20. stoljećerazvoj kibernetike i informatike,Industrijske tehnologije počela zamjenjivati informacijska tehnologijaGrmek: pojam informacije u epistemološkom pogledu najrevolucionarnije dostignuće 20. stoljećainformacija kao elementarni dio realnosti:

• postojanje obavijesti kodirane u strukturi koju možemo nazvati memorija,

• postojanje podataka o značenju tj. koda za dešifriranje,

• postojanje uređaja koje obavijest može pretvoriti u akciju.

Znanstveno istraživanje

Temeljni cilj svakog znanstvenog istraživanja proširenje je već objavljenog i potvrđenog znanja

Znanstveni sustav:• otvoren je i nedovršen, jer je neprekidan

tijek unapređivanja znanja, postavljanja pitanja i testiranja hipoteza,

• društvena je aktivnost visokih kritičkih standarda, pri čemu je dužnost znanstvenika da istražuje i da rezultate tog rada izloži javnoj prosudbi,

• sam se procjenjuje, stvarajući vlastite vrijednosne instrumente.

Istraživanjem se…prikupljaju novi podatci i stvaraju nove hipoteze - znanost se sama stalno korigira,omogućuje da se novim znanjima ne samo nadopunjuju postojeća nego odbacuju stara i stječu sasvim nova.

Niti jedna znanstvena tvrdnja ne smije pretendirati na konačnost, već uvijek na mogućnost provjere, promjene i odbacivanja.

Znanstveno istraživanje

Znanstveno istraživanje počinje “problemom” – pukotina u znanjuPostoje podaci u obliku neobjašnjenih informacijapo definiciji – jest empirijsko (znanstveni zaključci temelje se na podacima prikupljenim s pomoću znanstvenih metoda) i objektivno (što znači da opažanje različitih opažača ima prihvatljivo sličan ili jednak rezultat)

Prema definicijama Unesca:

Znanstveno istraživanje i eksperimentalni razvoj (engl.scientific research & experimental development) = sustavno stvaralačko djelovanje u svrhu stjecanja novog znanja (o prirodi, čovjeku, kulturi, društvu) te njegove uporabe u praksi

• znanstveno istraživanje dijeli se na:•osnovno (temeljno, fundamentalno) -

eksperimentalno i teorijsko djelovanje u svrhu stjecanja novih spoznaja o temeljima pojava, pri čemu se nema u vidu bilo kakva praktična primjena; rezultati se objavaljuju,

•primijenjeno - stjecanje novih spoznaja, ali s unaprijed odabranim praktičnim ciljem, pri čemu se oslanjaju na rezultate fundamentalnih istraživanja

Eksperimentalni razvoj (razvojna istraživanja) označava primjenu rezultata znanstvenog istraživanja:

• početak proizvodnje novih materijala, proizvoda,

• uvođenje novih postupaka,

•znatno poboljšanje postojećih postupaka

Rezultati se ne objavljuju javno, nego se čuvaju kao poslovna tajna (tzv. korporativno znanje) ili se pravno štite (patenti) i prodaju kao licencije

Podjela znanstvenih istraživanjaVrijeme• Retrospektivna (podaci već postoje i ne mogu se

provoditi nova mjerenja)• Prospektivna (zasnivaju se na predviđanju i

planiranju)Osobitost prikupljenih podataka• Kvantitativna (brojčani podaci)• Kvalitativna (upitnici, promatranja, razgovor)Znanstveni opseg• Monodisciplinarna• Multidisciplinarna (ekologija – fizika, kemija, biologija)• Interdisciplinarna (interakcija temeljnih i

primijenjenih – npr. agronomija)

Struktura znanosti po područjima

Znanost• Znanstvena oblast

•Znanstvena područja• Društvene, humanistčke, prirodne,

medicinske, tehničke, biotehničke• Polja *grane

PODRUČJE TEHNIČKIH ZNANOSTIPolja:2.01 Arhitektura i urbanizam2.02 Brodogradnja2.03 Elektrotehnika2.04 Geodezija2.05 Građevinarstvo2.06 Grafička tehnologija2.07 Kemijsko inženjerstvo2.08 Metalurgija2.09 Računarstvo2.10 Rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo2.11 Strojarstvo2.12 Tehnologija prometa i transport2.13 Tekstilna tehnologija2.14 Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika2.15 Druge temeljne tehničke znanosti

2.03 ElektrotehnikaGrane:2.03.01 elektroenergetika2.03.02 elektrostrojarstvo2.03.03 elektronika2.03.04 telekomunikacije i informatika2.03.05 radiokomunikacije

Klasifikacija znanosti:

U Hrvatskoj je MZT 1997. godine utvrdilo klasifikaciju od 6 znanstvenih područja:prirodne, tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene humanističke znanosti

Temeljna obilježja egzaktnih znanosti

mjerljivost, provjerljivost i dokazivostjednoznačnost rezultatakonsenzuskumulativnost znanjastandardizirano objavljivanje (znanstveni članci u međunarodnim časopisima)vrijednosna procjena ne ovisi o nacionalnim granicama

Što jest, što nije I/R?

DADAtehničko poboljšanje proizvoda ili postupka proizvodnjeizrada prototipaprobna postrojenja

NENE

traženje novih traženje novih mogućnosti mogućnosti plasmanaplasmana

planovi za planovi za neposrednu neposrednu proizvodnjuproizvodnju

usavršavanje usavršavanje kontrole procesa kontrole procesa proizvodnjeproizvodnje

Globalni trendovi

Cjeloživotno učenjeBrza komunikacijaJedinstvena ekonomijaTrgovina i učenje putem internetaSuradničko poduzetništvoGlobalizacijaAktivno starenje stanovništvaKulturni nacionalizam

Model 21. stoljeća

Ljudi upravljaju svojim djelovanjem, sami uče i sami se motiviraju,Europsko vijeće utvrđuje 2000. (Lisabon) da Europa do 2010. godini mora postati: “the most competitive and dynamic knowledge-based economy in the world…with more and better jobs…”

Razvijena zapadna društva svjetsku dominaciju grade na ekonomiji temeljenoj na

znanjuorganizacija koja omogućuje stalni pokret ideja, ljudi i novca,organizirana sprega temeljnih, primijenjenih i razvojnih istraživanja do odgovarajućih proizvodnji,

visokotehnološki napredak

Visoka tehnologija = djelatnost intenzivnog

znanjainterdisciplinarnost,fleksibilnost proizvodnog sustava i pojedinca,stimuliranje kvalitete i učinkovitosti,

inovacijsko društvoinovacijsko društvo

Inovacijsko društvo (innovate or liquidate)

inovacija nije više samo posljednja faza istraživačkog postupka (fundamentalno otkriće - razvoj - tržišna eksploatacija), nego permanentna aktivnost koja sadrži sve to, ali se oslanja na nove kombinacije, prilagodbe i unapređenjatemelji se na znanju i trajnom učenju,intenzivan razvoj započinje 80-tih s razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija te mikroelektronike

Obilježja društva znanja

ICT (Information& Communication Technology)Ljudski kapital: znanje, vještine, sposobnosti pojedincaDruštveni kapital: mreže, sudjelovanje u javnom životusa zajedničkim vrednotama, pravilima, navikamaDoživotno učenje (LLL – Lifelong learning)

Znanost i sveučilište

Humboldtova ideja sveučilišta: istraživanje slobodno od svakoga neposrednoga društvenoga interesa vezano uz proces učenja, kome je cilj razvoj osobnosti svakoga pojedincaRezultati istraživanja koja se odvijaju na sveučilištu imaju status javnoga znanjaOsnovne zadaće nastavnika: istraživati i podučavati

Javno znanje

Da bi neka spoznaja postala dijelom javnog znanja mora se objaviti kao usustavljeni tekst.Javno znanje tvori korpus objavljenih radova koji su podvrgnuti neprekidnom kritičkom vrednovanju.

Bolonjski proces - EHEABologna Magna Charta Universitatum, 1988.Europski prostor visokoga obrazovanja: promicanje sustava vrijednosti europska visokoga školstva i njegove konkurentnosti te promicanje zajedničkoga europskoga tržišta radne snageSveučilišni studij: osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i stručnih dostignuća; stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.Sveučilišno obrazovanje ima 3 razine:• Preddiplomski• Diplomski• poslijediplomski

ECTS sutav – promicanje mobilnosti studenata Zakon o znanstvenoj djelatnosti i viskom obrazovanju – 2003.

Osobine suvremene znanosti:

Veliki porast ulaganja u znanost (%GDP za R&D u 1994.: Japan 3%, SAD 2,81%, Austrija 1,53%, Slovenija 1,46%, Hrvatska 0,83%)Stalno povećanje broja istraživača,Brzo multipliciranje znanstvenih informacija (posljednjih desetak godina dobivene je 50% informacija kojima danas raspolaže znanost)smanjenje vremena od pronalska do primjenetimski rad (inter- i multidisciplinarsnost)matematizacija znanosti (kvantitativne znanstvene metode)

Ulaganje u znanost

SAD – 40% ukupnoga svjetskoga ulaganja u znanostSAD 1999. g. $229 mlrd. > zajedno = Britanija, Japan, Njemačka, Francuska, Kanada, Italija, RusijaSAD = 1/3 svih high-tech proizvoda, ½ svih novih lijekova

Oblast % ukupnogR&D

% temeljnihistraživanja

Obrana 59 9

Zdravlje 14 41

Svemir 10 12

Energija 4 7

Ostalo(okoliš,agronomijai sl.)

13 11

Raspodjela federalnog proračuna SAD za R&D Raspodjela federalnog proračuna SAD za R&D 19921992..

Raspodjela federalnog proračuna SAD za R&DRaspodjela federalnog proračuna SAD za R&D (izvor: (izvor: http://www.aaas.org/spp/rd/prel06tb.htm)http://www.aaas.org/spp/rd/prel06tb.htm)

U mil $ 2004 2005 2006 Promjena 05-06

Obrana (vojska)

65.462 70.422 70.839 0,6%

ZdravljeNIH

28.04727.107

28.752 28.80727.941

0,2%0,5%

NASA 10.574 10.990 11.527 4,9%

Energija 8.779 8.629 8.528 -1,2%

Poljoprivreda

2.222 2.415 2.039 -15,6%

Ukupno R&DObrana R&DOstali R&D

125.33869.85955.479

131.57174.88756.684

132.30475.20857.096

0,6%0,4%0,7%

Temeljna istr.Primijenjena istr.

26.58827.838

26.92828.235

26.60828.232

-1,2%0,0%

Razvoj 66.535 72.666 1,7%

Europska zajednicahttp://europa.eu.int/comm/publications/booklets/m

ove/48/en.pdf

1992. godine EZ financirala preko 3.200 projekata €93 milijunaTzv. 6th Framework Program 2002.-2006. ima proračun od 17,5 mlrd € - usmjeren na stvaranje ERA (European Research Area)7 ključnih područja: bioznanosti (2,25 mlrd.), nanotehnologije (1,3 mlrd.), aeronautika i svemir (1,1), sigurnost hrane (685 mil.), održivi razvoj (2,12 mlrd.), civilno društvo (225 mil.)EZ do 2001. podiže ulaganja u R&D na 3% GDP-a

(1) Znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje predstavljaju djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i sastavni su dio međunarodnog, posebno europskoga, znanstvenoga umjetničkog i obrazovnog prostora.

(2) Znanstvena djelatnost se temelji na:– slobodi i autonomiji stvaralaštva,– etičnosti znanstvenika,– javnosti rada,– povezanosti sa sustavom obrazovanja,– međunarodnim mjerilima kvalitete,– poticanju i uvažavanju specifičnosti nacionalnih sadržaja i– zaštiti intelektualnog vlasništva.(3) Visoko obrazovanje se temelji i na:– akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta,– otvorenosti visokih učilišta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici,– nedjeljivosti sveučilišnoga nastavnog rada i znanstvenog istraživanja,

odnosno umjetničkog stvaralaštva,– uzajamnosti i partnerstvu pripadnika akademske zajednice,– europskoj humanističkoj i demokratskoj tradiciji te usklađivanju s europskim

sustavom visokog obrazovanja,– poštivanju i afirmaciji ljudskih prava,– jedinstvu stručnog i obrazovnog rada u svrhu osposobljavanja za specifična

stručna znanja i vještine,– konceptu cjeloživotnog obrazovanja,

Dugoročni strateški pravci istraživanja u RH

Temeljna istraživanja potaknuta stjecanjem novih znanjaZaštita okoliša i gospodarenje okolišem, razvoj krškog područja, Jadransko more,obala i otociPoljoprivreda, biotehnologija, hranaZdravljeInformacijsko-komunikacijske tehnologijeNanoznanost, novi materijali, konstrukcije i proizvodni procesiEnergija, alternativni i obnovljivi izvori energije, transport, sigurnostDruštvene i humanističke znanosti i hrvatski identitetSocijalna integracija, odgoj i obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje

Kratkoročni strateški pravci istraživanja u RH

OkolišZdravljeEnergija i materijali (alternativni i obnovljivi izvori energije, bio-nanomaterijali itd.)Hrvatski identitet

Projekti

Istraživanje defekata u polikristaliničnom siliciju Analize sigurnosti i rizika nuklearnih i drugih energetskih postrojenja

Suradnja u znanosti

Znanstveno istraživanje zahtijeva složenu tehnološku osnovicu, raznovrsna znanja i umijeća te snažna novčana uporišta Suradnja i zajednički rad - problemima se pristupa s različitih aspekata istodobno s više mjesta

Nacionalne granice nisu prepreka Nacionalne granice nisu prepreka

Znanstvena infrastruktura:

Oprema (laboratoriji, ispitne postaje, brodovi, inovacijska središta)sustav objavljivanja informacija (znanstveni časopisi, knjige, skupovi)sustav znanstvenih i tehničkih informacija (knjižnice, dokumentacijska središta, arhivi)komunikacijska mreža (CARNet)

Što je profesija?posao, poziv, struka, zanat, zvanje, zanimanje,prema Websterovu rječniku: zvanje koje zahtijeva specijalizirano znanje i često dugotrajno pripremanje, koje uključuje učenje vještina i metoda, te njihovih znanstvenih ili teorijskih načela; to se znanje održava usuglašenim stavom o visokim standardima postignuća i ponašanja te pristajanjem na stalno istraživanje...

Razlika iz svrhe djelovanja

Znanstvenik: dio skupine suradnika koji dijele iste znanstvene interese i stavove, bez obzira na organizacijsku i geografsku lokacijuInženjer: dio proizvodne organizacije koja je i profitno usmjerena