1

I.ME. MARKETING I SVJETSKA TRGOVINA

1.Definirajte meunarodni marketing kao poslovnu koncepciju i poslovnu filozofiju. Pojasnite pojedine sadrajne elemente definicije.

Marketing kao poslovna koncepcija je univerzalan. Mogu ga primjenjivati sva poduzea bez obzira na veliinu, djelatnost ili zemlju podrijetla. Okosnicu znanja o marketingu ine razliite metode, tehnike, sredstva, teorije, prakse, procedure i iskustva. Mkt se pojednostavljeno moe opisati kao skup tehnika upravljanja, to se najee naziva marketinkom tehnologijom.

Kada mkt sagledavamo kao temeljni pristup voenja poslova, nazivamo ga marketinkom filozofijom. Ona sadri 3 temeljne orijentacije: na razmjenu, na probleme i na sustave. Orijentacija na razmjenu oznaava takav meusobni odnos sudionika u uravnoteenoj razmjeni, koji e rezultirati obostranim zadovoljstvom i proizvoaa i kupca. Orijentacija na probleme se ogleda u svjesnosti svakog sudionika o sadanjim i potencijalnim problemima 2. sudionika i spremnosti da pomogne u njihovom rjeavanju. Trea orijentacija predstavlja svjesnost oba sudionika u razmjeni da postoje i drugi sudionici u procesu koji pomau u neometanom odvijanju i o kojima takoer treba voditi rauna. To se posebno odnosi na dobavljae i posrednike u distribuciji o kojima ovisi uspjenost poslovanja poduzea. Mkt filozofija zahtijeva da me. poduzee primjenjuje svoje orijentacije dugorono, sagledavajui i sadanje i budue stanje u okruenju. Me. poduzee posluje u vie zemalja pa mkt filozofija mora sadravati globalnu perspektivu tj. izraenu orijentaciju prema stranim tritima.Me. marketing=koordinirano izvoenje mkt aktivnosti u vie od 1 zemlje kako bi se obavila razmjena koja zadovoljava ciljeve pojedinaca, organizacija i drutva u cjelini. U ovoj definiciji je naglaeno da se radi o mkt aktivnostima, da se te aktivnosti izvode u vie od 1 zemlje(ne oznaavajui te zemlje domaim ili stranim),da osim zadovoljavanja ciljeva pojedinaca i organizacija treba zadovoljiti i ire drutvene ciljeve, a to znai da i profitne i neprofitne organizacije moraju u svom djelovanju biti drutveno odgovorne, ekoloki svjesne i etiki savjesne.

Me. mkt ne mora znaiti prodaju pa niti poslovnu aktivnost domaih poduzea u inozemstvu, on se pojavljuje na lokalnim tr. kroz podrunice me. poduzea koje su locirane i posluju na tim tritima. Izlazak na strano tr. nije preduvjet za primjenu me. mkt. Me. mkt ne uvjetuje fiziko kretanje proizvoda i usluga preko nacionalnih granica.Za primjenu me. mkt je bitno izvoenje mkt aktivnosti u vie od 1 zemlje, a ne fiziko kretanje proizvoda i usluga.2.Nabrojite i pojasnite glavne razlike izmeu domaeg i me. marketinga.

Razlika se svodi iskljuivo na razlike u okruenjima stranih i domaih trita. Razlike izmeu me. i domaeg mkt iznimno su vane te stoga niti oni ne mogu biti isti. Razlike:

1)Me. okruenje: vanjske snage u me. okruenju djeluju mnogo sloenije nego na dom. tr. Na svakom pojedinom stranom tr. poduzee se mora suoiti s drukijim rizicima, jezikom, kulturom, zakonima, valutama, stupnjem razvoja itd. to mu izrazito oteava, produljuje i poskupljuje analizu, planiranje i provedbu mkt aktivnosti.

2)Razliita upotreba: razli. upotreba mkt principa, koncepcija, metoda i tehnika. To je rezultat razliitih djelovanja pojedinih elemenata u stranim okruenjima.

3)Posebne metode i tehnike: neke se koriste u me. mkt, a nisu prisutne u dom. mkt.To su odabir stranog tr.,odabir strategije nastupa na inozem. tr.,strategije i taktike voenja posl. pregovora,osiguranje od valutnih rizika i internacionalizacija poslovanja poduzea.

4)Me. konkurencija: na stranim tr. je neuporedivo jaa, nego na dom. tr. U inozemstvu ne postoji zatita dom. vlade i javnosti ili dom. poduzea.Na dom. tr. se isto javlja me. konkurencija, ali je ona na svjetskom tr. jo prisutnija, brojnija i veih mogunosti.

5)Razlika izmeu pojedinih stranih tr: vrlo su bitne, esto puta e poduzee morati prilagoditi svaki element marketinkog miksa (4P) svakom od odabranih stranih tr.To pred poduzee postavlja dodatne probleme i poveava trokove poslovanja.

6)Koordinacija planova marketinga na svakom stranom tr.:kod grupa poduzea koja posluju u velikom br. stranih zemalja, primjena me. mkt podrazumijeva koordinaciju i integraciju mkt programa na stranim tr. u jedinstveni globalni program. Ovakav zajedniki program treba ispuniti globalne ciljeve grupe, sprijeiti dupliranja u bilo kojem segmentu poslovanja grupe te iskoristiti sinergije i poticati razmjenu iskustava, znanja i osoba s 1 na 2. tr.3.Koje koncepcije me. marketinga poznajete? Koja su glavna obiljeja svake od njih? Koja ih me. poduzea primjenjuju, kada i zato?Me. koncepcije:

1)Izvozna koncepcija :predstavlja koncepciju domae orijentacije poduzea koja se povremeno ukljuuju u me. poslovne operacije.To rade najee tako da izvoze vikove proizvoda koji preostanu nakon podmirenja dom. tr. Utemeljena ne etnocentrinosti. Proizvodnja, dobavljai, kupci i konkurenti su domai, a orijentacija i strategija poduzea je usmjerena na dom. trite. Meunarodno poslovanje je sekundarna djelatnost. Dio izvozne strategije je fiziko kretanje proizvoda preko nac. granice pa poduzee treba poznavati me. distribuciju i logistiku. Pristup tr. osniva se na komercijalnoj orijentaciji. Ukoliko je potrebno poduzee e adaptirati proizvod na str. tr. kao npr. pakiranje, ambalau, etiketiranje, cijenu, distribuc. kanal i sl.,ali se radi o prilagodbi proizvoda a ne proizvoaa.2)Plurinacionalna koncepcija: poduzee je etnocentrino orijentirano. Utemeljena na uvjerenju poduzee da su nain poslovanja, kadrovi i vrijednosti dom. zemlje superiorni u odnosu na ostatak svijeta. Poduzee planira i poduzima neke aktivnosti i prije i poslije ina kupoprodaje. Ne prilagoava zahtjevima str. tr. samo neke elemente svog proizvoda, nego se prilagoava vanjskom okruenju u cjelokupnom poslovanju(podreuje se tritu)To je poetak procesa internacionalizacije me. poduzea. Ova koncepcija je skuplja od izvozne, ali je na dugi rok isplativija. Primjer su: britanska ind. automobila, europska ind. tekstila i proizvoai zabavne elektronike u SAD-u.3)Multinacionalna koncepcija: primjenjuju je me. poduzee policentrine orijentacije koje uvaavaju razlike u okruenju na svj. tr. i promatraju svaku zemlju kao nezavisno tr. Svaka zemlja dio je neke vee regije koje su dijelovi svj. tr. Ova konc. utemeljena je na vienacionalnom interesu, a ne na interesu 1 zemlje. Multinac. poduzee koriste sloene strategije ulaska na str. tr. te neke prednosti ekonomije razmjera. 4)Multiregionalna koncepcija: obuhvaa primjenu regionalnih strategija koje me. poduzee moe primjenjivati na irem prostoru nekoliko drava koje imaju ujednaena glavna obiljeja vanjskog okruenja. Ova konc. omoguuje me. poduzeu da u veoj mjeri koristi pogodnosti ekonomije razmjera. Povezivanje aktivnosti me. mkt na regionalnoj razini omoguuje poduzeima poveavanje efikasnosti i vanu primjenu standardizacije mkt programa.5)Globalna koncepcija: utemeljena na geocentrinoj orijentaciji poduzea i promatra svj. tr. u cjelini kao globalno tr. Globalno tr. je ono tr. koje se moe dosegnuti istim osnovnim proizvodom, apelom i propagandnom porukom. Me. poduzee nastoji kreirati opu strategiju koja e vrijediti za cijeli svijet. Globalna poduzea oblikuju i razvijaju potpuno nove globalne proizvode i usluge osnovane na slinosti elja i potreba potroaa na svj. tr. Ti proizvodi su od poetka razvijeni i lansirani na tr. kao globalni, npr CNN, osobna raunala IBM.4.Moe li isto me. poduzee primjenjivati istovremeno razliite koncepcije me. marketinga? Ako mislite da moe, navedite primjer 1 poduzea iz Hrv. i pojasnite njegovu koncepciju me. marketinga.Isto me. poduzee moe istovremeno primjenjivati razliite koncepcije mkt. Npr. globalna poduzea i dalje koriste za neke proizvode i neka strana trita(posebice u razvoju njihova osvajanja) izvoznu ili multinacionalnu koncepciju me. mkt, ukoliko to zahtijeva situacija u inozemnom okruenju.5.U emu je razlika izmeu plurinacionalnog i multinacionalnog te multiregionalnog meunarodnog marketinga? Navedite primjer i pojasnite razliitosti.Plurinacionalni mkt je etnocentrino orijentiran tj. poduzee je usmjereno na vlastito domae tr.,dok je multinacionalni mkt policentrino orijentiran tj. poduzee uvaava razlike u okruenju na svj. tr. i promatraju svaku zemlju kao nezavisno trite.

Za razliku od plurinac. mkt, multinac. mkt. je utemeljen na vienacionalnom interesu,a ne na interesu 1 zemlje. Multinac. i multireg. mkt za razliku od plurinac. mkt. koriste pogodnosti ekonomije razmjera. Plurinac. orijentirana poduzea vjeruju da su nain poslovanja, kadrovi i vrijednosti domae zemlje superiorni u odnosu na ostatak svijeta, dok multinac. i multireg. poduzea su ekstenzivno razvila svoje poslovanje u stranim zemljama i posluju na tim tr. kao da su lokalna poduzea.6.to je globalni me. marketing? Koja su mu temeljna obiljeja? Koja ga poduzea primjenjuju, kada i zato? Koji se socijalni, filozofski i etiki problemi pojavljuju njegovom primjenom i irenjem? Kakva je po vaem miljenju budunost globalizacije?Globalno tr. je ono tr. koje se moe dosegnuti istim osnovnim proizvodom, apelom i propagandnom porukom. Geocentrina orijentacija globalnih poduzea znai da slinosti i razlike na pojedinim str. tr. omoguuju poduzeu da kreira globalne strategije i standardizira mkt programe, to mu donosi bitno snienje trokova, pojednostavljenje veine postupaka u proizvodnji i mkt te izgradnju globalnog imagea. Me. poduzee nastoji kreirati opu strategiju koja e vrijediti za cijeli svijet. Globalna poduzea oblikuju i razvijaju potpuno nove globalne proizvode i usluge osnovane na slinosti elja i potreba potroaa na svj. tr. Ti proizvodi su od poetka razvijeni i lansirani na tr. kao globalni, npr CNN, osobna raunala IBM. Globalni pristup koristi standardizaciju mkt programa tako da me. poduzee nudi isti proizvod s istom markom, ambalaom, cijenom i uslugom tega prodaje putem istih ili slinih distributivnih kanala i promovira na isti nain na svj. tr. Veina me. poduzea jo nije dola u razvojnu fazu da primjenjuje globalnu koncepciju me. mkt,a neka nee doi nikad ili barem jo dugi niz godina.7.Skicirajte i na primjeru pojasnite proces me. marketinga. Od kojih se temeljnih grupa aktivnosti sastoji?

Proces me. mkt ini vremenski slijed aktivnosti managera poduzea, to je stalan, kontinuiran proces. Slijed 5 aktivnosti:

1)Istraivanje-obuhvaa: analizu stranih okruenja, analizu potreba potroaa, analizu konkurencije, SWOT analizu, analizu imbenika trine uspjenosti poduzea i njegove konkurentne prednosti za izbor ciljnih tr. i ciljnih grupa na odabranim tr. u inozemstvu te tehnika istraivanja i razvijanje proizvoda. Na temelju tih istraivanja mogue je procijeniti izglede za prodaju proizvoda na pojedinim inozemnim tr.2)Planiranje-sadri: utvrivanje ciljeva me. mkt, odabir strategija i izradbu planova pojedinih mkt funkcija. Utvrivanje ciljeva predstavlja odgovore na pitanja to, gdje i kada elimo postii svojim aktivnostima na stranim tr? Plan mkt je glavni instrument za usmjeravanje i koordiniranje mkt aktivnosti. Odreivanje strategije mkt odgovara na pitanje na koji nain moemo dostii postavljene ciljeve. Postupkom planiranja se na dugi ili kratki rok, detaljno ralanjuju sve budue mkt aktivnosti prema: izvoaima, nositeljima aktivnosti, vremenu, prostoru i trokovima.3)Miksanje(izradba programa mkt)-predstavlja operativni instrument mkt politike, utemeljen na usvojenim planovima i odabranim strategijama me. mkt, kojim se kreativno usklauju elementi i postupci mkt tako da osiguraju optimalno postizanje ciljeva.To je skup mkt instrumenata koje me. poduzee koristi za postizanje vlastitih ciljeva na inozem. tritima. 4)Izvedba-predstavlja organizaciju i provoenje zacrtanih akcija prema: nositeljima, izvoaima, prostoru i dinamici koja je zacrtana u planu.5)Kontrola-povezuje plan mkt aktivnosti s izvedbom u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva. Sadri nadzor na svim dijelovima procesa me. mkt, utvrivanje i mjerenje ostvarenih rezultata koji se usporeuju s planiranim te eventualno poduzimanje potrebnih korektivnih akcija.8.to je strateki marketing,a to strateko upravljanje me. marketingom? to predstavlja analitiku osnovu za strateko upravljanje me. marketingom?

Strateko upravljanje me. mkt je proces planskog i ciljnog povezivanja mkt potencijala poduzea. Mkt potencijali poduzea temelje se na stratekom odluivanju i upotrebi suvremenog instrumentarija za analizu, planiranje, izvedbu i kontrolu mkt aktivnosti.

Strateki marketing proces sadri:

-strateku analizu okruenja, konkurencije i ostalih utjecajnih imbenika

- prognozu buduih trendova u podruju poslovanja poduzea

-utvrivanje ciljeva, strategija i podruja djelovanja poduzea

-odabir strategije za ciljna tr svake SPJ

-odreivanje mkt ciljeva

- oblikovanje, usmjeravanje i izvedbu mkt programa.

Analitiku osnovu za strateko upravljanje mkt aktivnostima ine slijedee analize:

->analiza stanja poduzea i prognoza razvoja poduzea i njegovih poslovnih potencijala(marketinkih, tehnolokih, financijskih, informatikih i kadrovskih)

->analiza me. poslovne okoline i istraivanje str. tr. sadri ispitivanje vanjskih i unutranjih snaga stranih okruenja te utvrivanje prepreka i ogranienja na str. tritima i trinih ansi poduzea

->izbor ciljnih tr. i trinih segmenata(ciljnih skupina potroaa).

Planiranje aktivnosti stratekog me. mkt. obuhvaa: utvrivanje ciljeva me. mkt, odabir strategija i izradu programa mkt aktivnosti na str. tritima.9.Izloite na primjeru 1 proizvoda ili usluge prednosti i nedostatke strategije standardizacije i/ili adaptacije u me. poslovanju. Navedite nekoliko primjera standardiziranih i adaptiranih me. proizvoda i usluga.

Prednosti standardizacije:

-neki elementi su zajedniki ljudskoj psihi i ljudskoj prirodi i predstavljaju dobar temelj za homogenizaciju ukusa i ujednaavanje elja potroaa(npr. Pepsi Cola, McDonald's, Gucci, Marlboro)

-luksuzni proizvodi i proizvodi industrijske potronje su podloniji standardizaciji

-tehnologija je univerzalna i predstavlja dobru podlogu za primjenu globalne strategije(npr. Pentium je isti u Kini, Iranu ili Njemakoj)

-vea ulaganja u istraivanje i razvoj zbog vee raspoloivosti novaca globalnog poduzea

-standardizacija dovodi do smanjenja trokova to rezultira prilinim utedama

-u proizvodnji se postiu sve pogodnosti ekonomije razmjera to poveava konkurentnost na me. tr.

-utede u transportu(primjena kontejnera i paleta)

-u promociji na globalnom svj. tr. koriste se brojna propagandna sredstva koja stvaraju na 1 tr.

-mogunost proizvodnje velikih serija

-pospjeuje se razvoj novih globalnih distribucijskih kanala(Internet) i naina prodaje (npr. telemarketing)

-jaanje me. konkurencije i brze tehnoloke promjene dovode do skraivanja ivotnog cikluse nekih proizvoda na me. tr.,to ide u prilog standardizaciji

-primjeri standardizacije: uvoenje tekue vrpce H. Forda u proizvodnji automobila, sluaj talijanske invazijekuanskih aparata tijekom 60-ih, dananja proizvodnja ipova u elektronikoj industriji

Nedostaci standardizacije:

-poduzea pritiu vlastite dobavljae da se u poslovanju ponaaju globalno

-profesionalna udruenja(farmaceutska i prehrambena ind.) pritiu proizvoae da standardiziraju svoje mkt programe

-isti proizvod je u svakom trenutku na razliitim tr. u razliitim fazama svog ivotnog ciklusa-duljina ivotnog ciklusa istog proizvoda na razliitim tr. nije ista

-kod nastupa na str. tr. poduzee najee ne moe koristiti iste mkt institucije kao na domaem tr.

-ukidanjem trgovinskih prepreka nisu nestale i kulturne razlike te razlike u pravnim okvirima, pa je poduzeima tee primjeniti globale strategije mkt

Primjer adaptiranog proizvoda: Unilever je za svoj Cif naglaavao svojstvo da dobro isti, ali nije imao uspjeha, a kad je naglasio da ne grebe povrine odjednom je doivio boom.10.S kojim se etikim problemima susree me. poduzee u svom poslovanju? Na temelju kojih se filozofskih pristupa mogu analizirati ovi problemi? Pojasnite uz navoenje primjera iz poslovne prakse.

Me. poduzee se moe suoiti s raznim etikim problemima:

1.propagandne poruke-esto pretjeruju u hvaljenju proizvoda ili istiu svojstva koje proizvod uope nema,tj. obmanjuju potroae ili ne iznose bitne injenice

2.unapreenje prodaje-besplatni uzorci proizvoda i popusti na cijenu su este tehnike kojima me. poduzea nastoje privui kupce i potroae

3.cijene-diskriminacija putem cijena(bankarstvo-esto su cijene usluga iste za male tedie i za one koji raspolau velikim iznosima novaca na raunima)

4.radni uvjeti-mnogi zaposlenici obavljaju poslove u neprimjerenim uvjetima, iako svaka drava ima propise o sigurnosti na radu i minimalnim uvjetima koji trebaju biti zadovoljeni, stvarnost je drugaija

5.obiljeja proizvoda i usluga-poduzea bi trebala imati etike standarde ponaanja koji e bez obzira na pritisak konkurencije ili dr. imbenike koji mogu neg. utjecati na poziciju poduzea na tr. i siliti ga na inferiorniji proizvod radi smanjenja trokova, uvijek polaziti od naela sigurnosti proizvoda i njegove nekodljivosti za potroae.6.diskriminacija u zapoljavanju-danas vrlo naglaena diskriminacija koja se odnosi na spol, dob, vjeru, rasu, narodnost itd. Poseban problem je diskriminacija u napredovanju na hijerarhijskoj ljestvici upravljanja i rukovoenja

7.zagaivanje okolia-manje razvijene i zemlje u razvoju esto postaju odlagalita otpadnih, otrovnih i opasnih tvari ije je pravo podrijetlo dobro prikriveno, upravo zbog svijesti i znanja odlagaa da su takve aktivnosti ilegalne

8.podmiivanje-osuuje se kao neetian in, svaki oblik darivanja koji se provodi s ciljem da se utjee na neiju poslovnu odluku, smatra se neprimjerenim i predstavlja etiki problemOvi problemi se mogu analizirati na temelju ovih filozofskih pristupa:

-utilitarizam-ljudi procjenjuju akcije prema posljedicama i izabiru onu koja e rezultirati maksimalnom koristi za drutvo. Ali ta korist je esto na tetu malih skupina ljudi

-egoizam-pretpostavlja vlastite interese opim interesima. Potie na akcije iji je cilj dugoroni interes pojedinaca

-deontologija-etika doktrina prema kojoj se vrijednosti 1 radnje, postupka ili akcije ne odreuje ovisno o posljedicama, ve na osnovi usklaenosti s nekim obveznim pravilom. Vani su motivi i karakter osobe koja obavlja radnju, postupak ili akciju, a ne posljedice tog djelovanja

-relativizam-filozofski, etiki pravac temeljen na ideji da su sve vrijednosti i miljenja relativni,a razlikuju se ovisno o uvjetima, osobama i kulturnom okruenju. Ne postoje univerzalna pravila primjenjiva u svim situacijama, ve je odreivanje dobrog i loeg specifino za pojedinu kulturu

Primjer: Nike je priznao zastraujua zlostavljanja radnika u indonezijskim tvornicama.II.PLANIRANJE I KONTROLA ME. MARKETINGA

11.Po emu se razlikuju pristupi planiranju me. marketinga u odnosu na globalni portfolio, vremenski obuhvat, standardizaciju i centralizaciju?Objasnite na primjerima.

Pristupi planiranja me. mkt:

1)Centraliziran-ujednauje veinu elemenata plana za sva inozemna tr. Omoguuje bitne utede poduzeu smanjenjem trokova i koritenjem ekonomije razmjera. Utede su najee na elementima proizvoda(dizajn, pakiranje, ambalaa) koji se mogu standardizirati, a rjee u distribuciji i promociji. Cijene se vrlo rijetko mogu standardizirati radi konkurencije, razlike u tro. proizvodnje, konkurenciji, trinoj poziciji poduzea, porezima i carinama. Ako su razlike meu ciljnim tr. u inozemstvu bitne, tada poduzee nije u mogunosti koristiti standardizaciju proizvoda, a niti ostalih elemenata mkt miksa.

2)Decentraliziran-koriste ga poduzea u situacijama kada su razlike u okruenjima inozem. tr. vane, te onemoguuju standardizaciju bilo kojeg elementa mkt miksa. Ovaj pristup navodi managere da se pri izradi plana prilagoavaju svakom inozem. tr.

3)Interaktivan(integrirani)-koriste poduzea kada manageri metodom sinteze mogu ujednaiti izradu nekih elemenata mkt programa u 1 lokaciji u svijetu. Ovakva integracija aktivnosti promocije, dizajna ili razvoja superiorna je u odnosu na prva 2 pristupa i poluuje bolje rezultate.12.Koje su faze procesa planiranja me. marketinga? Pojasnite ukratko svaku od njih na odabranom primjeru iz prakse.

1)Analiza stranog okruenja i konkurentnosti poduzea-obuhvaa studije ekonomskih, pravnih i kulturnih elemenata okruenja odabranih ciljnih tr.

Odgovara na pitanje: Gdje smo sada? Veina podataka i informacija je opeg tipa i moe se pribaviti iz raznih publikacija bez putovanja u inozemstvo ili uputanja u velike trokove(tzv. istraivanja za stolom). Najbitnije je odrediti potencijalno najvanija tr. koja e se kasnije detaljnije istraiti.

Nakon uredskog istra. slijedi terensko istra. na odabranim tr. kako bi se dobile detaljnije informacije o potranji za takvim proizvodom, o specifinim potrebama potencijalnih potroaa, kanalima distribucije, mreama itd. Ova analiza obuhvaa i istraivanje strane konkurencije. U ovom dijelu analize treba predvidjeti kako e inozem. konkurenti reagirati na nastup poduzea na odabranom tr.

Analiza vlastitog okruenja obuhvaa sve vane informacije o vlastitoj konkurentnosti. Ovdje treba posebno istraiti poloaj sektora djelatnosti i proizvoda prema pojedinim fazama CP na svakom odabranom tr. Ukoliko poduzee nema vlastitog raspoloivog kapitala za provedbu planiranih aktivnosti me. mkt, treba utvrditi koje domae ili strane izvore kapitala moe koristiti. Umjesto posebnih analiza postojee situacije ,mogunosti i prijetnji te analiza okruenja i vrjednovanja resursa poduzea, mnogi manageri primjenjuju SWOT analizu.2)Odabir stranih trita-ovdje planeri iznose namjere poduzea tj. odgovor na pitanje: Gdje poduzee eli stii?

Nakon selekcije na inozem. tr. u 1. fazi se odluuje koja e se tr. odabrati za nastup.

Poduzee mora odluiti s kojim e proizvodima/uslugama iz vlastitog asortimana nastupiti na kojim tr. Procjena potencijalnih tr. se moe obaviti uz primjenu matrice koja poduzeu pomae da usredotoi raspoloive resurse na prilike s najveim dobitnim potencijalom.

Nakon izbora ciljnih tr. i proizvoda s kojim e se nastupiti, management odluuje o strategiji ulaska na odabrana ciljna tr.(mogu biti razliite strategije za razliita tr. ili 1 strategija za vie tr.)3)Marketinki miks-ovdje se odreuju politike koje e se koristiti za postizanje ciljeva. Treba odgovoriti na pitanje:Kako stii do cilja?

Odgovor je u izradi mkt programa koji sadri politike: proizvoda, cijena, distribucije i promocije, kao sredstva upravljanja pomou kojih poduzee namjerava dostii postavljene ciljeve.4)Primjena i kontrola-poduzee treba precizno odrediti zadatke, osobe, fin. sredstva za izvoenje mkt programa te rokove izvravanja.

Planiranje treba provoditi stupnjevito, jer je tako mogue koordinirati razliite razine upravljanja i postii max korist od znanja i vjetina ljudi iz razliitih dijelova poduzea. Odgovornost za odluivanje treba delegirati stupnjevito, a temelj za delegiranje odgovornosti trebaju biti obiljeja internih i eksternih imbenika bitnih za poduzee.13.Navedite zadatke kontrole me. marketinga.

To su:

-nadzirati izvedbu aktivnosti i procjenjivati budua kretanja

-utvrivati i analizirati stupanj izvrenja postavljenih ciljeva

-utvrivati eventualna odstupanja izvedbe u odnosu na plan, i poduzimati odgovarajue mjere za korekciju, te pokuati predvidjeti budue promjene radi djelovanja ante umjesto post festum

-prikupljati informacije koje e omoguiti poboljanje izrade i izvedbe novog plana me. mkt(uenje na vlastitim pogrekama).14.Koje varijable najvie utjeu na uspjenost sustava kontrole u me. marketingu i zato?Varijable koje najvie utjeu na uspjenost sustava kontrole u me. poslovanju su:1)Komunikacijski sustavi-kritine varijable koje djeluju na kontrolu su vrijeme, trokovi, mogunost brzog uvoenja promjena i rjeavanja problema. Suvremeni komunikacijski sustavi(telekomunikacije, Internet) olakavaju kontrolu jer omoguuju uspjeno prevladavanje fizikih udaljenosti i barijera meu lokacijama u kojima poduzee posluje

2)Vjerodostojnost podataka-tonost i cjelovitost raspoloivih podataka o pojedinim tr. je esto upitna

3)Raznolikost okruenja-kontrola mora biti organizirana tako da u maksimalnoj moguoj mjeri, doprinosi usklaivanju esto konfliktnih potreba pojedinih inozem. okruenja i opih ciljeva poduzea

4)Veliina me. operacija-poveanjem razine ukljuenosti poduzea u me. poslovanje, vanost inozem. podrunica raste.

Sustav kontrole treba uspjeno prilagoditi veliini meunarodnih operacija poduzea.15.Navedite i ukratko pojasnite 4 glavna elemenata sustava kontrole me. marketinga?

1)Nadzor izvedbe aktivnosti mkt i procjene buduih kretanja-zadatak nadzora je da sustavnim praenjem tr. situacije omogui managerima procjenu kretanja odgovarajuih varijabli na tr. (smjer, brzinu, snagu kretanja...).Temeljni elementi sustava kontrole: odreivanje standarda, mjerenje i ocjena rezultata te analiza i korekcije odstupanja od standarda. Standardi trebaju biti jasno definirani, razumljivi i prihvatljivi te trebaju polaziti od ciljeva poduzea i temeljiti se na precizno odreenim elementima dugoronih izvora konkurentske prednosti. Standardi se mogu podijeliti u 2 grupe:

a)standardi ponaanja-odnose se na interne aspekte i odreuju npr. vrste istraivanja tr. koje treba obaviti, vrstu i koliinu ekonom. propagande koja e se provoditi na odre. tr.,pokrivenost inozem. tr. distribucijom...b)standardi djelovanja-polaze od eljenih rezultata djelovanja poduzea na tr. i ukljuuju npr. rezultate prodaje koje treba ostvariti po pojedinoj liniji proizvoda, br. kupnji po potroau...

Mjerenje i ocjena rezultata ukljuuju: praenje procesa kroz osobne i neosobne kontakte, raunovodstveni sustav te dnevna, tjedna mjesena i godinja izvjea o poslovanju. Svrha im je osigurati ostvarivanje postavljenih ciljeva.2)Utvrivanje odstupanja-postoje 2 mjere:

a)analiza raspodjele trokova-metoda pomou koje se mjere rezultati razliitih dijelova programa mkt(npr. ostvareni rezultati u pozicioniranju marke na tr.).Ovu metodu provode sama poduzea.

b)marketing audit-njome se uglavnom analiziraju ostvareni rezultati globalnih programa mkt na svj. tr. u cjelini ili na svakom pojedinom tr.

Ovu metodu provode vanjski auditori(profesionalne mkt institucije)

Potrebne informacije za mjerenje odstupanja poduzee osigurava najveim udjelom iz vlastitih unutranjih izvora(podaci o prodaji, isporukama i sl.),ali i iz vanjskih izvora(kupci, dobavljai, dravne institucije).3)Analiza odstupanja i predvianje buduih situacija-nakon to se utvrde odstupanja izmeu postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata te izmjeri njihova veliina, treba analizirati razloge odstupanja.

Svako poduzee treba pri izradi planova me. mkt utvrditi za svaku pojedinu plansku kategoriju toku marginalnog odstupanja ili granice tolerancije u odnosu na planirane vrijednosti.

Sutina utvrivanja toke marginalnog odstupanja je odreivanje trenutka reakcije managera u poduzeu.

Kada ostvareni rezultati iziu izvan granica tolerancije ili prijeu toku marginalnog odstupanja, poduzee mora reagirati i zapoeti s aktivnostima koje e nepovoljno kretanje zaustaviti i usmjeriti planiranim ciljevima.4)Korekcija-nakon utvrivanja i mjerenja odstupanja te analize njihova sadraja i uzroka neophodno je poduzeti odgovarajue akcije za korekciju mkt aktivnosti.

To se obino ini promjenama nekih elemenata mkt miksa zavisno od obiljeja proizvoda, ali i vrste promjena u okruenju.

Promjene treba poduzimati iskljuivo ukoliko nainjeni programi s kalkulacijama obeavaju isplativost takvih dodatnih aktivnosti.Ponekad e poduzea umjesto korekcije mkt. programa morati korigirati nerealno postavljene ciljeve i preambiciozne planove mkt te napraviti tzv. rebalans plana.16.Pojasnite 2 osnovne metode za mjerenje odstupanja ostvarenja marketinkih akcija u odnosu na plan.

1)Analiza raspodjele trokova-metoda pomou koje se mjere rezultati razliitih dijelova programa mkt(npr. ostvareni rezultati u pozicioniranju marke na tr.).Ovu metodu provode sama poduzea.

2)Marketing audit-njome se uglavnom analiziraju ostvareni rezultati globalnih programa mkt na svj. tr. u cjelini ili na svakom pojedinom tr.

Ovu metodu provode vanjski auditori (profesionalne mkt institucije)

Potrebne informacije za mjerenje odstupanja poduzee osigurava najveim udjelom iz vlastitih unutranjih izvora(podaci o prodaji, isporukama i sl.),ali i iz vanjskih izvora(kupci, dobavljai, dravne institucije)17.Na odabranom primjeru izloite kvantifikaciju planiranih ciljeva me. marketinga, utvrdite toke marginalnog odstupanja i analizirajte ta odstupanja.

Primjer:Planira se poveanje prodaje na tr. Njemake za 18% ili ostvarenje izvoza u slijedeoj godini na tr. Maarske u vrijednosti 3 mil $.Za planirano poveanje prodaje na tr. Njemae od 18%, toka marginalnog odstupanja moe biti 16% (granica tolerancije 2%) ili za planirano ostvarenje izvoza u Maarsku od 3 mil $,toka marg. odstupanja moe biti 2,7 mil $ (granica tolerancije 10%).Kada ostvareni rezultati iziu izvan granica tolerancije ili prijeu toku marginalnog odstupanja, poduzee mora reagirati i zapoeti s aktivnostima koje e nepovoljno kretanje zaustaviti i usmjeriti k planiranim ciljevima. 18.U emu se oituju nesuglasice izmeu matinih poduzea i njihovih podrunica u inozemstvu u planiranju me. marketinga? Obrazloite na primjeru.

Nesuglasice se uglavnom javljaju kao posljedica razlika tj. suprotnosti u orijentaciji i stavovima izmeu uprave u matinom poduzeu i uprave podrunice.Uprava podrunice tei postizanju veeg br. lokalnih obiljeja i specifinosti.

Matino poduzee se zalae za vei stupanj jedinstva zemljopisno disperziranih operacija i eli detaljnije izvjeivanje.

Sukob, ukoliko nije previe izraen, ima konstruktivnu ulogu jer potie na kontinuirani dijalog meu raznim organizacijskim razinama tijekom planiranja, uvoenja i ostvarenja strategije.

Glavni problemi utvreni u velikim europskim i amerikim me. poduzeima:

-od strane uprave matinog poduzea: nedostatak kvalificiranog osoblja, nedovoljno osmiljavanje strategije i dugorono planiranje na razini podrunice, nedostatna mkt znanja po podrunicama, slaba komunikacija relevantnih elemenata izmeu matinog poduzea i podrunice, nedovoljno koritenje postojeeg me. iskustva, ograniena kontrola

-od strane uprave podrunice: pretjerana kontrola matinog poduzea, pretjerana mkt i financijska ogranienja, nedovoljna ukljuenost podrunice u odluivanje o proizvodu, neosjetljivost matinog poduzea na specifinosti lokalnog okruenja, nedostatak potrebnih informacija iz matinog poduzea, nedovoljna me. orijentacija matinog poduzea.19.Skicirajte i izloite plan me. marketinga za odabrani proizvod ili uslugu namijenjenu izvozu na odabrano strano trite.

Standardni model plana me. mkt ima slijedeu strukturu:

1)Analiza situacije:trendovi u okruenju, trendovi trita, snage i slabosti poduzea u odnosu na konkurenciju

2)Prilike i problemi temeljeni na analizi situacije

3)Ciljevi

4)Strategije za postizanje ciljeva: proizvod, opremanje proizvoda, cijena, distribucija, prodaja, promocija, ciljna tr.

5)Taktike za provoenje strategije: predvianje prodaje, procjena prihoda-trokova-dobiti, metode za procjenu cjelokupne uspjenosti plana.III.EKONOMSKO OKRUENJE

20.Koje aspekte i na koji nain treba analizirati pri utvrivanju obiljeja ekonomskog okruenja razliitih zemalja? Objasnite znaenje svakog od njih.

Pri utvrivanju obiljeja ek. okruenja razliitih zemalja treba analizirati makro i mikro okruenje. Ishodite makroekonomskog ine ljudi sa svojim eljama i potrebama te ek. politika zemlje, dok mikroekonomsko podrazumijeva konkurentsku sposobnost poduzea, njegove snage i mogunosti da zadovolji ino potranju i bude konkurentno. Radi upoznavanja makroek. okruenja potrebno je istraiti i prouiti: ekonomski sustav, bruto domai proizvod, stanovnitvo i prihodi, koncept ek. napretka, struktura potronje, infrastruktura te pokazatelji proizvodnje, cijena, i financijski pokazatelji. Ovo okruenje predstavlja izvor mogunosti, ali i opasnosti u odnosu prema odluci poduzea o nastupu na ino tritu jer je podlono brojnim i neprestanim promjenama.Radi upoznavanja mikroek. okruenja potrebno je identificirati razliite izvore i vrste konkurencije i ispitati vlastite slabosti u odnosu na najvee konkurente.21.Koje vrste ekonomskih sustava poznaje teorija, a koji se javljaju u praksi? Objasnite kako obiljeja ekonomskog sustava mogu djelovati na odvijanje aktivnosti meunarodnog marketinga.

U teoriji postoje 2 vrste istih ekonomskih sustava: kapitalistiki i sustav dravnog vlasnitva, dok u praksi zemlje uvode kombinirane ek. sustave (s elementima i jednog i drugog sustava).

Bit ekonomskog sustava utjee na politiku i regulativnu kontrolu gospodarskih aktivnosti.

22.Koji se aspekti stanovnitva trebaju analizirati prilikom procjene obiljeja makroekonomskog okruenja? U emu se ogleda njihovo znaenje?

Za prvu procjenu veliine trita potrebno je saznati broj stanovnika.On je za neke proizvode (bezalkoholna pia, bicikli, kemijske olovke) kao varijabla za odreivanje trinog potencijala znaajniji od prihoda.Stope rasta i distribucija stanovnika u odnosu prema dobnim skupinama takoer su usko povezani s potranjom za pojedinim proizvodima br stan.u siromanim zemljama rapidno raste-to moe djelovati u 2 pravca: porastom potranje i smanjenjem diskrecijskog prihoda i kupovne moi usljed neefikasnosti nac. gosp. Distribucija- 60%zemljana ivi 10 zemalja od kojih svaka ima vie od 100 mil stan, 2/3 od ukupnog br. zemalja u svijetu ima manje od 10 mil.st.

Pokazatelji o veliini prihoda po stanovniku su dobri indikatori za procjenu potranje i trinog potencijala u zemljama gdje veina ljudi raspolae prihodom iji se iznos kree oko prosjene veliine (npr. SAD), no ako u promatranoj zemlji postoji vrlo mali broj izuzetno bogatih i vrlo velik siromanih (Portugal) - zemlje bimodalnih obiljeja- potrebno je promatrati kao 2 zasebna trita.

Gustoa stanovnitva vana je s aspekta dostupnosti ciljnih trinih segmenata. Koncentriranija trita lake su dostupna u logistikom i komunikacijskom pogledu.23.Objasnite znaenje koncepta meunarodnog ivotnog ciklusa proizvoda za analizu makroekonomskog okruenja.

U kontekstu analize makroek. okruenja, teorija meunarodnog CP upuuje na sve znaajniju ulogu zemalja u razvoju.

Prema njoj, najrazvijenije zemlje svijeta javljaju se u ulozi inovatora u razvoju proizvoda i/ili tehnologija.

Druge razvijene zemlje usvajaju proizvod/tehnologiju te preuzimaju dio pozicija koje je na tritu imala zemlja inovator. Proizvodnja se uskoro seli u zemlje u razvoju, pa i u nerazvijene zemlje, da bi zemlja inovator zadovoljavala potrebu za proizvodom uvozom iz tih proizvodnih podruja-

primjer: tv, bicikli, odjea se ne proizvode u SAD-u, ve se uvoze iz Kine, Tajvana, Singapura. 24.U emu se ogleda primjenjivost Engelovih zakona u analizi makroekonomskog okruenja? Pojasnite njihovo znaenje u odnosu prema odlukama o internacionalizaciji poslovanja.

Engelovim zakonima mogu se objasniti razlike u strukturi potronje po pojedinim zemljama. Prema njima, siromane obitelji troe proporcionalno vie prihoda za osnovne ivotne potrebe (hranu i stan) za razliku od dobrostojeih, te e se s porastom prihoda domainstva udio potroen na hranu smanjivati, udio za stanovanje biti e konstantan, a poveat e se udio prihoda namijenjen neegzistencijalnim potrebama.Ako promatramo potronju domainstava po pojedinim zemljama i usporeujemo izdatke za hranu, stanovanje i neegzistencijalne potrebe vidi se da su u zemljama u razvoju (Egipat, Indija) u ukupnoj potronji najvei izdaci za hranu, dok su u razvijenijim zemljama (Japan, EU) izdaci za stanovanje i neegzistencijalne potrebe puno vei od onih za hranu.25.Obrazloite razloge zbog kojih stanje infrastrukture moe djelovati ograniavajue na provoenje marketinkih aktivnosti poduzea na inozemnom tritu.

Infrastruktura ukljuuje komunikacijske, prometne i energetske sustave u jednoj zemlji. Komunikacijski sustav ima neposredan utjecaj na mkt aktivnosti- mediji poput radija i tv nisu jednako zastupljeni u svim zemljama, pouzdanost i uestalost usluge kod potanskog prometa takoer se razlikuje od zemlje do zemlje. Prometna infrastruktura (cestovne, eljeznike prometnice, plovni putevi, sustav zranog prometa) odreuje logistike aspekte poslovanja na odreenom tritu.

Stanje i kakvoa prometnog sustava i infrastrukture variraju ovisno o stupnju ek. razvoja i napretka zemlje (siromane- nerazvijene prometnice, slaba propusna mo, ogranien kapacitet izraenije potekoe za uspjenost poslovanja, poduzea se ograniavaju i usredotouju na vee gradove kao ciljno trite).

Postojanje trinih institucija i stupanj njihove razvijenosti takoer direktno utjeu na uspjenost realizacije mkt plana i programa na odreenom tritu. Njihov broj i kakvoa, stupanj specijaliziranosti, opremljenost ljudskim potencijalima i tehnikom vei su i bolji to je gospodarstvo zemlje razvijenije.26.Kako poduzee moe utvrditi konkurentsku prednost na konkretnom inozemnom tritu?

Konkurenciju na me. tritu mogu predstavljati lokalni (domai) proizvoai, proizvoai iz zemlje porijekla konkretnog poduzea te proizvoai iz treih zemalja. Konkurentsku prednost izuzetno je vano, ali i zahtjevno utvrditi. Jedan od naina je pronai odgovore na sljedea pitanja:

1.Tko su sadanji konkurenti na odabranom ino tritu, a koga se oekuje kao konkurenciju u budunosti?2.Koja su osnovna obiljeja po kojima se prepoznaju ciljevi, strategije i taktike konkurenata?3.Kako se procjenjuje vanost konkretnog trita za konkurenciju danas, i to se moe saznati o naporima koje je ona spremna uloiti u dotino trite u budunosti?

4.Koje su posebne prednosti i snage konkurencije? To mogu biti, npr: odlian dizajn, lojalnost potroaa, liderstvo u inovacijama, reputacija marke proizvoda i/ili proizvoaa, dobar image, dominantan poloaj na tritu, uspjena promocija, niski trokovi proizvodnje, mogunost utjecaja na zakonodavstvo itd.

5.Ima li konkurencija slabosti koje ju ine ranjivom te koje su?

6.Koje se promjene konkurencije mogu oekivati u budunosti?

7.Koji su specifini utjecaji konkurencije tj. njezinih ciljeva, strategije i taktike na trite, djelatnost u cjelini i pojedine proizvoae u djelatnosti?IV.POLITIKO OKRUENJE

27.Zbog ega je potrebno upoznati politiko okruenje na inozemnom tritu i kako ono moe djelovati na marketinke odluke?

Politiko okruenje je specifino za svaku zemlju, a promjene u pol. okr. dogaaju se dnevno (nije statino). Politika stabilnost predstavlja kljunu varijablu koju treba procijeniti prije nastupa na ino tritu.

U cilju neprestanog praenja i predvianja potencijalnih promjena u pol. okruenju vano je u sustav poslovanja ugraditi sustav koji e biti u fji monitoringa svih aspekata pol. okruenja i tako omoguiti kontinuirano prilagoavanje, kojim e se maksimizirati nove prilike i minimizirati gubici. Poslovanje me. poduzea pod utjecajem je politike na 3 naina: kroz model vlasnitva karakteristian za podrunicu matinog poduzea,temeljem upravljanja podrunicom i kroz njen rast i razvoj, kroz proizvod, tehnologiju i upravljaka znanja i vjetine u podrunici. zbog utjecaja politike strategije usvojene od strane nekog poduzee u odreenoj zemlji esto su u veoj mjeri odgovor na pol. okruenje u dotinoj zemlji, nego to su iskljuivo interakcija tr. snaga i teh. inovacije.28.Koji su glavni izvori politikih problema na inozemnom tritu i kako se problemi manifestiraju?

Glavni izvori pol. problema su politiki suverenitet i politiki konflikt. Oba imbenika odreuju pol. klimu zemlje i njezine implikacije na me. poslovanje. Politiki suverenitet manifestira se kao elja zemlje domaina da uvede autoritet nad ino poslovanjem putem razliitih sankcija- koje su uglavnom predvidljive, a mogu biti kontinuirane ili povremene.

Najee je prisutan u zemljama u razvoju i nerazvijenim zemljama, koje u svrhu zatite svoje nezavisnosti imaju obiaj nametnuti ogranienja na me. poslovanje; za razliku od razvijenih koje zahtijevaju otvorenu ek. politiku.Politiki konflikt podrazumijeva nerede, unutranje sukobe, tj .graanske ratove, urote, atentate, zavjere- to moe, ali ne mora imati utjecaja na me. poslovanje.

Djelovanje pol. konflikta moe biti neposredno (nasilje- otmice, oteenja imovine, trajkovi radnika povremeni efekti) i posredno (dolazi zbog 2 razloga: promjene u politici postojee vlade ili promjene vlade). 29.Definirajte i objasnite pojam politike intervencije. Koje sve oblike ona moe poprimiti?

Politikom intervencijom smatra se odluka vlade zemlje domaina da inozemne poslovne subjekte koji djeluju na tritu dotine zemlje prisili na promjenu u operacijama, poslovnoj politici i strategiji. Provodi se radi zatite vlastitih specijalnih interesa i obino je direktna u odnosu na operacije, poslovnu politiku, tj. strategiju ino me. poduzea u odreenoj zemlji.

Oblici: eksproprijacija, domestikacija, kontrola deviznih teajeva i raspolaganja deviznim sredstvima, uvozna ogranienja, kontrola trita, porezna kontrola, kontrola cijena, ogranienja u svezi s radnom snagom.30.Objasnite obiljeja eksproprijacije i domestikacije kao najstroih oblika politike intervencije.

Eksproprijacija- slubeno preuzimanje imovine ino poduzea od strane zemlje domaina, a radi koritenja preuzete imovine u javnom interesu.

Prema meunarodnom pravu, to je pravo suverene drave, uz obvezu da se subjektu ija je imovina eksproprirana dade kompenzacija po tr. vrijednosti u konvertibilnoj valuti.Domestikacija- puzajua eksproprijacija-proces kojim se ino poduzeu postepeno smanjuje kontrola nad vlasnitvom putem nametnutih ogranienja.

Mjere: postupni transfer vlasnitva na rezidente, promicanje rezidenata na vie razine upravljanja, prenoenje procesa odluivanja na rezidente, lokalna proizvodnja to veeg broja komponenti umjesto uvoza iz matine zemlje poduzea, specifina izvozna regulativa kojom se diktira sudjelovanje u me. razmjeni njihovom kombinacijom tijekom vremena kontrola nad poslovanjem postupno se prenosi na nacionalne rezidente, a inozemni ulagai odriu se prava vlasnitva i upravljanja.31.emu slui i kako se provodi analiza politike perspektive?

Analiza politike perspektive mora biti provedena prije konane odluke o ulasku u poslovni pothvat radi smanjivanja rizinosti primjene i ostvarivanja ciljeva plana i programa me. mkt.

Provodi se analiziranjem: tipa vlade (demokratske republike, komunistike diktature, diktature, monarhije), stabilnosti vlade (javni nemiri, dravni udari, politika ubojstva?), kvalitete (u smislu voenja ek. pol. zemlje), promjena u politici vlade, stava zemlje prema ulaganju stranog kapitala, meunarodnih veza s vladama drugih zemalja, stava vlade prema zapoljavanju stranaca, bliskosti vlade i naroda,..32.to je politiki rizik, koja su njegova osnovna obiljeja i zbog ega se radi procjena pol.rizika?

Politiki rizik je rezultat neizvjesnosti zbog ope (ne)stabilnosti lokalnog pol. sustava u budunosti te buduih djelovanja vlade koja bi mogla prouzroiti gubitak ulagau. Politiki rizik nastaje zbog mogunosti da lokalna vlada svojevoljno promijeni "pravila igre" te tako prouzroi gubitak, zamrzavanje imovine ili zarade, ukljuujui i gubitak cjelokupnog posl. pothvata ino poduzea u sluaju eksproprijacije. Osnovna obiljeja: osnovne kategorije pol. rizika su makro i mikro rizici,a uobiajena je podjela na 4 vrste:rizik ope nestabilnosti,rizik vlasnitva/kontrole,rizik poslovanja i rizik transfera.Procjena se provodi radi: identifikacije onih zemalja koje su pol. rizine za me. poslovanje, ali ne toliko da bi odmah bile odbaene; identifikacije jako rizinih zemalja koje se moraju izostaviti iz razmatranja; identifikacije zemalja u kojima se pol. prilike mijenjaju na bolje.33.Koje vrste politikog rizika postoje? Pojasnite.

1.Rizik ope nestabilnosti- proizlazi iz neizvjesnosti buduih kretanja u pol. sustavu zemlje domaina-graanski ratovi ne moraju obustaviti posl. pothvat, ali e gotovo sigurno poremetiti poslovanje i smanjiti profitabilnost.2.Rizik vlasnitva/kontrole- proizlazi iz neizvjesnosti pojave buduih djelovanja vlade koja bi mogla unititi ili ograniiti ulagaev vlasniki udjel ili stvarnu kontrolu nad njegovim vlasnitvom u zemlji domainu.3.Rizik poslovanja- proizlazi iz neizvjesnosti u svezi s buduom politikom ili propisima lokalne vlade kojima e se ograniiti poslovanje ino ulagaa na lokalnom tritu, a tiu se proizvodnje, marketinga, financija ili bilo koje druge poslovne f-je.4.Rizik transfera- proizlazi iz neizvjesnosti stupanja na snagu propisa kojima e se ograniiti ulagaeva sposobnost transfera dobiti ili repatrijacije kapitala iz zemlje domaina, te deprecijacije valute zemlje domaina u odnosu prema valuti zemlje ulagaa.34.Koji su glavni koraci u procjeni politikog rizika ulagakog pothvata? Pojasnite model koji slui u svrhu procjene.

1.korak- utvrivanje rizika ope nestabilnost u potencijalnoj, ciljnoj zemlji.

Ako postoji mogunost nastanka revolucije, subverzije, prevrata ili vanjske agresije istraivanje e se obustaviti i odustat e se od nastupa na dotinom tritu.

Ako opasnost ope nestabilnosti nije utvrena, prijei e se na sljedei korak

2.korak- procjena rizika vlasnitva/kontrole. Analiziranje postoji li mogunost eksproprijacije, nacionalizacije, intervencije, rekvizicije, prisilne prodaje, prisilne renegocijacije, opoziva ugovora.

Ako je rizik prevelik odustaje se, ako ne:

3.korak- utvrivanje rizika poslovanja- predradnja:utvrivanje poslovnog okvira ulagakog pothvata; potrebno je saznati postoje li uvozna ogranienja, zahtjevi za lokalnim udjelom u vlasnitvu, kakav je sustav oporezivanja, kontrola cijena, postoje li ogranienja zapoljavanja stranaca, mogunost trajkova, zahtjevi za izvozom, diskriminacija stranaca. Ako su uinci na ROI u domaoj valuti neprihvatljivi- odustati, ako ne:

4.korak- procjena rizika transfera- potrebno analizirati postoje li ogranienja transfera: dividendi, kamata, provizija, renti ili repatrijacije kapitala, te devizni teaj.

Ovaj rizik brine managere u poduzeima koja inzistiraju na redovitim isplatama dividendi i dr. plaanja svojih podrunica u ino. Ako uinci na ROI u valuti zemlje ulagaa nisu neprihvatljivi tada treba ui na strano trite.35.Koji su mogui strateki odgovori inozemnih subjekata na politike intervencije?

Tri su opcije:

1.Adaptacija i prihvaanje mijeanja u poslovne aktivnosti, te shodno tome oblikovanje posl.operacija u skladu sa zahtjevima vlade zemlje domaina.2.Povlaenje i odlazak s trita ak i kada to znai gubitak vlasnitva.3.Pokuaj da se protuprijedlozima i protumjerama vladi zemlje domaina osigura to to trai, a istovremeno postignu ustupci u korist ino poduzea (konana volja vlade ovisi o pregovarakoj moi poduzea)V.ZAKONODAVNO OKRUENJE

36.Opiite ukratko razliite vrste zakonodavnog okruenja! Na koji nain razlike u pravnim i zakonodavnim sustavima utjeu na obavljanje meunarodnog poslovanja?

etiri su razliite osnove na kojima se temelje dananji zakonodavni sustavi:

1. Pisano pravo- korijeni: rimsko pravo; osnova zakonodavnog okruenja u RH, Njemakoj, Japanu, panjolskoj; temelj: sveobuhvatni sustav pisanih pravila(kodeks)

2. Obiajno pravo- korijen: englesko pravo; primjenjuje se u VB, SAD-u osim Luisiane, Kanadi osim Quebeca i zemljama koje su bile pod engleskom kolonijalnom vladavinom; osniva se na tradiciji i prethodnim sudskim odlukama donesenim u sluajevima slinih okolnosti

3. Islamsko pravo- temelji se na interpretaciji Kurana i Muhamedovim rijeima- primjenjuje u Islamskim zemljama- Pakistan, ran, Irak, Saudijska Arabija; -pravo polazi od pretpostavke da je prirodni zakon boji

4. Socijalistiko pravo- temelje nalazi u marksistikoj i socijalistikoj ideologiji; usvojeno u nekim zemljama Zajednice Nezavisnih Drava, Kini, Kubi; specifinosti se odraavaju u aspektima povezanosti prava s temeljnim obiljejima ekonomske i socijalne politike te politike ideologije.Zbog razlika u pravnim i zakonodavnim sustavima kupoprodajni ugovor moe se potpuno razliito tumaiti-npr. prava ugovornih strana mogu se formalno i sutinski znatno razlikovati u ovisnosti o obiljejima pravnog sustava zemalja porijekla ugovornih strana, no razlike mogu postojati ak i izmeu zakona dviju zemalja iji su pravni sustavi temeljeni na istoj osnovi. 37.Kako specifina obiljeja zakonodavnog okruenja djeluju na odluke u okviru meunarodnog marketinga, te u kojim se podrujima odluivanja taj utjecaj posebice odraava?

-esto postoje ogromne razlike u sadraju i interpretaciji zakona koji ureuju iste aktivnosti u razliitim zemljama.

-esto se zakoni donose kako bi zatitili vlastite proizvoae, pa se u tu svrhu inozemnim proizvoaima zakonom propisuju neatraktivni uvjeti poslovanja. -Lokalnim se zakonima ograniava trina sloboda niza obiljeja proizvoda, poglavito pakovanje (ambalaa), oznaavanje i garancija. -Pitanja u svezi marke i zatitnog znaka su takoer regulirana raznim dravnim zahtjevima. -U zakonodavstvima veine zemalja postoje odredbe kojima se utjee na politiku cijena.Postojanje restriktivnih zakonskih odredbi u svezi s prodajom i distribucijom nije toliko uestalo. -Pravila u svezi aktivnosti propagande u velikom su broju zemalja regulirana zakonom i kodeksom strukovnog udruenja oglaivaa. Npr. nije dozvoljeno komparativno i/ili negativno komparativno oglaavanje, ne smiju se upotrebljavati superlativi najbolje itd.- Promoviranje odre. vrsta proiz. npr. farmaceutskih, dozvoljeno je samo ako postoji prethodna dozvola ministarstva zdravstva. -Odreene vrste proizvoda i/ili usluga ne smiju se promovirati uope ili u odre. medijima (cigarete, alkohol, vjerske organizacije, pornografski materijal). -Oporezivanje aktivnosti propagande moe biti razliito za razliite medije. Vlada moe propisati obvezu koritenja usluga lokalnih promotivnih agencija. -Odreeni promotivni apeli(npr na seks ili apel na roditeljsku ljubav u porukama za proizvode koji nisu namijenjeni djeci) mogu biti zabranjeni, a koritenje str. jezika u porukama nije dozvoljeno. -Mogua su velika ogranienja u vezi s aktivnostima unapreenja prodaje, npr. sudjelovanje u nagradnim natjeajima ne smije biti povezano s kupovinom proizvoda, besplatni uzorci mogu biti zabranjeni za odreene vrste proizvoda (npr. djeju hranu).38.Navedite i pojasnite temeljne aspekte domaeg i inozemnih okruenja koje treba upoznati prije realizacije plana i programa meunarodnog marketinga.

Temeljni aspekti s kojima se poduzee susree na inozemnom tritu: odluke o cijeni (fiksne/varijabilne), odluke o ambalai (odredbe u svezi s oneienjem i ouvanjem okoline, potenje u pakiranju i ambalai), odluke o proizvodu (zatita patenata, zahtjevi u svezi s garancijom, sigurnost proizvoda), odluke u svezi s konkurencijom (barijere ulaska, tajni zlonamjerni sporazumi), odluke o prodaji (mito, krae tajni), odluke o proizvodnji (plae i naknade, sigurnost na radu), odluke o kanalima (prava posrednika, teritorijalni ekskluzivitet u posredovanju).39.Objasnite to je jurisdikcija te kako se moe odrediti sudska nadlenost u sluajevima konflikata i sporova meu subjektima meunarodnog poslovanja?Jurisdikcija= sudska nadlenost.U svim ugovorima je potrebno tono navesti lokaciju suda (ili arbitrae) kojem e se obraati u sluaju sporova. Sporovi u me.poslovanju mogu nastati izmeu vlada (mogu se rjeavati na me.sudu u Hagu), izmeu poduzea i vlade te izmeu dva poduzea u ova 2 sluaja mora se odrediti ovlasti suda jedne od zemalja porijekla ugovornih strana (ili arbitraa). Zbog nepostojanja meunarodnog trgovakog prava, sporovi se moraju rjeavati u skladu sa zakonodavstvom jedne od zemalja osnovni problem: iju sudsku ovlast prihvatiti? Moe se odrediti na 3 naina: a)temeljem klauzule u ugovoru koja ju tono specificira, b)ovisno o mjestu sklapanja ugovora i c)temeljem mjesta gdje se odredbe ugovora izvravaju.40.Pojasnite ulogu meunarodnih sporazuma i konvencija te nabrojite neke od njih.Me.sporazumi i konvencije predstavljaju formalne ugovore sklopljene meu zemljama, kojima su odreena i specificirana prava i obveze, to se primjenjuju u meusobnim odnosima subjekata iz zemalja potpisnika. Vrlo esto se dogaa da zbog vrlo slinih odredbi poprimaju karakter opeg pravila. Pomau u zatiti najvrednijeg intelektualnog vlasnitva (patent, marka, znak, model) u inozemstvu.

(Neki od njih: Bernska konvencija-1886. (titi literarna i umjetnika djela), Univerzalna konvencija o autorskim pravima-1952. (literarna,znanstvena i umj.djela), Meunarodna konvencija za zatitu izvoaa, proizvoaa fonograma i organizacija za emitiranje- Rimska konvencija-1964., Multilateralna konvencija o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prihoda od autorskih prava- Madridska konvencija-1979., )41.to je intelektualno vlasnitvo i koje mjere treba poduzeti u svrhu zatite intelektualnog vlasnitva u meunarodnom poslovanju?

Intelektualno vlasnitvo kao pojam se odnosi na ideje koje su pretvorene u opipljive proizvode, zapise i slino, a koje od nedozvoljene komercijalne eksploatacije titi drava tijekom ogranieno vremenskog razdoblja. Najei pojavni oblici: patenti, marke i zatitni znakovi, poslovne tajne i autorska prava. -U svrhu zatite int. vlasnitva pri izlasku na ino trite potrebno je znati kako zakonodavstvo izabranog trita ureuje problematiku int.vlasnitva, posebice oblika kao to su patentno pravo, marka i zatitni znak, poslovna tajna. -Razlike u patentnom pravu postoje- ovisno o tome bazira li se pravo na principu prve prijave (veina drava) ili pronalaska(SAD). -Autorska prava zatiuju literarna, dramska, glazbena, umjetnika i druga intelektualna djela- vlasniku ovo pravo osigurava ekskluzivitet u reprodukciji, distribuiranju i/ili javnom izvoenju. -U nekim zemljama (SAD) zatita aut.prava mogua je jedino uz registraciju. Registracijom marke i zatitnog znaka sprjeava se imitacija- vlasnik je zatien od zlouporabe.Zakonodavstvo moe propisati obvezu registracije marke i zat. znaka (u veini zemalja je tako), a moe se temeljiti na principu prve prijave ili prvog koritenja. -Poslovna tajna ne moe se zakonski zatiti samo sudski (ako postoji sumnja da je posl.tajna otkrivena, poduzee mora na sudu dokazati da je poduzelo sve mjere opreza oko zatite tajne).42.Pojasnite aspekte djelovanja lokalnog zakonodavstva na elemente marketinkog miksa.Zakonodavno okruenje djeluje na politike proizvoda, cijena, prodaje i distribucije te promocije na domaem i inozemnim tritima.

-proizvodi- zakoni se donose radi zatite potroaa i tretiraju pitanja sigurnosti, izvedbe ili sastava proizvoda.

Strogost kontrole razlikuje se od drave do drave- proizvoai su nuni prilagoavati se.

esto se radi zatite dom. proizvoaa ovim zakonima ograniava tr. sloboda niza obiljeja proizvoda (pakovanje, oznaavanje, garancija)

-kontrola cijena u zakonodavstvima veine zemalja postoje odredbe kojima se utjee na politiku cijena poduzea. Ona moe postojati u svim gospodarskim granama i djelatnostima.-prodaja i distribucija- nije uestalo postojanje zakonskih odredbi, veina zemalja dozvoljava ekskluzivitet prodaje/distribucije.-promotivne aktivnosti- najstroa kontrola meu elementima mkt miksa. pravila u svezi aktivnosti propagande u velikom broju zemalja su regulirana zakonom i kodeksom strukovnog udruenja oglaivaa.Ogranienja mogu biti brojna i raznovrsna (npr. odreene vrste proizvoda/usluga ne smiju se promovirati, zabranjeni apeli na seks, zabranjeni besplatni uzorci za odreene vrste proizvoda) itd.43.Koje biste specifine zakone na inozmnom tritu izdvojili kao posebno vane za upoznavanje zakonodavnog okruenja i odluku o nastupu na konkretnom tritu? Zato? Argumentirajte.

Zakone o zatiti intelektualnog vlasnitva; Zakone u svezi elemenata mkt miksa zakoni zelenog marketinga, tarife; antidumping zakone; uvozne i izvozne dozvole; zakone o stranim ulaganjima i poticajima ulaganju stranog kapitala; zakone o oporezivanju; propise i zakone kojima se ograniava uvoz ili na umjetan nain potie izvoz-necarinske mjere u me. poslovanju.VI.KULTURNO OKRUENJE44.Pojasnite to se podrazumijeva pod pojmom kulturno polje i navedite elemente kulturnog polja kojima treba posvetiti pozornost u planiranju aktivnosti meunarodnog marketinga.Kulturno polje je odreeno kulturnim vrijednostima, ritualima i simbolima.Kulturne vrijednosti predstavljaju zajednike poglede na drutvo i postojanje odgovarajuih ekonomskih, socijalnih i sl. ponaanja u koje su lanovi drutva ukljueni. Mogu se podijeliti na: globalne vrijednosti- ukazuju na to to i kako ljudi zamiljaju i ele da izgleda svijet oko njih; specifine vrijednosti- konkretna oekivanja potroaa (to trae, ele i oekuju- kvaliteta, usluga i sl.).

Kulturni rituali su standardizirani obredi koji se ponavljaju u odreenim prilikama. Npr.: nedjeljni ruak, godinji odmor, blagdani, vjenanja, krtenje i sl.

Za poduzee je vano da prepozna ritual vezan uz potronju njegovog proizvoda, privue pozornost potroaa na dotini proizvod i postigne da ga potroa ukljui u svoj ritual.

Kulturni simboli - ideje i koncepti prenose komplicirane poruke i ideje. Uspjeno kombiniranje kulturnog simbola s proizvodom poduzea poveava privlanost proizvoda za potroaa, jer se na taj nain uz proizvod veu neke od vrijednosti odreene kulture.45.U emu se sastoji utjecaj materijalnih elemenata kulture na internacionalizaciju poslovanja? Pojasnite uz primjere.

Materijalni elementi kulture su sve ono to ljudi rade kako bi zaradili za ivot.Obuhvaaju: znanja, tehnike,metode, sredstva i procese koje odreeno drutvo koristi u proizvodnji, distribuciji i potronji dobara i usluga.

Materijalna strana ivota odraava se na ivotnom standardu i na stupnju gospodarskog i opeg ekonomskog razvoja.

Njome se odreuju stvarne i potencijalne mogunosti nastupa na tritu(ukljuena veliina potranje,kvaliteta uluga i prizvoda koji se potrauju..)

46.Zbog ega je vano upoznati i analizirati socijalne odnose kao dio kulturnog okruenja u meunarodnom marketingu?Socijalni odnosi predstavljaju uloge koje pojedinci i grupe imaju u drutvu, meusobne veze pojedinaca, grupa, pojedinaca s grupama i modele autoriteta i odgovornosti.

Socijalni odnosi utjeu na obrasce ponaanja, usvojene vrijednosti i na sve ostale sfere ivota.Uloga ene i mukarca u drutvu, obitelji, drutveni stalei i sl. razliito se inerpretiraju u okviru razliitih kultura i zbog toga je vano upoznati i analizirati socijalne odnose. Nuno je otkriti utjecaj pojedinca i njegovog miljenja na potroako ponaanje te shvatiti tko ima glavnu ulogu o odluivanju u kupnji kao poduzee, to nas interesira.Npr. u Singapuru mu ima dominantnu ulogu u odluivanju kad se neto kupuje, za razliku od uloge mua u SAD-u. ene u SAD-u su puno samostalnije u odluivanju o kupnji od ena u Nizozemskoj.47.Kako jezik kao varijabla kulturnog polja odreuje ponaanje i djelovanje na inozemnom tritu?

Aspekti jezika su verbalni i neverbalni. Smisao i znaenje poruke nije samo u rijeima, ve i boja, ton glasa, govor tijela i sl. imaju vaan utjecaj.

Jezik ima dominantnu ulogu u komuniciranju, a jezine razlike su esto glavni razlog meukulturnih komunikacijskih nesporazuma.

Dobro poznavanje stranog jezika smanjuje mnoge probleme pri susretu sa stranom kulturom. Jedan od najeih problema u me. poslovanju jest problem pogrenih, doslovnih prijevoda. Npr. Japan,u hotelu-you are invited to take advantage of the chambermaid.-Pozvani ste da iskoristite sobaricu:

Nesporazum moe nastati i meu ljudima koji govore istim jezikom. Npr. postoje brojne razlike izmeu britanskog, amerikog i australskog engleskog. U engl. postoji jedinstveni nain obraanja you, a u hrv. razlikujemo ti i Vi. U japanskom jeziku- 3 razl. naina obraanja- podreeni, nadreeni i 3. skupina koju ine bliske osobe i kolege na poslu.

-

Vaan aspekt ine sposobnost i vjetine poslovnog komuniciranja na stranom jeziku. Engleski je slubeni jezik velikog broja meunarodnih poduzea.

Ali, menageri koji govore i poznaju jezike lokalnog trita puno su bolje prihvaeni za razliku od onih koji to ne znaju. Poduzee koje svoje materijale prevodi na lokalni jezik inozemnog trita, ostavlja dojam pouzdanog i sigurnog partnera te ulijeva povjerenje.48.Estetika utjee na meunarodni marketing na razne naine. Objasnite uz navoenje primjera.

Estetske vrijednosti (boja, stil, dizajn, itd.) su obiljeja odreene kulture i ne smiju se predvidjeti niti zanemariti u marketinkim naporima kod nastupa na inozemnom tritu.

Svako nepravilno ili pretjerano koritenje estetskih vrijednosti u marketinke svrhe poluit e neeljene rezultate i neprihvatljivost proizvoda. Npr.: bijela boja u Aziji- tuga, alost za umrlom osobom; u lat. Americi- ljubiasta = tuga; zelena u Americi = svjeina, dobro zdravlje; zelena u dunglama = bolest; u Japanu br. 4 = nesretni broj; u Gani, Keniji, Singapuru br. 7 = nesretni broj; sova u Indiji = loa srea (kod nas crna maka); roda - u Singapuru = smrt majke (kod nas roda = roenje djeteta).49.Koji religijski aspekti i zato moraju biti istraeni u analizi kulturnog okruenja? Argumentirajte uz primjere.

Religija predstavlja prihvaeni skup vjerovanja, ideja i aktivnosti, ija se veza sa stvarnou ne moe empirijski dokazati, ali se vjeruje da utjee na tijek prirodnih i ljudskih dogaaja.

Religija djeluje na brojne razlike i u obrascima potronje.

Npr. katolici petkom ne jedu meso; muslimani i idovi ne jedu svinjetinu, a hindusi govedinu. Hindusi su veinom vegetarijanci pa e kod njih proizvoai mlijenih proizvoda itekako dobro poslovati.

U analizi kulturnog okruenja, moramo istraiti kakvi su obiaji u toj zemlji- kakav je obiaj za koji blagdan npr. vel. prodava elektronike iz SAD-a je otvorio robnu kuu u Nizozemskoj i to pred vrijeme Boia (oko sredine 12.mj.), oekujui da e ljudi kupovati poklone to bi stvorilo dobit poduzeu. Meutim, nisu se dovoljno raspitali- u Nizozemskoj se pokloni poklanjaju za sv. Nikolu i pred Boi vie nitko nije nita kupovao.

U nekim zemljama religije u poptunosti odreuje ulogu ene u drutvu. Takoer se mora saznati da li moda postoji bilo kakva vjerska netrepeljivost u toj dravi. (Sjeverna Irska katolici i protestanti).50.Na koji nain ponos i predrasude mogu djelovati na internacionalizaciju poslovanja? Kako je mogue ublaiti utjecaj ovog elementa kulturnog polja i pospjeiti prihvaanje proizvoda ili usluge na inozemnom tritu?

Ponos i predrasude u okviru jedne kulture, esto su uzrok odbacivanja drugih svjetonazora i ideja. Etnocentrizam naglaavanje vlastite narodnosti, grupe ili kulture- moe dovesti do nezainteresiranosti, omalovaavanja pa ak i do prezira prema drugoj kulturi. Policentrizam prihvaanje drugog naroda, grupa ili kulture kao razliite od vlastite, ali jednake vrijednosti. Geocentrizam vienje nekih naroda, grupa ili kultura kao jednakostatusnih.Poduzea koja ele internacionalizirati poslovanje , trebaju voditi rauna o vrijednostima i normama kulture izabranih trita, kako bi sprijeila neuspjeh.

Kada kupujemo neki proizvod, gledamo zemlju porijekla- to nam je bitno. Ako su npr. odjea ili hrana Made in Britain, to nam je super, ali ako je neki auto Made in Britain, automatski ga smatramo loim zbog dosadanje loe reputacije i nepouzdanosti engl. automobila.

Moda bi se potroai na tritu koje nas, kao proizvoaa nekog proizvoda, smatra loim, trebali upoznati sa drugaijim obiljejima naeg proizvoda.

[Npr. John Egan, proizvoa automobila Jaguar- zahvaljujui otkrivanju sri problema plasmana engl. automobila na amerikom tritu i intenzivnom upozoravanju amerikih potroaa na drukija obiljeja vlastitog proizvoda, uspio je osigurati pozicije za Jaguar na amerikom tritu.]51.Kako problem mogu izazvati razliitosti u poslovnoj etici u meunarodnom poslovanju? Navedite primjere.

Poslovna etika predstavlja skup pravila ponaanja koja vrijede u obavljanju poslovnih aktivnosti. Dolazi do izraaja kod komuniciranja i voenja poslovnih razgovora i pregovora.Razliite kulture imaju razliita pravila poslovne etike, a ta pravila neposredno utjeu na uspjeh poslovnog pothvata. Ako se vanim aspektima poslovnog protokola ne pridaje odgovarajua panja, poslovni uspjeh moe biti jako lo.

(Prije zapoinjanja poslovnih odnosa s partnerima iz inozemstva, poeljno je analizirati vlastita znanja o kulturi i poslovnoj etici okruenja iz kojeg dolazi inozemni partner te obiljeja vlastite kulture i posl. etike koja mogu eventualno iritirati partnera ili negativno utjecati na konaan uspjeh posla.)*Pozdravljanje i ljubaznost npr. stisak ruke u nekim zemljama je uobiajena stvar, a u nekim zemljama se zazire od bilo kakvog kontakta.

Npr. Koreanac e staviti ruku na rame poslovnom partneru kad ga ispraa iz ureda, a u Japanu bi to bila sablazan.

*Darivanje postoje zemlje gdje se velikoduni pokloni smatraju obaveznim. U Hrv. mito ako je poklon skuplji od 500kn(?).

Npr. kod Arapa se nikad ne poklanje kod 1. susreta- interpretira se kao mito. Japanci runima smatraju vrpce i mane na poklonima te im se ne smiju poklanjati pokloni sa slikom lisice ili jazavca lisica = plodnost; jazavac = lukavstvo.

*Poslovno odluivanje u nekim zemljama se posao moe dogovoriti ve pri prvom susretu, a u nekima mora proi dugotrajan proces prije sklapanja posla.

*Poloaj ene postoje zemlje u kojima su ene i mukarci ravnopravni, a postoje i one u kojima uope nije mogue zaposliti enu(neke bliskoistone zemlje)*Poslovni sastanci postoje zemlje u kojima su posl. sastanci jako formalni, organiziraju se prema protokolu koji ukljuuje prethodno slanje programa rada i popisa delegacija, a postoje i zemlje u kojima su sastanci izrazito neformalni... razlika i u tonosti dolaska na sastanak...(Npr.Njemaka vs. panjolska)*Odijevanje ovisno o kulturi, primjerenom se moe smatrati odjea od leerne, gotovo sportske, do potpuno formalne.52.Pretpostavite da ste dobili zadatak da pripremite analizu kulturnog okruenja potencijalnog trita. to ete uiniti? Specificirajte korake redoslijedom kojim biste ih poduzeli i svaki ukratko objasnite.

Koraci analiziranje.Svaki od sljedeih aspekata trebalo bi zasebno analizirati: Kulturne vrijednosti, kulturne rituali, kulturne simbola; Materijalne elemente kulture; Socijalne odnose; Jezik; Estetiku; Religiju i vjeru; Ponos i predrasuda; Poslovnu etiku.Pokualo bi se utvrditi potencijalne probleme kod svakog od tih elemenata tj. neslaganje naeg eljenog pristupa i nastupa na tom tritu i kulture zemlje koja nam predstavlja ciljno trite.VII.ISTRAIVANJE STRANIH TRITA

53.Definirajte projekt istraivanja. Pojasnite pojedine sadrajne elemente.

Bez istraivanja trita se lako mogu donijeti pogrene odluke o pravom tritu ili se pak moe odvesti poduzee na krivo trite.

Istraivanje trita je standardizirani postupak, zasnovan na principima znanstvene metode, kojim se prikupljju, analiziraju i interpretiraju podaci sa svrhom da se dobiju informacije potrebne u odluivanju i rjeavanju problema na podruju trinog poslovanja. (Problem istraivanja se definira kao pitanje na koje treba odgovoriti na osnovi dobivenih rezultata.)Elementi istraivanja:

*Definiranje problema trita najvaniji dio procesa istraivanja tr.

*Jedinice analize najmanji izvor informacije koji e se koristiti u odgovoru na pitanje istraivanja. Kada se odreuje jedinica analize, treba prvo jasno definirati potencijalno trite koje se eli opsluivati proizvodima i uslugama.

Podaci na razini zemlje (drave) daju privid homogenosti koja moe prikriti znaajne razlike- kod zemalja gdje postoje podruja razliite razine industrijskog razvoja kao npr. u Njemakoj- istoni i zapadni dio.

*Izvori podataka i metode istraivanja treba navesti vrste sekundarnih i primarnih izvora informacija koji e biti koriteni. Vaan dio informacija mogu biti i strunjaci unutar domaeg trita.

*Vremenski plan bitno precizno vremensko usklaivanje pojedinih istraivakih faza. Kanjenje u jednoj fazi dovodi do kanjenja cijelog procesa

*Proraun troak svake istraivake aktivnosti mora biti procijenjen i treba se uklapati u postojee financijske okvire.54.Koje vrste istraivanja meunarodnih trita poznajete? Pojasnite svaku od njih.

2 vrste: Preliminarno istraivanje istraiva treba u kratkom vremenu i uz niske trokove prikupiti ope informacije o potencijalnim stranim tritima geografska obiljeja stranih zemalja; dravno i drutveno ureenje, odnosi s drugim zemljama, politika struktura; stanovnitvo; prirodni resursi; opa ekonomska situacija; ekonomska situacija po gospodarskim podrujima; vanjskotrgovinska razmjena. Def. iz bilj.: Openito ekonomsko istraivanje iji je cilj prikupljanje temeljnih informacija za donoenje prethodnih odluka o podrujima interesantnim za internacionalizaciju mkt. aktivnosti. Izvori podataka su lako dostupni. Istraivanje na konkretnom tritu provodi se u 3 faze: 1.)orijentacijsko istraivanje provodi se u uredu, za stolom; svrha je suavanje izbora stranih trita na konkretna strana trita za konkretne strategije i proizvode;

-uspjeh ovisi o koliini objavljenih poadataka i vjetinama njihova prikupljanja.

Pitanje: idemo li dalje s istraivanjem ili potpuno odustajemo?; 2.)indikativno istraivanje verificirati podatke prikupljene orijantacijskim tritem; (izlazi se na teren, na konkretno strano trite-provode ih specijalizirani instituti za istraivanje u zemlji u kojoj se istrauje);

-istrauje se na malim uzorcima; ispitanici: predstavnici potroaa, distributera i tehnikih strunjaka; ---nije skupo, jer je mali broj ispitanika;

-rezultat istraivanja je ocjena sadanje i budue situacije na tritu;

Pitanje: naputamo li trite ili ulazimo u marketinke akcije? 3.)stvarno istraivanje marketinga vodi se kao projekt po naelima znanstvene metodologije; vrlo je zahtjevno i povjerava se marketinkoj instituciji; -treba istraiti sve imbenike koji utjeu na elemente marketinkog miksa.;

-ovo istraivanje treba osigurati temelje za konkretnu konkurentnu marketinku akciju na stranom tritu.55.Kada se i na koji nain primjenjuje metoda istraivanja za stolom?

To je uredsko istraivanje koje se provodi prije terenskih istraivanja.

Poto se izvodi u uredu, pristupanije je i jeftinije od terenskog istraivanja. Sastoji se od analize i selekcioniranja svih raspoloivih sekundarnih informacija prikupljenih putem slubenih i privatnih izdanja

U MM ova metoda pribavljanja i koritenja informacija ima primarnu ulogu zbog vie razloga.

Dozvoljava rad istraivaa-ananlitiara u vlastitom uredu pa je pristupanija i jeftinija od terenskog istraivanja.Ta vrsta istraivanja prethodi u pravilu terenskim istraivanjima,ona osigurava samo dio informacijske podloge koja je nuna za programiranje razvoja i promicanje ostalih me. poslovnih aktivnosti.

Efikasnost rada istraivaa za stolom, ovisi o njegovim sposobnostima i snalaljivosti. (Istraivanje za stolom treba biti stalna aktivnost istraivaa u me. poduzeu.U razdobljima kada poslovne aktivnosti poduzea u inoz. slabe, poduzee mora i tada drati interes i potrebu za praenjem stranih trita.)

56.Definirajte sekundarne podatke i navedite izvore sekundarnih podataka.

Sekundarni podaci su podaci koji su ve prije prikupljeni za neku drugu svrhu i kao takvi su dostupni. Glavni problem je njihova tonost.

Izvori: 1.)izvori podataka u samom poduzeu opa statistika (podaci iz raunovodstva, te iz podataka o prodaji i trokovima); portfolio analize; baza podataka; poslovni partneri (dobavljai, distributeri i glavni kupci). 2.)podaci iz vanjskih izvora slubena statistika; meunarodne organizacije; banke; konzulati, ambasade; strane gospodarske komore; knjinice sa stranom literaturom; strani asopisi; brokeri; dravni ured za planiranje i razvoj u stranim zemljama; elektroniki izvori. 57.to su baze podataka i emu slue? Koje baze podataka poznajete?Baze podataka sadre podatke o svjetskom gospodarstvu i do njih se dolazi putem raunala. Baze se pojavljuju u obliku: bibliografija, cjeloviti publicirani radovi (lanci, izvjea), adresari (popis poduzea..) i statistikih podataka (meunarodna razmjena, financ. podaci). Da bi se dobio pristup nekoj Bazi podataka, mora se platiti lanarina ili pretplata cijene su relativno niske, a podaci u bazama se sustavno obnavljaju.

Primjeri baza podataka: ABI/Inform, EIU International Business Newsletters, Wall Street Journal; Lexis/Nexis, FINDEX,..58.Koje izvore sekundarnih podataka poznajete u Hrvatskoj? Obrazloite.

Dravni zavod za statistiku (informacije o hrv. tritu); Hrvatska gospodarska komora; Zavod za platni promet; Ekonomski fakultet u Zagrebu 150 nastavnika osposobljenih za istraivanje iz podruja marketinga, turizma...; Centar za istraivanje marketinga CEMA osposobljen za primarna istra.; Masmedia ima Hrvatski gospodarski adresar sa 15000 poduzea i sl.; Diplomatsko konzularna predstavnitva jednostavni put za dobivanje informacija o pojedinom stranom tritu; Trgovaka predstavnitva nekih zemalja Austrijski i Talijanski Ured za vanjsku trgovinu i korejski ured KOTRA; Svjetski trgovinski centar (World Trade Center); Nacionalna i sveuilina biblioteka.59.to su primarni podaci? Tko ih prikuplja i na koji nain?Primarni podaci omoguuju dobivanje specifinih ciljanih informacija za traeni problem. Kada istraiva doe u situaciju da su sekundarni podaci nedostupni, nedovoljni ili zastarjeli, prelazi na prikupljanje primarnih podatka odluka da li e podatke prikupiti vanjska delegacija ili zaposleni unutar poduzea. -Ako ih prikuplja samo poduzee, najjednostavniji oblik je pretplata na asopise zemlje koja je predmet istraivanja, osobna posjeta zemlji istraivanja ili posjet nekom specijaliziranom sajmu.

Postoje 2 naina prikupljanja podataka: promatranje (prikupljanje informacija bez postavljanja pitanja) i ispitivanje (izravno postavljanje pitanja- istraivanje stavova, spoznaja, ponaanja i navika ispitanika).(Da bi mogli odrediti odreenu grupu potroaa kao reprezentanta odreene populacije koristi se metoda uzorka: 1.osnovni skup sve jedinice koje imaju neka zajed. svojstva koja je istraiva odredio kao nuna (ene puai, korisnici mirovine itd.); 2.okvir izbora uzorka popis jedinica osnovnog skupa iz kojeg se moe birati uzorak 2 naina biranja u uzorak: sluajni i namjerni.) 60.Koji se problemi i zato javljaju u procesu istraivanja u meunarodnom marketingu?

Istraivanje trita u me. mkt je kompleksan zadatak i zbog toga se javlja niz problema. Prvi problem nastaje pri prikupljanju informacija s velikog broja trita, drugi problem je esti nedostatak sekundarnih podataka, a trei problem izazivaju potekoe pri prikupljanju primarnih podataka. Problemi nastaju i kada se usporeuje nekoliko trita te kod pribliavanja potroakih navika u razliitim zemljama. Do problema mogu dovesti i improvizacija i uenje na temelju iskustva.

Vana odluka za poduzee je i tko e voditi meunarodno marketinko istraivanje je vano razumijeti gospodarske i kulturne nijanse pri voenju istraivanja na razliitim tritima.61.Na koji nain treba inerpretirati i prezentirati rezultate istraivanja? Kako treba pisati i to treba sadravati izvjee o istraivanju?Interpretacija prikupljenih podataka na meunarodnoj razini zahtijeva visoki stupanj razumijevanja odreene kulture i okruenja. (Interpretacija podataka bit e dobra, ako je barem 1 osoba dobro upoznata s kulturom i poslovnim obiajima tog trita.)

-Prezentacija rezultata treba biti prilagoena onima za koje je raena, mora biti u pismenom i usmenom obliku.

-Izvjetaj mora biti lako razumljiv, bez suvinih detalja.-Treba naznaiti problem istraivanja, nain na koji je raena istraivaka studija, koji su rezultati te kako istraiva vidi nain na koji se rezultati trebaju interpretirati.Izvjetaj mora obuhvatiti sve vanije marketinke sadraje u svezi sa stranim ciljnim tritem.Tipian opi izvjetaj istraivanja nekog stranog proizvoda trebao bi imati strukturu prema elementima marketinkog miksa: -studij proizvoda, -istraivanje trita i prodaje, -istraivanje cijena te -istraivanje u podruju promocije.62.Objasnite ulogu i znaenje informacijskog sustava meunarodnog marketinga.

Klasina istraivanja stranih trita nisu uvijek u mogunosti pravovremeno osigurati potrebne informacije za donoenje mkt odluka.Naime, zahtjev za pokretanje istraivanja management inicira tek kad se pojavi problem. Problem je mogue rijeiti tako da se, integracijom postupaka i podataka iz razliitih izvora, stvori jedinstven informacijski sustav te stvori baza podataka. Informacijski sustav meunarodnog marketinga (ISMM) je integrirana mrea informacija dizajniranih za potrebe managera marketinga s pouzdanim i korisnim informacijama dobivenim u pravo vrijeme i na pravom mjestu u svrhu donoenja, planiranja i kontrole odluka. (ili, ISMM treba omoguiti marketinkom managementu, na osnovi organiziranog prikupljanja i rasprostiranja trinih informacija, usklaivanje potencijala poduzea sa zahtjevima i potrebama me. okruenja)Sastoji se od nekoliko podsustava:unutarnje izvjetavanje, marketinko istraivanje i marketinko obavjeivanje

Razvoj ISMM-a ukljuuje 3 koraka: sustav analize, dizajna i primjene.8.POGLAVLJE: STRATEGIJE ULASKA NA STRANA TRITA

1. Kakve su to outsider i insider trine pozicije poduzea i koje su im strategije nastupa na strana trita primjerene? U emu se razlikuju?Outsider trina pozicija koristi strategije ulaska na strana trita u kojima poduzee proizvodi u domaoj zemlji i izvozi u inozemstvo (tamo samo provodi mkt aktivnosti),a insider trina pozicija koristi strategije kojima poduzee prenosi vlastite resurse (tehnologiju,kapital,know-how,kadrove) u inozemstvo (tamo izvodi ne samo mkt,ve i proizvodne i dr.aktivnosti). Za outsider strategiju nije uvijek potreban veliki kapital, dok su za insider strategiju u pravilu potrebna velika ulaganja.

Koritenje jedne ili druge podrazumijeva ustupak bilo mogunosti kontrole bilo stupnju rizika poslovnih operacija u inozemstvu.2. Pojasnite na primjeru jednog hrvatskog poduzea postupnost primjene

strategija nastupa na stranim tritima. Koje strategije ubrajamo u jednostavne, a koje u sloene? U emu je razlika izmeu njih?

S obzirom na sloenost, strategije moemo razvrstati u temeljne grupe: 1. jednostavne ili klasine strategije (izvoz i uvoz), 2.srednje sloene strategije meunarodne poslovne suradnje (licence,montaa,kooperacija,ugovorna proizvodnja,franchising,itd.) i3. sloene strategije (zajednika ili vlastita poduzea u inoz.).3. Koje su prednosti slobodnih zona za meunarodna poduzea? Koje

slobodne zone postoje u Hrvatskoj? Kakva je korist za gospodarstvo RH?

Slobodne zone predstavljaju odreene,pravnim propisima omeene i fiziki ograene,dijelove teritorija neke drave koji je industrijski ureen i komunalno opremljen,bez stalnih stanovnika i s carinskim izuzeem.To znai da se u zoni moe proizvoditi, preraivati,doraivati,skladititi,transportirati,itd. bez plaanja carina. Prednosti: slobodan uvoz i izvoz iz zone, poslovanje u zoni osloboeno plaanja svih (ili barem najveeg dijela) poreza i doprinosa na due vremensko razdoblje,slobodno raspolaganje ostvarenim devizama,liberalan pristup transferu dobiti i repatrijaciji kapitala,slobodno iskazivanje cijena u bilo kojoj valuti i mogunost naplaivanja u efektivnoj valuti i slobodno zaduivanje uz obvezu otplate iz poslovanja u zoni. U RH postoje sljedee slobodne zone: Zagreb,Krapina,Osijek,Kukuljanovo pokraj bakra,Podi kod ibenika i Rijeka.

Korist: korisnik slobodne zone moe se odluiti na izgradnju infrastrukturnih objekata u zoni u iznosu veem od 1milijun kn(to koristi i njima jer ih u prvih 5 godina oslobaa od plaanja poreza na dobit)-potie se ekonomski razvoj i transfer tehnologije,poveavaju se kapaciteti i zaposlenost,potie se izvozna orijentacija dom.poduzea i internacionalizacija poslovanja,olakavaju se platnobilanni problemi i indirektno poveavaju strana ulaganja u dijelove zemlje izvan zone.4. U emu je sutina poslova leasinga? Tko ga primjenjuje i zato? Pojasnitena odabranom primjeru kako se provodi posao leasinga.

Leasing predstavlja suvremenu strategiju nastupa na stranim tr. kroz posredno, a rjee neposredno financiranje plasmana proizvoda stranim korisnicima. -U zakup se najvie uzimaju investicijski proizvodi i to: transportna sredstva, kompjutori, razliiti strojevi za proizvodnju itd. Primjer: Odreeno poduzee A iskazuje potrebu za nekim proizvodima, opremom ili ak cijelim proizvodnim pogonom. Specijalizirano poduzee C nabavlja zatraene proizvode ili opremu vlastitim sredstvima od poduzee B koje je proizvoa tih proizvoda ili opreme. Nakon nabavke poduzee C daje proizvode ili opremu u zakup, prema ugovorenim uvjetima i uz odgovarajuu nadoknadu, poduzeu A. Dok traje zakup oprema ostaje u vlasnitvu zakupodavca.5. Kakva je strategija ugovorna proizvodnja? Koja su joj glavna obiljeja?Ugovorna proizvodnja je sloena strategija nastupa na ino tritu na nain da strani partner daje,na osnovi ugovora,domaem partneru na upotrebu tehniki know-how i (eventualno) sirovine i reprodukcijski materijal neophodan za proizvodnju, dok domai partner koritenjem vlastitih kapaciteta i uposlenog osoblja proizvodi gotov proizvod pod imenom stranog partnera u skladu s odredbama ugovora,pod stalnim nadzorom i kontrolom stranog partnera. 6. U kojim sluajevima se primjenjuje strategija rukovoenja temeljem ugovora? Koje su joj prednosti, a koji nedostaci? Navedite primjere.

Strategija rukovoenja temeljem ugovora primjenjuje se u odnosima izmeu poduzea (mahom novoosnovanih) u slabije razvijenim zemljama koje oskudijevaju kvalitetnim rukovodnim kadrovima (posebice u podruju marketinga,me.financija i upravljanja proizvodnjom) i me.poduzea koja su vodea u svojoj djelatnosti. -Temeljni cilj ovakve suradnje je osposobiti lokalno poduzee,u vremenu trajanja ugovora,za normalno poslovanje i osposobiti lokalni rukovodni kadar.

Primjeri: hotel WestIn u Zagrebu.7. Usporedite strategije: montaerna proizvodnja i dugorona proizvodna kooperacija.

Montaerna proizvodnja jest takav oblik suradnje u kojoj se zavrni dio proizvodnje (montaa) prenosi u inozemstvo. -Strani partner izvozi gotove poluproizvode koje u domaoj zemlji domai partner montira u gotov proizvod;

-nije trajna strategija, najee prijelazni oblik koji vodi k nekim trajnijim strategijama-dugoronoj proizvodnoj kooperaciji ili zajednikom ulaganju.Ovu strategiju koriste me. poduzea koja proizvode sloene tehnike proizvode(auti,kuanski aparati.zabavna elektronika)

Ovim nainom montae u lokalnoj zemlji strano poduzee osigurava uvjete za bolje kontakte s lokalnim vlastima i okruenjem.Dugorona proizvodna kooperacija temelji se na ugovorno odreenom tehnolokom povezivanju istovrsnih ili komplementarnih proizvodnih programa razliitih poduzea iz razliitih zemalja.-To je najraireniji oblik me. ugovorne suradnje u praksi

Glavni cilj nositelja kooperacije jest osiguranje prodaje vlastite tehnologije i proizvoda ili njegovih dijelova na tritima kooperanata uz postizanje to viih cijena za svoje proizvode i to niih za proizvde i usluge kooperanata.

8.to je franchising? Koja su mu glavna obiljeja? Obrazloite na primjeru.

Pod franchisingom podrazumjevamo pravo proizvodnje ili distribucije proizvoda ili usluga pod jedinstvenom markom (sustav ine 1 davatelj franchisinga i mnogo korisnika iz razliitih zemalja koji su meusobno povezani ugovorom) Glavna obiljeja: jedan davatelj i mnogo primatelja franchisinga imaju, u nacelu ista prava i obveze -Preduvjet za izgradnju sustava je da davatelj franchisinga ima poznatu i priznatu globalnu svjetsku marku (pravno zatienu) ili uistinu novi proizvod ili uslugu. -Ugovorom o franchisingu korisnici stiu iskljuivo pravo koritenja marke i know-howa jer su oni u trajnom vlasnitvu davatelja franchisinga.Isto tako korisnik franchisinga je uvijek vlasnik lokalnog pogona ili objekta i vrlo je rijedak sluaj da tijekom vremena davatelj franchisinga ulazi u vlasnitvo pogona ili objekta.Davatelj franchisinga moe uz marku i know-how korisnicima pruati razliite vrste usluga koje (prema vremenu pruzanja) mozemo svrstati u tri skupine:

-Prije otvaranja objekta korisnika franchisinga strunjaci davatelja pomau kod: izbora lokacije, izrade projektne dokumentacije, nadzora gradnje, ureenja objekta, procjene i analize trita, strukture asortimana, izobrazbe i izbora osoblja te financiranja.

-U vrijeme otvaranja davatelj franchisinga se ukljuuje u sve promotivne akcije od informiranja potroaa do odnosa s javnosu i unapreenja prodaje. Korisnik franchisinga je automatski ukljuen u sve promotivne aktivnosti cijelog sustava.

-Nakon otvaranja objekta, davatelj pomae korisniku u: voenju i upravljanju objektom, financiranju i voenju knjigovodstva, izobrazbi osoblja, izboru asortimana, organizaciji zaliha, pravnim savjetima i obraunu poreza.

Jedan od bitnih imbenika sustava franchisinga jest pravo kontrole poslovanja svakog korisnika u sustavu od strane davatelja.-Kontrola se provodi kroz vrlo este, najavljene ili nenajavljene, inspekcije koje obavljaju posebni kontrolori davatelja franchisinga.

One se odnose prije svega na kontrolu kvalitete proizvoda ili usluge, ali i na ostale elemente poslovanja.

Korisnici su duni dostavljati redovito davatelju sve potrebne infbrmacije i dokumentaciju kako bi on mogao imati stalan uvid u poslovanje korisnika i potivanje odredbi ugovora o franchisingu.

Cijena franchisinga ili naknada koju svaki sudionik u sustavu mora platiti davatelju, strukturirana je iz dva dijela:1 dio predstavlja pristupninu, tj. cijenu pri potpisu ugovora; 2 dio se dio naknade odnosi na redovita tekua plaanja koja svaki korisnik plaa davatelju.

Ugovor o franchisingu moe biti kratkoroan (1-3 godine) ili dugoroan(5-20 godina).

Primjer: McDonalds,Hertz,Sheraton,..9.Gdje se i zato primjenjuju EGEI? Koji su ciljevi osnivanja?

EGEI je zajedniki nastup dvaju ili vie poduzea iz najmanje 2 zemlje EU.Sutina je u poticanju suradnje poduzea iz zemalja lanica EU.

Podruje djelatnosti vrlo je iroko: od suradnje u proizvodnji,prodaji,pruanju usluga,I&R,do zajednike ponude na raspisane natjeaje za vee nabavke ili izvoenje radova.Primjer: Eurodom-Egei koji su osnovali proizvoai elektrinih kuanskih aparata iz VB,Fra,Ita i pa s ciljem ujedinjavanja napora kako bi se zajedniki suprostavili velikim me. poduzeima.10.Koja su glavna obiljeja stratekih saveza? U kojim se djelatnostima najvie primjenjuju i zato? Pojasnite na primjeru.

Strateki savez moemo definirati kao povezivanje najmanje 2 poduzea iz razliitih zemalja sa zajednikim ciljevima,kombinacijom odabranih resursa,radi odravanja i/ili sticanja znaajnih konkurentskih prednosti na tritu. Najee se sklapaju radi suradnje u proizvodnji, istraivanju i razvoju.

Najvie se primjenjuju u automobilskoj(Toyota-General Motors), farmaceutskoj (Glaxo Plc.- La Roche) i Hi-Tech industriji(Hitachi-general Motors).11.Navedite nekoliko primjera portfolio i direktnih stranih ulaganja i obrazloite razlike.

Portfolio ulaganja pojavljuju se kao ulaganja u obveznice i dr. VP to ih izdaje strana drava i ulaganja u strana poduzea koja ne daju ulagau pravo upravljanja i kontrole.Direktna ulaganja su poduzetnika ulaganja koja omoguuju ulagau da kroz kontrolu i upravljanje ostvaruje profit na uloeni kapital u bilo kojem obliku.12.Zato i kako se provodi analiza strategija ulaska na strana trita? Koje varijable ubrajamo u unutranje, a koje u vanjske? Zato?Ovisno o kvaliteti analize mogunosti primjene pojedinih strategija u svakom pojedinom projektu donijet e se ispravna odluka o izboru strategije.Stoga u analizu treba ukljuiti sve bitne varijable koje mogu utjecati na izvedbu projekta i njegovu uspjenost. Prema izvorima iz kojih potjeu razlikujemo 2 skupine: unutranje i vanjske varijable.

Unutranje varijable su one koje potjeu iz vlastitog mikrookruenja poduzea i na koje poduzee moe izravno utjecati i prilagoavati ih vlastitim ciljevima->ciljevi poduzea, vrsta proizvoda i usluga s kojom poduzee eli nastupiti na konkretnom stranom tritu, raspoloivi resursi poduzea, stupanj internacionalizacije poslovanja poduzea, te poznavanje stranih trita.

Vanjske varijable su one koje potjeu izvan poduzea (iz vanjskog okruenja),a na koje poduzee ne moe izravno utjecati i prilagoavati ih vlastitim ciljevima->konkurencija na ciljnom tritu, legalne prepreke i poticaji,svojstva i rizik trita.9. POGLAVLJE: PROIZVODI

1.Definirajte trina svojstva proizvoda? Koja osnovna trina svojstva poznajete?

To su svojstva koja osiguravaju novom proizvodu da zadovoljava odreene potrebe tj. da posjeduje upotrebnu vrijednost.Pored osnovnih svojstava novog proizvoda, treba osigurati postojanje i dodatnih svojstava pomou kojih e se novi proizvod pozitivno razlikovati od slinih proizvoda (supstituta) na tritu.Glavna svojstva proizvoda koji bitno utjeu na njegov poloaj i uspjenost prodaje na me. tr:*KVALITETA PROIZVODA *PRODAJNA CIJENA *ESTETIKA PROIZVODA *OBILJEAVANJE I OPREMANJE PROIZVODA *SUVREMENOST PROIZVODA *USLUGE POTROAIMA2.to je miks proizvoda? Na odabranom primjeru pojasnite irinu, duinu, dubinu i konzistentnost proizvodnog miksa.

Miks proizvoda ili asortiman je raznovrsnost proizvedenih dobara s obzirom na sastav, veliinu, vrstu, kvalitetu i sline osobine proizvoda ponuenih na tritu.Miks proizvoda me. poduzea iskazuje se prema irini, duini, dubini i konzistentnosti.

irina proizvodnog miksa ogleda se u broju razliitih proizvoda koje proizvoa nudi tritu (npr. kava,