Ljepote hrvatskoga Jadrana

Ljepotehrvatskoga Jadranau izmaglici

vremena

dario žagar • neven šerić

Ljep

ote

hrva

tsko

ga Ja

dran

au

izm

aglic

i vr

emen

a

Otkrijte zašto je svi vodeći inozemni turistički mediji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i odredište koje svakako vrijedi posjetiti.

Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke nove, veličanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjenjivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od Savudrije do Prevlake.

Znate li da Hrvatska ima jednu od

obala u Europi?

Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi? 1000

ISBN 978-953-14-0890-5396,00 kn

Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1 3/17/11 11:37 AM

Ljepotehrvatskoga

Jadranau izmaglici

vremena


Ljepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 1 3/2/11 2:00 PM

n


Ljepotehrvatskoga

Jadranau izmaglici

vremena

I istra 812 Pula20 Umag22 Savudrija24 Novigrad26 Poreč32 Vrsar36 Rovinj44 Brijuni

II kvarner 5054 Rijeka64 Brseč66 Lovran68 Opatija76 Bakar78 Kraljevica80 Senj84 Zavratnica86 Karlobag88 Starigrad90 Paklenica96 OtokCres118 OtokLošinj132 OtokUnije134 OtokSusak136 OtokIlovik138 OtokKrk150 OtokRab158 OtokPag

III sjeverna dalmacija 172

176 Zadar184 Maslenica186 Novigrad188 Nin192 Vranskojezero

198 Vodice200 Skradin202 Krka210 Šibenik220 Primošten222 Dugiotok230 Kornati236 OtokMurter

IV srednja dalmacija 238

242 Split254 Trogir264 Kaštela270 Omiš278 Makarska284 Biokovo294 OtokBrač310 OtokHvar322 OtokVis332 OtokBiševo334 OtokPalagruža

V južna dalmacija 340

344 Dubrovnik354 DolinaNeretve360 Pelješac374 Trsteno378 Cavtat380 Prevlaka382 OtokKorčula396 OtokVrnik398 OtokBadija400 OtokPločica402 OtokLastovo408 OtokMljet414 Elafiti


4 | Turistička slika Republike Hrvatske danas bi se

mogla sažeti kroz različitost krajobraza na ma-

lenome geografskom prostoru ugodne i blage klime.

Kako riječima dočarati više od 2600 sunčanih sati u

godini, ugodne temperature mora i stabilna antici-

klonalna razdoblja? Velik dio geoprostora Republike

Hrvatske danas je najugodnije područje za život na ci-

jelom Sredozemlju. Prevladavajući je dio toga poseb-

nog prostora jadransko priobalje i zaobalje. Reljefom

tako neobično, a za turističku valorizaciju atraktivno

područje, posljedica je plavljenja mora nakon ledenog

doba. Potapanjem dijela Dinarida, od vrhova brda na-

stala je neobična, na Sredozemlju jedinstvena niska

otoka, otočića i hridi.

Na sjeverozapadnom dijelu dominira razvedeni polu-

otok Istra s nizom zaštićenih uvala i iznimnim povije-

snim hrvatskim gradovima bogatim kulturno-povije-

snim artefaktima iz doba antike, Bizanta, renesanse pa

sve do novijih civilizacija. Kvarnerski zaljev i Kvarne-

rić karakteriziraju okolini primjerena urbanistička rje-

šenja. Istočno od Kvarnerskog zaljeva veličanstveni su

reljefi kojima dominira planina Velebit. Osebujan bilj-

ni i životinjski svijet, s vidikovcima nestvarnih pejsaža,

nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Prirodne ljepote

i kontrasti obilježje su i zaleđa Velebita …

Šetnja stranicama ove knjige započinje i završava

prostorima koje snubi morsko plavetnilo. Raznolikost

priobalnih reljefa pogoduje svim vrstama planinarenja,

od rekreativnog pješačenja uređenim stazama do slo-

bodnog penjanja uza strme i visoke litice. Većina je pla-

ninarskih staza i putova uredno obilježena. No još se

uvijek u divljem bespuću može i zalutati ako se nepri-

premljen zaputi u nepoznato. Nekim se takvim, nepo-

znatim stazama šeće i na stranicama ove knjige. Hrvat-

ska obala i priobalje neotkriveni je Eldorado za mnoge

ljubitelje prirode. Na ovim je prostorima stanište pro-

našlo više od 4200 biljnih vrsta, a u jadranskim je du-

binama do danas evidentirana prisutnost više stotina

vrsta jestivih riba, glavonožaca, rakova i školjkaša.

Južno od Velebita, u središnjem dijelu akvatori-

ja, Dalmacija plijeni krajobrazima otočnih i obalnih

pejsaža, ali i arhitekturom starih gradova. Nižu se gra-

dovi muzeji Zadar, Šibenik, Trogir i Split. Na moru je

od snažnih vjetrova većim dijelom štiti prirodni valo-

bran, 44 kilometra dugačak Dugi otok. U zaleđu Du-

gog otoka osobita je niska unutrašnjih otoka. Nastav-

ljajući se u smjeru jugoistoka kornatskim arhipelagom,

ovaj je dio jadranskog akvatorija jedinstven na svijetu.

Otoke, otočiće i hridi kornatskog arhipelaga do danas

nitko nije precizno pobrojio pa se navodi da ih je izme-

đu 120 i 150. Stari Kurnatari uvjeravaju da ih je koli-

ko i dana u godini, ako se pribroje i najmanje hridi i

grebeni koji izviru iz plavetnila kada se more spusti, za

oseke.

U srednjem i južnom dijelu Dalmacije smjer pruža-

nja otoka, ali i njihove reljefne karakteristike, drugačiji

su. Veliki otoci Brač, Šolta, Hvar, Vis, Korčula, Mljet

i Lastovo naseljeni su od pradavnih vremena pa se ne-

poznati arheološki tragovi tamo svakodnevno otkriva-

ju. Prirodne plaže iznimne ljepote zaklonjene rtovima,

obalnim klisurama, u skrivenim uvalama priča su za

sebe. S otočnih vidikovaca pružaju se slikovite panora-

me prema pučini ili strmim visovima Biokova i drugih

dalmatinskih planina. Idilični otočni gradići, usprkos

turističkom razvoju, zadržali su autohtonost doživljaja

i života upotpunjenu iznimnim kulturnim naslijeđem.

Iznimna vina i maslinovo ulje osebujna okusa temelj su

razvijene gastronomske ponude. Poseban su doživljaj i

Elafiti, Jelenji otoci, nedaleko od fascinantnog poluo-

toka Pelješca.

Na najjužnijem dijelu hrvatskoga kopna jadranski

je dragulj – Dubrovnik, s vrijednim sakralnim objek-

tima, palačama i galerijama – riznicama umjetničkih

djela iznimne vrijednosti. Grad opasan impresivnim

gradskim zidinama i renesansnim kulama posebnim je

slovima upisan na listu osobite svjetske baštine UNES-

CO-a. Na istom su popisu i Eufrazijeva bazilika u Po-

reču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, povijesna jezgra

grada Trogira, Dioklecijanova palača u Splitu i Stari-

gradsko polje na Hvaru.

Obale istočnog dijela Jadrana nastanjene su još od

kamenog doba, no mnogi su arheološki nalazi i dalje


| 5pod zemljom, u špiljama i pod morem. Grci su nase-

ljavali i jadranske otoke gradeći kolonije: Issa (Vis),

Pharos (Hvar), Korkyra (Korčula) i druge. Nakon Gr-

ka ovim prostorima vladaju Rimljani do 400. godi-

ne, ostavivši za sobom mnoga zdanja od kojih su ne-

ka zarasla u stoljetnu gustu mediteransku vegetaciju.

U 6. stoljeću na ovaj prostor dolaze slavenska plemena,

ostavljajući svoj dio naslijeđa bogatoj kulturnoj bašti-

ni. Stoljetni san, započet u 9. i 10. stoljeću, kada je Hr-

vatska bila samostalna država, nastavljen je 1990., od

kada na ovim prostorima održiva turistička valorizaci-

ja krajobraza postaje imperativom.

Od osamostaljenja sve vlade Republike Hrvatske

iskazuju visoku svijest u zakonodavnom tretmanu na-

cionalnih krajobraznih vrijednosti. Tako je i zaštiti pri-

rodnih resursa u priobalju i zaobalju iskazana posebna

pažnja. Republika Hrvatska danas je među vodećim

državama u Europi po udjelu teritorija zaštićenog naci-

onalnim parkovima, parkovima prirode ili drugim po-

sebnim zaštitnim mjerama. Trenutačno tako zaštićeni

prostori obuhvaćaju gotovo 10% državnog teritorija, a

postoje planovi da se zaštićena područja prošire na još

5% teritorija. Posljednja je akvizicija Park prirode La-

stovsko otočje, a razmišlja se i o zaštiti Elafita. Pored

zakonom već zaštićenih prostora velika prirodna pro-

stranstva potpuno su neizgrađena i rijetko naseljena.

Činjenica da u srcu Europe postoji očuvano prirodno

prostranstvo primarno namijenjeno rekreativnim i tu-

rističkim potrebama kulturno-povijesnoj baštini na te-

ritoriju Republike Hrvatske daje dodatnu vrijednost.

Ljetni festivali spona su prošlosti i sadašnjosti pa su i

prizori s tih manifestacija pronašli mjesto na stranica-

ma ove knjige. Održavaju se u većini starih gradova na

obali i otocima (Dubrovnik, Korčula, Split, Šibenik,

Zadar, Opatija, Rovinj i dr.). Vrijedan su turistički re-

surs i termalna lječilišta na prostoru Jadrana te rijeke i

rječice čija su ušća oblikovala neobične pješčane mean-

dre. Očuvanosti Jadrana doprinose i zahtjevni ekološ-

ki projekti mnogih udruga (Eko Kvarner, Barbarinac

i dr.) u cilju poboljšanja kvalitete morske vode. Pro-

pisi reguliraju problematiku zaštite prirode i mora u

Republici Hrvatskoj. Već se petnaestak godina uzduž

istočne jadranske obale i na odabranim otočnim loka-

litetima redovito provodi uzorkovanje kvalitete morske

vode prema međunarodnim standardima.

Arhipelag tisuću hrvatskih otoka (66 otoka, 652 oto-

čića, 389 hridi i 78 grebena) najbliže je i osobito atrak-

tivno nautičko odredište većini stanovništva zemalja

srednje Europe. Jadran je, duboko se zavukavši u eu-

ropski kontinent, omiljeno turističko odredište stanov-

nika Slovenije, Bosne i Hercegovine, Austrije, Švicar-

ske, Mađarske, Srbije, Češke, Slovačke, Njemačke i

mnogih drugih država. Prometna povezanost kopnom

unaprijeđena je izgradnjom nacionalne mreže autoce-

sta, tu je devet zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrov-

nik, Pula, Rijeka, Zadar, Mali Lošinj, Brač i Osijek),

a brojni su i pomorski koridori do akvatorija istočnog

Jadrana (redovite pomorske veze s većim jadranskim

talijanskim lukama – Pescarom, Barijem i Anconom).

Brze brodske dužobalne linije, lokalne brodske i tra-

jektne linije većinu su otoka učinile jednostavno dostu-

pnima pa trenutke u vremenu zabilježene na stranica-

ma ove monografije može doživjeti svaki namjernik.

Posljednjih se godina u Republici Hrvatskoj unapređu-

je i kvaliteta željezničkog prometa, čime je i turistima

koji preferiraju takvu vrstu prijevoza Jadran postao la-

ko dostupnim.

Posvuda je na ovom prostoru prisutan neobičan spoj

veličanstvene prirode i tisućljetne kulture. Eto, to je

akvatorij istočnog dijela Jadrana. Ništa više, ali i ništa

manje od toga.

Galeb je simbol i sastavnica pejsaža

hrvatskog priobalja i turističkog doživljaja.


6 | Hrvatski se Jadran, osim asocijacijama iznimno

atraktivnog akvatorija, kvalificira i iznimno

sigurnim nautičkim odredištem u globalnim relacija-

ma. Usporedo s jadranskim bazenom pružaju se dva

planinska lanca, jedan na Balkanskom, a drugi na

Apeninskom poluotoku. Karakteristike poluzatvo-

renog mora, duguljastog zaljeva Sredozemnog mora,

s predvidljivim morskim strujama potvrđuju kvalifika-

ciju mora sigurnoga za plovidbu.

Površina Jadranskog mora iznosi 138 595 km2, a

ukupna duljina obalne crte (kopnena i otočna) mjeri

7912 kilometra. Republici Hrvatskoj pripada obala od

ušća rijeke Dragonje do sredine ulaza u Boku kotor-

sku. Duljina te obalne crte iznosi 5835 km, od čega na

kopnu 1777 kilometara, a na otocima 4058 kilometa-

ra. Osim nekoliko pučinskih otoka, svi jadranski oto-

ci pružaju se uz njegovu istočnu obalu. U unutarnjim

morskim vodama i teritorijalnome moru Republike

Hrvatske evidentirano je 1185 otoka, otočića i hridi.

Rt Ploča kod šibenske Rogoznice dijeli to otočje u dvi-

je skupine: sjevernu, čiji je smjer pružanja usporedan s

obalnom crtom, i južnu, u kojoj se veliki otoci pružaju

u smjeru zapad-istok. Rijeke koje se ulijevaju u Jadran-

sko more na hrvatskoj obali, plovne u donjim tokovi-

ma, su Zrmanja, Krka, Cetina i Neretva. U ovome je

akvatoriju i nekoliko većih jezera iznimnih krajobraz-

nih vrijednosti: Vransko jezero na Cresu, Vransko jeze-

ro kod Biograda na Moru i Prokljansko jezero.

Raznovrsnosti jadranskog arhipelaga osobitu je

atraktivnost osigurala visoka razina očuvanosti krajo-

braza. Na mnogim neobičnim i danas neizgrađenim

odredištima istočnog Jadrana doživljaj prostora je kao

nekad davno, prije više stotina godina. Svježina pri-

rode namjernika transponira u neka davna vremena,

kada je čovjek potpuno bio podređen prirodi. Prostor

Jadranskog mora, osim na krajnjem sjeverozapadnom

dijelu, ima mediteransku klimu, s blagim i kišnim zi-

mama te toplim i suhim ljetima. Najhladniji je mjesec

siječanj, a najtopliji je srpanj. Nad područjem istočnog

Jadrana u ljetnim mjesecima prevladava Azorska anti-

ciklona koja podržava stabilno i toplo vrijeme. Tek u

razdobljima zimskih mjeseci ovaj je prostor izložen

atlantskim ciklonama koje uzrokuju kišno i vjetrovito

vrijeme.

Pod jarkim Sunčevim zrakama Jadransko je more

čarobne modrine i prozirnosti, ponegdje i više od 30

metara. Zahvaljujući raznovrsnosti podmorske flore

i faune, podmorskih reljefa neslućene ljepote i broj-

nih arheoloških lokaliteta, Jadran danas nosi i auru

atraktivnog odredišta svjetskoga ronilačkog turizma.

Premda se svrstava u zatvorena mora, još ga uvijek

karakterizira dobro očuvana podmorska flora i fau-

na. Doprinosi tome i smjer morskih struja koje teku

uz talijansku obalu kroz 75 kilometara široka Otrant-

ska vrata i Jonsko more u Sredozemno more. U istoč-

nom dijelu Otranta morske struje u obrnutom smjeru

u Jadran nose planktonsku masu, za kojom migriraju i

mnoge riblje vrste.

Klimatske promjene slijedom globalnog zagrijavanja

posljednjih su desetljeća rezultirale i naseljavanjem no-

vih morskih biljnih i životinjskih vrsta u Jadranu. Do-

duše, premda bogato vrstama, ali siromašno jedinka-

ma pojedinih vrsta riba i rakova u usporedbi s nekim

drugim morima, zbog prekomjernog ribolova ipak su

vidljive promjene. Posljednjih se godina i ovaj problem

počeo zakonski regulirati, zbog potencijala turističke

valorizacije. S druge strane, razvoj marikulture pri-

hvatljiva je zamjena za još uvijek neprihvatljivo inten-

zivan profesionalni izlov ribe i rakova u Jadranu.

Jadransko je more najpliće u Tršćanskom zalje-

vu (u prosjeku pliće od 50 metara), a najdublje je u

Crkva sv. Marije u Zadru izniman je sakralni

spomenik. Rozeta je tek djelić doživljaja ovog

umjetničkog djela sakralne arhitekture.


| 7Južnojadranskoj kotlini (1233 m). Od Istre prema ju-

goistoku morsko dno blago ponire prema Jabučkoj

kotlini, gdje su najveće dubine dvjestotinjak metara.

Ovaj dio akvatorija iznimno je bogat podmorskom

faunom, a ovamo dolaze na mriještenje i mnoge ri-

be iz Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Od

Jabučke kotline dno se izdiže do širokog i plosnato-

ga Palagruškog praga, s dubinama do 130 m, odakle

strmije ponire do Južnojadranske kotline s najvećim

dubinama u Jadranu. Raznolikost podmorskog svi-

jeta na prostoru Palagruškog praga priča je za sebe.

Po prosječnim se dubinama Jadran svrstava u plitka

mora. Prosječne srednje mjesečne temperature mo-

ra u rasponu su od 7 °C (zimi na ušćima rijeka i po-

dručjima sa slatkovodnim izvorima) do 26 °C (ljeti).

Jadran je karakterističan po velikim prostornim ra-

zlikama temperature mora, naročito zimi kada je na

krajnjem sjeverozapadu temperatura oko 7 °C, a u

Otrantskim vratima oko 14 °C. Površinska slanost

otvorenog dijela Jadranskog mora u prosjeku je oko

38‰. Nešto je niža na prostorima ušća rijeka jadran-

skog slijeva. Pred ovim je ušćima priroda oblikova-

la posebne podmorske zajednice u kojima se i danas

mogu susresti neke od rijetkih riba Jadrana, kao na

primjer hama.

Karakteristike valova na Jadranu, uzrokovanih vje-

trom, ovise o njegovoj snazi i brzini, veličini područja

nad kojim vjetar puše i o reljefu dna na plićim područ-

jima. Najveće valove uzrokuje jugoistočni vjetar, a ne-

što manje sjeveroistočni vjetar. Izniman su doživljaj

valovi što se razvijaju nad plitkim morskim pragovima

tijekom zimskih ciklona. Za olujnog vjetra more može

biti izrazito valovito, visine vala 4 – 6 metara. Morske

su mijene mješovitog tipa, s vrlo izraženom dnevnom

nejednakosti u visini. Amplitude morskih mijena rastu

od juga prema sjeveru.

Karakteristika obale hrvatskog dijela Jadrana izrazi-

ta je razvedenost i kontrast visina planinskih masiva u

zaobalju (iznimka su zaobalje Zadra i zapadne Istre).

Turistički iznimno atraktivna razvedenost obale istoč-

nog dijela Jadrana posljedica je potapanja planinskih

prostora nakon ledenog doba, kada se razina Jadrana

izdigla stotinjak metara. Vrhovi nekadašnjih planina

tako su postali otoci, a udoline morski zaljevi. Znan-

stvenici time obrazlažu i smjer pružanja otoka, koji je

identičan smjeru pružanja planina u zaobalju. Prema

tim karakteristikama u stručnoj se literaturi susreće

pojam dalmatinski tip obale.

Različitost i posebnost otočnih tradicija, gostoljubi-

vost lokalnog stanovništva, autohtone narodne nošnje

i iznimna gastronomska ponuda ovomu jedinstvenom

geografskom prostoru daju poseban pečat. Velika po-

lja zasađena lavandom, maslinama i vinovom lozom

ispuštaju osebujnu mirisnu aromu koja se miješa s po-

solicom i čitavom priobalju daje prepoznatljiv mirisni

ugođaj. Sve sastavnice ovoga jedinstvenog arhipelaga

namjernika uvode u novu, bezvremensku dimenziju, u

kojoj se živi mirnije i opuštenije, u potpunoj harmoniji

s prirodom. To je autentični arhipelag istočnog Jadra-

na, predstavljen na stranicama ove knjige – fotografi-

jom i riječima. Da bi ga se spoznalo u potpunoj različi-

tosti, treba ga doživjeti, a najljepši je blagoslov kada ga

se može živjeti.

Veličanstveni hirovi prirode, sunca i ugodne klime

sljubljeni s plavetnilom nad kojim osvježenje pružaju

svakodnevni ugodni vjetrovi boravak u ovom akvato-

riju čine sigurnim i ugodnim. Ne bi bilo primjereno us-

poređivati ga s nekim drugim morima u širem okružju

jer se tada čovjek zapita: Čime smo Jadran zaslužili?

Ugodne su i vedre zvjezdane noći kada se zapadni

vjetrovi smire, a morska se površina stopi u nebeskom

odsjaju. Kako noć odmiče, lagani sjeveroistočni vjetar

čisti zapadni horizont od zalutalih oblaka pa se u zo-

ri zrcali sva ona iskonska ljepota koju je Stvoritelj na

ovom prostoru kreirao.

Sigurnosti u navigaciji ovim akvatorijem doprinosi i

mreža svjetionika, izgrađena još u doba Austro-Ugar-

ske. Danas, potpuno automatizirani, svjetlosne snopo-

ve napajaju solarnom energijom karakterizirajući i tim

detaljem visoke ekološke standarde koji Jadran čuvaju

kakav je zabilježen fotografijama i pisanim dojmovima

na ovim stranicama.



Istra

Bunje ili kažuni tradicionalne su kamene građevine na koje se nailazi u poljima po otocima i priobalju od Istre do južnog Jadrana. Svaka je bunja na svoj način originalna i jedinstvena.


10 | Istra, najveći hrvatski i najveći jadranski poluotok

površine 3160 km2 (u Hrvatskoj 2820 km2), na geo-

grafskoj se karti doima kao istureni dio kopnene ploče

nad plavetnilom. Plavetnilom koje prijeti da ga pro-

guta. Istra je svojim reljefnim posebnostima na osobit

način oplemenila fizionomiju sjevernog dijela Jadrana.

Na većem je dijelu prostora rijetko naseljena pa uku-

pno broji dvjestotinjak tisuća stanovnika. Iznimni se

kontrasti na poluotoku smjenjuju od snijegom prekri-

venih planinskih vrhova, preko zelenila polja, vino-

grada i maslinika, neobičnih obrađenih zaravni u bli-

zini morske obale, čudnovatih udolina do morskog

plavetnila.

Bogata kulturno-povijesna baština s osobitim

sačuvanim identitetom mnogih zaselaka, sela, gradića

i gradova plijeni raznovrsnošću sadržaja. Pitoreskna

urbana arhitektura iz različitih povijesnih razdoblja s

uskim kamenim ulicama, fascinantni sakralni objekti

i posvuda gostoljubivo stanovništvo koje čuva usmene

predaje o prošlosti i legendama Istre. Izniman je to

turistički potencijal, ali usprkos svemu još uvijek

nedovoljno globalno poznat i prepoznat.

Usporedo sa 445 kilometara razvedene istarske obale

pruža se dvjestotinjak kilometara uzobalne turističke

ceste. Ponegdje su mala priobalna mjesta povezana i

šetnicama uz more. Izvan te mreže mnoge su skrivene

uvale i mali rtovi. Istra je na znatnom dijelu prostora

ostala sačuvana od neprimjerene razine turističke

izgradnje. Zapadna obala Istre duga je 242,5 kilome-

tara, a s obalnom crtom otoka i otočića mjeri 327,5

kilometara. Ovo je prostor niskih kamenih obala pod

kojima morsko dno blago ponire. U srazu kopna s

morem deseci su lijepih prirodnih plaža. Istočna obala

Istre duga je 202,6 kilometra. Na nekoliko otočića

u ovome dijelu akvatorija još je desetak kilometara

hridinastih plaža.

Istru karakterizira blaga klima, a hidrometeorološke

prilike na moru veći su dio godine vrlo povoljne za

nautičare. Duga je ovdje tradicija vinarstva, ribarstva,

brodogradnje i turizma. Temperatura mora najniža je

u ožujku, kada varira između 9,3 i 11,1 °C, a najviša u

kolovozu, 23,3 – 24,1 °C. Salinitet mora je 36 – 38‰

te nešto niži na ušćima istarskih rijeka Mirne, Drago-

nje i Raše. Na obalnom prostoru prevladavaju borove

šume te zimzelena makija crnike i planike. Šume u

Istri prekrivaju 35% kopna. Otoci, otočići i hridi

što porubljuju poluotok vrhovi su brežuljaka koji su

nekada bili povezani s kopnom. More ih je potopilo

nakon ledenog doba. Na istarskom poluotoku mijenja-

ju se krajolici, autohtoni običaji i stanovništvo. Istra je

kulturna poveznica Italije, Slovenije i Hrvatske. Geo-

grafska je granica Istre crta od uvale Muggie do uvale

Preluka. I s morske strane Istra predstavlja jedinstvo

različitosti. Zapadne obale Istre pliće su i razvedenije

u usporedbi sa strmijim i slabije naseljenim istočnim

obalama, no ne i manje krajobrazno atraktivne.

Geografi Istru dijele na tri dijela: Crvenu Istru, Sivu

Istru i Bijelu Istru. Crvenoj je ime dodijeljeno po

prevladavajućoj vrsti tla – zemlji crljenici (crvenici) cr-

veno-smeđih nijansi. Tlo je u dodiru s morem ponegdje

stvorilo neobičan prijelazni sloj, što je za posljedicu

imalo specifičnu podmorsku floru i faunu. Siva Istra

zauzima središnji dio poluotoka, a naziv potječe od

prevladavajuće boje sivoga, glinastog tla. Bijela se Istra

proteže preko padina Učke i istočnog dijela poluotoka.

Prevladava kamenito tlo boje koja se mijenja ovisno o

snazi i kutu Sunčevih zraka.

Povijest najvećeg dijela Istre istražena je i zabi-

lježena, no još je mnoštvo priča i legendi koje se

prenose s koljena na koljeno, ali se i sve češće koriste

u stvaranju novih turističkih marki gradića, mjesta,

sela i zaselaka. Prve tragove života na prostoru Istre

ostavili su dinosauri. Na otočiću Fenoligi okamenjeni

su tragovi dinosaura, koji su ovdje vladali prije više od

80 milijuna godina. Posebno su zanimljivi sačuvani

tragovi dvonožnih troprstih dinosaura Theropoda

i Ornithopoda te otisci četveronožnih sauropodnih

dinosaura. Osim na Fenoligi, tragovi ovih predatora

pronađeni su i na Brijunima (do danas evidentirano

dvjestotinjak tragova). U glavnom otočnom pristanu

Brijuna troprsti je otisak stopala dinosaura iz skupine

Theropoda. Dokazi života na prostoru Istre pronađeni


| 11u blizini Pule u špilji Šandalji iz razdoblja su starijeg

paleolitika. Pretpostavlja se da su stari između 2 mi-

lijuna i 800 000 godina. Nalazi iz razdoblja mlađeg

paleolitika (40 000 – 10 000 godina pr. Kr.) pronađeni

su na lokalitetu Šandalja II te u Romualdovoj pećini

u Limskom kanalu. U Romualdovoj pećini, desetak

kilometara udaljenoj od Vrsara i Rovinja, pronađene

su kosti više od 40 različitih životinjskih vrsta (špiljski

medvjed, špiljski lav, leopard, špiljska hijena, divlji

konj, veliki jelen, snježni zec i dr.). Istarske su špilje

i vrijedni speleološki lokaliteti s osebujnim špiljskim

ukrasima i neobičnom špiljskom faunom. Romualdova

pećina ime je dobila po svecu Romualdu koji je tu živio

tri pune godine, od 1001. do 1004. godine. Izoliran u

špilji, molio je i meditirao.

Naziv Istra, prema nekim izvorima, potječe od

imena ilirskog plemena Histra koje je živjelo na tom

prostoru. U drevnim zapisima Rimljani su Histre

opisivali kao opasne gusare koji su dobro poznavali

svoj teritorij i koristili se priobalnim pličinama prema

kojima su u povlačenju navodili brodove što su ih

progonili da se nasuču. Tu bi ih združeno napali iz

više smjerova. Rimljani su Istru osvojili tek nakon

dva velika vojna pohoda, 177. godine prije Krista.

Različitosti ovoga neobičnog, a atraktivnošću krajo-

braza jedinstvenog jadranskog poluotoka evidentne

su i administrativnom podjelom prostora. Tako je

istočna obala Istre (Liburnija, koja obuhvaća naselja

Brseč, Lovran, Opatiju, Volosko, Matulje i Kastav)

sa zapadnim dijelom Kvarnerskog zaljeva od 1993.

godine administrativno odvojena od ostatka Istre. Ovo

područje pripada Primorsko-goranskoj županiji, a veći,

preostali dio poluotoka Istarskoj županiji.

Tijekom duge povijesti život je u Istri oduvijek bio

povezan s morem. U njezinim se uvalama skrivalo

od morskih oluja, gradilo skloništa i naselja. More je

hranilo stanovništvo, ali i predstavljalo koridor kojim

se tražilo mjesto za nova naselja. Pozicije novih naselja

često su se odabirale po krajobraznim ljepotama.

Istra je prostor kontrasta obalnih konfiguracija. Niske

obale Savudrije, nad kojima se uzdiže najviša kula

svjetionika na istočnom Jadranu, karakteristične su

po zelenilu koje snubi more. Neobični Limski kanal su-

protnost je ljepoti porečkih plaža. Pula, vjekovni grad

tvrđava, nalazi se u zaštićenoj uvali koju kao da je

reljefno oblikovao sam bog rata i suprotnost je zelenoj

brijunskoj oazi, tu preko puta. Istureni rt Kamenjak

posebna je priča, a plitke široke uvale sjeverno od nje-

ga kao da je netko zabunom tu postavio. Na istočnoj

obali Istre redaju se gradići na brežuljcima. Labin je

na brežuljku gradskim zidinama stoljećima štitio svoje

stanovništvo, a dolje uz more smjestio se Rabac, koji

rese neke od najljepših istarskih plaža.

Put u unutrašnjost Istre put je u prošlost. Dojam

jačaju panorame pitoresknih gradića i sela, kao što su

Buje i Grožnjan, razbacanih po brežuljcima. Uz mitsku

dolinu Mirne vezane su legende o istarskim divovima.

Posebna je turistička atrakcija Motovun, izgrađen na

brežuljku na 300 metara nadmorske visine. Kontrasti

se redaju i u zaleđu rijeke Mirne s kilometrima turi-

stičkih šetnica.

Usprkos administrativnoj razdvojenosti, Istra pulsira

homogeno. U ravnoteži se razvijaju i turistički valori-

ziraju sastavnice svih njezinih entiteta. Istarski gradovi

Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad,

Vodnjan, Labin, Buje, Buzet, ali i mnogi drugi, po-

sljednjih su desetljeća stvorili vlastite turističke marke i

originalne manifestacije na temelju svojih posebnosti i

prilagođene svojoj sredini. Različiti u posebnostima, a

međusobno koordinirani u turističkom smislu stvorili

su globalno prepoznatljivu marku istarskog turizma

koja postavlja i nove turističke standarde.

Dio podnog mozaika Eufrazijeve bazilike,

nastao u 3. stoljeću, prije izgradnje same bazilike


... mitski grad utvrda u zaštićenom zaljevu, koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao ...

PulaLjepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 12 3/2/11 2:00 PM

| 13

Povijesni muzej Istre uređen je u osebujnoj mletačkoj utvrdi grada Pule. Povijest Pule uvelike je utjecala na razvoj čitavog poluotoka.

Pulska Arena, antički spomenik iznimne vrijednosti, s vremenom je postala jedan od zaštitnih znakova cijele Istre.

Mitski grad utvrda u zaštićenom zaljevu,

koji kao da je sam Stvoritelj oblikovao, mi-

jenjao je lica kroz povijest s vladarima ko-

ji su njime upravljali. Prepoznatljiv su biljeg

ostavljali nekim novim obrambenim zidom,

fortifikacijom ili kulom. Najveći grad Istar-

ske županije, ali ne i njezino administra-

tivno središte, na jugozapadnom je dijelu

poluotoka. Pored rtova Proštine i Kumpa-

ra odakle se kontrolirao prilaz uvali, pri-

rodna su fortifikacija i otočići Sv. Katari-

na i Sv. Andrija na središnjem dijelu velikog

zaljeva. Pula je bila i važno administrativ-

no središte tijekom povijesti, još od rimskog

doba. Prvo je naselje izgrađeno u podnožju

sedam brežuljaka (Monte Zaro, Monte Ser-

pente, Monte Ghiro, Monte Magno, Mon-

te Paradiso, Monte Rizzi i Monte Vidal) te

s vremenom opasano zidinama. Kasnije se

proširilo preko brežuljaka. Danas grad Pula

zauzima 5165 hektara, od čega je tek jedna

aLjepote hrvatskoga Jadrana KB TISAK.indd 13 3/2/11 2:00 PM

14 | petina uz more. Po gradskim se ulicama,

osim hrvatskog, može čuti i talijanski i nje-

mački jezik, kao posljedica talijanskih i au-

strougarskih korijena dijela stanovnika. Pu-

ljanin cijeni poštenje i držanje dane riječi:

Vo se veživa za roge, a čovik za besidu. Pula

je iznimno bogata povijesnim spomenicima,

grad muzej u punom smislu te riječi. Herku-

lova vrata u Carrarinoj ulici iz vremena su

1. stoljeća prije Krista. Neugledna, bez ra-

skošnih ukrasa, plijene pažnju jednostavno-

šću arhitektonskog rješenja uklopljenosti u

ostacima zidina. Ime su dobila po jedinom

ukrasu, reljefnom prikazu Herkulove glave

pored koje je Herkulova toljaga. Značajna

su jer su u njima uklesana imena osnivača

rimske kolonije i prvih pulskih gradonačel-

nika (Lucija Kalpurnija Pisona Cezonija i

Augustov hram na Forumu posvećen je božici Romi i caru Augustu. Sagrađen je u između 2. godine prije Krista i 14. godine poslije Krista, kad je August umro. Drevna je građevina tijekom povijesti mijenjala namjenu, a 1944. godine potpuno je uništena tijekom bombardiranja Pule. Prema izvornom stanju rekonstruirana je po završetku Drugoga svjetskog rata.

Među zidinama Arene kao da se i danas čuju režanje zvijeri i odjek gomile koja poziva na smaknuće, u borbama teško ranjenih gladijatora.


Lucija Kasija Longina). Njih su dvojica 40 godina prije

Krista trasirali linije budućih gradskih bedema. Mlađa

po datumu izgradnje, ali turistički atraktivnija Zlatna

su vrata. Pripadaju među najljepše i najočuvanije antič-

ke spomenike grada. Isklesani dekorativni elementi, ka-

meni polustupovi i korintski kapiteli detaljima priča-

ju priču o jednom davnom vremenu. U središtu grada,

na glavnom trgu Forumu, Augustov je hram, posvećen

prvomu rimskom caru i izgrađen početkom nove ere. U

doba Bizanta hram dimenzija 8 x 17,3 m pretvoren je u

crkvu. Oštećen je u Drugom svjetskom ratu pa je 1947.

godine rekonstruiran. Danas su u hramu izložene an-

tičke skulpture. Na sjevernoj je strani Foruma gradska

vijećnica u kojoj su još od doba Venecije uredi grad-

ske vlasti. Zgrada se kroz povijest dograđivala pa su

na njoj vidljivi elementi različitih stilova, od romanike


do baroka. Mletački Kaštel, u kojem je danas Povije-

sni muzej Istre, sagrađen je oko 1630. godine. Među

40 000 izložaka mnogi su vrijedni artefakti iz razdo-

blja od srednjeg vijeka do novijeg doba. Godina 1840.,

na ulazu u Kaštel, godina je kada je pregrađivan.

Elegantna je to građevina francuskog tipa, četverokut-

nih zidina koje se u uglovima šire zašiljenim bastioni-

ma. Kaštel je sagrađen po nacrtima francuskoga voj-

nog arhitekta Antoinea de Villea, po narudžbi mletačke

vlade radi dodatne zaštite grada i luke. Izniman antički

Monumentalne pulske zidine pričaju neke drevne priče, zabilježene u kamenim venama koje su često natapane krvlju gladijatora.


spomenik koji gradu daje prepoznatljivu vizuru je Are-

na. Današnje obličje s kapacitetom od 23 000 posjeti-

telja Arena je dobila u 1. stoljeću poslije Krista, za vla-

davine Flavijevaca. Šesti je to po veličini amfiteatar u

svijetu. Tada izgrađena za borbe gladijatora, danas se

koristi i za održavanje različitih kulturnih manifestaci-

ja (Histria festival, Festival igranog filma i dr.). I u pul-

skom su se amfiteatru organizirale borbe gladijatora,

kasnije vitezova, borbe s divljim zvijerima i slične pred-

stave. Amfiteatar je izgrađen izvan gradskih zidina, uz


glavnu cestu Via Flavia, koja je iz Pule vodila u Rim.

Pulski je amfiteatar u usporedbi s ostalih dvjestoti-

njak sačuvanih poseban po nekim originalnim rješe-

njima (stubišni tornjevi s konstrukcijom kojom je bio

natkriven). U srednjem su vijeku građeni novi obram-

beni zidovi i utvrde. Fortifikacijske su objekte kasnije

gradili i Habsburška Monarhija, Mletačka Republika,

Napoleon, Austro-Ugarska i drugi. Arsenalski obram-

beni zid, dovršen 1862. godine, dužinom od 1975 me-

tara spaja stari grad s novom Pulom. Nova se gradska

naselja grade radi doseljene kvalificirane radne sna-

ge za mornaricu i brodograđevnu industriju oko 1850.

godine. Ratnim razaranjima u Drugom svjetskom ra-

tu uništene su mnoge fortifikacije, čiji su ostaci danas


| 19okruženi parkovima. Natkrivena tržnica u

istočnom dijelu grada uređena je 1903. go-

dine, kada se grade i civilna bolnica, neko-

liko škola i crkava. To se razdoblje smatra

i začetkom turističkih aktivnosti u Puli.

Uređena su tri javna kupališta, otvaraju se

hoteli i gradske kavane te se uređuju horti-

kulturni nasadi. Razvoju grada doprinosi

dobra prometna povezanost (od 1876. godi-

ne u funkciji je željeznička pruga s Bečom)

i gradska prometna infrastruktura. Zahva-

ljujući mudrosti onih koji su posljednjih de-

setljeća zabranili gradnju na tzv. fortifika-

cijskom zelenilu, turistički resursi Pule tek

će u budućnosti biti potpuno primjereno

valorizirani.

Ostaci nekadašnjega malog rimskoga kazališta tek su dio očuvane baštine starorimske civilizacije u Istri.

Zlatna vrata, odnosno slavoluk Sergijevaca, jedinstvena je turistička atrakcija grada Pule.


Nedostatak prirodnih zakloništa za brodice u akvatoriju oko Savudrije za posljedicu je imao osmišljavanje neobičnih načina čuvanja manjih plovila od hidrometeoroloških nepogoda.

Stara je Savudrija malo naselje s manje od 1000 sta-

novnika kraj rta Savudrije. Sagrađeno u jedinoj uva-

li zaklonjenoj od bure, mjesto se prvi put spominje

1177. godine. Te je godine mletačka mornarica porazi-

la flote svetog rimskog cara Fridrika I. Barbarosse i pa-

pe Aleksandra III. Pješčane plaže, biciklističke i pješač-

ke staze vode kroz šume akacije i bora okružene novim

turističkim apartmanima. Mnoge su pličine, opasne za

plovidbu, prema predaji bile jedan od razloga zašto je

priča o jadranskim svjetionicima početkom 19. stolje-

ća započela u Savudriji. Savudrija je danas turistički

prepoznatljiva po svome svjetioniku, koji je i najstariji

objekt sigurnosti plovidbe u funkciji u akvatoriju istoč-

nog dijela Jadrana. Uz svjetionik Savudriju vezana je


Savudrijalegenda o austrijskom knezu Metternichu. Prema legen-

di, knez se zaljubio u mladu Hrvaticu pa je svjetionik

Savudriju zamislio kao svoje tajno ljubavno gnijezdo.

Svjetionik Savudrija dovršen je 1818. godine. Ljubav-

na je priča tužno završila jer Metternichova draga ni-

je dočekala zajedničke sretne dane u bujnim vrtovima

Savudrije. Umrla je od upale pluća tijekom posljednjih

tjedana gradnje kule. Trideset metara visoka kula svje-

tionika isto je toliko udaljena od mora. Danas domini-

ra ravničarskom okolinom rta Savudrije. Na svjetioni-

ku je uređen jedan turistički apartman u kojem gosti

borave tijekom cijele godine. Svjetionik, njegova proš-

lost i sadašnjost, Savudriju danas čini turistički

prepoznatljivom.


22 |

Ribarstvo je oduvijek bilo važan izvor prihoda stanovništva u priobalju Istre.

Grad Umag sačinjavaju 23 mala naselja u

kojima danas živi 7000 stanovnika. Prvo su

naselje utvrdili i s kopnom povezali Rim-

ljani. U 9. stoljeću osvojili su ga Hrvati, a u

14. je stoljeću potpuno spaljeno u napadu

flote iz Genove. Stara gradska jezgra sred-

njovjekovne je arhitekture s dijelovima zi-

dina ojačanih kulama u 14. stoljeću. Mo-

derni se Umag specijalizira za cjelogodišnji

sportski i kongresni turizam. Pored posto-

jeće hotelske infrastrukture grade se mnogi

novi sportski objekti. Umag je danas poznat

po teniskom ATP turniru. Lijepe i pitome

obalne pejsaže prvi su prepoznali bogati

I u akvatoriju oko Umaga nedostaje sigurnih sidrišta i lučica, pa se i ovdje nakon povratka s ribarenja brodice podižu na neobične nosače nad morem.

Osebujna arhitektura starog dijela grada Umaga turistička je atrakcija i prepoznatljiv motiv.


UmagRimljani, koji su ovdje gradili ljetne rezidencije. Povi-

jesni razvoj stare gradske jezgre trajno je obilježen ku-

ćama venecijanskog stila koje su danas čest motiv fo-

tografa u prikazima neobičnih lica Umaga. Podrška

turističkom razvoju i ekološka je proizvodnja prehram-

benih proizvoda te razvoj vinarstva i maslinarstva. Na

turističkim je kartama obilježeno nekoliko lokalnih vin-

skih cesta kojima se povezalo vinske podrume lokalnih

proizvođača s turističkim atrakcijama. Kada se u pred-

večerje prošeta uz obalu, pažnju privlače neobične dr-

vene konstrukcije na kojima su brodice podignute viso-

ko nad morem. Nedostatak sigurnih lučica potaknuo je

stanovnike Umaga da se ponovno posluže tradicional-

nim rješenjem podizanja brodica na drvene nosače nad

morem. Danas ovaj neobičan način priveza predstavlja

turističku atrakciju i prepoznatljiv znak Umaga.


Ljepotehrvatskoga Jadranau izmaglici

vremena


Ljep

ote

hrva

tsko

ga Ja

dran

au

izm

aglic

i vr

emen

a

Otkrijte zašto je svi vodeći inozemni turistički mediji reklamiraju kao “neotkriveni biser Sredozemlja” i odredište koje svakako vrijedi posjetiti.

Doživite jedinstvenu hrvatsku obalu i otoke kroz neke nove, veličanstvene kadrove i upoznajte se s neprocjenjivim blagom koje se prostire od Istre do Konavala, od Savudrije do Prevlake.

Znate li da Hrvatska ima jednu od

obala u Europi?

Znate li da je krasi više od otoka, otočića i hridi? 1000

ISBN 978-953-14-0890-5396,00 kn

Ljepote hrvatskog Jadrana NOVO.indd 1 3/17/11 11:37 AM

Documents

Ljepote hrvatskoga Jadrana