Click here to load reader

Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

  • View
    223

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    1/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    2/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    3/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    4/58

    SADRAJ / CONTENTS

    Umjesto predgovoraIn Place of a Preface

    BRUNISLAV MARIJANOVI

    Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana (Izvorni znanstveni lanak)Certain Questions Relating to the Early Neolithic of the Eastern Adriatic(Original scientificpaper)

    BOKO MARIJANNaseobinski elementi na neolitikome lokalitetu Dubovo-Kono kodupanje (Izvorni znanstveni lanak)Settlement Elements at the Neolithic Site of Dubovo-Kono Near upanja(Original scientificpaper)

    NENAD CAMBIBronani kip istaa strigila iz mora kod otoia Vele Orjule blizuLoinja (Izvorni znanstveni lanak)A Bronze Statue of a Strigil Cleaner Found Underwater at the Islet of VeleOrjule near Loinj (Original scientificpaper)DRAEN MARINovi Heraklov rtvenik iz Trogira (Izvorni znanstveni lanak)A New Altar to Hercules from Trogir (Original scientificpaper)

    ELJKO MILETIMithras Sol (Izvorni znanstveni lanak)Mithras Sol(Original scientificpaper)IGOR BORZI, IVANA JADRINovi prilozi arheolokoj topografiji dugopoljskoga kraja (Izvorniznanstveni lanak)New Contributions to the Archaeological Topography of the DugopoljeRegion (Original scientificpaper)

    KARLA GUSARKasnovjekovna i novovjekovna glazirana keramika s lokaliteta sv. Kriu Ninu (Izvorni znanstveni lanak)Late Medieval and Modern Period Glazed Pottery from the site of Sv. Kriin Nin (Original scientificpaper)Upute suradnicimaInstructions to Contributors

    1

    7-54

    55-84

    85-109

    111-128

    129-143

    145-173

    175-198

    199

    http://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/07gusar.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/06borzic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/05miletic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/04marsic.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/03cambi.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdfhttp://www2.unizd.hr/Portals/2/izdanja/Archaeologia_Adriatica_I/02marijan.pdf
  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    5/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    6/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    7/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    8/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    9/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    10/58

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    11/58

    7

    Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana

    Brunislav Marijanovi udk:903'(497.5 Istoni Jadran)"634"Sveuilite u Zadru 903.4(497.5 Istoni Jadran)"634"Odjel za arheologiju Izvorni znanstveni lanakObala kralja Petra kreimira IV. 2 Original scientific paperHR 23000 Zadar Primljeno /Received: 2006-12-18

    U lanku se razmatra problematika ranog neolitika na podruju istonog Jadrana u kontekstu rezultatanovih arheolokih iskopavanja u Dalmaciji. Autor kritiki valorizira ranije hipoteze o naravi i modelimaneolitizacije, a posebice podatke na kojima su temeljeni. U tom je kontekstu osobito kritiki razmotrenavjerodostojnost stratigrafskih podataka iz karinog samograda i Gudnje, pouzdanost i kvaliteta bioarheolokih

    podataka s istih nalazita, sigurnost radiokarbonskih datuma iz karinog samograda, Gudnje, Pokrovnika iGospodske peine, te obrazloeni razlozi zbog kojih podatci s tih nalazita nemaju veliku znanstvenu vrijednostpri rjeavanju temeljnih pitanja ranog neolitika na podruju istonog Jadrana. Problematiku ranog neolitikatoga podruja autor razmatra u suodnosu prema njegovim ambijentalnim svojstvima, te odbacuje sve hipotezekoje generaliziraju vremensku prednost stoarske nad poljodjelskom komponentom u privredi ranoneolitikihzajednica, a isto tako i sve hipoteze koje neolitizaciju istonog Jadrana interpretiraju primarno kroz razliiteoblike doseljavanja i useljavanja zajednica s junog dijela Balkanskog ili s Apeninskog poluotoka. Posebno jenaglaen nedostatak bilo kakvih arheolokih potvrda takvog procesa, pa autor problem neolitizacije istonog

    Jadrana promatra kroz razliite oblike suodnosa izmeu populacija sa susjednih podruja.

    Kljune rijei:rani neolitik, neolitizacija, stratigrafija, kronologija, istoni Jadran, Dalmacija, Hercegovina

    Nedavno zavrena sustavna iskopavanja ranoneolitikog nalazita Crno vrilo kod Zadra u

    znatnoj su mjeri popunila postojee praznine u poznavanju tog vremenskog odsjeka neolitika naistonom Jadranu, a mnoinom i raznovrsnou nalaza to se nalazite iskazuje kao jedna odnajkarakteristinijih ranoneolitikih aglomeracija na istonom Jadranu, sa svim manifestacijamaposve primjerenim jednoj drutvenoj zajednici toga razdoblja prapovijesti.1 Premda na kronolokoji razvojnoj ljestvici nalazita starijeg neolitika istonog Jadrana ne pripada samom njegovupoetku, ovdje u se zadrati upravo na tim pitanjima. Tome je vie razloga, a ovdje u navestisamo nekoliko osnovnih. Prvo. Ta je problematika zadnjih godina ponovno izbila u sam vrhpitanja vezanih uz ovo razdoblje prapovijesti na podruju istonog Jadrana, pa je prirodno dasvako novo istraivanje ranog neolitika, neovisno o tome obuhvaa li sam njegov poetak ilineto mlae vremenske i razvojne odsjeke, samo po sebi podrazumijeva ukljuivanje i u tudiskusiju. Drugo. Dosta znaajan broj istraivaa koji su se zadnjih godina bavili tim pitanjima,

    bilo kao primarnim bilo kao sekundarnim problemom u irim prostornim kontekstima, toj suproblematici pristupali s razliitih pozicija, pa su primjereno tome i ponuena rjeenja dosta

    2002a; 2003. Cjeloviti rezultati istraivanja pripremljeni suza tisak u monografskom obliku.

    1 Iskopavanja su provedena u periodu 2001-2005, a ukraim preliminarnim prilozima izneseni su neki vanijirezultati istraivanja; B. MARIJANOVI, 2001; 2002;

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    12/58

    8

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    divergentna, a katkad i posve suprotstavljena.2 Premda su se u svojim razmatranjima oslanjaliuglavnom na iste podatke za koje se obino vjeruje da bi u veoj ili manjoj mogli posluiti prirazjanjavanju biti procesa neolitizacije, treba ipak naglasiti da je njihov najvei dio posveposrednoga karaktera, odnosno da su preuzimani iz literature, katkad selektivno, a katkad

    prenaglaeno, te da je iznimno mali broj onih istraivaa kojima su relevantni podatci i nalazipoznati iz autopsije, a da i ne govorim o onima koji su uope imali priliku temeljito prouitinalazita na koja se u svojim razmatranjima pozivaju. Ta injenica sama po sebi i ne bi bilaosobito vana kad se u znaajnom broju ne bi radilo o podatcima ija je vjerodostojnostproblematina, zbog ega ne mogu predstavljati pouzdan oslonac za izvoenje dalekosenihzakljuaka. Naime, neki podatci potjeu s dosta starih iskopavanja voenih u okolnostima kojenisu osiguravale ni prijeko potreban minimum sigurnosti u njihovu znanstvenu kvalitetu, a kakoni dokumentacija s tih iskopavanja nije ni iscrpna ni zadovoljavajue kvalitete, posve je jasno daje i njihova vrijednost sama po sebi krajnje hipotetina, pa je i njihovo znaenje kao temeljnihoslonaca u postavljanju daljnjih hipoteza vrlo sumnjivo. Takva su npr. iskopavanja provedena ukarinom samogradu, nalazitu s izrazito sloenom stratigrafijom ali nesigurno fiksiranomstratigrafskom slikom, s kojih postoji samo posve uopen dnevnik, vrlo mali broj grubih terenskih

    skica, te ogranien fundus fotografija.3 Na to u se nalazite vratiti kasnije. Posve je jednakasituacija i s poznatim vieslojnim nalazitem Gudnja koje je sve do nedavne monografske objaveod autora i ovoga priloga iroj arheolokoj javnosti bilo posve nepoznato, osim na temeljuposrednih informacija malog broja onih pojedinaca koji su imali vrlo ogranien uvid u diotamonjih nalaza, ali cjelokupnu situaciju nisu ni sami mogli prouili.4 S obzirom na to, posve jejasno da i svi zakljuci, pretpostavke i hipoteze koje se pretjerano oslanjaju na takvu vrstuinformacija nemaju veliku znanstvenu teinu, a u krajnjoj liniji vrlo su hipotetini. Naravno,problem postaje jo ozbiljniji kada se zakljuci izvedeni na temelju tih nevjerodostojnih podatakau literaturi dalje mehaniki i nekritiki preuzimaju kao pouzdano utvrene injenice i predstavljajuoslonac za iroke rekonstrukcije i interpretacije.Tree. Kao znaajan argument u rekonstrukcijamadinamike i naravi procesa neolitizacije na istonom Jadranu redovito se uzimaju apsolutni datumi

    dobiveni metodom 14C koji potjeu iz uzoraka s nekoliko nalazita ranog neolitika ovogapodruja, pa se slijedom tako dobivenih kronolokih odnosa izvode i zakljuci ne samo omodalitetima i pravcima irenja onih pojava koje determiniraju ovo razdoblja prapovijesti, negoi dinamici i karakteru procesa neolitizacije istonog Jadrana u cijelosti.5 Premda ne treba dvojitioko znaenja apsolutne kronologije, niti dovoditi u pitanje prirodu same metode, ovdje moramposebno naglasiti onu injenicu koja se u svim dosadanjim prilozima uglavnom zaobilazi, a koja

    prostudirati cjelokupan fundus nalaza s tog nalazita. To jeosobito vano s obzirom na poznatu hipotezu J. Mllerao postojanju stupnja obiljeenog iskljuivo monokromnomkeramikom, koja se u literaturi citira kao vjerodostojnainjenica; J. MLLER, 1988a, 222, 233; J. MLLER, 1994,

    124-127.4 B. MARIJANOVI, 2005.5 J. CHAPMAN, 1988, 7; J. CHAPMAN, 1994, 143-144;

    J. MLLER, 1994, 112-113, 124-127, 182-185, 347-348; S. FORENBAHER T. KAISER, 2000, 9 i dalje;PRESTON, M. FORENBAHER, S. 2005, 520-521;PRESTON, M. FORENBAHER, S. 2006, 505-506. itd.Za kritiki pogled usporediti i M. BUDJA, 1993, 176-178;M. BUDJA, 1996a, 65.

    2 C. RENFREW, 1988; J. CHAPMAN, 1988; J. CHAPMAN J. MLLER 1990; J. MLLER, 1988; J. MLLER, 1988a;

    J. MLLER, 1991; J. MLLER, 1994; J. CHAPMAN C. SCHWARTZ J. TURNER R. S. SHIEL, 1990; M.BUDJA, 1993; M. BUDJA, 1996; M. BUDJA, 1999; M.

    BUDJA, 2001; M. PRESTON, 2001; S. FORENBAHER T. KAISER, 2000; B. BASS, 2003; S. FORENBAHER T. KAISER M. PRESTON, 2003; M. PRESTON S.FORENBAHER, 2006; D. MLEKU, 2003; D. MLEKU,2005. itd.3 Tijekom trogodinjeg rada u Arheolokom muzeju uSplitu imao sam mogunost iscrpno se upoznati sa svimokolnostima u kojima je iskopavanje provedeno, prouitisvu postojeu dokumentaciju i utvrditi njezinu kvalitetu, te

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    13/58

    9

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    je posebno vana zbog toga to se neki od tih datuma uzimaju kao kljuni parametri urekonstrukciji dinamike procesa neolitizacija i razvijanju teorijskih modela i mehanizamaukljuivanja jadranskog podruja u iru neolitiku zajednicu jugoistine Europe. Naime, neki suod tih datuma krajnje sumnjivi ponajprije zbog toga to su dobiveni na uzorcima s vrlo

    nepouzdanom stratigrafskom pozicijom jer su iskopavanja voena nestratigrafski; potom, zbogtoga to su uzorci uzimani u okolnostima koje nisu jamile njihovu prijeko potrebu istou; inapokon, zbog toga to uzimanje uzoraka i njihovu uporabu za analize dijele vrlo dugi vremenskirasponi tijekom kojih su uzorci uvani na krajnje neprikladan nain. Takvi su svi datumi koji seu literaturi navode za karin samograd, Pokrovnik, Gospodsku peinu i Gudnju.6 Datumi izGudnje, koje donosi J. Chapman, moda su jedan od najkarakteristinijih primjera konstrukcijakoje mogu proizai iz posvemanjeg nepoznavanja stvarne situacije na nalazitu,7 a nedavno suse tome pridruili i M. Preston i S. Forenbaher.8 S druge strane, takvim pristupom toj se znanstvenojmetodi daje i posve drukija uloga od one koju ona ima po naravi stvari. Naime, kronologija imaprimarnu zadau vremenski uokviriti pojedine razvojne cjeline, odnosno odrediti vremenskeokvire u kojima je nastao i razvijao se pojedini oblik materijalne i duhovne kulture, u kojima seodvijao neki proces ili niz vie-manje povezanih procesa, i sl., ali nikako ne moe posve samostalno

    istraivati sam tijek dogaaja i njihovu prirodu, baviti se sadrajem pojedinih razvojnih cjelina,istraivati promjene proizvodnih sredstava i privrednih odnosa, promjene u materijalnoj iduhovnoj kulturi, a pogotovo se ne moe baviti interpretiranjem naravi procesa i arbitrirati unjihovim varijabilnostima.9 U okolnostima kada je poznavanje tijeka procesa neolitizacije naovome podruju jo daleko od prihvatljiva rjeenja, a njegovo je spoznavanje temeljna zadaadrugih znanstvenih metoda, prilino je apsurdno stajalite koje sve varijabilnosti na privrednoj,drutvenoj i kulturolokoj razini sagledava na kronolokoj razini i pokuava objasniti jedino u

    (danilska kultura); M. PRESTON S. FORENBAHER,2005, 520-521; M. PRESTON S. FORENBAHER,2006, 505-506. Kako stvarna stratigrafija na tom nalazitupodrazumijeva slijed: Gudnja I/rani neolitik, Gudnja II/srednji neolitik, a Gudnja III/kasni neolitik, posve je jasno daodnosi koje autori postavljaju ni stratigrafski ni vremenskine odgovaraju stvarnoj slici na nalazitu, a to znai da su ikronoloke relacije izvan svih realnih okvira. Usporediti: B.MARIJANOVI, 2005.9 Takva je tendencija npr. posve jasno izraena u stavu S.Forenbahera i T. Kaisera koji tvrde sljedee: "Jedan odtemeljnih preduvjeta za objanjavanje procesa koji suoblikovali pretpovijest, kao i za razumijevanje meusobnihodnosa razliitih pretpovijesnih kulturnih grupa, jestprecizno poznavanje njihova vremenskog poloaja itrajanja." S. FORENBAHER T. KAISER, 2000, 9. Posvejednaku vrijednost ima J. Chapman-Mllerov model

    dinamike procesa neolitizacije u pojasima od po 500 godinakoji, kada je rije o podruju istonog Jadrana, nije utemeljenna pouzdanim izvorima i u dobroj mjeri predstavlja istukonstrukciju; J. CHAPMAN J. MLLER, 1990, 127134,Fig. 1. Isti model J. Chapman je ponovio i neto kasnije;

    J. CHAPMAN, 1994, 143-144; Fig. 6. Rekonstrukcije M.Prestona i S. Forenbahera najnoviji su primjer te vrste;M. PRESTON S. FORENBAHER, 2005, 520-521; M.PRESTON S. FORENBAHER, 2006, 514.

    6 J. MLLER, 1994, 112-113, 125, 182-185, 347-348; J. CHAPMAN, 1988, 7. Autoru ovog lanka poznate susve okolnosti vezane uz sigurnost 14C datuma dobivenihiz uzoraka u Gudnji, Pokrovniku i karinom Samogradu.Za sigurnost uzoraka s nalazita Pokrovnik uporediti i Z.BRUSI, 2006. Datumi iz Gospodske peine problematinisu izmeu ostalog i zbog toga to ih nije mogue sigurnopovezati s arheolokim kontekstima.7 Bez uvida u stratigrafiju i kulturoloku sliku nalazita, apozivajui se na neprostudirane podatke koje je u tom smisludonio . Batovi (. BATOVI, 1966, 96-98), J. Chapmanje za to nalazite razvio itav kronoloki sustav koji, izmeuostalog, ukljuuje i danilsku kulturu, koja kao koherentnamanifestacija na tom nalazitu uope nije zastupljena; J.CHAPMAN, 1988, 8, Fig. 2. U svojem zadnjem razmatranjuproblematike ranog neolitika istonog Jadrana M. Prestoni S. Forenbaher su bez ikakve osnove ustvrdili da je Gudnja

    jedno od kljunih nalazita za utvrivanje kronologijekasnog mezolitika; M. PRESTON S. FORENBAHER,2006, 514.8 Raunajui sa sumnjivim datumima iz Gudnje, a bezelementarnog poznavanja stvarne situacije na nalazitu, uistu su greku upali M. Preston i S. Forenbaher u svojimrekonstrukcijama procesa neolitizacije. Tako je Gudnja Ipripisana ranom neolitiku, Gudnja II prijelazu rani/srednjineolitik, dok je Gudnja III opredijeljena u srednji neolitik

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    14/58

    10

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    tim relacijama. To je pravocrtan i rigidno tehnicistiki pristup koji ne ostavlja nikakva mjestaunutarnjoj razvojnoj dinamici i varijabilnostima determiniranim interakcijom psihosocijalnihzajednica i njihovih ambijenata, pa i onim imbenicima koje arheoloki nije mogue kontrolirati.10Ni neolitik, a ni bilo koje drugo prapovijesno razdoblje, nisu nikakve zadane vremenske kategorije

    nego stupnjevi u razvoju ljudskih zajednica, iji tijek i dinamiku nije mogue samo mehanikiuklapati u postavljene sheme. etvrto. Meu istraivaima koji su se bavili problematikom ranogneolitika istonog Jadrana, a posebice rekonstrukcijom mehanizama i modela neolitizacije, vrloje malen broj onih koji su se temeljito bavili i prouavanjem njegovih ambijentalnih svojstava, aosobito varijabilnostima i ambijentalnim posebnostima uih regionalnih cjelina, te na toj osnovipokuali razumjeti i proces tranzicije iz mezolitika u neolitik i predloiti onaj model neolitizacijekoji bi bio arheoloki dokumentiran, povijesno utemeljen, kulturoloki konzistentan i koherentan,a istodobno u skladu s ambijentalnim svojstvima i prirodnim potencijalima prostora, njegovimkomunikacijskim povezanostima s drugim podrujima u svom irem okruenju i sl. Po mojemmiljenju, tek tako prostudiran i razvijen model neolitizacije mogao bi odgovarati stvarnomkarakteru procesa i pruiti dosta realnu sliku svih sadraja koji karakteriziraju inicijalni stupanjneolitika na tome podruju. U svim dosadanjim razmatranjima problematike ranog neolitika,

    podruje istonog Jadrana i njegova zalea uglavnom je promatrano kao jedinstven prostor ukojemu nema ni otrije unutarnje ralanjenosti ni znaajnijih regionalnih razliitosti koje bimogle utjecati na karakter razvoja i njegovu dinamiku, te na formiranje razliitih privredno-drutvenih sadraja harmoniziranih sa specifinostima uih regionalnih cjelina.11 Meutim, nemanikakve dvojbe da su graa i reljef prostora, njegova pedoloka, hidroloka, klimatoloka ivegetacijska svojstva, unutarnja i vanjska komunikacijska povezanost i dr., onaj kompleksimbenika koji determiniraju sve segmente realnog ivota poevi od vrste i tipa naselja, njihovedisperzije i ope gustoe naseljenosti, podudarnosti i razlika izmeu pojedinanih naseobinskihmikrolokacija, do vrsta privrede i privrednih strategija, naina ivota, drutvene organizacije,materijalne kulture u uem smislu i sl.12

    Imajui u vidu navedene manjkavosti u pristupima i skicirane potrebne pravce kompatibilnih

    istraivanja, prouavanje ranog neolitika istonog Jadrana i svih pitanja povezanih s tim, pomojem miljenju, nije mogue rjeavati kroz izdvajanje ili naglaavanje samo pojedinih aspekatakao to su stratigrafija, kronologija, privredna struktura i sl., nego kroz prouavanje kompleksa

    marginalnou; J. CHAPMAN J. MLLER, 1990, 132.Istraivanja provedena u okviru projekta "NeotermalnaDalmacija" obuhvatila su samo jedan mali segmentistonog Jadrana, a i nisu bila primarno koncentriranana problematiku neolitika; J. CHAPMAH R. SCHIEL . BATOVI, 1996. Najvei iskorak u tom smislu donosistudija J. Mllera, ali su njegove opservacije, utemeljenena modelu E. S. Higgs C. Vita-Finzi, primarno vezane uz

    uske gospodarske zone pojedinih nalazita, ponajprije onihpeinskih; J. MLLER, 1988, 102-105; J. MLLER, 1994,42 i dalje. Meutim, regionalna ambijentalna svojstva nisujednostavan i mehaniki zbroj mikrolokalnih ambijenata,nego su, naprotiv, i ti mikroregionalni ambijenti izraz irihregionalnih posebnosti.12 B. MARIJANOVI, 2003a, 107-117. M. Louis Sfriadsje vrlo dobro i posve jasno ukazao na znaenje tog kompleksaimbenika; M. LUIS SFRIADS, 1993, 139 i dalje.

    10 Izvrstan primjer takvih konstrukcija je nepostojea dvojbao moguem sjevernojadranskom podrijetlu danilske kulture;"Budui da iz Dalmacije imamo samo etiri datuma (dvaiz Pokrovnika na sjeveru, dva iz Gudnje na jugu), bilo biprenagljeno zakljuiti da je generiki danilski stil nastaona sjeveru i proirio se na jug. Umjesto toga, ini se dase danilska lonarija, za razliku od impressa, pojavilagotovo istovremeno po cijeloj regiji." M. PRESTON S.

    FORENBAHER, 2006, 507.11 Na tom je tragu i pristup . Batovia koji istoni jadranskiprostor promatra manje-vie kao jedinstvenu cjelinu; .BATOVI, 1966, 11-12; Neto kasnije isti autor donosisamo krai i prilino uopen pregled zemljopisnih cjelinajadranskog prostora utemeljen na strogo zemljopisnimkriterijima, bez pokuaja njihova povezivanja s razvojnimposebnostima; . BATOVI, 1979, 474-475. J. Chapmani J. Mller su tim pitanjima pristupili s jednakom

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    15/58

    11

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    meusobno povezanih pitanja. U tom u smislu ovdje izdvojiti tri osnovna kompleksa pitanja, ukojima su, razumije se, mogue i dalje ralambe na itav niz fino nijansiranih aspekata. To su:

    1. disperzija nalazita i prostorno-naseobinske cjeline ranog neolitika, njihov suodnos sazemljopisnim cjelinama istonog Jadrana, njihovim ambijentalnim svojstvima i privrednim

    potencijalima;2. populacijski potencijali autohtonog mezolitikog supstrata i njegova mogua uloga u procesuneolitizacije, s komparativnom slikom stratigrafskih, naseobinskih i privrednih pokazatelja namezolitikim i ranoneolitikim nalazitima;3. rekonstruiranje i interpretiranje razvojnih procesa s komparativnim kronolokim odnosima.

    U kontekstu skiciranih kompleksa pitanja vezanih za problematiku ranog neolitika,po mojem miljenju, vrlo je instruktivna ve i sama disperzija nalazita koja pripadaju tomnjegovom vremenskom odsjeku. Naime, na itavom podruju istonog Jadrana, a to znai nasamom obalnom pojasu i otocima, te zaobalnom prostoru koji prema zemljopisnim kriterijimaini njegov integralni dio, danas je poznato oko 40 sigurnih ranoneolitikih nalazita, ali se tombroju obino pridruuje jo nekoliko lokaliteta s kojih potjeu nalazi impresso keramike, pa se na

    taj nain dolazi do aproksimativnih 45 nalazita. Kako je to slika dananjeg stanja istraenosti,a ne njihov konani broj koji e se buduim istraivanjima zasigurno poveavati, preliminarnizakljuak o prilino znaajnoj napuenosti jadranskog podruja ve na poetku ovoga razdobljaima svoje puno utemeljenje. Premda kartografski prikaz svih nalazita ranog neolitika moe stvoritidojam o njihovoj relativno ujednaenoj disperziji uzdu itavog Jadrana i relativno ravnomjernojnapuenosti itavog prostora, a potom i dojam o neovisnosti te disperzije o zemljopisnimposebnostima pojedinih njegovih dijelova, pri pomnijoj analizi u njihovoj se koncentraciji posvejasno uoavaju odreene pravilnosti koje upuuje na posvemanju usklaenost s geofizikim iambijentalnim svojstvima jadranskog prostora. Meutim, kako ova konstatacija kod nekoga moestvoriti zabunu, treba odmah naglasiti da ta usklaenost nikako ne podrazumijeva i posvemanjupodudarnost s brojem i meusobnim odnosima regionalnih cjelina koje su na istom podruju

    izdvojene prema zemljopisnim kriterijima, jer su odstupanja od tako definiranih cjelina evidentnai u broju i u njihovim meusobnim odnosima. No, da bi to bilo posve jasno ovdje u se samonakratko zadrati upravo na zemljopisno definiranim regionalnim cjelinama istonog Jadrana,koje se meusobno razlikuju s obzirom na niz razlikovnih pojedinosti: grau i prirodu postanka,odnosno morfogenetske procese, reljef i reljefno-pejsane elemente, vrste tla i hidrografsku sliku,odnos mora i zaobalnog prostora, unutarnju protonosti i komunikacijsku povezanost s drugimcjelinama itd. Prema tim kriterijima, na jadranskom se prostoru izdvajaju sljedee cjeline: 1.Transki zaljev s Krasom; 2. Istra; 3. Kvarner s otocima; 4. Podvelebitski prostor; 5. Dalmacija;odnosno prostor od Ravnih Kotara do ua Neretve; 6. junjadranski prostor od ua Neretvedo Otrantskih vrata; 7. hercegovako i usko crnogorsko zalee. Promatrana u odnosu na takvuregionalnu podjelu, pomnija analiza disperzije ranoneolitikih nalazita pokazuje realitete kojeje mogue definirati na sljedei nain:

    Prvo. U disperziji naselja ranog neolitika uzdu jadranske obale nema ravnomjernosti.tovie, posve se jasno izdvajaju tri prostorne cjeline u kojima su koncentrirana sva danaspoznata nalazita: prva, odnosno sjeverna cjelina, obuhvaa juni, poglavito obalni prostorIstre i kvarnerske otoke; druga ili sredinja cjelina obuhvaa podruje Ravnih Kotara iprominske zaravni, odnosno zadarski i ibenski prostor; i trea, odnosno juna cjelina ukljuujedio srednjojadranskih otoka, obalni pojas juno od Neretve s poluotokom Peljecem, te ire

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    16/58

    12

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    jadransko zalee, posebice Hercegovinu.13 Pod navedenim prostornim cjelinama ranog neolitika,a i neolitika u cjelini, podrazumijevam one dijelove istonog Jadrana koji svojim arheolokimsadrajem (koncentracijom nalazita, vrstom i tipom naselja, vrstom privrede i oblikom privrednestrategije, materijalnom kulturom u uem arheolokom smislu i sl.), te unutarnjom povezanou i

    ulogom u cjelini jadranskog podruja, tvore koherentne prostorno-naseobinske cjeline (karta 1).Navedene prostorno-naseobinske cjeline nisu meusobno povezane nego su razdvojenearheoloki gotovo posve praznim dijelovima jadranskog podruja u kojima su ranoneolitika, a ineolitika nalazita openito, iznimna pojava. Prvu takvu prazninu ini kvarnerski obalni sektori podvelebitski prostor koji su najkrevitiji dijelovi istonog jadrana, s iznimno uskim obalnimpojasom, a nerijetko i bez njega, i izrazito visokim gorjem koje se izravno uzdie iz obalnogpojasa, s veoma slabom unutarnjom i vanjskom protonou i komunikacijskom povezanou,izrazito slabom hidrografskom mreom, nepovoljnim klimatskim prilikama i sl. Premda je ustrogo zemljopisnom smislu skupina velikih otoka Krk, Cres, Loinj integralni do kvarnerskogsektora, injenica je da oni svojim poloajem puno vie gravitiraju Istri, to posebice vrijedi zavanjske otoke Cres i Loinj, a preko njih i Krk, pa je posve prirodno da i ine dio te prostorno-naseobinske cjeline ranog neolitika.

    Drugu prazninu oznaava obalni dio splitsko-trogirskog i itav podbiokovski prostor doua rijeke Neretve. Ne raunajui jednu biokovsku peinu kod Omia peina u Jasenicama i jedno potencijalno nalazite na otvorenom na podruju Makarske, na tome njegovu dijelunema nalazita ni ranog, a ni kasnijih stupnjeva neolitika, a izgledi da se ta situacija u budunostipromijene vie su nego minimalni. Osim toga, vrlo je upitno moe li se tim nalazitima uopepripisati naseobinski karakter. Posve je sigurno da naseobinski karakter nema ni peina s nalazimaimpresso keramike na Klisu Krina a vrlo vjerojatno ni novoistraivano peinsko nalazitekod Biska peina Zemunica. Razlozi koji taj dio jadranskog prostora ine gotovo posve pustimposve su jednaki onima u kvarnersko-povelebitskom dijelu. Naime, s iznimkom katelanskogprostora, poslije Kvarnera to je najreljefniji dio Hrvatskoga primorja s uskim pojasom kopnenogprimorja ograniena priobalnim gorjima koja se posebice u podbiokovskom dijelu uzdiu izravnos obale i otro ga odvajaju od krke Zagore. Prema zemljopisnim kriterijima integralni dio togaprostora ini i skupina velikih srednjodalmatinskih otoka. Meutim, na onim u unutarnjemdijelu akvatorija Bra i olta nema nikakvih tragova neolitika, dok oni puinski Hvar iKorula zahvaljujui svojoj povezanosti s Peljecem gravitiraju junom Jadranu i u prostorno-naseobinskom smislu ine njegov integralni dio.

    Takva disperzija nalazita, odnosno njihova koncentracija u tri prostorne cjeline, nijesluajna nego je izravno povezana s graom, reljefom i opim izgledom istonog Jadrana,raznovrsnou njegovih oblika i bitnim razlikama krajolika, unutarnjom povezanou, a

    Krku, 6) Hercegovinu, 7) Mati u Albaniji, 8) sredinju Bosnui 9) dalmatinske otoke; J. MLLER, 1988, 102-103, Fig. 1.

    Podjela je vrlo usitnjena, a kriteriji na kojima je utemeljena(tip tla, geomorfologija, godinji prosjek padalina,prosjena sijeanjska temperatura i sl.) nisu dosljednoprovedeni. Osim toga, promatrani u kulturolokom smislu,nalazi impresso keramike iz Obra I ne mogu biti osnovaza izdvajanje posebne cjeline jer oni tamo ne pripadajunikakvoj samostalnoj impresso kulturi nego ine jednu odkomponenata koja kratko vrijeme participira u kulturnojslici njihova najstarijeg stratuma.

    13 Drugi autori toj podjeli pristupaju na drukiji nain.Svoju prostornu podjelu istonog Jadrana u ranom neolitiku

    . Batovi postavlja na sasvim drukiju osnovu u kojojnajvaniji kriterij predstavlja uestalost uporabe koljkipri izvoenju ukrasa, pa u tom kontekstu izdvaja dvijeprostorne cjeline: jednu neposredno uz morsku obalu (Cres,Loinj, Krk, okolica Trsta, Nin i Smili), a drugu vezujeuz unutranjost (Zelena peina, Crvena stijena, karinsamograd); . BATOVI, 1965a, 36. J. Mller izdvaja ak9 prostornih cjelina ranog neolitika: 1) transko podruje,2) Istru, 3) kvarnerske otoke, 4) Ravne Kotare, 5) Zagoru i

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    17/58

    13

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    posebice odnosom mora i Dinarskoga gorja. Znaenje toga suodnosa sasvim se dobro moerazumjeti iz injenice da su jezgre definiranih prostorno-naseobinskih cjelina ranog neolitikapodudarne s tri zemljopisne regionalne cjeline Istra, Ravni Kotari i zalee junog Jadrana ijasu ambijentalna svojstva bitno drukija od ambijentalnih svojstava ostalih regionalnih cjelinajadranskog podruja. Njihove su osnovne znaajke mirniji reljef, povoljan odnos mora i kopna,duboka ili relativno duboka zaobalna zona, povoljna hidrografska slika, te dobra unutarnja

    protonost i komunkacijska povezanost. S druge strane, dijelovi jadranskog prostora koji svojomnenaseljenou posve razdvajaju tri prostorno-naseobinske cjeline ranog neolitika pripadajureljefno najdinaminijim i najkrevitijim dijelovima istonog Jadrana Kvarner, podvelebitskiprostor, podmosorsko-podbiokovski prostor s vrlo uskim obalnim pojasom, te izrazitooteanom i unutarnjom i vanjskom protonou. Napokon, navedena koncentracija nalazita utri prostorno-naseobinske cjeline nije karakteristika samo ranog neolitika nego konstanta kojavrijedi tijekom itavog trajanja tog razdoblja prapovijesti. Premda u buduim istraivanjima,

    Karta 1. Prostorno-naseobinske cjeline ranog neolitikaMap 1. Settlement areas of the eastern Adriatic in the Early neolithic

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    18/58

    14

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    kako sam to ve naglasio, treba oekivati otkria novih neolitikih nalazita, malo je vjerojatnoda e se dananja slika njihove disperzije i meusobnih odnosa bitno promijeniti.

    Drugo. U svakoj od izdvojenih prostornih cjelina ranog neolitika posve su razliiti odnosiizmeu otonih nalazita i onih na obalnom i zaobalnom dijelu prostoru. U prvoj prostornojcjelini, na istarskom poluotoku i kvarnerskim otocima, taj je odnos daleko u korist nalazitavezanih uz obalno i zaobalno podruje. Dodue, osim Viule i donekle Vele Gromae s kojihpostoji neto vie keramikih nalaza, sva ostala nalazita poznata su na temelju malobrojnih

    ulomaka impresso keramike, pa o njihovu karakteru nije mogue izrei nikakav siguran sud. Sdruge strane, neka od otonih nalazita, kao to je Jamina Sredi, smatraju se vrlo vanim zbogmogunosti koje pruaju za razmatranje karaktera prijelaza iz mezolitika u neolitik. No, neovisnoo tomu, takav odnos naselja na otvorenom i onih u peinama, posve je primjeren injenici dasu istarska nalazita vrlo zgusnuto koncentrirana na junom rubu poluotoka, odnosno njegovureljefno najmirnijem dijelu, za razliku od otonog krajolika koji je i graom i reljefom podudarans kvarnerskim obalnim sektorom. Osim toga, brojani odnosi otonih i kopnenih nalazita

    Karta 2. Sjeverna prostorno-naseobinska cjelina ranog neolitikaMap 2. Northern settlement area of the eastern Adriatic in the Early neolithic

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    19/58

    15

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    sugeriraju zakljuak o stanovitom vrijednosnom sustavu prema kojemu su raneneolitiki iteljite prostorne cjeline procjenjivali pogodnost pojedinih njezinih dijelova s obzirom na njihoveprivredne potencijale. Ako je to tono, onda bi otoni dio te prostorno-naseobinske cjeline imaoperiferno znaenje, to bi bilo i razumljivo s obzirom na injenicu da prema strogo zemljopisnimkriterijima i nije sastavni dio istarske nego kvarnerske zemljopisne cjeline (karta 2). Meutim,takav odnos otonih i kopnenih nalazita u ovoj prostorno-naseobinskoj cjelini mogue jepromatrati jo na jedan nain, uzimajui u obzir upravo zgusnutu disperziju kopnenih nalazitana jugu Istre, te injenicu da na tim nalazitima mahom nema ozbiljnih slojeva. Naime, u tom

    kontekstu ne treba posve iskljuiti mogunost, u ovome trenutku hipotetinu, da su upravo otocionaj dio te prostorno-naseobinske cjeline s koje se jedan dio populacije premjestio na kopno.No, isto tako ne treba iskljuiti ni mogunost da su junoistarska neolitika nalazita povezanas mezolitikim zajednicama iz unutranjosti koje su se, takoer, mogle djelomice ili u cjelinispustiti prema njezinu jugu.

    Navedeni odnos otonih i obalnih nalazita jo je izrazitiji u drugoj prostornoj cjelini,na zadarskom i ibenskom podruju. Naime, u toj su prostornoj cjelini sva nalazita vezana za

    Karta 3. Sredinja prostorno-naseobinska cjelina ranog neolitikaMap 3. Central settlement area of the eastern Adriatic in the Early neolithic

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    20/58

    16

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    obalni i duboki zaobalni prostoru, dok otonih uope nema.14 Meutim, za razliku od istarskogprostora, nalazita sredinje prostorne cjeline nisu koncentrirana samo na manjem niti na nekomodreenom njegovu dijelu, nego su relativno ujednaeno rasporeena na itavom prostoru. Sdruge strane, u toj prostorno-naseobinskoj cjelini gotovo da i nema nalazita iji karakter nijemogue procijeniti s visokim stupnjem sigurnosti, ak i u onim sluajevima kada je njihovopoznavanje ogranieno na povrinske nalaze prikupljene prilikom terenskog pregleda (karta 3).

    Vrlo je zanimljiva situacija u treoj prostornoj cjelini u kojoj su sva nalazita s jadranskogprostora u njegovu najuem smislu vezana za otoke, ukljuujui tu i poluotok Peljeac kojikarakteriziraju gotovo otona ambijentalna svojstva, dok su ona s kontinentalnog prostora, ustvari, smjetena duboko u hercegovakom zaleu. Jedinu pravu iznimku u tom pogledu inipeina Spila kod Perasta (karta 4). U vezi s takvom disperzijom ranoneolitikih nalazita trebaposebno naglasiti jo jednu injenicu koja se redovito zaobilazi u svim prilozima ovoj problematici,

    neolitiku, njihova prisutnost moe biti posljedica razliitihaktivnosti neolitikih itelja ovoga prostora; . BATOVI,1990, 100.

    14 Litiki nalazi s dva lokaliteta na otoku Pamanu, koje .Batovi pripisuje neolitiku, pripadaju sluajnim nalazima iu posvemanjem nedostatku keramikih nalaza ne mogu sebez rezerve pripisati neolitiku. Osim toga, ak i da pripadaju

    Karta 4. Juna prostorno-naseobinska cjelina ranog neolitika

    Map 4. Southern settlement area of the eastern Adriatic in the Early neolithic

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    21/58

    17

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    a vezana je za peinu Odmut, kao jedno od kljunih nalazita za procjenu karaktera i dinamikeprocesa neolitizacije na jadranskom podruju. Naime, u zemljopisnom smislu Odmut uope nepripada jadranskom podruju, tovie ni njegovu zaleu, nego dubokoj unutranjosti i jezgrikontinentalnog bloka, a i kulturoloki se samo djelomice moe povezati s ranim neolitikom

    ovoga podruja.

    15

    Tree. Budui da u navedenim prostornim cjelinama, u kojima su najveim dijelomkoncentrirana nalazita ranog neolitika, ne postoje izrazito velike razlike u broju registriranihnalazita, posve su jasno vidljive znaajne razlike koje postoje u odnosima u kojima su zastupljenapeinska i nalazita na otvorenom. U istarskoj cjelini odnos izmeu tih dviju vrsta znatno jevei u korist nalazita na otvorenom. Naime, s iznimkom andalje, na istarskom su kopnenompodruju poznata samo nalazita na otvorenom, to je posve razumljivo s obzirom na geofizikasvojstva prostora na kojemu su koncentrirana, za razliku od onih na otocima koja odredapripadaju peinskim nalazitima, to je isto tako posve primjereno geofizikim svojstvima tihotoka (karta 2).

    Posve je isti odnos i u drugoj prostornoj cjelini, na zadarsko-ibenskom podruju, gdje

    su nalazita na otvorenom neusporedivo brojnija od peinskih, pa su drilo, karin samograd,Tradanj, a i Gospodska peina ako ju se prihvati kao ranoneolitiko nalazite, samo iznimke kojetu dominaciju ine jo uoljivijom. Dominacija nalazita na otvorenom i ovdje je u posvemanjemskladu s ambijentalnim svojstvima prostora koji karakterizira izrazito niska obala i blag zaobalnireljef s prostranim flinim zonama. Taj je reljef neto drukiji sam u kontaktnom podruju RavnihKotara s ograncima Velebita i Promine, za koji su vezani drilo, karin samograd i Gospodskapeina, te neto reljefno dinaminijem ibenskim priobalju na kojemu se nalazi Tradanj (karta 3).

    Nasuprot tomu, u treoj prostornoj cjelini ranog neolitika odnos je posve suprotan, pa supeinska nalazita daleko brojnija od onih na otvorenom prostoru. Uz jedno nalazite u istonojHercegovini airi kod Stoca16 poznata su jo samo dva nalazita na otvorenom, oba kodPosuja u zapadnoj Hercegovini: Vukove njive i Ilinova lazina.17 S druge strane, premda ukupan

    broj poznatih nalazita nije nita manji od njihova broja u druge dvije prostorne cjeline, jasno jevidljivo da su prostorne distance izmeu nalazita znatno vee nego u obje prethodne, odnosnoda je njihova gustoa znatno manja, to je s obzirom na veliinu te prostorne jedinice ranogneolitika posebno zanimljiva, a rekao bih i indikativna injenica (karta 4).

    Navedeni odnosi, razumije se, nisu sluajni niti su samo jednostavna posljedica sklonostiranoneolitikih zajednica s pojedinih dijelova istonog Jadrana prema jednoj od tih vrsta naselja,nego su izravna posljedica sastava i geoloke grae pojedinih cjelina i morfogenetskih procesa

    ni stratigrafske odnose, pa opservacije V. Atanackovi-Saline odogovaraju situaciji na terenu koja mi je poznata natemelju osobnog uvida, a nalazi iz autopije. Na istom je mjestu

    postojalo i naselje bronanoga doba. V. ATANACKOVI-SALI, 1973, 16-19; V. ATANACKOVI-SALI, 1976,25-27.17 Nalazita Vukove njive i Ilinova lazina kod Posuja nepripadaju nalazitima tipinog naseobinskog karaktera,nego najvie odgovaraju tipu vrlo kratkotrajnih privremenihstanita povezanih sa stoarsko-lovakom privredom; B.MARIJANOVI, 1979, 5-12.

    15 . MARKOVI, 1985, 38-39.16 Od ukupno 13 ranoneolitikih nalazita u uem zaobalnomprostoru junog dijela Jadrana i njegova ireg zalea samo

    su airi kod Stoca tipino naselje na otvorenom. Zatitnoiskopavanje vodila je V. Sali-Atanackovi, a rezultatiistraivanja objavljeni su u vrlo kratkom i posve sumarnomizvjeu. Naselje je osnovano tijekom ranoga, a trajalo je itijekom srednjega neolitika. Kako se u vezi s tim naseljemu literaturi donose razliite informacije treba naglasitida je plavljenjem rijeke Bregave, na ijoj je niskoj terasibilo podignuto, naselje posve uniteno, te da nije mogueprocijeniti ni njegovu veliina, ni debljinu kulturnog sloja, a

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    22/58

    18

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    koji su oblikovali njihov izgled i stvarali prirodne uvjete u kojima zajednice ranog neolitika nisustavljene pred alternativni izbor, nego su se u danim prirodnim okolnostima priklanjale najboljemrjeenju. tovie, u tom bi se kontekstu, umjesto odabira najboljih, moda, moglo prije govoritio prirodno nametnutim rjeenjima. To potvruje i injenica da navedeni odnosi nalazita na

    otvorenom i onih u peinama u svakoj od prostornih cjelina nisu ogranieni samo na rani, negosu konstanta za neolitik u cjelini. U stanovitom smislu, na slian bi se nain mogla promatratii peinska naselja i u drugim prostornim cjelinama ranog neolitika, odnosno onim njihovimdijelovima koji se u mikroambijentalnom smislu djelomice mogu usporeivati s ambijentomjune prostorne cjeline.

    etvrto. Neovisno o pitanjima finih stratigrafskih odnosa, tonije razvojnoga i kulturnogakontinuiteta, za sva peinska nalazita sa slojem ranog neolitika karakteristian je vei brojkulturnih stratuma. Gotovo da nema nijedne peine u ijoj stratigrafiji nije zastupljeno vieneolitikih stratuma, katkad i vrlo debelih, pa i stratuma vie prapovijesnih razdoblja.18 Tainjenica govori u prilog netom istaknute vjerojatnosti o optimalnim (ili nametnutim) rjeenjimana onim dijelovima istonog Jadrana i njegova zalea za koje je karakteristino postojanje takvihkrkih fenomena. S druge strane, ona posve jasno ukazuje i na viekratnost u naseljavanju istihmikrolokacija neovisno o tomu imaju li ona ciklini, povremeni, privremeni ili neki drugi karakter.Nasuprot tomu, naselja na otvorenom iznimno rijetko sadravaju vie stratuma koji pripadajurazliitim vremenskim odsjecima neolitika, a posebice su rijetka ona na kojima uz stratum ranogpostoji i stratum nekog mlaeg vremenskog odsjeka neolitika.19 Samo po sebi, a za razliku odpodruja na kojima dominiraju peinska nalazita, to upuuje na zakljuak da se u ciklikim ilinekoj drugoj vrsti kretanja po podrujima za koja su vezana naselja na otvorenom, nije nametalaozbiljna potreba za vraanjem i obnovom ivota na istim mikrolokacijama, to s druge straneznai da su i ogranienja pri izboru naseobinskih mikrolokacija neusporediva manja.

    to se tie mezolitikih nalazita, odnosno mezolitikih populacijskih potencijala, slika je,razumije se, znatno skromnija jer je broj nalazita manji. Promatrano od juga prema sjeveru,na dananjoj razini istraenosti na podruju istonog Jadrana potencijalna mezolitika osnovapotvrena je u Crvenoj stijeni, Veloj spili u Veloj Luci, pilji Kopaini na Brau, pojedinanimnalazima s jo neistraivanih nalazita u Ravnim Kotarima, Jamina Sredi, Vorganskoj peini,Pupiinoj peini, Klanjevoj pei i Podosojnoj peini. Iz razloga koje sam ranije naveo tu se samou irem smislu moe uvrstiti i Odmut. Razumije se, to nije velik broj nalazita, a vjerojatnost istupanj njegova poveanja tijekom buduih istraivanja teko je procijeniti. No, i taj neveliki brojdanas poznatih nalazita nedvosmisleno potvruje da u vremenu koje prethodi neolitiku podrujeistonog Jadrana nije ni prazan ni nenastanjen prostor, to samo po sebi postavlja i pitanjepozicije i uloge autohtonog supstrata u svim onim procesima koji oznauju poetak neolitika ina tom dijelu europskog prostora, a podrazumijevaju irenje, stabiliziranje i potpuno afirmiranjeosnovnih inovacija obuhvaenih pojmom "neolitiki paket", sa svim daljnjim posljedicama urazvoju naseobinskih aspekata, privredno-drutvenih odnosa, materijalne kulture, kulta i duhovne

    kulture itd. Naravno, rjeavanje tog pitanja primarno je povezano s mogunostima utvrivanja

    19 Meu nalazitima na otvorenom, slojevi razliitihvremenskih odsjeka neolitika postoje samo na airima(Stolac), Danilu, Smiliu i Pokrovniku. Kao to je vidljivo,samo airi pripadaju junojadranskoj, dok ostala pripadajusredinjoj prostorno-naseobinskoj cjelini.

    18 Od peinskih nalazita s veim brojem kulturnih stratumaovdje navodim najznaajnija: Odmut, Crvena stijena,Hateljska peina, Gudnja, Ravlia peina, Markova pilja,Vela spila, Zelena peina, Tradanj, karin samograd, JaminaSredi.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    23/58

    19

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    stvarnih dodira izmeu mezolitikih i neolitikih zajednica ali na neke mogunosti u stanovitojmjeri mogu upuivati i indirektni podatci. Na pitanje odnosa mezolitikih i neolitikih zajednicavratit u se kasnije, a ovdje bih se zadrao samo na nekim elementima iz prostorne disperzije.Naime, prostorna disperzija mezolitikih nalazita, ma kako ona malobrojna, ipak upuuju

    na neke zajednike elemente s disperzijom nalazita ranog neolitika. Tako npr. junojadranskamezolitika nalazita pokazuju prostorni raspored slian onomu koji karakterizira i ranoneolitikanalazita na istom dijelu jadranskog prostora. Vezana su za dublje jadransko zalee (Crvenastijena, a u irem smislu i Odmut) s jedne, ili se nalaze na otocima (Vela spila, Kopaina), s drugestrane. Prostorni raspored vrlo slian rasporedu ranoneolitikih naselja pokazuju i mezolitikanalazita u sjevernom Jadranu. Ili su vezana za otoke (Jamina Sredi, Vorganska pe) ili za istarskikopneni prostor (Podosojna pe, Pupiina pe, Klanjeva pe), s tom razlikom to su neolitikanaselja zgusnuta na krajnjem junom dijelu, dok su mezolitika smjetena u unutranjosti Istrena znatno veim meusobnim distancama. Napokon, ako je suditi na temelju postojeih indicija,izgleda da je slina situacija i na podruju sredinjeg Jadrana.

    to se tie odnosa mezolitikih i neolitikih zajednica, odnosno pitanja participiranjaautohtonog stanovnitva u procesu neolitizacije, svoje sam miljenje vie puta posve jasnoizrazio, a ovdje u ga jo jednom ponoviti. Autohtono mezolitiko stanovnitvo ini temeljnudemografsku osnovu na kojoj su se razvile neolitike zajednice s ovoga podruja, a ukupnapopulacijska slika u ranom neolitiku primarna je posljedica unutarnjeg demografskog razvoja, uznaajnoj mjeri povezanog s kvalitativnim promjenama u privredi i openito drukijim ivotnimokolnostima. Sve interpretacije koje taj autohtoni supstrat minoriziraju ili posve iskljuuju imajuvrijednost istih spekulacija koje nisu potkrijepljene nijednim vrstim argumentom. To je jednopitanje. Drugo je pitanje samih mehanizama koji djeluju u procesu neolitizacije, odnosno modelaprema kojemu se on odvija. O tim pitanjima i s njima povezanim drugim problemima iznesenasu razliita miljenja, premda se sva temelje na podatcima s istih nalazita.

    Nalazite koje u ovome kontekstu na junojadranskom podruju ve odavno zauzimaizdvojeno mjesto svakako je Crvena stijena, prvo nalazite na kojemu je istraen sloj ranogneolitika i utvren njegov odnos prema onom mezolitikom. Kao to je dobro poznato, slojranog neolitika (sloj III) slijedi izravno iznad mezolitikog stratuma IVa-b. 20 Taj slijed vaanje ponajprije zbog stratigrafskih razloga jer izmeu mezolitikog i ranoneolitikog stratumanema nikakvih pojava koje bi upuivale na mogunost naseobinskog prekida i vremenskoghijatusa. S druge strane, taj je slijed vaan i zbog razvojnoga i kulturnoga kontinuiteta kojise na tome nalazitu ponajvie oituje kroz jaku mezolitiku tradiciju u izradbi neolitikihkremenih orua.21 tovie, prema podatcima A. Benca, osim keramikih nalaza, u kulturnoj slicimezolitikog i neolitikog sloja nema nikakvih drugih razlika, a "u pogledu kremenog orua postoji sasvim siguran kontinuitet izmeu stratuma III i stratuma IV, premda su ta orua ustratumu III svedena na manji broj oblika i u nekim vrstama neolitizirana."22 U opi kontinuiteti jednu od bitnih poveznica stratuma IV i III, ukljuen je i istovjetan nain ivota utemeljen na

    21 A. BENAC, 1957, 22-23, 27; A. BENAC, 1975, 127-128.22 A. BENAC, 1957, 27.

    20 U kasnijoj stratigrafskoj analizi stratum IVb podijeljen jena horizonte IVb1 i IVb2, to u kulturnom smislu odgovarapodjeli stratuma IV na faze "a", "b1" i "b2"; . BASLER,1975, 12-13.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    24/58

    20

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    lovakom tipu privrede, dokumentiran prisutnim taksonima.23 Premda za istraivaa nalazitani tada, a ni kasnije, nije bilo nikakvih dvojbi oko temeljnog opredjeljenja tih dvaju stratumau mezolitik, odnosno rani neolitik,24 stratum IVa-b bio je predmetom i drukijih interpretacijakoje su i sam poetak neolitika na ovome podruju odreivale znatno ranije i davale mu posve

    drukiji smisao.

    25

    U novije vrijeme problematika odnosa stratuma IV i III ponovno je aktualizirana i tozbog podatka o prisutnosti divlje balkanske koze (Capra hircus L.) koji u obradi faunistikihnalaza s tog nalazita donosi M. Malez, pa se upravo taj podatak i uzima kao jedan od kljunihargumenata u razliitim interpretacijama i samog procesa neolitizacije istonog Jadrana.26 Kakose taj podatak moe na razliite naine citirati, a nain njegova citiranja ima implikacije i nakarakter interpretacije, posebice ako je citiranje ogranieno samo na mezolitiki stratum, trebaposebno naglasiti da je konstatacija M. Maleza dosta sumarna i ne odnosi se iskljuivo na stratumIV nego na sve holocenske stratume koji na tome nalazitu obuhvaaju i slojeve III-I, odnosnovremenski raspon od ranog neolitika do bronanog doba.27 S druge strane, iz podatka koji donosiM. Malez nije mogue ni izdaleka razabrati o kolikom bi se minimalnom broju jedinki mogloraditi, kakav je njihov odnos po stratumima, a posebice koliki je minimalni broj jedinki kojebi pripadale mezolitikom sloju. Osim toga, ne smije se izgubiti iz vida ni injenica da podatakM. Maleza uope ne ukljuuje tvrdnju o udomaenoj kozi nego vie sugerira mogunost njezinerasprostranjenosti ve u ranom holocenu, a tek posljedino i mogunost njezina domesticiranja.Do koje je mjere itav problem mogue komplicirati pokazuje i injenica da . Basler najprijeizriito tvrdi da u Crvenoj stijeni nema nikakvih indikatora koji bi ukazivali na razvoj stoarstvau bilo kojem obliku,28 da bi neto kasnije u korelacijskoj tablici kultura, klime i faune meutaksonima zastupljenim ve od stratuma V naveo i koze (Capra hircus) i ovce (Ovis aries).29 Sdruge strane, posve je nejasno zbog ega bi A. Benac u istoj monografiji, a i svim svojim kasnijimrazmatranjima problematike ranog neolitika, tako bitan podatak posve ignorirao. Uzimajuiu obzir sve te okolnosti, moram rei da uope nisam siguran u pouzdanost tog podatka, a

    132. Isti podatak M. Budja interpretira kao domestikateu mezolitskom kontekstu koji dokazuju regionalni razvojstoarstva tijekom kasnog mezolitika; M. BUDJA, 1996,66. Kako autor istodobno ostavlja i mogunost postojanjaostataka domae svinje, treba upozoriti na izvorno izvjeeI. Rakoveca: "U V. sloju naen je samo lijevi M

    3,a iz VI.

    sloja su bila iskopana tri fragmenta lijeve gornje eljusti. Upogledu mogunosti da bi ostaci iz V. sloja i moda jo VI.sloja mogli pripadati pripitomljenoj svinji, utvrujem dalijevi M3, iz V. sloja zbog oteenosti uopte ne moe doiu obzir za kompariranje. Za oba lijeva M3 iz VI. sloja, kojisu smjeteni u fragmentarno sauvanim eljustima, moe serei da njihove duine i irine spadaju isto tako u varijacijsku

    irinu domae kao i divlje svinje." I. RAKOVEC, 1958, 69.27 "Ostaci balkanske koze (Capra hircus L.) sakupljeni su usvim holocenskim stratumima (I IV). To upuuje da je taivotinja ve vrlo rano bila domesticirana i rasprostranjenau ranom holocenu na podruju jugoistone Europe."; M.MALEZ, 1975,160.28 . BASLER, 1975, 18.29 . BASLER, 1983, T. 4.

    23 "Naene ivotinjske kosti pripadaju u cjelini divljimivotinjama; najvei njihov broj odreen je kostima jelena,a zatim se prema statistikim podacima reaju: vepar,divokoza, divlje govee, ris i divlja maka. To je istatradicija i isto naslijee iz prethodnog, mezolitskog doba, stom razlikom to je sada posve opala sakupljaka djelatnostkoja je evidentna u mezolitskom dobu ovog naselja." A.BENAC, 1975, 127. Usporediti i A. BENAC, 1957, 22.24 A. BENAC, 1957, 36; A. BENAC, 1975, 129.25 Smatrajui da su sjekire izraene od jelenova roga moglesluiti za obradu zemlje, V. Miloji je stratum IV u cjelinipripisao pretkeramikom neolitiku, a Crvenu stijenuoznaio kao veznu stanicu izmeu istonog i zapadnog

    Sredozemlja; V. MILOJI, 1960, 331. D. Berciu jestratum IVa vezao za protoneolitik bez uporabe keramike;D. BERCIU, 1960, 16.26 Podatak o nalazima koza u Crvenoj stijeni J. Chapmani J. Mller uzimaju kao sigurnu injenicu i promatrajukroz svoj model postupnog irenja produktivne privredeod jugoistoka prema severozapodu, a smatraju ih plijenomlovaca-skupljaa iz zalea, koji su lovili udomaene kozeobalnih stoara; J. CHAPMAN J. MLLER, 1990,

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    25/58

    21

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    posebice njegovu implikativnost u rjeavanje problema tranzicije mezolitika u neolitik togapodruja. tovie, ak i s posve afirmativnim pristupom podatku M. Maleza problem prijelaza izmezolitika u neolitik ne dobiva bitno drukiji smisao jer jo uvijek ne implicira siguran zakljuako postojanju malih sredita rane domestikacije u tome dijelu jugoistone Europe, nego implikacije

    koje proizlaze iz citiranog podatka zadrava samo na razini hipoteze koja u ovome trenutku nemapotvrdu i na drugim nalazitima. S druge strane, eventualna prisutnost pojedinanih primjerakaak i udomaenih koza jo uvijek ne podrazumijeva i njihov kontroliran uzgoj s postojanjemstada, jer bi i u Crvenu stijenu, a i na bilo koje drugo nalazite s podruja istonog Jadrana injegova zalea, mogle dospjeti na vrlo razliite naine. Poseban je problem kakve bi mehanizmei modele u tom kontekstu bilo mogue uzeti u obzir. Teorijski gledano mogunosti su dostairoke (sluajna udomaenost, ulov udomaenih primjeraka, neki oblici razmjene i sl.), ali drimda bi svaki takav eventualni primjer trebalo razmatrati pojedinano, a ne na opoj razini, 30 priemu bi bilo prijeko potrebno izbjei iste spekulacije i zadrati se u okvirima injenica.31 Usvakom sluaju, u ovome trenutku treba biti obazriv prema postojanju eventualnih "domestikatau mezolitikom kontekstu".32

    Drugo nalazite koje se u kontekstu ove problematike redovito uzima u razmatranje peina Odmut kako sam to ve prethodno naglasio, uope ne pripada jadranskom podrujunego dubokoj kontinentalnoj unutranjosti. Osnovni stratigrafski slijed u Odmutu podudaran jesa stratigrafijom Crvene stijene. Kao to je poznato, najstariji stratum toga nalazita (stratum Ia-b) pripada mezolitiku, iza kojeg slijedi sloj ranog neolitika (stratum IIa-b).33 Meutim, stratumII nije kulturno jedinstven, jer su keramiki nalazi iz njegova starijeg dijela (IIa) povezani sastarevakim krugom,34 dok oni iz mlaeg (stratum IIb) imaju sva obiljeja impresso keramike.35Premda se u izvjeu istraivaa to pitanje ne postavlja, ta injenica ipak ostavlja otvorenproblem kontinuiranosti u koritenju peine tijekom ranog neolitika, a to bitno oteava raspravuo odnosu mezolitikog supstrata i ranoneolitikih zajednica junog Jadrana. S obzirom na to dataj problem na temelju raspoloivih podataka nije mogue razrijeiti, ovdje se mogu uzeti u obzirdruge dvije injenice ija vrijednost nije zanemariva. Jedna je vezana uz kremene artefakte koji

    doputaju kontinuitet izmeu stratuma I i II, budui da ona iz neolitikog stratuma karakteriziraoigledna mezolitika tradicijama u oblicima i tehnici izradbe.36 Druga je, pak, injenica povezanas privrednim aspektima mezolitikih i ranoneolitikih zajednica budui da taksonomski skupoviiz mezolitikog i neolitikog stratuma pokazuju visok stupanj podudarnosti.37 U tom je kontekstu

    36 "Sileksna industrija starije faze oblicima se vezuje zamezolitske tradicije iz stratuma Odmut I. Uglavnom seradi o odbicima lamelama sa jednim ili dva udubljenja,strugaima kruna oblika i mikrolitima malim noiimatrougaonog ili trapezoidnog presjeka sa retuom du jedneili obje bone ivice." . MARKOVI, 1985, 39.37 Prema D. Srejoviu, stratum I u cjelini karakterizira

    dominacija kozoroga zastupljenog s 65%, a potom jelenas 25% ukupne koliine nalaza. Svi ostali taksoni (divljasvinja, medvjed, jelen, divlja koza, divlja maka) zastupljenisu minimalnim vrijednostima. Manje razlike postoje ustrukturi stratuma Ia i Ib. Nalazi dabra, vuka, lisice i risavezani su samo uz stariji, a divljeg goveda samo uz mlaidio tog stratuma. Riblji ostatci zastupljeni su ravnomjerno uoba dijela stratuma; D. SREJOVI, 1974, 3.

    30 M. ZVELEBIL, 1995, 119; M. BUDJA, 1996; M. BUDJA,1996a, 6169.31 Takvog je karaktera pretpostavka J. Chapmana i J.Mllera koja ne uzima u obzir ni prostorne distance premaobalnim nalazitima, kao ni injenicu da obalna nalazitas dokazano udomaenim vrstama, a koja bi kronolokikorespondirala s tim stratumom Crvene stijene, uope nisu

    poznata; "n the Montenegrian interior, local groups alsohunted goats, probably derived from coastal herders, beforethe former adopted domestication." J. CHAPMAN J.MLLER, 1990, 132.32 M. BUDJA, 1996a, 66.33 . MARKOVI, 1974; 7-8; . MARKOVI, 1985,34-36.34 . MARKOVI, 1985, 38, T. XXI, 1-6.35Ibid., T. XXIII, 1-7.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    26/58

    22

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    vrlo vano to u stratumu II, unato prisutnosti udomaenih vrsta, udio divljih nije dramatinoopao, a i njihova je struktura tek minimalno izmijenjena.38 Slijedom takvih odnosa nema nikakvesumnje da je rije o privrednom kontinuitetu koji se i u ranom neolitiku tog nalazita oitujeu daljnoj dominaciji tradicionalnog mezolitikog tipa privrede s lovakom komponentom kaotemeljnom i stoarskom komponentom kao posve sekundarnom granom. Promatrani sami zasebe takvi odnosi privrednih grana u stratumu II mogli bi se interpretirati na razliite naine, avjerojatno bi najprivlanija bila ideja da njihovoj posvemanjoj primjernosti upravo tranzicijiiz mezolitika i samom poetku neolitika. Meutim, usporeeni s odnosima ustanovljenim ustratumima III (srednji neolitik)39 i IV (mlai neolitik),40 s gotovo identinim vrijednostima, iodnosi u stratumu II dobivaju neto drukiji smisao. Naime, kako se zastupljenost udomaenihivotinja bitno poveava tek na kraju neolitika, ali je i tada postotak njihove zastupljenostiupola manji od onoga u kojem su zastupljene divlje, oigledno je da ni odnosi u privrednoj sliciOdmuta II nisu privremeni niti su samo puka posljedica tek poetnih koraka u prijelazu naproduktivnu privredu, nego se oituju kao poseban tip privrede karakteristian za to nalazitetijekom itavog neolitika.

    to uvjetuje takvu privrednu strukturu i meusobne odnose temeljnih postulata neolitike

    privrede na tome nalazitu? Odgovor je, drim, posve jasan. Naime, takav tip neolitikeprivrede i neolitika openito moe biti uvjetovan iskljuivo objektivnim prirodnim odlikamai ambijentalnim svojstvima prostora koje determiniraju i vrste i tip privrednih aktivnosti, a inain ivota u cjelini. Drugim rijeima, ako bi se za rani neolitik Odmuta i moglo ustvrditi da jeprivredna struktura s dominacijom tradicionalnog mezolitikog tipa privrede odreena njegovomvremenskom pozicijom, tradicionalizmom ili pak konzervativizmom, zaostajanjem u tempuusvajanja i afirmiranja drugih segmenata "neolitikog paketa", to za slojeve srednjeg, a pogotovomlaeg neolitika nije mogue tvrditi. S obzirom na poloaj naselja, reljefnost i geomorfolokeodlike ne samo njegova ueg okruenja nego i itavog tog podruja smjetenog duboko ujadranskom zaleu, klimatoloke prilike i vegetaciju i sl., posve je jasno da neolitike zajedniceOdmuta nisu bile u prilici afirmirati privrednu cjelinu "neolitikog paketa" nego prakticiratisamo one njezine dijelove koji su u skladu s realnim prirodnim uvjetima prostora i njegovimpotencijalima. U konkretnom sluaju to znai, prije svega, oslanjanje upravo na tradicionalnilovaki segment privrede kombiniran tek s ogranienom ulogom stoarske komponente, i toonim njezinim dijelom koji je mogue pomiriti s vlastitim okruenjem, iji karakter i svojstvanajbolje ilustrira i sama struktura lovnih ivotinja u kojoj tijekom itavog neolitika dominirajuvrste karakteristine za umska i planinska podruja: kozorog, jelen, medvjed. Drugim rijeima,rani neolitik Odmuta tipian je primjer interaktivnog odnosa zajednice i ambijentalnih svojstavaprostora u kojemu je njezino naselje bilo smjeteno, a u takvoj interakciji nema mjesta nikakvimpokusima i dvojbama, nego su rjeenja sama po sebi i odreena i nametnuta.

    strukturi udomaenih najbrojnije su zastupljene ovce/kozes 72,6%, potom govedo s 18,3%, dok su kosti pasa, kojise sada prvi put javljaju, zastupljene na treem mjestu s 9,1%. Ibid., 40.40 Stanovito poveanje udjela domaih ivotinja zapaa setek u stratumu IV u kojemu su divlje ivotinje zastupljene sa71%, a domae s 29%. Bitnih promjena nema ni u strukturilovnih ivotinja: jelen 72,7%, kozorog 15,5%, divlja svinja7,7%. U strukturi udomaenih ivotinja najbrojnije suzastupljene ovce/koze s 72%, slijedi domaa svinja s 22%,potom govedo s 16%, dok su kosti pasa, koji se sada prviput javljaju, zastupljene s 9,1 %. Ibid., 40.

    38 Divlje i udomaene ivotinje u Odmutu II zastupljenesu u omjeru 85,5% prema 14,5% u korist divljih. Ustrukturi divljih ivotinja dominira jelen s 48,3%, a potomslijede kozorog s 39,7%, divokoza s 3,6%, divlja svinja s2,8%, medvjed i kuna 1,8%, te ptice s 1,4%. U strukturiudomaenih najbrojnije su zastupljene ovce/koze s 57%,potom govedo s 38%, dok je domaa svinja zastupljena sasvega 3%. Ibid., 40.39 Divlje i udomaene ivotinje u stratumu III zastupljene suu nepromijenjenim odnosima: 86% prema 14,% u koristdivljih. Vrlo je slina i struktura divljih ivotinja: jelen71%, kozorog 23%, - medvjed, lisica, divlja svinja 7,7%. U

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    27/58

    23

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    Tree nalazite relevantno za ovu problematiku jest Vela spila na Koruli sa sukcesivnosuperponiranim slojevima mezolitika i ranog neolitika, ije se znaenje i u kontekstu oveproblematike nakon nedavne monografske objave rezultata tridesetogodinjih iskopavanja moepotpunije sagledavati.41 U tom je smislu svakako najzanimljiviji odnos mezolitikog (slojevi faze

    7) i neolitikog stratuma (slojevi faze 6) koji autori nisu uvijek dovoljno precizno definirali, a nekazapaanja djeluju i proturjeno. Naime, govorei o opoj stratigrafskoj situaciji istraivai peinepodvlae jasnou odnosa izmeu mezolitikog i neolitikog sloja ali inzistiraju na kontinuitetunaseljavanja peine.42 Meutim, kada je rije o pitanju kulturnoga kontinuiteta autori imajudrukije miljenje i ustraju na bitnim razlikama u kremenim artefaktima koji ne podupirumogunost neprekinutog kulturnog razvoja, nego naprotiv ukazuju na njegov diskontinuitet.43Kako te razlike izmeu stratigrafskog odnosa i karaktera kulturne slike doputaju razliiteinterpretacije, a ponajvie sugeriraju zakljuak o potpunoj populacijskoj smjeni ili bitnojpromjeni njezine strukture, a u tome i zakljuak o moguem vanjskom porijeklu ranog neolitika,ovdje treba posebno ukazati na mogunost, tovie vjerojatnost, stanovita prekida u naseljavanjupeine upravo u kljunom periodu prijelaza iz mezolitika u neolitik. Naime, kako to i samiistraivai konstatiraju, fizika svojstva mezolitikog i neolitikog sloja bitno su razliita, a u

    njihovom kontaktnom dijelu, posebice na sredini pilje, jasno se izdvaja jedan gotovo sterilansloj pomijean sa ljunkom i oblim kamenjem kojega istraivai uvjetno nazivaju "podnicom".44Kako je taj sloj konstatiran na dosta velikoj povrini, a posebice zbog naslaga ljunka i kamenjakoje nisu nita drugo nego osipina sa stropa peine, prekid u naseljenosti peine ini mi se gotovoposve izvjesnim. tovie, prekidi u njezinu koritenju posve su vjerojatni i tijekom mezolitika, to

    strugala i ostalih predmeta ne moe se pratiti u neolitikimslojevima, a tipologoja i nain obradbe neolitikog oruapotpuno su drukiji i nemaju dodirnih toaka s prethodnimmaterijalom." Ibid., 70.44

    "Zanimljivo pitanje predstavlja prijelaz izmeu slojevafaze 7 u one faze 6, tj. iz mezolitikih u neolitike naslage.Poetak neolitika prepoznaje se po nalazima impressoA keramike, koju smo u dovoljnoj koliini nali u svimistraivanim kvadrantima. Razlika u fizikim svojstvimanaslaga nije uvijek ista. Najuoljivija je u sondi b-f x 20-24,gdje je mezolitiki rastresit i ljunkovit sloj smeih tonovapreslojen kompaktnim neolitikim vatritima vrlo arolikaizgleda. U srednjem dijelu pilje ispod neolitika nalazimogotovo sterilnu, izrazito crvenu zemlju, mijeanu sa ljunkomi oblim kamenjem promjera desetak i vie centimetara, ali ina tome su mjestu razlike fizikih svojstava naslaga takve dane ostavljaju mjesta sumnji." Ibid., 58. "Na profilu d-e x 7,slojevi 6 i 7 pripadaju impresso neolitiku, isto kao i i sloj 8,specifian po podnici (usporediti sa slojem 7/4, profil f-g x

    5). Izgled oba spomenuta profila upuuje na mogunost daje izmeu mezolitika i neolitika, tijekom kraeg vremenskograzdoblja, dolo do znatnog smanjenja intenziteta koritenjapilje, nakon ega je ponovno uslijedilo obnavljanje ivota.Obiljeje materijalnoj kulturi tog prijelaza daju razmjernomalobrojni nalazi amorfnih mezolitikih kremenihodbojaka, iznad kojih slijede malobrojni ulomci impressokeramike. Razlog siromatva i slabe naseljenosti moe bitipovezan s poremeajem klime." Ibid., 69.

    41 B. EUK D. RADI, 2005.42 U stratigrafskom smislu zavretak mezolitikog slojaistraivai opisuju na sljedei nain: "kraj ovog razvojnogstupnja oznaen je slojem gusto sloenog kamenja veliine

    ake, ispod kojeg je niz vatrita, a oko njih nailazimo na kostiuglavnom sitnih, ali i krupnih preivaa te mnotva ptica i riba(crte 4. slojevi 7/4, 7/3, 7/2)." Ibid., 57. to se tie odnosamezolitikog i ranoneolitikog sloja istraivai konstatiraju:"Stratigrafska situacija zateena u impresso naslagama vrloje jasna. Nije opaeno mijeanje ili probijanje slojeva, kao nibilo kakav prekid naseljavanja. Starijem neolitiku, ovisno okvadrantu, pripadaju naslage debljine 50 do preko 100 cm,unutar kojih razlikujemo 3 do 8 kulturnih slojeva. Neki odnjih imaju i svoju unutarnju podjelu. Ni u jednom kvadrantuimpresso kultura nije najstarija manifestacija, nego redovitopreslojava mezolitike slojeve." Ibid., 69.43 "Smjena mezolitika i poetak neolitika u Veloj spilijasno je vidljiva kada se usporede materijalne kulture obarazdoblja. Spomenuli smo kontinuitet koritenja lokaliteta,

    bez vidljivih prekida u naslagama, ali ne moemo izdvojitigotovo nijedno sutinsko svojstvo koje se prenosi iz starijeu mlau fazu". Ibid., 77. "Mezolitiki ili stariji oblici (svi tipovi grebala, sjeiva, ploice s hrptom ) potpunosu nepoznati. Usporedba mezolitike grae Vele spile sonom neolitikom te s istodobnim predmetima sa Sucapokazala je da u tipologiji orua praktiki ne postojedodirni elementi, a i kod naina obradbe dolo je do velikihpromjena." Ibid., 58 "Razvoj mezolitikih grebala, sjekaa,

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    28/58

    24

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    doputaju i sami istraivai,45 a neke karakteristine pojave u faunistikoj slici tu mogunost inegotovo izvjesnom.46 Napokon, to sasvim dobro ilustrira, ini mi se, i malobrojnost mezolitikihartefakata i njihova neujednaena distribucija u sloju (ili slojevima) mezolitika.47 Naravno, sobzirom na tu vjerojatnost, prividni kulturni diskontinuitet izmeu mezolitika i ranog neolitika

    koji se oituje kroz razlike u kremenim artefaktima, odnosno nedostatak mezolitike tradicijekao bitne poveznice tih razdoblja i pripadajuih slojeva, postaje razumljiv sam po sebi. Naime, tovie nije izraz stvarnog razvojnog diskontinuiteta, nego samo posljedica razvojnog meustupnjaostvarenog na nekom drugom mjestu u vrijeme kada Vela spilja nije bila koritena. S drugestrane, time se istodobno otklanja potreba traenja mogueg podrijetla ranog neolitika krozpopulacijsku smjenu i otvaraju mogunosti drukijeg rjeenja.

    to se tie faunistike slike, odnosno slike privrednih aktivnosti kao vanog komparativnogelementa kasnomezolitike i ranoneolitike zajednice Vele spilje, s jedne, te bitne odrednicesadraja i karaktera neolitizacije toga prostora, s druge strane, treba naglasiti visok stupanjpodudarnosti s faunistikom slikom u odgovarajuim slojevima Odmuta i Crvene stijene, posebicekada je rije o mezolitikim stratumima, jer struktura lovnih ivotinja ukazuje na dominacijuvrsta karakteristinih za umsko-planinski biotop.48 Podatci o strukturi faune tijekom ranogneolitika izneseni su neto sumarnije ali ne ukazuju na dramatinu promjenu u strukturi privredeu kojoj su lovaka komponenta, a potom ribolov i prikupljanje morske faune, i nadalje vrlo vaneprivredne aktivnosti.49 S druge strane, promatrana u cjelini, ambijentalna svojstva u kojima suobitavali mezolitiki i ranoneolitiki stanovnici Vele spile nisu bitno drukija od onih u kojimasu smjetena prethodno spomenuta nalazita. Korula je izrazito brdovit otok, posebice u svomsredinjem dijelu s nadmorskim visinama izmeu 300 i 550 m. Reljef je neto mirniji tek uiroj okolici Vele pilje, ali jo uvijek izrazito breuljkast i bez veih obradivih povrina, pa se upogledu opeg ambijenta i prirodnih potencijala iskazuje samo kao neto umjerenije okruenjeod onoga u kojemu su Odmut, Crvena stijena i Gudnja. No, to jo uvijek nije poluilo bitnodrukiju strukturu privrede ranog neolitika, a po svemu sudei ni mlaih neolitikih perioda, tosamo po sebi znai da cjelinu privrednih i kulturolokih karakteristika ranog neolitika i u Veloj

    spili oblikuju ambijentalna svojstva prostora.45 "Nije iskljuen sezonski karakter koritenja pilje, povezanuz iskoriivanje morskih bogatstava." Ibid., 57.46 Analizirajui faunistike nalaze iz mezolitikog sloja S.Kuir-K. Babi-Z. Kozari konstatiraju: "Vano je uoitiprisutnost ivotinjskih vrsta kojih u kasnijim razdobljima(neolitik rano bronano doba) vie nema: divlja maka,zec, kuna i mikrosisavci. Uzimajui u obzir nain ivotaspomenutih ivotinjskih skupina, te su se ivotinje, uz lisicuposvjedoenu i u neolitiku, sluile piljom (zaklon, uzgojlegla) mimo ili usprkos povremenoj ovjekovoj nazonosti."S. KUIR K. BABI Z. KOZARI, 2005, 295.47 B. EUK D. RADI, 2005, 56-57.48"Najvei broj taksonomskih skupina (sedam vrsta) utvreen

    je u razdoblju mezolitika (grafikoni 2 i 3) koji je openitonajbogatiji ivotinjskim ostacima: jelen obini (Cervuselaphus L.), ovca (Ovis aries L.), srna (Capreolus capreolusL.), magarac (Equus asinus L.), divlja maka (Felis silvestrisSchr.), lisica (Vulpes vulpes L.), zec (Lepus europaeus Pall.).Od veih taksonomskih skupina, utvreni su nalaziEquusspp., Sus spp. I Martes spp., kao i oni razvrstani u skupinepreivai, mali preivai, mikrosisavci te podred Odontoceta(kitova zubana), najvjerojatnije iz porodice Delphinidae." S.

    KUIR K. BABI Z. KOZARI, 2005, 295; i dalje: "Urazdoblju mezolitika nismo utvrdili kosti goveda (Bos. spp.),niti koze (Capra hircus L.), dok su brojni nalazi jelena, srne iovce." Ibid., 297. Podatak o malobrojnim nalazima kostijuovaca u sloju koji pripada mezolitiku, kako to naglaavajui S. Kuir-K. Babi-Z. Kozari, treba uzeti s krajnjomrezervom: "Zanimljiv je nalaz kostiju ovce iz razdobljaodreenog kao mlai neolitik.To su kosti (4 nadlaktine i2 lopatice) koje s velikom vjerojatnou moemo pripisatiovci koja bi, prema prijanjim spoznajama, na ovo podrujetrebala stii tek u vrijeme neolitika. Stratigrafski poloaj tihkostiju (sonda: jug, sloj VII/1998) ostavlja mogunost daje njihova nazonost u ovome sloju posljedica nepreciznog

    iskopavanja ili propadanja iz neolitikog sloja (koji jeneposredno iznad ovih naslaga." Ibid., 297. Za aviofaunuVele spilje usporediti; V. MALEZ, 2001, 124-129.49 "Zastupljenost kotanih i zubnih nalaza goveda, jelenaobinog, ovce, koze i srne te skupine preiva malipreiva, u skladu je s dosadanjim podacima o ivotinjamaiz razdoblja neolitika (4, 5. i 6. faza ivota u Veloj spili)" S. KUIR K. BABI Z. KOZARI, 2005, 297.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    29/58

    25

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    etvrto nalazite ije se znaenje u kontekstu ove problematike vrlo esto navodi jestpeina Gudnja na poluotoku Peljecu kod Stona. Meutim, unato tom estom citiranju,injenica je da sve do nedavne monografske objave njezin toan arheoloki sadraj i statigrafskiodnosi arheolokoj javnosti nisu uope bili poznati.50 tovie, u tom su se smislu iznosili vrlorazliiti, a u osnovi posve netoni podatci. Zadravajui se samo na sloju ranog neolitika,koji je na tome nalazitu i najstarija arheoloka formacija, posebno u naglasiti da je taj slojistraen na dosta maloj povrini, da je vrlo tanak (maksimalna debljina mogla je dosezati 0,30- 0,35 m) i u cjelini siromaan nalazima, a te injenice upuuju i na malobrojnost zajednice i nakratkotrajnost njezina zadravanja u peini.51 Arheoloki nalazi koje je bilo mogue uzeti u obzirpri razmatranju kulturolokih aspekata ranog neolitika Gudnje ukazuju na arhainost koja seoituje u jednostavnosti keramografskih svojstava malobrojnih keramikih nalaza s jedne, temezolitikoj tradiciji malobrojnih kremenih artefakata, s druge strane. S obzirom na to, uz svuobzirnost koju nalae malobrojnost nalaza, moe se rei da je rani neolitik Gudnje dosta blizakranom neolitiku Crvene stijene. Moda u kronolokom smislu i ne postoji potpuna podudarnostsa slojem III Crvene stijene, ali u sadraju kulture i njezinim najvanijim odrednicama velike ibitne razlike gotovo da i ne postoje.52 Premda u se na pitanje kronologije vratiti neto kasnije,

    ovdje moram odmah naglasiti da radiokarbonski datumi, koji se u literaturi redovito navode kaojedno od bitnih vremenskih odrednica dinamike procesa neolitizacije, potjeu iz posve nesigurnihkonteksta i u smislu u kojemu se koriste nemaju nikakvu vrijednost.

    Na alost, o privrednim aktivnostima korisnika Gudnje nije mogue egzaktno govoriti jer sufaunistiki nalazi i malobrojni, a i stratigrafski, odnosno kulturno nepouzdani, pa ni oni nemajunikakvu teinu pri rekonstrukciji privredne slike ranog neolitika jadranskog podruja. Imajui uvidu stratigrafsku situaciju u Gudnji posve je nejasno na temelju koji su injenica J. Chapman iJ. Mller iznosili svoje miljenje o strukturi zastupljenih taksona.53 Jedino to u tom smislu imastanovitu vrijednost jesu poloaj peine i ambijentalna svojstva njezina ueg i ireg okruenjakoja nisu nita drukija od onih u kojima se nalaze i Crvena stijena i Odmut, pa se s velikimstupnjem vjerojatnosti moe pretpostaviti i posve podudaran tip privrede s dominacijom lovake

    komponente, a to znai i isti tip ranog neolitika oblikovanog prije svega prema ambijentalnimsvojstvima prostora.

    Na podruju sredinjeg Jadrana, odnosno sredinjoj prostorno-naseobinskoj cjelini ranogneolitika, postoji samo jedno nalazite koje se redovito citira pri razmatranju ove problematike:karin samograd kod Drnia. Zanimanje za to nalazite osobito je poveano nakon hipoteze kojuje u vezi s ranoneolitikim slojem iznio J. Mller.54 Kao to je poznato, J. Mller je izdvojio slojstarijeg neolitika i podijelio ga na dva stupnja od kojih onaj stariji sadrava samo monokromnukeramiku.55 S obzirom na to da se radi o nalazitu ije je iskopavanje provedeno prije gotovopola stoljea ali nikada nije objavljeno,56 te da se u vezi s njegovim najstarijim slojem i drugiautori pozivaju na tezu J. Mllera, a da im stvarna situacija uope nije poznata, ovdje u se netoiscrpnije zadrati na tom nalazitu i njegovoj stratigrafiji.57 Naime, promatrana u osnovnim

    50 B. MARIJANOVI, 2005.51Ibid., 29-30.52Ibid., 32.53 J. CHAPMAN J. MLLER, 1990, 129-131, Tablica1; J. MLLER, 1994, 65. Usporediti B. MARIJANOVI,2005.54 J. MLLER, 1988a, 219-234; J. MLLER, 1991, 322-328.

    55Ibid., 220-221.56 Iskopavanje je u tri viemjesene kampanje tijekom 1958-1960. proveo I. Marovi iz Arheolokog muzeja u Splitugdje se nalazi i danas uvaju.57 Kao voditelj prapovijesne zbirke u Arheolokom muzejuu Splitu, tijekom 1991-1993. imao sam priliku iscrpnoprouiti cjelokupnu situaciju na tome nalazitu.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    30/58

    26

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    crtama i samo na temelju elementarnog pregleda raspoloivog materijala, stratigrafija karinogsamograda moe ostaviti dojam relativno jednostavnog problema, budui da je pojedine grupenalaza, zbog dosta izrazitih tipolokih i ornamentalnih svojstava, mogue vezati uz: stariji,srednji i mlai neolitik, eneolitik i bronano doba, te povezati s onim kulturnim skupinama kojese na irem ili uem prostoru istone jadranske obale i njezina zalea razvijaju unutar nekog odnavedenih razdoblja prapovijesti. Meutim, odmah kad se doe do pitanja meusobnih odnosatih pojedinih skupina nalaza, odnosno slojeva kojima oni pripadaju - posebice onih koji u iremkulturno-povijesnom smislu u okomitoj stratigrafiji dolaze neposredno jedan iznad drugoga,stvari postaju puno kompliciranije pa se i mogui poetni dojam o jednostavnosti problematikemora bitno promijeniti, budui da jednostavno tipoloko razvrstavanje nalaza, samo za sebe,ne predstavlja dovoljno kvalitetnu podlogu za razumijevanje i interpretiranje onih procesa ijubit izraavaju upravo meusobni stratigrafski odnosi pojedinih slojeva i pojedinih grupa nalaza.Naime, pri studiranju finih stratigrafskih odnosa, a posebice onih vezanih uz prijelaze jednograzdoblja u drugo ozbiljne potekoe priinjavaju sljedee injenice:

    iskopavanje je provedeno na naelima arbitrarnog iskopavanja, s katkad vrlo debelimotkopima (preko 0,30 m);58

    dnevnik iskopavanja je dosta sumaran i bez podataka o pojedinanim stratigrafskimformacijama i njihovim meusobnim odnosima;

    tehnika je dokumentacija prilino oskudna i ograniena iskljuivo na dosta grube skiceprofila;

    fotodokumentacija je vrlo skromna; nain utvrivanja i prikazivanja stratigrafskih pozicija pojedinih stratigrafskih formacija

    i njihovih meusobnih odnosa posve je neuobiajen, zbog ega je te podatke neophodnopreraunavati prema posebnoj metodologiji;59

    58 Usporediti dnevnik iskopavanja.59 Naime, kao osnova za utvrivanje debljine kulturnog slojauzeta je vrijednost "0" toke postavljene na granici kvadrataI, odnosno sredini linije s oznakom A-B (tloris peine).Vrijednost, odnosno visina svih ostalih toaka (A, B, C, D...) odreivana je prema "0" toki i to kao odstupanje odidealno zamiljene ravnine koju odreuje vrijednost te toke,a izraavana kroz pozitivnu ili negativnu vrijednosti svaketoke u odnosu na takvu ravninu. Tako odreene vrijednostitoaka I. Marovi naziva "apsolutnim dubinama". Ujednom od konkretnih sluajeva, to praktino znai sljedee:prema dnevniku iskopavanja poetna, odnosno povrinskavrijednost toke A iznosi +33 pa iz toga proizlazi da je ovatoka u odnosu na "0" toku via za 0,33 m; ili suprotno,

    poetna vrijednost toke B iznosi -34, to znai da jeona 0,34 m nia od "0" toke. Iz toga je lako izraunatii meusobni odnos ovih dviju toaka: toka A via je odtoke B za 0,67 m, a to istodobno odreuje pad povrinskogsloja u peini u tom pravcu. Na isti nain mogue je odreditivrijednosti i svih ostalih toaka i njihov odnos, bilo prema"0" toki bilo onaj meusobni. Razumije se, istim metodomizraunava se i vrijednost pojedinih toaka oitanih u tijekuiskopavanja, npr. u I otkopnom sloju kvadrata 3 oitana

    "apsolutna dubina" toke G iznosi -102 m to, razumije se,jo uvijek ne pokazuje ni stvarnu debljinu otkopnog slojani realno dosegnutu dubinu. Naime, povrinska vrijednostiste toke iznosi -75, to znai da stvarnu dubinu toke G uI otkopnom sloju predstavlja razlika ovih dviju vrijednostipa, prema tome, realna dubina toke G u I otkopnom slojukvadrata 3 iznosi 0,47 m. Meutim, stvari ni ovdje nestoje sasvim jednostavno, a problemi proizlaze iz injeniceto dnevnik iskopavanja ne donosi potpun pregled ovakoodreenih vrijednosti svih pojedinanih toaka, pa naprethodno opisani nain nije mogue izraunati njihovurealnu vrijednost u tijeku pojedinih faza istraivanja. Naime,na ovaj nain izraavane su vrijednosti toaka u kvadratima3 i 4, dok u kvadratima 1 i 2, osim povrinskih oitanja,

    u tijeku iskopavanja nije zabiljeena vrijednost niti jedneod njih, ve je dosegnuta dubina u svakom otkopnom slojuizraena okvirnim vrijednostima; npr. kvadrat 1, otkopnisloj VI, 1,30-1,50; kvadrat 2, otkopni sloj XV, 3,30-3,50;kvadrat 1, otkopni sloj XX, 4,30-4,50 itd. Osim toga, ni ukvadratima 3 i 4 nisu izraene vrijednosti toaka H, F, I narazini zdravice, pa i to oteava pouzdano odreivanje tonedebljine kulturnog sloja i pojedinih stratuma.

  • 8/2/2019 Marijanovic Rani Neolitik Istocnog Jadrana

    31/58

    27

    Brunislav Marijanovi: Neka pitanja ranog neolitika istonog Jadrana Archaeologia Adriatica 1 (2007), 7-54

    zbog arbitrarno voenog iskopavanja i arheoloki nalazi, grupirani u mehanike otkopneslojeve, katkad ne pripadaju istim nego posve razliitim arheolokim formacijama;

    problem mijeanja nalaza iz razliitih stratigrafskih cjelina predstavlja manji problem uonim sluajevima kada te nalaze dijele znaajniji kronoloki rasponi, pa se oni ve i sami po

    sebi meusobno jasno i lako razdvajaju, ali kada se radi o kratkim kronolokim rasponimakoje je mogue utvrditi ponajprije uoavanjem finih stratigrafskih cezura u samom sloju, atek djelomice i kroz stanovite razlike u tipolokim svojstvima keramikih nalaza problemje daleko sloeniji, a u nekim sluajevima nesavladiv.

    Kulturni sloj nije ujednaene debljine na svim dijelovima istraivane povrine, to jerazumljivo s obzirom na razliite deformacije na prvotnom dnu peine, a i stanje zateeno nanjezinoj povrini na poetku iskopavanja. Te je razlike u odreenoj mjeri mogue sagledatiuzimajui u obzir podatke iz dnevnika iskopavanja o broju otkopnih slojeva u svakompojedinanom kvadratu, preraunavanjem "dubina" osnovnih toaka prema istoj metodologijiprema kojoj se moraju preraunavati stratigrafske pozicije istih toaka (uzimajui u obzirrazlike u povrinskim vrijednostima istih osnovnih toaka), te uzimajui u obzir deformacijena razini zdravice koje je na temelju podataka iz dnevnika mogue identificirati u pojedinimkvadratima.60

    S obzirom na sve ove okolnosti posve je jasno da u karinom samogradu nije mogua tonanego samo priblina rekonstrukcija stratigrafskih odnosa. Taj problem nesigurnih meusobnihodnosa pojedinih slojeva znatno je izraeniji u donjim (starijim) dijelovima kulturnog sloja,budui da je njegov gornji dio, neovisno o postojanju nekoliko razvojnih faza, u cjelini vezanza jednu jedinstvenu kulturno-etniku manifestaciju: cetinsku kulturu. Drugim rijeima, radise o kontinuiranom razvoju i postupnim procesima zbog kojih je iskljuena i sama mogunostpostojanja otrijih stratigrafskih cezura. Nasuprot tome, u donjim slojevima rije je o itavimkronolokim odsjecima pojedinih razdoblja prapovijesti koji jedan iznad drugoga ne morajuslijediti izravno i u neprekinutu nizu.61

    60 Kao ilustraciju sloenosti navest u primjer kvadrata 2, ukojem zadnji otkopni sloj nosi oznaku XXXIV, a njime jeobuhvaena dubina 7,10-7,30 m. Meutim, zdravica koju iovdje predstavlja kameno dno peine dosegnuta je uz linijuC-D ve u XXX otkopu (dubina 6,30-6,50), to se finopodudara s najniim otkopom u kvadratu 1. Dno peine uiduim otkopnim slojevima otkrivano je vrlo brzo pa je I.Marovi ve u dnevniku uz XXXI otkop (dubina 6,50-6,70)zapisao: "Dokopan itav, u stvari tu je ostalo da se kopa 2-1,5 m prema E-F" (dnevnik iskopavanja za 02.10.1959.) Toznai da je dno kulturnog sloja u najveem dijelu kvadratadosegnuto ve na dubini 6,70 m, a da je samo na uskompojasu uz liniju E-F sloj dosezao dubinu od 7,10 do 7,30

    m. Prema jednoj skici iz dnevnika, na tom prostoru postojiotriji lom terena pa je to razlog zbog kojeg postoji ovakovelika razlika u dubini. Meutim, navedene dubine, kakose to na temelju ranije citirane napomene moglo i vidjeti,ne predstavljaju stvarnu debljinu kulturnog sloja. Samo ujednoj toki ona je dosezala 7,40 m odnosno 6,07 premakorekciji koju navodi i sam istraiva. Ta se korekcijatemelji na povrinskim vrijednostima toaka E i F kojeprema dnevniku iznose: E -82, F - 1,29. Uzimajui u obzir

    te vrijednosti i "apsolutnu dubin