Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA

1

Bruno Tomljenović

Geologija podmorjaGeologija podmorjaJadranaJadrana

STRUKTURA PREDAVANJA

� 1. DIO: Zašto depresija ispunjena morembaš na ovom mjestu ?

� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja na

2

� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja natemelju geofizičkih i bušotinskih podataka

Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

� Današnja morfologija

� Dužina: 780 km� Širina: 240 km� Površina: 138.597 km� u RH: 54.031 km� Prosječna dubina: 173 m

Max. dubina: 1.233 m

2

2

JADRANSKI BAZEN

3

Prosječna dubina: 173 m� Max. dubina: 1.233 m� Zapremina: 34.977 km� NE obala izrazito

razvedena i krševita� SW obala niska i ne

razvedena

3

B. Tomljenović

Zašto baš ovdje?Strukturna geomorfologija

� Marinski bazen okružen planinskim lancima

4B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

� Predgorski bazen (engl. foreland basin)- rezultat je tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja)

na suprotnim rubovima Jadranske ploče- nakupljanje stijenske materije u planinskim lancima

dovodi do povećanja opterećenja u kori i litosferikoja postupno tone u tom dijelu

5

Pojednostavljeni geološki profil kroz južni dio Jadrana (dopunjeno prema de Alteriis, 2002).

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

4

Glavne tektonske granice u području Jadrana, reljef površine i dna u Sredozemlju i vektori konvergencije između Afričke (Nubia) i Europske

ploče (iz Bennett et al., 2008)


(prama Schmid et al., 2008)

Strukturna građa Dinarida na istočnoj

strani Jadrana

7Strukturna geomorfologija

� Boranje i rasjedanje – glavni deformacijski mehanizmi uformiranju planinskih lanaca, odnosno orogenskih pojaseva

SW

SW


� Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonskeaktivnosti (vergencija struktura) u Dinaridima i Apeninimase bitno razlikuju

VANJSKIDINARIDI:tektonska aktivnost od sredine eocenado kraja oligocena

APENINI:tektonska aktivnost od početka miocena(prije oko 23 Ma) do danas,

smjer napredovanja

9

do kraja oligocena(40-23 Ma), atek lokalno idanas,

smjer napredovanja čela orogena prema SW

smjer napredovanja čela orogena prema NE


� Kao rezultat vremenski i prostorno neujednačene tektonskeaktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu je tijekomgeološke povijesti postojalo nekoliko manjih pod-bazena ililokalnih taložnih centara

NABNAB- North Adriatic basin

10B. Tomljenović

SAB

CABPP

CAB- Central Adriatic basin

SAB- SouthAdriatic basin

Raspored glavnih taložnih centara u Jadranu tijekom pliocena i kvartara (iz Bertotti et al., 2001)

Strukturna geomorfologija

� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine

11

Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).

B. Tomljenović

(prema Lambeck et al., 2004)


� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine

12B. Tomljenović

Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).

(prema Lambeck et al., 2004)


JADRANSKO MORE� Epikontinentalno more –

podmorje Jadrana izgrađeno je od stijena kontinentalne kore� Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od 14 pa i više od 40 km


�2. DIO:Geološke značajke Jadranskog podmorja na temelju geofizičkih i bušotinskih podataka


Primjer refleksijskog seizmičkog profila iz podmorja Jadrana

Strukturni stilovi u hrvatskom dijelu Jadrana

15Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

1. Istarski poluotok & podmorje: ACPS - Rub Jadranske karbonatne platforme – Istarska antiklinala – SW čelo Dinarida


� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida


km

(prema Tomljenović)

� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida i istočno krilo Istarske antiklinale

18

(iz Grandić et al., 2007)


� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme (JKP)


� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale

20

(prema Veseli, 1999; iz Grandić, 2009)


� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme

� Zapadno krilo Istarske antiklinale

21

(iz Frank et al., 1983)


� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale

22

(iz Grandić et al., 2010)


� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

23

(iz Assereto et al., 1998)


� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

24

(iz Đureković et al., 2002)


Profil # 5 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Istarska antiklinala

Pazinski flišni bazen (sr.-g. eocen)

SW čelo Dinarida

Zapadni rubJKP

NE čelo Apenina

North Adriatic basin (pliocen-kvartar)


Jadransko-jonski bazen (d. jura-paleogen)

Jadranska karbonatna platforma (g. trijas-paleogen)

2. Podmorje Kornata: Dugootočki bazen, solni dijapiri i SW čelo Dinarida


Dugootočki bazen (oligocen)


SW čelo Dinarida solni dijapir




SW čelo Dinarida

28

(oligocen) Dinarida




SW čelo Dinarida


Profil preko solnog dijapira iz Grandić et al., 2010


solni dijapir

Profil preko solnog dijapira otoka Jabuke iz Grandić et al., 2010


solni dijapir

Geološka interpretacija seizmičkog profila preko solnog dijapira otoka Jabuke (iz Grandić et al., 2010)


Refleksijski seizmički i seizmotektonski profil preko solnog dijapira otoka Jabuke

pliocenpliocen

miocene kreda kreda

solni dijapirpleistocenholocen holocen


(iz Herak et al., 2005)

3. Podmorje između Brača, Palagruže i Dubrovnika: SW čelo Dinarida, solni dijapiri i SW rub JKP


� Geološki profil preko otoka Brača i Hvara: fold-propagationtip boranja u krovini reversnih rasjeda (iz Pensa et al., 1984)


� Geološki profil preko otoka Lastova i refleksijski seizmički profil u podmorju: pozitivna cvjetna struktura (iz Grandić et al., 2007)


� Seizmički profil preko solnog dijapira kod Palagruže (iz Grandić et al., 2010)


� Seizmički profil preko SW ruba Jadranske karb. platforme (iz Grandić et al., 2010)


� Konceptualni model položaja mogućih zamki za nakupljanje ugljikovodika u podmorju Jadrana u zoni SW ruba JKP (iz Grandić et al., 2010)


� Refleksijski seizmički profil od otoka Mljeta pema SW čelu Dinarida (iz Prtoljan et al., 2007)


4. Podmorje Crne Gore i Albanije: SW čelo Dinarida i solni dijapiri

� Geološki profil kroz obalni pojas i podmorje u južnom Jadranu (iz Picha, 2002)


IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:

• Assereto, C., Cerro, R. & Magni, L. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field.- Nafta, 49/7-8, 213-230.

• Bennett, R.A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M., Casale, G., Gendaszek, A. & Cowan, D. (2008): Eocene to present subduction of southern Adria mentle lithosphere beneath the Dinarides.- Geology, 36/1, 3-6.

• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic

42

• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic (Central Mediterranean): Foredeeps and lithospheric buckling.- Tectonics, 20/5, 771-787.

• Đureković, M., Jovović, S., Krpan, M. & Jelić-Balta, J. (2002): Ika gas field-reservoir characterization and modeling.- Nafta, 53/8, 273-282.

• de Alteriis, G. (1995): Different foreland basins in Italy: examples from the central and southern Adriatic Sea.- Tectonophysics, 252, 349-373.

• Fantoni, R. & Franciosi, R. (2010): Tectono-sedimentary setting of the Po Plain and Adriatic foreland.- Rend. Fis. Acc. Lincei, 21, 197-209.



• Frank, G., Križ, J. & Vlašić, B. (1983): Results and direction in hydrocarbonexploration of the Adriatic offshore.- Nafta, 34/7-8, 387-396.

• Grandić, S., Kratković, I. & Rusan, I. (2010): Hydrocarbon potential assesmentof the slope deposits along the SW Dinarides carbonatne platform edge.-Nafta, 61/7-8, 325-338.

• Grandić, S., Kratković, I. & Kolbah, S. (2007): Review of the hydrocarbonplays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158.

43

plays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158. • Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markušić, S. & Markulin, Ž. (2005):

Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003.- Tectonophysics, 398, 167-180.

• Keller, E.A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics: Earthquake, Uplift, and Landscape.- 2nd ed. Prentice-Hall Inc., New Jersey, 362 str.

• Lambeck, K., Antonioli, F., Purcell, A. & Silenzi, S. (2004): Sea-level change along the Italian coast for the past 10,000 yr.- Quaternary Sci. Reviews, 23, 1567-1598.



• Prtoljan, B., Jamičić, D., Cvetko Tešović, B., Kratković, I. & Markulin, Ž. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic, Croatia.- Geodinamica Acta, 20/5, 287-300

• Picha, F. (2002): Late orogenic strike-slip faulting and escape tectonics in the frontal Dinarides-Hellenides, Croatia, Yugoslavia, Albania and Greece.- AAPG Bulletin, 86/9, 1659-1671.

44

Bulletin, 86/9, 1659-1671. • Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuuh, B., Matenco, L., Schefer, S.,

Schuster, R., Tischler, M. & Ustaszewski, K. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.- Swiss Journal of Geosciences, 101, 139-183

• Veseli, V. (1999): Facijesi karbonatnih sedimenata mlađeg mezozoika i paleogena u pučinskim bušotinama Sjevernog Jadrana.- Disertacija, RGN fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 306 str.


Documents

Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica