of 44 /44
STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA 1 Bruno Tomljenović Geologija podmorja Geologija podmorja Jadrana Jadrana

Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

  • Upload
    others

  • View
    20

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

STRUKTURNA GEOMORFOLOGIJA

1

Bruno Tomljenović

Geologija podmorjaGeologija podmorjaJadranaJadrana

Page 2: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

STRUKTURA PREDAVANJA

� 1. DIO: Zašto depresija ispunjena morembaš na ovom mjestu ?

� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja na

2

� 2. DIO: Geološke značajke Jadranskog podmorja natemelju geofizičkih i bušotinskih podataka

Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 3: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Današnja morfologija

� Dužina: 780 km� Širina: 240 km� Površina: 138.597 km� u RH: 54.031 km� Prosječna dubina: 173 m

Max. dubina: 1.233 m

2

2

JADRANSKI BAZEN

3

Prosječna dubina: 173 m� Max. dubina: 1.233 m� Zapremina: 34.977 km� NE obala izrazito

razvedena i krševita� SW obala niska i ne

razvedena

3

B. Tomljenović

Zašto baš ovdje?Strukturna geomorfologija

Page 4: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Marinski bazen okružen planinskim lancima

4B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 5: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Predgorski bazen (engl. foreland basin)- rezultat je tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja)

na suprotnim rubovima Jadranske ploče- nakupljanje stijenske materije u planinskim lancima

dovodi do povećanja opterećenja u kori i litosferikoja postupno tone u tom dijelu

5

Pojednostavljeni geološki profil kroz južni dio Jadrana (dopunjeno prema de Alteriis, 2002).

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 6: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

4

Glavne tektonske granice u području Jadrana, reljef površine i dna u Sredozemlju i vektori konvergencije između Afričke (Nubia) i Europske

ploče (iz Bennett et al., 2008)

6B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 7: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

(prama Schmid et al., 2008)

Strukturna građa Dinarida na istočnoj

strani Jadrana

7Strukturna geomorfologija

Page 8: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Boranje i rasjedanje – glavni deformacijski mehanizmi uformiranju planinskih lanaca, odnosno orogenskih pojaseva

SW

SW

8B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 9: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonskeaktivnosti (vergencija struktura) u Dinaridima i Apeninimase bitno razlikuju

VANJSKIDINARIDI:tektonska aktivnost od sredine eocenado kraja oligocena

APENINI:tektonska aktivnost od početka miocena(prije oko 23 Ma) do danas,

smjer napredovanja

9

do kraja oligocena(40-23 Ma), atek lokalno idanas,

smjer napredovanja čela orogena prema SW

smjer napredovanja čela orogena prema NE

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 10: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Kao rezultat vremenski i prostorno neujednačene tektonskeaktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu je tijekomgeološke povijesti postojalo nekoliko manjih pod-bazena ililokalnih taložnih centara

NABNAB- North Adriatic basin

10B. Tomljenović

SAB

CABPP

CAB- Central Adriatic basin

SAB- SouthAdriatic basin

Raspored glavnih taložnih centara u Jadranu tijekom pliocena i kvartara (iz Bertotti et al., 2001)

Strukturna geomorfologija

Page 11: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine

11

Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).

B. Tomljenović

(prema Lambeck et al., 2004)

Strukturna geomorfologija

Page 12: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Uz tektonsku aktivnost, na morfologiju Jadranskogbazena presudno su utjecale i globalne, eustatskepromjene morske razine

12B. Tomljenović

Promjena globalne razine mora tijekom zadnjih 140.000 godina (iz Keller & Pinter, 2002).

(prema Lambeck et al., 2004)

Strukturna geomorfologija

Page 13: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

JADRANSKO MORE� Epikontinentalno more –

podmorje Jadrana izgrađeno je od stijena kontinentalne kore� Mohorovičićev diskontinuitet na dubini od 14 pa i više od 40 km

13B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 14: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

�2. DIO:Geološke značajke Jadranskog podmorja na temelju geofizičkih i bušotinskih podataka

14B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Primjer refleksijskog seizmičkog profila iz podmorja Jadrana

Page 15: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Strukturni stilovi u hrvatskom dijelu Jadrana

15Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 16: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

1. Istarski poluotok & podmorje: ACPS - Rub Jadranske karbonatne platforme – Istarska antiklinala – SW čelo Dinarida

16Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 17: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida

17B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

km

(prema Tomljenović)

Page 18: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� SW čelo borano-rasjednog pojasa Vanjskih Dinarida i istočno krilo Istarske antiklinale

18

(iz Grandić et al., 2007)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 19: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme (JKP)

19B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 20: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale

20

(prema Veseli, 1999; iz Grandić, 2009)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 21: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme

� Zapadno krilo Istarske antiklinale

21

(iz Frank et al., 1983)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 22: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadni rub Jadranske karbonatne platforme � Zapadno krilo Istarske antiklinale

22

(iz Grandić et al., 2010)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 23: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

23

(iz Assereto et al., 1998)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 24: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Zapadno krilo Istarske antiklinale i plinska polja u krovinskim pliocenskim naslagama (“bright spot” seizmičke anomalije)

24

(iz Đureković et al., 2002)

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 25: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Profil # 5 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Istarska antiklinala

Pazinski flišni bazen (sr.-g. eocen)

SW čelo Dinarida

Zapadni rubJKP

NE čelo Apenina

North Adriatic basin (pliocen-kvartar)

25B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Jadransko-jonski bazen (d. jura-paleogen)

Jadranska karbonatna platforma (g. trijas-paleogen)

Page 26: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

2. Podmorje Kornata: Dugootočki bazen, solni dijapiri i SW čelo Dinarida

26B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 27: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Dugootočki bazen (oligocen)

Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

SW čelo Dinarida solni dijapir

27B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 28: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Dugootočki bazen (oligocen)

Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

SW čelo Dinarida

28

(oligocen) Dinarida

B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 29: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Profil # 6 iz Fantoni & Franciosi, 2010

Dugootočki bazen (oligocen)

SW čelo Dinarida

29B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 30: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Profil preko solnog dijapira iz Grandić et al., 2010

30B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

solni dijapir

Page 31: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Profil preko solnog dijapira otoka Jabuke iz Grandić et al., 2010

31B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

solni dijapir

Page 32: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Geološka interpretacija seizmičkog profila preko solnog dijapira otoka Jabuke (iz Grandić et al., 2010)

32B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 33: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

Refleksijski seizmički i seizmotektonski profil preko solnog dijapira otoka Jabuke

pliocenpliocen

miocene kreda kreda

solni dijapirpleistocenholocen holocen

33B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

(iz Herak et al., 2005)

Page 34: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

3. Podmorje između Brača, Palagruže i Dubrovnika: SW čelo Dinarida, solni dijapiri i SW rub JKP

34B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 35: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Geološki profil preko otoka Brača i Hvara: fold-propagationtip boranja u krovini reversnih rasjeda (iz Pensa et al., 1984)

35B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 36: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Geološki profil preko otoka Lastova i refleksijski seizmički profil u podmorju: pozitivna cvjetna struktura (iz Grandić et al., 2007)

36B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 37: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Seizmički profil preko solnog dijapira kod Palagruže (iz Grandić et al., 2010)

37B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 38: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Seizmički profil preko SW ruba Jadranske karb. platforme (iz Grandić et al., 2010)

38B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 39: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Konceptualni model položaja mogućih zamki za nakupljanje ugljikovodika u podmorju Jadrana u zoni SW ruba JKP (iz Grandić et al., 2010)

39B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 40: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

� Refleksijski seizmički profil od otoka Mljeta pema SW čelu Dinarida (iz Prtoljan et al., 2007)

40B. Tomljenović Strukturna geomorfologija

Page 41: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

4. Podmorje Crne Gore i Albanije: SW čelo Dinarida i solni dijapiri

� Geološki profil kroz obalni pojas i podmorje u južnom Jadranu (iz Picha, 2002)

41Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 42: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:

• Assereto, C., Cerro, R. & Magni, L. (1998): 3D seismic interpretation of turbiditic reservoirs of the Ivana Gas Field.- Nafta, 49/7-8, 213-230.

• Bennett, R.A., Hreinsdottir, S., Buble, G., Bašić, T., Bačić, Ž., Marjanović, M., Casale, G., Gendaszek, A. & Cowan, D. (2008): Eocene to present subduction of southern Adria mentle lithosphere beneath the Dinarides.- Geology, 36/1, 3-6.

• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic

42

• Bertotti, G., Picotti, V., Chilovi, C., Fantoni, R., Merlini, S. & Mosconi, A. (2001): Neogene to Quaternary sedimentary basins in the south Adriatic (Central Mediterranean): Foredeeps and lithospheric buckling.- Tectonics, 20/5, 771-787.

• Đureković, M., Jovović, S., Krpan, M. & Jelić-Balta, J. (2002): Ika gas field-reservoir characterization and modeling.- Nafta, 53/8, 273-282.

• de Alteriis, G. (1995): Different foreland basins in Italy: examples from the central and southern Adriatic Sea.- Tectonophysics, 252, 349-373.

• Fantoni, R. & Franciosi, R. (2010): Tectono-sedimentary setting of the Po Plain and Adriatic foreland.- Rend. Fis. Acc. Lincei, 21, 197-209.

Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 43: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:

• Frank, G., Križ, J. & Vlašić, B. (1983): Results and direction in hydrocarbonexploration of the Adriatic offshore.- Nafta, 34/7-8, 387-396.

• Grandić, S., Kratković, I. & Rusan, I. (2010): Hydrocarbon potential assesmentof the slope deposits along the SW Dinarides carbonatne platform edge.-Nafta, 61/7-8, 325-338.

• Grandić, S., Kratković, I. & Kolbah, S. (2007): Review of the hydrocarbonplays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158.

43

plays in the Croatian offshore and Periadriatic areas.- Nafta, 58/3, 146-158. • Herak, D., Herak, M., Prelogović, E., Markušić, S. & Markulin, Ž. (2005):

Jabuka island (Central Adriatic Sea) earthquakes of 2003.- Tectonophysics, 398, 167-180.

• Keller, E.A. & Pinter, N. (2002): Active Tectonics: Earthquake, Uplift, and Landscape.- 2nd ed. Prentice-Hall Inc., New Jersey, 362 str.

• Lambeck, K., Antonioli, F., Purcell, A. & Silenzi, S. (2004): Sea-level change along the Italian coast for the past 10,000 yr.- Quaternary Sci. Reviews, 23, 1567-1598.

Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović

Page 44: Geologija podmorja Jadrana - Naslovnica

IZVORI SLIKA, TABLICA, CRTEŽA i LITERATURNI NAVODI:

• Prtoljan, B., Jamičić, D., Cvetko Tešović, B., Kratković, I. & Markulin, Ž. (2007): The influence of Late Cretaceous synsedimentary deformation on the Cenozoic structuration of the middle Adriatic, Croatia.- Geodinamica Acta, 20/5, 287-300

• Picha, F. (2002): Late orogenic strike-slip faulting and escape tectonics in the frontal Dinarides-Hellenides, Croatia, Yugoslavia, Albania and Greece.- AAPG Bulletin, 86/9, 1659-1671.

44

Bulletin, 86/9, 1659-1671. • Schmid, S.M., Bernoulli, D., Fugenschuuh, B., Matenco, L., Schefer, S.,

Schuster, R., Tischler, M. & Ustaszewski, K. (2008): The Alpine-Carpathian-Dinaridic orogenic system: correlation and evolution of tectonic units.- Swiss Journal of Geosciences, 101, 139-183

• Veseli, V. (1999): Facijesi karbonatnih sedimenata mlađeg mezozoika i paleogena u pučinskim bušotinama Sjevernog Jadrana.- Disertacija, RGN fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 306 str.

Strukturna geomorfologijaB. Tomljenović