Nepoznate ljepote Balkana - MOTO PULS

> > > p u t o p i s

106 MOTO PULS br. 52/7.-8./2004.

“Ima banki

kol'ko 'oÊeπ,

samo pare da

imaπ!” -

odgovorio mi je

bugarski carinik

na moje pitanje

gdje mogu

promijeniti

novac, i uz

znatiæeljno

pitanje kamo

idem, bez

pregleda

prtljage, zaæelio

mi ugodan

boravak u

njegovoj zemlji.

Kao da mi je

tom jednom

jedinom

reËenicom htio

kratko i jasno

objasniti

trenutnu

situaciju ove

zemlje, koja,

naravno, dijeli

sliËnu sudbinu

gotovo svih

tranzicijskih

zemalja. Ima

svega, samo

novaca uvijek

nedostaje

Nepoznateljepote Balkana

N e mogu se sjetiti tko, ali netko je veÊnapisao da na ovome svijetu viπe nepostoji mjesto koje Ëovjek moæe ot-

kriti za druge ljude, ali zato moæe sam za sebe.Tu ljepotu otkrivanja osjetio sam i ja. Sam zasebe ovoga puta sam otkrio sam Bugarsku, ko-

ja je - premda nam jerelativno blizu - ipaknekako daleko. Ot-krio sam jednu pre-divnu zemlju, njezinegradove, etniËka sela,prirodne ljepote, ma-

nastire, ljetovaliπta, njezine gostoljubive ljude.Otkrio sam i Rodope, najviπi balkanski planin-ski lanac, koji me je oduπevio slikovitim krajo-licima i danima mi pruæao neizmjerna zado-voljstva voænje na dva kotaËa. I ni jednoga tre-na, doslovno ni jednoga trena, nisam poæalioπto sam tu. Jedino sam Bogu zahvaljivao na li-jepim sunËanim danima koji su mi pomogli dasve to vidim i doæivim u punome sjaju.

A sve je poËelo pitanjima! Ideπ u Bugar-sku…? Pa πto ima tamo za vidjeti? U Bugar-sku…Ideπ sam…Ideπ motorom…? Nemoj ta-mo, iskreno ti preporuËujem. Ima puno mafi-

Bugarska

Nepoznateljepote BalkanaPI©E, VOZI I SNIMA:

NIKOLAMRAKOV»I∆

PredsjedniËka palaËa u Sofiji

106-115 Putopis Bugarska 04/07/2004 18:35 Page 106

> > >

107MOTO PULSbr. 52/7.-8./2004.

je, krade se, na cestama ima laænih policajacakoji samo Ëekaju tebe i takve kao πto si ti. ©tone produæiπ i odeπ u GrËku i uæivaπ.... Kad godja krenem u neku od dræava tzv. bivπeg istoË-nog bloka, prati me ta neizbjeæna rijeË - mafija- ma πto ona znaËila ili simbolizirala. Ljudi suneπto negdje proËitali, Ëuli, naËuli, samo poku-πavaju biti dobronamjerni. A tko bi najbolje otome mogao znati nego oni koji tamo doista iæive. Ne, nemaπ problema, govorio mi je bu-garski kamiondæija, samo nemoj voziti noÊu imotor parkiraj obavezno na plaÊeni tj. Ëuvaniparking i ne ostavljaj stvari nezakljuËane.

“Bedna je to dræava, nema rabote, mnogo lju-di bez rabote”, priËao je. I on i mnogi drugiuglavnom su se nekako slagali i redovito miukazivali na po njima glavnoga krivca za takvostanje i slijed dogaaja.

Tek mala natpisna ploËa upozorila me dasam upravo uπao u bugarsku metropolu Sofiju.Niske neugledne prizemnice niËim nisu davaledo znanja da sam tu na pragu jednog velegra-da. Kako sam se pribliæavao centru, ulice supostajale sve πire, a prometna guæva sve veÊa.Grad mi je polako otkrivao svoje lice. DjeËur-lija, viπe prljava nego Ëista, motala se meu au-

Sraz modernog i tradicionalnogtransporta na ulicama Sofije

Welcometo Nesebar"worldheritagecity"

Sofija - Ruska crkva

Sofija

Sofija -katedrala

AleksandraNevskog


> > > p u t o p i sB u g a r s k a

109MOTO PULSbr. 52/7.-8./2004.

tomobilima moleÊi novËiÊ za sebe. Neki su bi-li tako maleni da su licem jedva dosezali voza-Ëev prozor i pravo je Ëudo kako nitko od njihnije zavrπio pod kotaËima automobila.

Sofija, upravni i kulturni centar, jedan je odnajstarijih europskih gradova. Mnoga plemena

i mnogi narodi dolazili su i odlazili, mnoge suse civilizacije raale i iπËezavale ali grad je osta-jao i opstao veÊ 7000 godina. Svatko od njihostavljao je za sobom tragove. Sofija je glavnigrad bugarske dræave tek nekih 120 godina.Nakon znanih socijalnih i politiËkih promjena1989. god. grad je u potrazi za svojim novimidentitetom. Najviπe se to dade primijetiti naulicama grada. Sivilo prijaπnjih godina zamije-nili su bljeπtavi izlozi novih trgovina, restora-na, kafea... Uz pomoÊ UN-a i projekta “LijepaSofija” priπlo se rekonstrukciji i restauraciji sta-roga gradskog centra, koji je mjeπavina razniharhitektonskih stilo-va, i sada posjetiteljisve to mogu vidjeti upunome sjaju, kako ipriliËi ovome gradu,a uvidjevπi sve pred-nosti jednog ovakvogprojekta promijenilase i svijest ljudi i pro-jekt je evoluirao u joπveÊi i ljepπi nazvan“Lijepa Bugarska”.

Ali jedan grad, pani jednu dræavu, neËine samo njegovezgrade, njegove uli-

ce…ljudi su ti koji mu daju poseban peËat. VeÊtu, na ulicama njihove prijestolnice Bugari suse pokazali kao pravi domaÊini. Rado su odgo-varali na moja pitanja, a znali bi, Ëim bi zastao,sami priÊi i nuditi mi pomoÊ. Moæda su memalo razoËarali motoristi svojim nepozdravlja-njem. Ili nemaju takve obiËaje, ili sam moædanaiπao na krive ljude... SunËano jutro, dan kaostvoren za voænju, negdje na cesti uz obalu Cr-noga mora, vozim polako, da bi mogao proËi-tati putokaz, a u ogledalu uoËavam siluetu mo-tora i njegovog jahaËa kako mi se pribliæava ve-likom brzinom. Usporava i postavlja se s moje

Koprivötica - ljepote tradicionalne bugarske gradnje

ManastirShipka

Nesebar (luka)



111MOTO PULSbr. 52/7.-8./2004.

lijeve strane. Kaæem sam sebi, evo napokon Êeuslijediti jedan pravi bajkerski pozdrav. A ondaje samo visoko propeo svoj motor, odvio ruËi-cu gasa i odjurio na zadnjem kotaËu, valjda jeto bio njegov pozdrav.

Jedan je Kanaanin napravio pravu stvar ka-da je pokrenuo Horizons Unlimited web site itako okupio veliku svjetsku porodicu motoputnika. U Sofiji sam upoznao Desislava, bu-garskog predstavnika te poro-dice. Moto putnici se uglav-nom razumiju i nisam trebaopostavljati mnogo pitanja kakobi doπao do pravih informacija.Uz piÊe u jednom od sofijskihkafiÊa priËao mi je Deso mno-go o svojoj zemlji, o æivotu unjoj, o bugarskoj moto sceni,putovanjima, o bugarskim mo-to susretima i ponosno napo-menuo jedan na kojemu seokupi oko 5000 motora. A nijeDeso doπao praznih rukuv - donio mi je pros-pekte i kartu bugarske dræave. Premda sam javeÊ imao isplaniranu rutu, joπ sam je malo do-radio uz njegovu pomoÊ. A napriËao mi je to-liko lijepih stvari o svojoj zemlji, da sam jaunatoË tome πto joπ moram pogledati Sofijupostao nestrpljiv i jedva doËekao da ponovnosjednem na moga KleiÊa i odjurim u potraguza svim tim ljepotama.

I bio je Deso u pravu. Samo nekih stotinjakkilometara istoËno od Sofije, na 1000 metaranadmorske visine, okruæen brdima smjestio sejedan od bugarskih dragulja. Koprivπtica, po-vijesno etniËko selo sa svojim tradicionalnimgraevinama od kamena i drveta i uskim uliËi-cama, poploËenim kamenim ploËama, uspjeloje u meni na prvi pogled izmamiti uzdah odu-πevljenja. Stari kameni mostiÊi, zidine, teπkavelika dvoriπna, Ëelikom okovana vrata, stoti-nama godina stare kuÊe obojene njihovim tra-dicionalnim bojama za trenutak su me vratili uproπlost i mogao sam osjetiti duh tih proπlihdana. U oËima starosjedilaca mogao sam pre-poznati njihov ponos. Ponos πto su unatoË 500godina turske okupacije uspjeli Ëuvati i saËuva-ti svoj nacionalni i kulturni identitet. Svaka jekuÊa ovdje povijesni spomenik, svaka je kuÊaovdje, kaæu, umjetniËko djelo. Ovo Ëarobnomjesto i generacije njegovih ljudi postali su iostali simbolom bugarske slobode.

Kilometrima i kilometrima, dok sam se vo-zio brdima i dolinama srediπnje Bugarske, iunatoË raznolikosti terena i ovih putova na ras-kriæju Europe i Azije, pred oËima i iz mojihmisli nikako nisu iπËezavale te Ëarobne slikeproæete duhom povijesti, a veÊ sam nasluÊivaonove susrete. Nove susrete sa svim tim prirod-nim ljepotama o kojima mi je s ponosom pri-Ëao moj novi bugarski prijatelj.

A onda je uslijedilo novo"Vauuu... !" Ispred mene je usvoj svojoj ljepoti, obasjan po-podnevnim suncem, zablje-snuo joπ jedan dragulj. VelikoTarnovo, jedan od najslikoviti-jih bugarskih gradova. Moraosam na trenutak zastati i omo-guÊiti sam sebi da doem dodaha. Malo ima ovakvih mjes-ta koja vam u jednome trenuokuju pogled. »uenje u tre-nu prelazi u oduπevljenje. Kao

da gledate vrhunsku sliku velikog likovnogmajstora. Kao da se samo u maπti moæe stvori-ti neπto sliËno. Te kamene kuÊice, tipiËne kuÊi-ce ovoga kraja, kao da sjede jedna povrh druge,kao da izniËu jedna iz druge na litici koja se str-mo izdiæe iz kanjona rijeke Jantre.

Ako nema posla, zato ima turista, a kako jeljeto na izmaku i putnika ima sve manje, trebase izboriti za gosta. Samo πto sam na trenutak

Veliko Tarnovo

Nesebar -iskopine

prastarihcrkvica

UliËice Nesebara

Pejzaæ srediπnje Bugarske


> > > p u t o p i s B u g a r s k a

112 MOTO PULS br. 52/7.-8./2004.

more nosi atribut “crno”, u stvarnosti je onopotpuno azurno plave boje. Ali, koliko god dase Bugari trudili priËati o ljepoti svoje obale,ona po atraktivnosti svakako daleko zaostaje zanaπom. Ali turizam cvate. DugaËke i po stoti-nu metara πiroke pjeπËane plaæe s modernominfrastrukturom i cijenom za svaËiji dæep ma-mac su za mnogobrojne turiste. Moderna tu-ristiËka utoËiπta kao πto su Albena, GoldenSands, Sunny Beach, Sozopol i ostala u kombi-naciji sa slikovitim starim gradiÊima i ribar-skim selima mogli bi zasigurno biti uzor mno-gim naπim turistiËkim radnicima.

Kaæe pjesma "Opatijo, biseru Jadranskogmora....", a Bugari imaju i svoj biser, ali Crno-ga mora. Na malenom brdovitom poluotoku,toËnije reËeno otoku koji je s kopnom spojen400 metara dugaËkom, ali uskom prevlakom,a za koju nitko ne moæe sa sigurnoπÊu reÊi je liprirodna ili umjetna, smjestio se stari Nesebar."World Heritage city" natpis je koji me doËe-kao na ulazu u grad. Natpis koji veÊ sam za se-be govori mnogo. Ako ste ikada poæeljeli bitina nekome mjestu gdje ne postoji granica iz-meu povijesti i sadaπnjosti, onda je ovo pravomjesto za vas. GradiÊ koji se spominje veÊ kra-jem drugog tisuÊljeÊa prije Krista, gradiÊ sasvojih stotinjak karakteristiËnih crnomorskihkuÊa, gradiÊ sa svojim uskim, kamenom po-ploËenim, uliËicama, sa svojim mnogobrojnimdobro oËuvanim i restauriranim crkvama jed-nostavno se mora vidjeti. Posjetitelji iz gotovocijeloga svijeta dolaze ovdje da bi uæivali u ro-mantiËnoj atmosferi i tradicionalnoj bugarskojarhitekturi, pa i da probaju tradicionalna bu-garska jela.

Povijest i sadaπnjost zajedno na jednom ova-ko malenom podruËju. KuÊe koje su oduvijekgraene na dvije etaæe. Donja obavezno iz ka-mena i u proπlosti koriπtena kao podrum, dokje gornja, povrπinom veÊa, sluæila za stanova-nje, a zidovi su zbog zaπtite od vjetra uglavnombili obloæeni drvetom. Danas su uglavnom svedonje etaæe zauzete nekom od turistiËkih dje-latnosti. Za one koji æele ostati na otoku imamalenih hotela, mada su uglavnom popunjeni,

zastao, pored mene se zaustavlja auto i prilazimi mlai gospodin, po stasu pedesotogodiπ-njak i na pomalo iskrivljenom hrvatskom jezi-ku nudi mi smjeπtaj. Naravno da sam pristao.»ovjek koji je prije 30-tak godina zaraivao zakruh pleπuÊi i zabavljajuÊi goste po istarskimhotelskim terasama danas ponovno zaraujeod njih, ali ovoga puta u svome gradu, gradukoji je nekada bio glavni grad drugog bugar-skog carstva, danas sveuËiliπnom gradu prepu-nom kulturnih graevina, gradu s dugaËkom ibogatom povijesti. I samo vas poneki automo-bil koji se uspio tu zavuÊi prijeËi da u potpu-nosti osjetite atmosferu proπlih stoljeÊa dok πe-Êete tim uskim krivudavim uliËicama starogagrada koji je i proglaπen arhitektonsko-povijes-nim rezervatom. Nezaobilazno mjesto za sveone koji posjeÊuju Bugarsku.

Visoka gorja postepeno prelaze u niæa, a mi-risi πuma i livada poËinju se mijeπati s mirisommora. UnatoË naznakama da i Varna ima za-nimljivi stari dio grada, njezina visoka indus-trijska postrojenja i brodogradiliπta jednostav-no su me odvratila od nakane da uem u cen-tar. SkreÊem prema jugu i vozim u neposred-noj blizini crnoga mora. Premda u nazivu ovo

Na putu za Trigrad

Ovce na cesti, Ëest prizor nabugarskim planinskim cestama

Trigradsko ædrijelo

Napuπteni i devastirani kolhozi


> > >

113MOTO PULSbr. 52/7.-8./2004.

ali zato je tu novi dio grada koji se razvio naobali, a koji oËito æivi za i od turizma i u spojus poznatim turistiËkim kompleksom "Sunybeach" Ëini jednu veliku cjelinu.

Bugarska dræava smjestila se na raskriæju Eu-rope i Azije. Ove su krajeve od davnina napu-Ëivale mnoge davne civilizacije, tako da je da-nas Bugarska na treÊem mjestu (poslije GrËke iItalije) po broju arheoloπkih spomenika. Raz-nolikost terena njezina je karakteristika. Moglibismo Ëak reÊi da je to kontinent u malome.Priroda se potrudila i stvorila prekrasne, pre-teæno brdsko planinske krajolike s mnogo udo-lina, rjeËica i planinskih jezera. Nekoliko je tubrdsko planinskih lanaca. Rodopi su najzeleni-ji i najslikovitiji bugarski planinski lanac, kojise proteæe uz samu granicu s GrËkom. Tu je za-tim veliËanstveni Rila sa svojim najviπim bu-garskim, a ujedno i balkanskim, 2925 m viso-kim vrhom u neposrednoj blizini glavnogagrada Sofije. Imaju Bugari i planinu Balkan pokojoj je cijeli ovaj poluotok i dobio ime, a ima-ju Bugari i Pamporovo, odmaraliπte alpskogatipa, najjuæniji europski zimski skijaπki centar.Tu, visoko u brdima, gdje su sela bila najizoli-ranija, najviπe se i odræala tradicija bugarskihSlavena. Velika etniËka raznolikost joπ je jednaod karakteristika ovih podruËja, mada se pomnogobrojnim dæamijama i karakteristiËnomoblaËenju njihovih æena moæe utvrditi da jeipak turska etniËka manjina ovdje najdomi-nantnija. Za voænju spektakularnim trigrad-skim ædrijelom doπao sam do Trigrada, jednogod najomiljenijih mjesta mnogih bugarskihplaninara i speleologa. Dæamija i pored njemalena crkva realno odraæavaju veliËinu mus-limanske i krπÊanske zajednice, ali i simbolizi-raju njihovu bliskost.

Gotovo na samoj tromei Bugarske, GrËke iMakedonije smjestio se Melnik, najmanji inajromantiËniji grad u Bugarskoj. Grad s du-gom i burnom povijesti ugurao se u uzanu do-linu okruæen sa svih strana pjeπËanim brdima ipoznatim pjeπËanim piramidama. TisuÊljetnaduga erozija isklesala je ovaj neobiËni svijet.TraËani su ovdje bili prvi stanovnici, a nakon

njih su i Rimljani ostavili svoj trag: do danasdobro oËuvane starorimske mostove. Danas jeovaj povijesni gradiÊ spomenik kulture i arhi-tektonski rezervat. Nekad je on bio grad um-jetnika. MelniËka vina poznata su diljem svije-ta. »ak postoji i priËa da svi oni koji æele ima-ti muπko dijete moraju piti mnogo ovoga vi-na. »arima ovih kuÊa bilo je vrlo teπko odolje-ti. Stisnute jedna uz drugu i jedna nad dru-gom, dolje kameni podrumi u kojima se Ëuva-lo Ëuveno melniËko vino, a gore raskoπne pros-torije poduprte drvenim gredama. Ali unatoËtipiËnog obliËja svaka kuÊa ovdje ima svojuvlastitu povijest i æivot.

Neizostavni dio za sve putnike namjernikesu fascinantni bugarski manastiri. Oni su priËaza sebe. Pisani dokumenti i arheoloπka iskopa-vanja potvrdila su da je veÊ desetak manastirapostojalo na ovim podruËjima u trenucima ka-da se bugarski narod doseljavao na ove prosto-re. Bugari su prvi slavenski narod koji je popri-mio krπÊanstvo. Kroz periode duge i burne po-vijesti i unatoË 200 god. vladavine Bizanta i500-godiπnjeg turskoga jarma uspjeli su Ëuvatii saËuvati svoj etnitet i kulturu. Mnogi od njihugnijezdili su se meu planinama, okruæeni

netaknutom prirodom. Na svome putu krozBugarsku odluËio sam posjetiti tri manastira.Prvi susret sa manastirom BaËkovo i njegovmir i spokojstvo toliko me se dojmio, kao i nje-gova cijelokupna arhitektura sa crkvom u sre-dini i njezinim muralima, freskama i fascinant-nom kupolom, da sam sâm sebi obeÊao da Êuza posjet najveÊemu od njih, manastiru Rila,odvojiti cijeli jedan dan.

Kada sam stigao, parkiraliπte pokraj manas-tira veÊ je bilo skoro popunjeno. Bilo je ne-

Rodopski pejzaæi

Veliko Tarnovo

Manastir BaËkovo

Nesebar



115MOTO PULSbr. 52/7.-8./2004.

djeljno prijepodne, dan kada je Rila manastirnajposjeÊeniji. Osobno ne oboæavam mjestagdje je tako velika koncentracija turista, ali uovom sluËaju to je neizbjeæno. UnatoË impo-zantnoj veliËini cijeloga ovoga kompleksa, prvidojam je uspio pokvariti baπ taj veliki broj tu-rista. Smjeπten u srcu Rila gorja, u uskoj doli-ni, u podnoæju najviπeg balkanskog vrha, jedanje od najznaËajnijih bugarskih simbola. Kroni-ka ovoga manastira zrcali cjelokupnu povijestkako bugarske dræave, tako i bugarskog naro-da. Danas je on na UNESCO-voj listi svjetskekulturne baπtine. Kompletni manastir, uklju-ËujuÊi i njegovu crkvu s tri velike kupole i pre-ko tisuÊu freski i ikona, jedno je ogromno ar-hitektonsko-umjetniËko djelo.

Autobusi su dolazili i odlazili, turistiËke gru-pe su se izmjenjivale, a ja sam se prepustio at-mosferi ovoga Ëarobnog mjesta i osjeÊaju (una-toË gomile ljudi) mira i spokojstva koje vampruæa mnoge odgovore. Gotovo da viπe nije bi-lo nikoga kada sam nevoljko u kasnim popod-nevnim satima napuπtao ovo mjesto. Ostali susamo oni koji su se i duhom i tijelom obvezalina to.

A da ne bi sve proπlo baπ idealno potrudio sebugarski carinik na izlazu. Moæda mu je bilodosadno ili je moæda u meni prepoznao mogu-Êeg krijumËara, ali morao je zaviriti u svakumoju torbu, opipati svaku najlon vreÊicu i pos-taviti mi desetak gotovo detektivskih pitanja.No, sve to nije umanjilo moj ukupni dojam oovoj zemlji. UnatoË raznim upozorenjima ni ujednom trenutku i ni na jednom mjestu nisamosjetio da moæda nisam dobrodoπao. Problemis poËetka ove priËe uglavnom su iza njih ili subarem svedeni na najmanju moguÊu mjeru. USofiji, na primjer, nisu na jednom parkinguhtjeli primiti motor na Ëuvanje, dok je u dru-gom sluËaju, u unutraπnjosti, bio vani ispredhotela i uvjeravali su me da je potpuno sigurno.

ja prolazi mukotrpan put iz jednog druπtvenogporetka u drugi. A jedina stvar na koju se nika-ko nisam mogao naviknuti i koja me uvijek iz-nova uspijevala na trenutak zbuniti (unatoË to-me πto sam to unaprijed znao) je to πto Bugariza odgovore DA i NE ne maπu glavom kao os-tali svijet. Kod njih je to obrnuto, za DA ma-hat Êe glavom lijevo-desno a za NE gore-dolje.

Preostalo je samo 1000 km povratka kuÊi, ito uglavnom dosadnog auto-puta, ali sa zado-voljstvom i osmjehom na licu, jer sam ponov-no postao bogatiji. Bogatiji za jedno novo æi-votno iskustvo, bogatiji πto sam putovanjem utaj jedan mali komadiÊ raja otkrio, bar za me-ne, sve te nepoznate ljepote staroga Balkanakoje Êe me “dræati” neko vrijeme, sve do tre-nutka kada Êu ponovo na cestu koja me uvijekiznova sve viπe i viπe vuËe. n

Bugarska je zemlja kontrasta, Ëudesne priro-de, ljubaznih i gostoljubivih ljudi, antiËka ras-krsnica sa bogatom ostavπtinom iz razliËitihpovijesnih epoha, bogate tradicije... zemlja ko-

Dæamija-Ëest prizor u Rodopima Manastir BaËkovo

Melnik i njegova pjeπËana okolina

Roæenmanastir


Documents

Nepoznate ljepote Balkana - MOTO PULS