Živi svijet Jadrana

8/18/2019 Živi svijet Jadrana

1/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: jadranska primorska gušterica (odarcis sicu!us adriatica "

Stanište: otvorena staništa# p!odna i o$radiva podru%ja# !ivade s ru$nim su&o'idima#

živice i grm!je# ru$ovi šuma# o$a!ne dine# parkovire&rana: $eskra!ješnjaci (pauci# kukci i drugi %!ankonošci"# $i!jke i p!odovi

Opis životinje: S!ika životinje:

Ko!jeno: svitkovci (C&ordata"a'red: gma'ovi (epti!ia"ed: !juskaši (S)uamata"

orodica: pravi gušteri (*acertidae"+ ve!i%ine su najviše do ,- cm+ varija$i!ne o$ojenosti+ pri!i%no agresivna vrsta# oso$itoprema drugim gušterima skupine*acertidae+ živi od ra'ine o$a!e mora sve do./// m nadmorske visine# ponegdje i

do ,/// m (npr0 p!anina 1tna naSici!iji"


2/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: rak viti%ar ( C&tama!!us ste!!atus "

Stanište: stjenovito podru%jere&rana: p!anktoni


Ko!jeno: %!ankonošci (Art&ropoda"a'red: viti%ari ( Cirripedia"ed:

orodica:+ ok!op od vapneni& p!o%ica u o$!ikustošca+ i'ravno pri%vrš2en 'a stijenu+ ima na ok!opu otvor koji se može'atvoriti ( p!ima 3 otvoren# oseka 3'atvoren"+ maše perastim nožicama kojima

&vata p!anktone


3/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: $a$ura (

Stanište: v!ažna mjesta puna organskog otpada

re&rana: dije!ovi $i!jaka koji tru!e


Ko!jeno: %!ankonošci (Art&ropoda"a'red: rakovi ( Crustacea"ed: i'opodni rakovi (Isopoda"orodica:

+ manji rakovi+ sp!jošteni+ kratak g!avopršnjak+ pereion sa sedam s!o$odni& ko!uti2a snogama 'a &odanje+ kratak 'adak sa dugim 'adnjimko!uti2em


4/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: ogrc (4onodonta tur$inata "

Stanište: podru%je p!ime i oseke

re&rana: p!anktoni#a!ge#organske tvari


Ko!jeno: mekušci (4o!!usca"a'red: puževi (5astropoda"ed:orodica:

+ %vrsta# spira!no uvijena ku2ica#s pjegama+ danju skriven u &!adovitimpukotinama+ u sumrak puže po kamenju#&rane2i se a!gama+jestiv+ mamac 'a ri$o!ov


5/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: pri!jepak (ate!!a vu!gata "


re&rana: a!ge# organske tvari


Ko!jeno: mekušci (4o!!usca"a'red: puževi (5astropoda"ed: prapuževi (6iotocardia"

orodica: pri!jepci (ate!!idae"

+ jednostrano gra7eni puž koji živi u moru+ ima kapi%astu ku2icu $e' pok!opca koja imao$!ik stošca s jako vid!jivim re$rima+ promjer ku2ice je do -#- cm+ živi na %vrstom dnu# stopa!om pri!jep!jen u'pod!ogu+ ra'množava se jajima

+ jede se sirov


6/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: dagnja (Mytilus galloprovincialis "


re&rana: p!anktoni


Ko!jeno: mekušci (4o!!usca"a'red: ško!jkaši (Biva!via"ed: (48ti!!oida"

orodica: (4o!!usca"

+ naraste 9 3 .- cm+ raste u gro'dovima+ mesom najo$i!nija je tijekompunog mjeseca u !jetnimmjesecima+ mamac 'a oradu+ mrijesti se dva puta godišnje

+ jestiva

https://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&cad=rja&uact=8&sqi=2&ved=0ahUKEwi8yov-zNHLAhVDxRQKHRLJALgQFgg5MAc&url=http%3A%2F%2Fdalibor-andres.from.hr%2Fuw%2Fjme_021.htm&usg=AFQjCNHjPlUYHoPb5oQ3WNR8pppqe7YsjQ&bvm=bv.117218890,d.bGshttps://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=8&cad=rja&uact=8&sqi=2&ved=0ahUKEwi8yov-zNHLAhVDxRQKHRLJALgQFgg5MAc&url=http%3A%2F%2Fdalibor-andres.from.hr%2Fuw%2Fjme_021.htm&usg=AFQjCNHjPlUYHoPb5oQ3WNR8pppqe7YsjQ&bvm=bv.117218890,d.bGs


7/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: kamenica (Ostrea edu!is "

Stanište: p!i2aci u' o$a!u# na %vrstom dnu

re&rana: p!anktoni# organske tvari


Ko!jeno: mekušci (4o!!usca"a'red: ško!jkaši (Biva!via"ed: (i!i$ranc&ia"

orodica: ostrige (Ostreidae"

+ ve!ika# nesimetri%na !juštura# kojai'g!eda kao da je sastav!jena odmnoštva !isti2a+ donja !juštura je 'ao$!jena o$!ikai pri%vrš2ena 'a pod!ogu dok jegornja p!osnata+ naraste do ., cm+ ra'množava se spo!no# jajima koja%uva u !jušturi dok se ne i'!egnu!i%inke+ jestiva


8/33

OSOBNA ISKAZNICA

Ime životinje: crvena moru'gva (Actinia e)uina "

Stanište: na kamenju i stijenama# ve2inom u p!imnoj 'oni

re&rana: sitne ri$e# ko'ice i medu'e


Ko!jeno: žarnjaci (Cnidaria"a'red: kora!ji (Ant&o'oa"ed: moru'gve (Actiniaria"

orodica: (Actiniidae"

+ 9 redova !ovki+ oko usnog otvora ima .;, !ovke+ u svakoj !ovki ima oko < mi!ijunažarni& stanica+ visoka je = 3 .- cm+ jestiva+ opasna 'a %ovjeka+ ra'množava se u jesen


9/33

>adranska primorska gušterica (odarcis sicu!us adriatica "

>adranska primorska gušterica je po'nata kao životinja koju

naj%eš2e vidimo !jeti kada se spuštamo u o$a!ne i prio$a!ne krajeve#kako uživa u $!agodatima krša okupana suncem0 Za mnoge je upravoona# sim$o! krša0 ?ijekom top!iji& dana i'!a'i na kamenje kako $isun%anjem pove2a!a temperaturu tije!a jer je &!adnokrvna životinjadok su o$!a%ni dani posve2eni potra'i 'a &ranom0

*ako ju je prepo'nati# ma!og je tije!a# ve!i%ine do ,- cm# dugognaj%eš2e prošaranog repa ra'no$ojnim šarama# to%kama i !inijama0?r$ušni dio je naj%eš2e $ije!e i!i sivkaste $oje# %esto s primjesom'e!ene $oje0 Na ru$nim tr$ušnim p!o%icama prisutne su p!ave to%ke0 @pojedini& popu!acija ii!i jedinki može se pojaviti i žuto i!i naran%asto

o$ojenje0

?rup 'avršava duga%kim repom koji gušter u opasnostimogu otkinuti i tako po$je2i od neprijate!ja0 ?o na'ivamosamoosaka2ivanje0 Otkinuti dio repa može dje!omi%no o$noviti0 4e7umnogim vrstama guštera rep je statusni sim$o!# pa gušter koji jeregenerirao svoj rep pada u dominacijskoj &ijerar&iji0?ako7er#gušteri u repu gomi!aju masti#pa gu$itak repa 'na%i smanjenu 'a!i&uenergije0 5ušterice koje su od$aci!e rep po!ažu manja jaja odnosno s

manjom 'a!i&om &ranjivi& tvari0neke vrste mogu nadoknaditi


10/33

i'gu$!jene &ranjive tvari tako da pojedu rep koji su pret&odnood$aci!i0

o!ažu .+- !eg!a godišnje# u svakome ,+., (%esto -+9" jaja0 5uštericekoje se pare po prvi put po!ažu samo . do , !eg!a te godine0 4užjacisu spo!no 're!i u prosjeku nakon jedne# a ženke nakon .+, godine#nakon što dosegnu oko - cm od vr&a njuške do k!oake0 @ 'ato%eništvumože živjeti do .= godina0

e2inom se &rani ra'nim $eskra!ješnjacima (pauci# kukci i drugi%!ankonošci" to%an udio pojedini& vrsta i skupina ovisan je o

dostupnoj &rani na pojedinom !oka!itetu0 Zna se &raniti $i!jnimmaterija!om# pose$no p!odovima0 Na ma!im je otocima 'a$i!ježen ikani$a!i'am + ponekad pojede m!ade svoje vrste0 redatori ove vrstesu ra'ne ptice (ga!e$ovi# gra$ež!jivice" 'mije i sisavci0

asprostranjena je u Ita!iji# na oto%ju toskanskog ar&ipe!aga# dužisto%ne jadranske o$a!e te na mnogim otocima (S!ovenija# rvatska#Bi# Crna 5ora"# na Sici!iji# Sardiniji i Kor'ici0 ?ako7er# unesenei'o!irane popu!acije na!a'imo u južnoj rancuskoj# na I$erijskompo!uotoku# na otoku 4enorca (Ba!eari"# na o$je strane Bospora(?urska"# te otocima *a 5a!ite (?unis" i *ampedusa (Ita!ija"0 @nesena

je i na neko!iko !oka!iteta u SA6+u te mogu2e u ?unisu i *i$iji0


11/33

@ rvatskoj je rasprostranjena u o$a!nom pojasu od Istre do Neumau kontinuitetu# do!a'i na mnogim otocima# a i'o!irana popu!acija semože na2i kod 6u$rovnika0 Smatra se da je njena današnja

rasprostranjenost kom$inacija prirodnog širenja vrste i s!u%ajnogprenošenja od strane %ovjeka0

S !ijeve strane je mužjak#a s desne ženka (gore"0


12/33

ak viti%ar (C&tama!!us ste!!atus "

iti%ari su morski rakovi koji su priras!i 'a ra'!i%ite predmete(sjedi!a%ke životinje"# stijene# !jušture mekušaca# ok!ope rakova ikornja%a# na kitove te !a7e i $rodove (stoga i& mnogi smatrajuštetnima"0 ?ije!o mu je smješteno u ku2ici koja je sta!no pri%vrš2enana jedno mjesto# živi na stijenama# dnima $rodova i na ve2imživotinjama0 osi!ni ostaci viti%ara po'nati su još i' si!ura0

ri%vrš2ena je g!avom 'a neku %vrstu pod!ogu pomo2u i'!u%ina i'!jep!jive ž!ije'de0 akovi viti%ari se &rane p!anktonima: pomo2u nožicai'a'ivaju strujanje vode i tako ju Di!triraju i usmjeravaju &ranu uusta0 @ 1uropi su rasprostranjeni u Sredo'emnom moru# At!antskom

oceanu# Sjevernom moru# 'apadnom Ba!ti%kom moru0


13/33


14/33

Ba$ura (

Ba$ure su rakovi sa sedam pari nogu 'a &odanje0 Eive na v!ažnimmjestima punim organskog otpada jer dišu na škrge i samo u takvimuvjetima mogu do2i do dovo!jne ko!i%ine kisika0 Ba$ure su jedinirakovi koji su se uspješno pri!agodi!i životu na kopnu0

rane se dije!ovima $i!jaka koje tru!e0 Od neprijate!ja se# poputpauka i stonoga# štite i'!u%ivanjem teku2ine odvratna okusa isk!apanjem0 Eenke po!ažu ,// jaja koja nose na se$i0 4!ade $a$ure

%esto ostaju ve'ane u' majku neko!iko tjedana nakon i'!ijeganja jaja0unu 're!ost stje%u nakon dvije godine života0


15/33

Ba$ure (jednakonošci" imaju srce samo u stražnjim ko!uti2imaprsa i!i u 'atku0 astav!jena spo!a s i'ra'itom ra'!ikom i'me7uspo!ova0 >aja se ra'vijaju u !e7nom prostoru i' kojeg i'a7u m!adi# kojisu gotovo s!i%ni odras!ima# osim što nemaju 'adnjeg para prsni& nogu0

>ednakonošci ($a$ure" su se pri!agodi!i ra'!i%itim životnimuvjetima0 Svojim ma!im nogama pužu i!i tr%karaju pod dnu vode i!i$i!jkama# a samo neki p!ivaju0 rane se životinjskom &ranom# a!i me7unjima ima i mnogo nametnika na koži# u ustima# škržnoj šup!jini ri$a idrugi& rakova0

o'nato je oko


16/33

Ogrc (4onodonta tur$inata "

Ku2ica puža %vrste je gra7e i spira!no uvijena u o$!iku 'vrka0Osnovna $oja ku2ice može $iti siva# svijet!o žu2kasto+sme7a i!i'e!enkasto siva0 Išaran je kratkim sme7im i!i sme7e+!ju$i%astimcrticama0 Na tije!u ima rožnati pok!opac kojim 'atvori otvor ku2icekad se uvu%e0 Naraste do < cm i teži do - kg0 o'nat je i podna'ivom nanara# narik!a# naride!a# dandu!ica i $un$u!jak0

asprostranjen je po cije!om >adranu# i to samo na kamenitojo$a!i0 Eivi na $rojnim skupinama pri%vrš2en na kamenju u pojasugdje se i'mjenjuje p!ima i oseka# odnosno u medio!itora!nom iinDra!itora!nom s!oju0 Nase!ja su mu guš2a što je o$a!a o$ras!ija iškrap!jiva0 O$itava i u pukotinama i procjepima# a!i %im Sunce 'a7e#

i'!a'i i' skrovišta i puže po kamenju u potra'i 'a &ranom0I'$jegava strme o$a!e i os!a7enu vodu0 5!avni neprijate!ji su mupuževi i' o$ite!ji $od!jikavi& vo!aka0 rani se pa&u!jastim a!gama04rijesti se na pro!je2e i !jeto0 *eže jaja0


17/33

*ovi se cije!e godine o$i%no 'a!askom sunca i ranim jutrom anaj$o!je no2u u' pomo2 svjeti!jke0 >ednostavno ga se skup!jarukama0 6anju# rone2i u'a samu o$a!u# može ga se uspješnosakup!jati0

>estiv je i meso mu je ukusno i traženo na %itavoj našoj o$a!i iotocima0 Ima inten'ivan miris i okus mora# a prakticira se ku&ati umorskoj vodi# a!i %im voda u'avre va!ja ga skinuti s vatre0 I' ku2icese vadi ig!om i!i oštrim drvetom0 @ Istri i 6a!maciji se jede kaopos!astica0


18/33

ri!jepak (ate!!a vu!gata "

Zu$i pri!jepaka sadrže %vrsti materija! getit koji se stvara u

pri!jepku kako on raste0 ?akvi snažni 'u$i pri!jepku su potre$ni kako$i s kamenja sastruga!i a!ge kojima se &rane0 Z$og pret&odnonavedeni& ra'!oga 'nanstvenici vjeruju da su pronaš!i naj%vrš2iprirodni materija!0

S gornje strane je neug!edan i može $iti o$rastao a!gama i drugimorgani'mima0 Ku2ica može $iti sme7e# sive# $ije!e i!i 'e!enkaste $oje0S donje strane ku2ica je sre$rnkasta sa sedeDastim odsjajem0


19/33

rani se a!gama0 Za vrijeme oseke se %esto vra2a na isto udu$!jenomjesto na stijeni# gdje se %vrsto pri!ju$i kako $i 'adržao v!agu0


20/33


21/33

o$itava duž cije!og Sredo'em!ja# a nije rijedak gost i Crnog mora#dagnju na!a'imo u' at!antsku o$a!u rancuske# Ni'o'emske# sve doSjeverne Irske0

Nase!ja dagnje su gusta i ve!ika# a na!a'imo i& u'duž %itave našeo$a!e i otoka# odma& ispod granice p!ime i oseke0 Ne smeta jojšto '$og oseke povremeno ostane na su&om# jer se !jušture tadanepropusno 'atvore0 Najviše živi u uskoj prio$a!noj 'oni# a ispod9 metara postaje sve rje7a0 6agnja se &vata na ra'ne tvrde

pod!oge i na njima uspješno raste# a naj%eš2e živi u kamenojprio$a!noj 'oni# pose$no u $!i'ini i'vora s!atke vode# gdje stvarave!ike ko!onije0 ado se &vata na ra'ne predmete u moru# kao štosu $ove# !anci# konopi# dokovi# te osta!i meta!ni i drveni predmeti0Nastanit 2e se i na dnu p!asti%ne $rodice koja je dugo u moru#$e' i'v!a%enja na kopno i nanošenja antivegetativnog prema'a0Bo!je se ra'vija na podru%jima koja su 'ašti2ena od jakogudaranja va!ova0 @ nekim podru%jima dagnja je pose$no gusta#kao na primjer u Novigradskom moru# te Hi$enskom#


22/33

4a!ostonskom i u!skom 'a!jevu# a tek nešto manje ima je u*imskom kana!u# te na podru%ju Zadra i Sp!ita0

6agnje sadrže se!en# že!je'o# Do!nu kise!inu# vitamine A i B# jod i

cink0 >od 2e pomo2i oso$ama kojima štitnja%a proi'vodi prema!otiro'ina0 Od svi& ško!jkaša# dagnje imaju najvišu ra'inu omega =

masni& kise!ina0 itamini B; i B., 2e uk!oniti umor# '$unjenost i

sprije%iti ošte2enje živaca0


23/33

6agnja je 'asigurno jedan od najpo'natiji& stanovnika mora po'natapod ra'nim imenima kao što su dag!ja# datu!# pedoc# pidoc# pi'dica#mušu!a# ušenak0

I' mora se dagnja može vaditi tijekom %itave godine# a!i su top!ijimjeseci pogodniji 'a takvu aktivnost# a tada je punija nego o$i%no#pose$no u ra'do$!ju punog mjeseca0 ?o je naj$o!je vrijeme 'ava7enje dagnji0 Na ve2em dije!u našega prio$a!ja dagnja je prakti%ki

svakome dostupna0 S ravnog kamenog dna može se strugati pose$nimnapravama s!i%nim gra$!jicama# i!i kidanjem rukama0 Z$og sve ve2e'aga7enosti o$a!nog ru$a dagnje se u 'adnje vrijeme vade s neštove2e du$ine# 'a koju se pretpostav!ja da je more na njoj još uvijek%isto# odnosno da do nji& nije dopr!o 'aga7enje0 @ takvim pri!ikama donji& tre$a 'aroniti0 onekad se na o$a!u i'nose %itave gromadekamenja# jer je va7enje dagnji na kopnu !akše i jednostavnije0

od!oga na kojoj dagnja raste pose$no je važna ako se ško!jkunamjerava koristiti u pre&rani0 One koje rastu na meta!noj pod!o'inisu 'a je!o# jer '$og oksidiranja meta!a može do2i do trovanja0 4oguse jesti ako rastu na %istom že!je'u# na koje nije nanošena nikakva$oja0


24/33

>edna je od najpri!agod!jiviji& ško!jaka u moru u odnosu na 'aga7enje#

sa!initet i temperaturu mora (preživi %ak i smr'avanje"0 @ našem

moru postoji ., podvrsta0 e!ativno $r'o raste0 ?ako nakon godinu

dana dostiže do 9cm# što je i do'vo!jena ve!i%ina 'a upotre$u0

Najo$i!nija mesom je u vrijeme punog mjeseca# naro%ito !jeti0 Z$og

svi& ovi& karakteristika pogodna je 'a u'goj# pa je !ako dostupna

svima# a naro%ito ri$o!ovcima kao mamac 'a oradu0


25/33

Kamenica (Ostrea edu!is "

?ije!o kamenice je smješteno unutar dviju nesimetri%ni& !juštura0

*ijeva udu$!jena !juštura s!uži 'a pri&va2anje 'a pod!ogu# desna jeravna# a spaja i& jaki miši20 6ugu!jasta je i srco!ika# na'u$!jeni&

ru$ova !jušture# a $oja !jušture varira od kameno do $je!kasto sive0

aste do .= cm u dužinu0

1uropska kamenica koja se u'gaja u rvatskoj je gotovo u potpunostinesta!a i' 1urope0 4ože se na2i u Sredo'em!ju#isto%nom At!antiku i Crnom moru0 e2a u'gaja!išta u rvatskoj suu *imskom kana!u# u!skom i 4a!ostonskom 'a!jevu# uva!i K!imnoi irova%kom 'a!jevu# a na svim ovim mjestima raste i samonik!a0ogodni po!ožaji 'a život kamenice su svi 'a!jevi i kana!i Istre# Creskauva!a# K!imno (otok Krk"# Novigradsko

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Europahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemno_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Atlantski_oceanhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Crno_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Limski_kanalhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pulahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Malostonski_zaljevhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pirovachttps://hr.wikipedia.org/wiki/Istrahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Creshttps://hr.wikipedia.org/wiki/Krkhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Novigradsko_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatskahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Europahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemno_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Atlantski_oceanhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Crno_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Limski_kanalhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pulahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Malostonski_zaljevhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pirovachttps://hr.wikipedia.org/wiki/Istrahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Creshttps://hr.wikipedia.org/wiki/Krkhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Novigradsko_more


26/33

more# ašmanski kana!# Hi$enski 'a!jev# manje uva!e oko Sp!ita#i 4!jetska je'era0

Kamenica živi isk!ju%ivo pri!ijep!jena na tvrde pod!oge kao stijene i to

u rijetkim ko!onijama0 rani se p!anktonom0 Najve2i neprijate!j su joj

morske 'vije'de# puž vo!ak# ra'ni rakovi i ri$e# a naj%eš2e komar%a0

https://hr.wikipedia.org/wiki/Novigradsko_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pa%C5%A1manhttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ibenikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mljethttps://hr.wikipedia.org/wiki/Planktonhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Rakovihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ribehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Komar%C4%8Dahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Novigradsko_morehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Pa%C5%A1manhttps://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ibenikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Splithttps://hr.wikipedia.org/wiki/Mljethttps://hr.wikipedia.org/wiki/Planktonhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Rakovihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ribehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Komar%C4%8Da


27/33


28/33


29/33

Crvena moru'gva (Actinia equina "

Ovaj atraktivni kora!j tipi%an je predstavnik $ioceno'e %vrsti& dnamedio!itora!a0 Kao sedentarni organi'am on živi pri%vrš2en 'a stijene(u' mogu2nost ograni%enog kretanja" u podru%ju jaki& strujanja(i'mjene p!ime i oseke" te ekstremnim uvjetima s o$'irom nai'!oženost su&im i mokrim periodima pov!a%enja i nadiranja mora0Iako tipi%an 'a p!itka podru%ja prona7en je i do ,/ m du$ine# a'a$i!ježen je i u $o%atim vodama0 S o$'irom na staništa u kojima živiovaj kora!j i'nimno je do$ro pri!ago7en ve!ikim temperaturnim

varijacijama0 Osim purpurno crvene# može $iti i 'e!ene i!i sme7e $oje#ovisno o temperaturi vode i vrsti &rane0

Crvena moru'gva je kora!j koji pripada skupini žarnjaka te ju# kao isve osta!e# karakteri'ira prisustvo !ovki pomo2u koji& !ovi i pro$av!ja&ranu0 @ !ovkama se na!a'e žarne stanice (knido$!asti" koji sadržetoksine poput e)uistatina i e)uinatoina koji joj s!uže 'a pre&ranu i

http://www.akvarij.net/index.php/jadranski-beskraljenjaci/288-actinia-equinahttp://www.akvarij.net/index.php/jadranski-beskraljenjaci/288-actinia-equina


30/33

o$ranu0 Hto se ra'množavanja ti%e# crvena moru'gva je dvospo!niorgani'am koji se ra'množava kako spo!nim tako i nespo!nim putem0

Crvena moru'gva ima mješinasto tije!o s jednim otvorom oko kojeg sena!a'e %ak .;, !ovke u kojima je do -// mi!ijuna žarnica s otrovom0Nasuprot !ovki ima stopa!o kojim se kre2e i drži 'a pod!ogu0 Narastei'me7u = i .- cm visine0 Osim purpurno crvene# može $iti i 'e!ene i!isme7e $oje# ovisno o temperaturi vode i vrsti &rane0 r!o je %esta u>adranu# na du$inama do ,/ m0 Naj$rojnija je u p!imnoj 'oni0 Eivipri%vrš2ena na kamenju i stijenama0 6o$ro podnosi $o2atu vodu ive!ike temperaturne ra'!ike0


31/33

Otrov crvene moru'gve nije oso$ito opasan 'a !jude jer naj%eš2esamo $!ago iritira kožu0 Ipak# mjesto njenog dodira tre$a tretiratikao i pos!ije dodira s opasnijim v!asu!jama0 rvo ga tre$a isprati

morskom vodom pa po!iti a!ko&o!om i!i vinskim octom0 Kad se osušitre$a ga nama'ati kortikosteroidnom maš2u0 @ s!u%aju teži&pos!jedica# koje naj%eš2e po%inju s pojavom mje&ura na mjestudodira# a 'atim s vrtog!avicom# povra2anjem i!i $o!ovima u tr$u&u#pomo2 tre$a potražiti od !ije%nika0 isoka temperatura uništava svemoru'gvine otrove pa se ona 'a !judsku is&ranu sprema po&anjem0

Kao primjer 'a sim$io'u i'me7u dva $eskra!ješnjaka spominje senaj%eš2e 'ajedni%ki život morskog raka samca agurus pridauI imoru'gve Adamsia pa!!iata 0 6a $i 'aštitio svoj mekani 'adak raksamac se 'avu%e u pra'nu ku2icu puža te vr!o s!oženim pokretimasvoji& nogu na ku2icu pri%vrsti jednu i!i više moru'gvi0 ak pokretanju dovodi moru'gvu u ra'!i%ite uvjete oko!iša# ostacima svoje&rane pomaže joj u is&rani# a moru'gva pak svojim žarnicama štitiraka0


32/33

*ijevo je moru'gva 'a vrijeme oseke#a desno 'a vrijeme p!ime0

I'radi!a: Iva 4andi2# .0$


33/33

Documents

Živi svijet Jadrana