2. Studija - Luke Juznog Jadrana

P O MO RS K I

F AK UL T ET U RI J E C I

S V E U I L I T A

Studija:

POLOAJ LUKA JUNOG JADRANA (SPLIT, DUBROVNIK I PLOE) U ODNOSU NA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKENaruitelj:

LUKA UPRAVA PULA PROJEKT ADRIAFORM

Rijeka, rujan 2008.

1

P O MO RS K I

F AK UL T ET U RI J E C I

S V E U I L I T A

Studija:

POLOAJ LUKA JUNOG JADRANA (SPLIT, DUBROVNIK I PLOE) U ODNOSU NA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKENaruitelj:

LUKA UPRAVA PULA PROJEKT ADRIAFORM

Autori:

prof.dr.sc. BLANKA KESI (VODITELJ PROJEKTA) mr.sc. ALEN JUGOVI dr.sc. TANJA POLETAN JUGOVI mr.sc. ANA PERI HADI

Rijeka, rujan, 2008.

2

Sadraj: 1. 2. UVOD MORSKE LUKE IMBENICI GOSPODARSKOG RAZVITKA PROMETNOG I

3.

ANALIZA PROMETA JUNOJADRANSKIH LUKA 3.1. Luka Split 3.2. Luka Dubrovnik 3.3. Luka Ploe

4.

ZNAAJ JUNOJADRANSKIH LUKA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKE 4.1. Luka Split 4.2. Luka Dubrovnik 4.3. Luka Ploe

ZA

5. DIREKTNI UINCI LUKOG SUSTAVA NA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKEPrimjer: Multiplikativni faktor kojeg proizvodi izvoz 45.000 t koksa preko luke Ploe

6. ZAKLJUAK LITERATURA

3

1. UVODJedno od temeljnih naela koje se istie, izmeu vie razliitih naela prometne politike, je ono koje se odnosi na povezanost prometa i gospodarskog sustava. Navedeno se naelo temelji na stajalitu prema kojemu postoji jaka meusobna povezanost prometne djelatnosti s procesom proizvodnje onih roba ije se mjesto potronje ne podudara s mjestom njihove proizvodnje. Stoga se na temelju takve povezanosti utvruju osnovne tendencije u razvitku prometa i odreuje politika njegova budueg razvitka. Povezanost prometa i gospodarskog sustava izraava se kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao to su drutveni proizvod, zaposlenost, investicije, ili osobna potronja s jedne strane te koliina prevezene robe i putnika, veliina prometne mree, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Elastinost veliine prijevoza putnika i robe dosta je uobiajen nain kvantitativnog utvrivanja spomenute povezanosti koja pokazuje u kojoj se mjeri mijenja prirast u koliini prijevoza robe ili putnika, zavisno od, primjerice, promjene u visini drutvenog proizvoda ili nacionalnog dohotka. Pritom je znaajno da s razvojem nacionalnog gospodarstva raste elastinost prijevozne potranje u putnikom, a opada u teretnom prometu. U skladu s navedenim obiljejima, neosporno je da promet predstavlja djelatnost koja prodire svugdje, proimajui sve faze proizvodnje, razmjene, razdiobe i potronje dobara. U razvijenom gospodarstvu promet utjee na sve dijelove drutva i na sve ekonomske subjekte. Analogno tome, morske luke kao kljuni podsustav pomorskog i prometnog sustava, predstavljaju akcelerator prometnih tokova i razvitka brojnih gospodarskih djelatnosti drave. Drugim rijeima, kao prepoznatljiv dio nacionalnog gospodarstva morske luke kroz prihode, zapoljavanje, vrijednost objekata i opreme, () predstavljaju poticatelj razvitka raznih gospodarskih djelatnosti, kao to su trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti u prometu, industrija, energetika i dr. Relevantan indikator znaaja odreene luke za prometni i gospodarski sustav drave je koliina robnih tokova i putnika koji cirkuliraju kroz predmetnu luku, proizvodei multiplikativni efekt kroz upoljavanje i prihode brojnih prometnih i drugih subjekata koji sudjeluju u proizvodnji kompletne prometne usluge ukljuujui brojne pratee usluge u logistikom prometnom lancu. Spomenuta koliina robnih tokova i broj putnika u morskim lukama mjerilo su uspjenosti poslovanja luke, a time i utjecaja na prometni i gospodarski sustav drave. Obzirom da promet luke zavisi od njihova geoprometnog poloaja, veliine njihova gravitacijskog podruja, veliine i suvremenosti lukih kapaciteta, njihove infrastrukture i suprastrukture, razvijenosti proelja luke (broja linijskih servisa), organizacije rada u luci, strunosti lukog osoblja i menagementa, (...), u analizi utjecaja i znaaja pojedine luke za nacionalno gospodarstvo neophodno je iste uzeti u razmatranje. Sukladno navedenom, cilj ove studije je: analiza znaaja sjevernojadranskih luka (Pula, Rijeka, Zadar, ibenik) za prometni i gospodarski sustav Republike Hrvatske.

4

Spomenuta analiza provedena je uzimajui u obzir geoprometni znaaj svake pojedine luke za Republiku Hrvatsku i ire europsko okruenje, obzirom da upravo poloaj i znaaj luke u geoprometnom smislu bitnim dijelom utjee na konkurentnost i atraktivnost luke na konkurentnom prometnom tritu. Pored toga analiziran je intenzitet, dinamika i struktura teretnih i putnikih tokova kroz pojedine luke, koji direktno generiraju luke prihode, kao i prihode drugih logistikih subjekata u proizvodnji luke i prometne usluge, proizvodei istovremeno znaajne uinke za razvoj prometnog i gospodarskog sustava Hrvatske. U tom kontekstu ova studija analizira sjevernojadranske luke kao vane karike i referentne toke logistikog lanca u proizvodnji prometne usluge, koje u suvremenim uvjetima konkurentske utakmice trebaju razvijati nove funkcije te biti privlana snaga i poticatelj gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

5

2. MORSKE LUKE IMBENICI PROMETNOG GOSPODARSKOG RAZVITKA REPUBLIKE HRVATSKE

I

U gospodarskom razvoju svake drave, pa tako i Republike Hrvatske, vanu determinantu predstavlja prometni sustav. U razmatranju vanosti prometnog sektora mogu se identificirati dvije razine utjecaja. Prvi utjecaj odnosi se na kvalitetu ivota graana, dok drugi podrazumijeva utjecaj prometa na ukupni gospodarski razvitak zemlje. Promet ima izravan utjecaj na ivot ljudi, s jedne strane u pogledu individualne mobilnosti i dostupnosti uih i irih podruja, a s druge strane u pogledu racionalnoga koritenja vremena i u najopenitijem smislu kvalitete ivljenja. Prometna politika znaajno determinira u kojoj e mjeri utjecaj prometa biti pozitivan odnosno negativan. Nesporno je da prometna infrastruktura izravno pridonosi aktiviranju gospodarskih potencijala, a prihodi prometnog sektora imaju znatan udio u strukturi BDP zemlje. Jedno od temeljnih naela koje se istie, izmeu vie razliitih naela prometne politike, je ono koje se odnosi na povezanost prometa i gospodarskog sustava.1 Navedeno se naelo temelji na stajalitu prema kojemu postoji jaka meusobna povezanost prometne djelatnosti s procesom proizvodnje onih roba ije se mjesto potronje ne podudara s mjestom njihove proizvodnje. Stoga se na temelju takve povezanosti utvruju osnovne tendencije u razvitku prometa i odreuje politika njegova budueg razvitka. Povezanost prometa i gospodarskog sustava izraava se kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao to su drutveni proizvod, zaposlenost, investicije, ili osobna potronja s jedne strane te koliina prevezene robe i putnika, veliina prometne mree, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Elastinost veliine prijevoza putnika i robe dosta je uobiajen nain kvantitativnog utvrivanja spomenute povezanosti koja pokazuje u kojoj se mjeri mijenja prirast u koliini prijevoza robe ili putnika, zavisno od, primjerice, promjene u visini drutvenog proizvoda ili nacionalnog dohotka. Pritom je znaajno da s razvojem nacionalnog gospodarstva raste elastinost prijevozne potranje u putnikom, a opada u teretnom prometu. Prema podacima koji se navode u Nacionalnom programu Republike Hrvatske za pridruivanje Republike Hrvatske Europskoj uniji, u dijelu koji se odnosi na Promet,2 navodi se podatak prema kojemu prometni sektor u Republici Hrvatskoj ini oko 8% BDP-a. Njegov znaaj osim navedenog, potvruje i injenica da je prometno povezivanje preduvjet regionalnog i turistikog razvitka zemlje. Ovakav udio u BDP-u neto je vii od onoga u zapadnoeuropskim zemljama (u Njemakoj iznosi 5,2%, u Danskoj 7%). Slino tome, udio broja zaposlenih je takoer neto vii, jer prosjek za EU iznosi 6,5%. Razlog tome lei u injenici da Hrvatska ima oblik slova U, to zahtijeva veu prometnu infrastrukturu, u odnosu na druge drave sline povrine u Jugoistonoj Europi. Drugi mogui razlog je da1

Paen, J., Metode prostorno-prometnog planiranja, Ekonomski institut Zagreb, Informator, Zagreb, 1978., str. 42. 2 www.mvp.hr, (29.09.2003), Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske, Nacionalni program RH za pridruivanje RH EU, Promet

6

jednostavno moda ima mjesta ili potrebe racionalizaciji u prometu. Meutim, i druge istonoeuropske zemlje takoer pokazuju tendenciju natprosjenog udjela prometa u BDP-u. U ekoj on primjerice iznosi oko 7,4 %, dok je udio u Turskoj u 2000. godini bio vrlo visok i iznosio ak 14,2 %.3 U istom se izvoru navodi da je broj radnog stanovnitva zaposlenog u djelatnosti prometa, skladitenja i veza 80.000 (2001. god), to ini 8 % ukupno zaposlenih. Navedeni se podatak slae s podacima objavljenim u Statistikom ljetopisu RH (2006. god.) koji su ilustrirani u grafikonu 1. Od navedenih 8% zaposlenika u djelatnosti prometa, skladitenja i veza s obzirom na strukturu vlasnitva: 59% ih je zaposleno unutar organizacija dravnog vlasnitva, 24% unutar privatnog vlasnitva, i cca 17% unutar mjeovitog vlasnitva.4 Grafikon 1. Zaposleni po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti - NKD (stanje 2006. godine)7% 8% 0% 12% 3% 0% 3% 0% 1% 24%

5% 3% 8% 3% 0% 15%

3% 6%

Poljoprivreda, lov i umarstvo Rudarstvo i vaenje Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i Hoteli i restorani Financijsko posredovanje Javna uprava i obrana; obvezno socijalno Obrazovanje Ostale drutvene, socijalne i osobne uslune

Ribarstvo Preraivaka industrija Graevinarstvo motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kuanstvo Prijevoz, skladitenje i veze Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge osiguranje Zdravstvena zatita i socijalna skrb djelatnosti

Izvor: Prema podacima Statistikog ljetopisa RH, 2007.

Zbog svojih specifinih obiljeja te znaajne drutveno-ekonomske uloge, promet se, suprotno veini drugih gospodarstvenih djelatnosti, u velikoj mjeri oslanja na pomo vlade u izgradnji prijevoznih kapaciteta, posebno u izgradnji prometne infrastrukture, nezavisno od toga nude li prijevozne usluge javna ili privatna poduzea. Sukladno tome kao i znaenju kojega prometni sustav ima, u gospodarskom sustavu jedne zemlje razumljiv je interes drave za postavljanjem temelja i dugoronih okvira prometnog razvitka te izradu strategije prometnog razvitka. Morske luke su kljuni podsustav pomorskog i prometnog sustava zemlje. One su vrlo vana i u pomorskoj trgovini nezaobilazna poveznica u prijevoznom lancu, to ih obvezuje da budu uinkovite u obavljanju svih lukih poslova uz visoki stupanj sigurnosti i zatite ljudi, roba i okoline.5 Promet je, nesporno temeljna funkcija3

Ekonomski memorandum za Hrvatsku, Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije, svezak 2, Glavno izvjee, Dokument Svjetske banke, srpanj, 2003. 4 Statistiki ljetopis RH, Dravni zavod za statistiku, 2002., Zagreb 5 Ban, I.: Logistika bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, God. 18, Br. 1-2, Zagreb, 1998., str. 30.

7

morskih luka, ali promjene u nainu prijevoza, vremensko, prostorno i dinamiko usklaivanje svih aktivnosti vezanih za protijek robe, stavlja luke pred nove izazove i prua mnogo vee mogunosti razvoja. Uspjenost luka u suvremenim uvjetima pretpostavlja zadovoljavanje svih tipinih i atipinih zahtjeva korisnika te pravodobnu mogunost otpreme i dopreme raznovrsnih roba na razliitim prometnim pravcima, koristei pritom sve mogue oblike prijevoza. Brojni su zahtjevi u lukama od vlasnika roba, prijevoznika, okoline, a odnose se na kvalitetu usluge, produktivnost, uestalost i dinamiku prometnih veza, razinu prometne povezanosti sa zaleem itd. U suvremenim uvjetima luke postaju vrlo vana karika u prijevoznom lancu, a u konkurentskoj utakmici razvijaju i nove funkcije koje postaju privlana snaga i poticatelj napretka. Morske luke odreene zemlje su sloeni podsustav pomorskog prometa, ali i same za sebe sustav. Kao distribucijska i logistika sredita, luke predstavljaju najznaajnije toke u meunarodnom logistikom sustavu. Luki sustav nije statian, ve se kontinuirano razvija, modificira i prilagoava novim gospodarskim odnosima zemlje i ireg gravitacijskog zalea. Luki sustav u sebi sadri stagnaciju i nazadovanje, dinamiki rast ili promjenjiv stupanj rasta. 6 Budui da se nastoji integrirati u prostorno-gospodarski sustav, luki sustav je vana spona u gospodarskom razvitku zemlje. Proces mijenjanja lukog sustava je osjetljiv i sloen zadatak, to pretpostavlja kontinuirano praenje imbenika koji ga mijenjaju i modificiraju. Pritom treba uzeti u obzir da ekonomska integracija Europe tei k jedinstvenom ekonomskom prostoru koji funkcionira na prostornoj hijerarhiji dominantnog i subdominantnog centra. Kretanje roba, kapitala i radne snage odvija se s prevladavajuim ili dominantnim protokom i sekundarnim protokom koji je u prostornoj hijerarhiji, tj. u ekonomskom pogledu podreen centru. Veliina prometa u morskim lukama zavisi od njihova geoprometnog poloaja, veliine njihova gravitacijskog podruja, veliine i suvremenosti lukih kapaciteta, njihove infrastrukture i suprastrukture, razvijenosti proelja luke (broja linijskih servisa), organizacije rada u luci i strunosti lukog osoblja i menagementa. Morske luke su prepoznatljiv dio nacionalnog gospodarstva (prihodi, zapoljavanje, vrijednost objekata i opreme), poticatelj razvitka odreenih djelatnosti (trgovina, proizvodnja, dorada, uslune djelatnosti u prometu) i uvjet za razvitak drugih (industrija, energetika i dr.). Odgovarajuim zakonskim mjerama i programima razvitka, drava moe poticati ili slabiti razvitak lukog sustava, to je ujedno posljedica breg ili sporijeg integriranja zemlje u prometne i gospodarske tokove svijeta. Nain i veliina ulaganja u razvitak lukog sustava i pripadajuih luka ukazuje na njihov tretman u pojedinim dravama te pokazuje stupanj orijentacije cijeloga drutva na logistiku, prometnu i luku politiku pomorske zemlje.7 Povratni efekt koji daje suvremena luka i skladno uklopljen luki sustav pomorske zemlje ogleda se u poticanju gospodarskog razvitka zalea i razvitku prometnih i gospodarskih djelatnosti itave drave.

6

Dundovi, .: Prostorna hijerarhija lukog sustava i pomorsko gospodarstvo Hrvatske, Suvremeni promet, God. 17., Br. 1-2, Zagreb, 1997., str. 73. 7 Dundovi, ., Luki sustavi, Strategija razvitka pomorstva, Hrvatska u 21 stoljeu, Rijeka, 2001.

8

3. ANALIZA PROMETA JUNOJADRANSKIH LUKASukladno injenici da je relevantan indikator znaaja odreene luke za prometni i gospodarski sustav drave koliina robnih tokova i broj putnika koji cirkuliraju kroz luku, u ovom dijelu studije analizira se promet junojadranskih luka (luke Ploe, Split i Dubrovnik) obzirom na intenzitet prometa (koliinu roba i broj putnika), dinamiku prometa ( koliinu roba i broj putnika u odreenom vremenskom periodu) i strukturu prometa ( obzirom na razliite kriterije, kao to su putniki i tereni promet, usmjerenost prometa, vrste roba (tereta)). Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama junojadranske luke Ploe, Split i Dubrovnik definirane kao luke od osobitog gospodarskog znaaja za Republiku Hrvatsku. Slijedom toga, prije konkretne analize prometa za svaku pojedinu luku, interesantno je osvrnuti na znaaj, odnosno udio kojega spomenute luke (Ploe, Split i Dubrovnik) imaju u ukupnom teretnom, odnosno putnikom prometu luka od osobitog gospodarskog znaaja. Kako bi se dolo do konkretnih konstatacija u sljedeoj tablici prikazan je promet zabiljeen u svim lukama od osobitog gospodarskog za Republiku Hrvatsku (ukljuujui dodue sjevrnojadranske i junojadranske luke). Tablica 1. Promet u lukama od osobitog gospodarskog znaaja za RHGODINA 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

TERETNI PROMET (000 t) Rijeka Ploe ibenik Zadar Ukupno 6.800 804 570 303 8.477 7.901 921 515 330 9.667 7.970 1.062 460 361 9.853 10.416 1.284 601 432 12.733 12.100 2.031 841 235 14.368 11.932 2.815 1.410 497 16.900 11.300 3.181 739 570 15.775 12.824 4.214 493

PUTNIKI PROMET (000) ibenik Split Zadar Dubrovnik Ukupno 323 1.975 1.190 355 3.553 364 2.287 1.374 431 4.456 470 2.563 1.464 533 5.772 507 2.891 1.555 743 4.254 522 3.184 1.696 767 5.772 535 3.482 2.064 830 6.687 538 3.541 2.165 931 7.175 3.776 2.280 1.004

Izvor: Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Republika Hrvatska, 2008.

Iz podataka u tablici 1 razvidno je da se glavnina teretnog prometa hrvatskih luka odnosi na luku Rijeka i luku Ploe koje predstavljaju glavne teretne luke Republike Hrvatske, ostvarujui gotovo 90% ukupnog teretnog prometa hrvatskih luka od osobitog gospodarskog za RH. Nasuprot tomu, najvei broj prevezenih putnika biljee luke Split i Zadar, koje je stoga opravdano smatrati vodeim lukama u putnikom prometu. Obzirom da luka Ploe ostvaruje glavninu ukupnog teretnog prometa luka Junog Jadrana, opravdano je isticati posebno znaenje luke Ploe kao teretne luke 9

meu ostalim junojadranskim lukama u nacionalnom lukom sustavu, a time ujedno u nacionalnom prometnom i gospodarskom sustavu. Stoga je u narednom poglavlju posebna panja dana detaljnoj analizi teretnog prometa luke Ploe, naravno na zanemarujui i promet ostalih junojadranskih luka ( Split i Dubrovnik), koje se vie istiu kao putnike luke.

3.1. Luka SplitLuka Split d.d. je u prijeratnim godinama zauzimala vodee mjesto meu srednjodalmatinskim lukama po prometu roba, a poziciju tree po veliini hrvatske luke dri posljednjih 30-tak godina. Splitska je luka, nakon rijeke, dugo bila druga po vanosti s godinjim prometom od 1.5-2.0 milijuna tona robe zahvaljujui svom povoljnom geografskom poloaju i prirodnim uvjetima za prihvat brodova s velikom dubinom gaza. U tablici 2 te na grafikonu 2 prikazana je dinamika i intenzitet teretnog prometa luke Split, sukladno raspoloivim podacima za razdoblje od 1989.- 2005. godine. Tablica 2. Teretni promet u luci Split od 1989.-2006. godine ( u tonama)God. 1989. 1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Izvor: http://www.portsplit.com ((10.04.2008.) TERETNI PROMET 2 809 505 2 298 853 1 382 552 1 548 348 1 400 815 1 893 249 1 370 788 1 349 673 1 248 183 1 523 390 1 520 360 1 863 351 2 151 013 2 082 502 2 401 549 2 581 931 2 773 912 3 032 701

10

Grafikon 2. Teretni promet u luci Split od 1989.-2006. godine ( u tonama)3500000 3000000 2500000 2000000 1500000 1000000 500000 0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Izvor: http://www.portsplit.com ((10.04.2008.)

Sudei po podacima o ukupnom teretnom prometu luke Split proizlazi da ukupan promet biljei blagi rast, te da je 2006. godine dostigao promet od 3 032 701 tona. Struktura teretnog prometa u zavisnosti od vrste tereta prikazana je u tablici 3. U skladu s podacima proizlazi da u 2006. godini u strukturi tereta prevladava rasuti teret i tekui teret. Najvei rast 2006. godine u odnosu na 2005. godinu biljei rasuti teret (ugljen, cement, itarice), jednako tako rast biljee i neke druge vrste generalnog tereta, te tekui teret (nafta i naftni derivati). Tablica 2. Struktura teretnog prometa luke Split 2005. i 2006. godineVRSTA TERETA Ugljen Nafta i derivati Rude i koncentrati Nemetali Proizvodi metalurgije Obr.i neobr.drvo Ogrijevno icel.drvo Cement Ostali gra.materijal Umjetno gnojivo itarice Alkohol Ostala roba Sveukupno 2005. tone % 177 603 6,4 456 846 16,5 259 839 9,4 59 817 2,2 16 009 0,6 0,0 765 358 9 733 54 694 974 013 2 773 912 27,6 0,4 2,0 0,0 35,1 100,0 2006. tone % 191 760 6,3 417 812 13,8 24 063 0,8 308 946 10,2 17 919 0,6 1 598 0,0 0,0 879 140 29,0 2 634 0,1 8 058 0,0 164 091 5,4 0,0 1 016 680 33,5 3 032 701 99,7 indeks 2006/2005 108 91 9 516 112

115 27 300 104 109


11

Predstojea modernizacija like eljeznike pruge (koja e putovanje od Splita do Zagreba skratiti sa 10 na 5 sati vonje), te budue otvaranje i unskog eljeznikog pravca, trebala bi pridonijeti vraanju izgubljenih tereta kao i privlaenju novih tereta. Za Splitski luki bazen podaci pokazuju da je teretni promet gotovo u cijelosti u funkciji industrije u Katelanskom zaljevu te da je uloga luke Split u meunarodnom teretnom prometu minorna. Stoga proizlazi da je budunost luke Split razvoj putnikog prometa. Pritom, luka Split ima dvojaku funkciju i to u longitudinalnom povezivanju istone obale Jadrana i kao trajektna luka u komunikaciji sa susjednim otocima. To potvruje i injenica da luka Split se u ukupnom prometu putnikih luka Hrvatske istie kao luka s najveim brojem putnika. U splitskoj luci je u 2000. godini dostignut promet iz 1989. godine i od tada luka Split biljei konstantan porast prometa putnika, to potvruju i podaci u tablici 3. Luka Split ima dvojaku funkciju i to u longitudinalnom povezivanju istone obale Jadrana i kao trajektna luka u komunikaciji sa susjednim otocima. Tablica 3: Putniki promet luke Split 1999.- 2006.PROMET PUTNIKA Domai promet Meunarodni promet Ukupno PROMET VOZILA Domai promet Meunarodni promet Ukupno 1999.1446796 161 938 1608734 1999. 284185 42591 326776

2000.1747409 228 177 1975586 2000. 334 909 54 649 389558

2001.2083 912 202 986 2286898 2001. 388 439 44 962 433401

2002.2316 240 246 454 2562694 2002. 438 937 48 014 486951

2003.2599 819 291 452 2891271 2003. 486 108 51 019 537127

2004.2879 156 304 587 3183743 2004. 517 762 54 882 572644

2005.3145814 336 753 3482567 2 005. 583 310 62 712 646022

2006.3251374 289 857 3541231 2006. 598 948 46 382 645330


Grafikon 3: Putniki promet luke Split 1999.- 2006.


12

Iz grafikona 3 razvidno je da u strukturi putnikog prometa luke Split dominira domai promet u odnosu na meunarodni putniki promet. detaljnija struktura prometa prikazana je u narednoj tablici, te grafikonu. Tablica 4. Struktura putnikog prometa u 2005 i 2006. godiniVrsta prijevoza Trajektne veze sa otocima Promet hidroglisera Promet katamarana Promet malih lin.brodica Promet izlet.brodica LOKALNI PROMET UZDUOBALNI PROMET UKUPNO DOMAI PROMET Me.trajektni promet Me.katamaranski prom. Kruna putovanja MEUNARODNI PROMET SVEUKUPNI PROMET 2005. putnici vozila 2 379 563 575 009 38 652 640 109 27 116 13 379 3 098 819 575 009 46 995 8 301 3 145 814 583 310 236 367 53 510 53 071 9 202 47 315 336 753 62 712 3 482 567 646 022 2006. putnici vozila 2 485 168 593 175 34 055 654 683 25 432 19 580 3 218 918 593 175 32 456 5 773 3 251 374 598 948 189 782 37 057 53 076 9 325 46 999 289 857 46 382 3 541 231 645 330 indeks putnici vozila 104 103 88 0 102 94 146 104 103 69 70 103 103 80 69 100 101 99 86 74 102 100


Grafikon 4. Struktura putnikog prometa u 2005 i 2006. godini


Iz podataka u tablici 4 i grafikonu 4 razvidno je da u strukturi putnikog prometa dominira lokalni trajektni promet s udjelom od 71%, zatim slijedi takoer domai katamaranski promet (18%), dok meunarodni promet putnika jako oskudan i ini svega oko 6% ukupnog putnikog prometa luke Split. Spomenuti podaci potvruju vanu ulogu luke Split u lukom sustavu Republike Hrvatske kao putnike luke, pri emu se posebice misli na domai putniki promet, dok bi se meunarodni

13

putniki promet trebao intenzivirati, raznim potencijalnim meunarodnim putnikim linijama (cruising i sl.). U skladu s time, u luci Split biljei se u novije vrijeme porast prometa brodova na krunim putovanjima, tkz. krstaa. Luka uprava Split je od samog osnutka prepoznala novi trend turistikih putovanja u svijetu. Intenzivna promidba Luke Split u pisanim i elektronskim medijima, prisustvo na specijaliziranim sajmovima u Genovi i Miamiju i lanstvo u meunarodnim udrugama luka, doprinjeli su da luka Split postane atraktivna destinacija brodova na krunim putovanjima. Broj brodova koji na krunim putovanjima pristaju u splitskoj luci u stalnom je porastu. 2006. godine zabiljeena su 162 ticanja, 2007. rekordnih 200 ticanja meu njima je i Queen Elisabeth II., jedan od najpoznatijih i najveih krstaa na svijetu.8

3.2. Luka DubrovnikLuka Dubrovnik biljei stalni pad teretnog prometa, to potvruje davno postavljenu tezu o suvinosti razvijanja teretne luke. Iako po broju putnika luka Dubrovnik zaostaje za vodeim lukama Splitom i Zadrom, njena je uloga u sustavu putnikih luka RH od izuzetne vanosti, u longitudinalnom povezivanju hrvatske obale te u razvijanju i oplemenjivanju turistike ponude, prihvaanjem velikih cruiser brodova. Podaci o putnikom prometu zabiljeenom u luci Dubrovnik prikazani su u sljedeim tablicama 5 i 6 zavisno o tome radi li se o prometu putnika ili vozila. Tablica 5. Kretanje broja putnika u luci Gru u razdoblju 1998. 2010.Godina 1998. Domai promet 185.637 Meunarodni promet 42.857 24.475 39.555 51.296 57.244 62.419 70.000 80.000 85.000 85.000 Meunarodni promet 95.000 94.000 96.000 Cruise 59.331 13.808 61.591 95.031 114.196 259.704 270.000 300.000 366.000 436.000 Cruise 475.000 530.000 545.000 Ukupno 287.825 255.290 355.017 430.935 533.133 742.933 767.000 830.000 911.000 961.000 Ukupno 1.050.000 1.149.000 1.176.000

1999. 217.007 2000. 253.871 2001. 284.608 2002. 361.693 2003. 420.810 2004. 427.000 2005. 450.000 2006. 460.000 2007. 440.000 Prognoza prometa Godina 2008. 2009. 2010. Domai promet 480.000 525.000 535.000

Izvor: http://www.portdubrovnik.hr/(10.04.2008.)

8

http://www.portsplit.com (10.04.2008.)

14

Grafikon 5. Kretanje broja putnika u luci Gru u razdoblju 1998. 2010.

600.000 Broj pitnika 500.000 400.000 300.000 200.000 100.000 019 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 . 20 09 . 20 10 .

Domai promet

Meunarodni promet

Cruise


Sudei po podacima u tablici 5 i grafikonu 5 proizlazi da je promet putnika u luci Dubrovnik u stalnom porastu, a obeavajui nastavak toga trenda predviaju i navedene prognoza , pre,ma kojima se primjerice do 2010. godine u luci dubrovnik predvia ak 1.176.000 putnika. Tablica 6. Kretanje broja vozila u luci Gru 1998.-2010. godineDomai promet 1998. 10.397 1999. 11.561 2000. 10.958 2001. 14.041 2002. 15.305 2003. 16.731 2004. 18.008 2005. 18.940 2006. 14.141 2007. 21.500 Prognoza prometa Domai Godina promet 2008. 23.000 2009. 24.500 2010. 25.500 Godina Meunarodni Promet 8.838 4.883 7.223 9.263 11.195 12.392 12.916 13.904 12.743 15.500 Meunarodni Promet 17.000 18.500 19.500 Ukupno 19.235 16.444 18.181 23.304 26.500 29.123 30.924 32.844 26.884 37.000 Ukupno 40.000 43.000 45.000


Analogno rastu prometa putnika, promet vozila u luci dubrovnik je takoer u porastu (tablica 6 i grafikon 6), a dominira jo uvije kao i u prometu putnika, domai promet.

15

Grafikon 6. Kretanje broja vozila u luci Gru u razdoblju 1998. 2010.

30.000 25.000 Broj vozila 20.000 15.000 10.000 5.000 019 98 . 19 99 . 20 00 . 20 01 . 20 02 . 20 03 . 20 04 . 20 05 . 20 06 . 20 07 . 20 08 . 20 09 . 20 10 .

Domai promet

Meunarodni Promet


Podatke o fizikom prometu kruzing turizma u Hrvatskoj slubeno prati i objavljuje, od 2002. godine, Dravni zavod za statistiku RH (DZS). Prema tim podacima, u 2006. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 565 meunarodnih brodskih krunih putovanja s ukupno 597.708 putnika. Broj putovanja u 2006. godini vei je za oko 24%, a broj putnika za oko 17% u odnosu na 2005. godinu. Trend poveanja stalan je od 2002. godine pa je tako promet brodova na meunarodnim krunim putovanjima u 2006. gotovo dvostruko vei od broja putovanja u 2002. godini, a broj putnika je za oko 2,5 puta vei od onog zabiljeenog u 2002. godini. Prema podacima jedanaest lukih uprava, u 2006. godini, zabiljeeno je ukupno 1.184 ticanja brodova s oko 729.000 putnika na tim brodovima. Brodovi na meunarodnim krunim putovanjima u Hrvatskoj najee posjeuju Dubrovnik, odnosno 563 ticanja ili 48% svih ticanja u 2006. godini te gotovo 600.000 putnika ili 82% ukupnog broja putnika ostvareno je u Dubrovniku. Druga destinacija prema zastupljenosti je Split, s oko 14% svih ticanja i 6% putnika, a zatim Korula s oko 12% ticanja i 4% putnika. Svi ostali gradovi zabiljeili su pojedinano manje od 2% od ukupnog broja putnika na meunarodnim krunim putovanjima. 9 Spomenuti podaci potvruju poznatu injenicu da je luka Dubrovnik najvanija putnika luka u Hrvatskoj, posebice obzirom na meunarodna kruna putovanja, budui da upravo najvei broj brodova , a time i putnika na krunim putovanjima (48% svih ticanja i 82% ukupnog broja putnika na krunim putovanjima u 2006. godini) posjeuju Dubrovnik. Usporedba stanja putnikog prometa i teretnog prometa u luci Dubrovnik upuuje na zakljuak da se luka Dubrovnik afirmirala kao vodea putnika luka, posebice obzirom na neznatnu koliinu i negativnu tendenciju kretanja teretnog prometa u spomenutoj luci.

9

http://www.portdubrovnik.hr/(10.04.2008.)

16

Razvojni planovi luke Dubrovnik takoer idu u tom smjeru obzirom da se na mjestu stare teretne luke planira izgradnja suvremenog putnikog terminala. Navedeni plan obuhvaao bi:10 a) rekonstrukciju i izgradnju luke infrastrukture, vez 10-16: projekt rekonstrukcije i izgradnje luke infrastrukture na podruju vezova 10 do 16, odnosno projekt budue zone prihvata brodova na krunim putovanjima; projekt bi trebao biti zavren u prvom tromjeseju 2008. godine. b) projekt izgradnje operativne obale Batahovina: poetak radova je 2009. godine, a zavretak 2011. godine; projekt podrazumijeva izgradnju nove operativne obale na podruju Batahovine u duljini od 600 metara; cilj projekta je osposobiti i angairati ovaj dio luke za potrebe trajektnog meunarodnog i domaeg linijskog prometa, dok bi se unutarnji dio luke, u dijelu vezova 10 - 16 prenamijenio iskljuivo za potrebe prihvata brodova na krunim putovanjima; projekt podrazumijeva proirenje lukog podruja i na podruje iznad prometnice Jadranske magistrale u smjeru stare eljeznike trase, a to podrazumijeva stvaranje terminalnog platoa uklanjanjem kamenog pokosa u smjeru eljeznike trase; projekt je u fazi pripremnih radnji, odnosno zavrena je izrada idejnog projekta; tijekom 2007. godine oekuje se raspisivanje natjeaja za izradu i reviziju glavnog projekta izgradnje operativne obale te aktivnosti na pripajanju i pripremi terminalnog prostora lukoj infra i suprastrukturi. c) izgradnju luke suprastrukture: predvieni objekti suprastrukture na lukom podruju mogu se podijeliti na: osnovne, odnosno nune za funkcioniranje luke - kao to su pomorskoputniki terminali, autobusni terminal i dodatne sadraje kao to su hotelski kapaciteti, shopping centri, objekti za zabavu i razonodu, javna garaa, vienamjenski poslovni centar ""Petka"" i dr.; cilj projekta obogatiti turistiku ponudu grada i luke Dubrovnik; razdoblje realizacije projekta: poetak radova prva polovina 2008. godine, a zavretak 2014. godine. Dakle, osnovni cilj navedenih planova i projekta je razvoj pomorsko putnike luke Dubrovnik i njeno svrstavanje u skupinu vodeih mediteranskih turistikih luka po svim obiljejima nunim za stvaranje kvalitetnog turistikog proizvoda. Neophodan element za postizanje tog cilja je razvoj lukih sadraja to e uvelike pridonijeti lukoj, ali i turistikoj ponudi dubrovakog podruja kao vrijedne turistike destinacije Republike Hrvatske.

3.3. Luka PloeAnalizirajui dinamiku kretanja ukupnog prometa luke Ploe unazad 10-tak godina treba istaknuti istaknuti da je tijekom rata zabiljeen znaajan pad prometa10

http://www.portdubrovnik.hr/(10.04.2008.)

17

luke Ploe. Naime, prema podacima u tablici 7, ukupan promet luke Ploe 1991. godine biljei znatan pad u odnosu na predratne godine. U posljeratnom razdoblju, promet luke Ploe, ponovno biljei rast te je 2006. godine u luci Ploe zabiljeen ukupni promet od 3.181,000 tona. Tablica 7. Promet luke Ploe po vrstama tereta (u 000 tona) do 2007. godineGodina Generalni teret Rasuti teret 1988. 881 3.336 1991. 521 1.356 1995. 251 78 2000. 266 417 2001. 356 365 2002. 396 474 2003. 420 675 2004. 346 1.518 167 2.031 2005. 301 2,211 303 2,815 2006. 405 2,291 485 3,181 2007. 277 3,097 552 4,215

Tekui teret 360 360 84 121 200 193 186 Ukupan 4.577 268 413 804 921 1.063 1.281 promet Izvor: Prema www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

to se tie dinamike prometa luke Ploe u odnosu na vrste tereta, znaajno je istaknuti da promet rasutih tereta u razdoblju od 2001. do 2007. godine biljei konstantan rast koji u navedenom razdoblju iznosi 67%. Od ostalih tereta blago poveanje biljei i promet generalnog tereta dok je promet tekueg tereta konstantan i relativno malen te nema veeg znaaja za Republiku Hrvatsku. Posebno je uoljiv rekordan rast prometa generalnog tereta koji je 2004. godine u odnosu na prolu godinu porastao ak preko100%. Promet tekueg tereta luke Ploe je u padu od 1991. godine (s izuzetkom 2001. godine), a u 2007. godini iznosio je 15,2 % udjela u ukupnom prometu, te i dalje nema vei znaaj za promet na Jadranu. Promet roba u luci Ploe u 2007. godini je dostigao iznos od 4.214.735 tona to predstavlja poveanje od 32 % u odnosu na promet u protekloj godini. Najvei dio ovog prometa (87%) realizirano je od strane operatora Luke Ploe d.d., dok su ostatak prometa realizirali operatori tekuih tereta tako da je NTF d.o.o. pretovario 9% a LPT d.o.o. 4 % od ukupne koliine svih roba koje su prole kroz luku Ploe. U strukturi tereta zabiljeen je rast svih kategorija, dakle generalnih, suhih rasutih kao i tekuih tereta, pri emu treba posebno istaknuti promet kontejnera koji je 2007. godine nadmaio iznos od 30.000 TEU to je ak za 65% vei promet u odnosu na 2006. godinu.

18

Grafikon 7. Struktura prometa luke Ploe prema vrsti tereta u 2007. godini14% 7%

79%

Generalni teret

Rasuti teret

Tekui teret

Izvor: Prema podacima www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

Podaci prikazani na grafikonu 2 ukazuju na injenicu da se u strukturi ukupnog prometa luke Ploe 2007. godine najvei dio prometa (79%) odnosi na rasuti teret, nakon ega slijedi udio tekueg tereta (14%) i generalnog tereta (7%). Situacija je slina i prethodnih godina, s razlikom da je u razdoblju od 1988. godine do 2004. godine udio generalnog tereta u odnosu na tekui teret bio vei, dok se od 2005. godine nadalje biljei vei udio tekueg tereta u odnosu na generalni teret. Obzirom na injenicu da su luka Rijeka i luka Ploe, luke od dravnog i meunarodnog znaaja za Republiku Hrvatsku, interesantna je usporedba ukupnog prometa tj. koliine robnih tokova koji cirkuliraju kroz luku Ploe u odnosu na intenzitet robnih tokova preko luke Rijeka. Tablica 8. Promet luke Ploe u odnosu na luku Rijeka (u 000 tona)LUKA Ploe Rijeka GODINA 1996. 585 6.990 1997. 713 7.900 1998. 715 8.850 1999. 934 7.810 2000. 804 6.950 2001. 920 7.870 2002. 1.063 7.940 2003. 1.284 9.830 2004. 2.031 11.570 2005. 2.815 11.863 2006. 3.181 10.887 2007. 4.214 13.212

Izvor: www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

Grafikon 8. Promet luke Ploe u odnosu na luku Rijeka od 2000.2007. godine14000 12000 10000 8000 6000 4000 2000 0 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. Godina Ploe Rijeka

Izvor: Prema www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.) izradila autorica

19

Prema podacima u tablici 8 i grafikonu 8 neupitna je vea konkurentnost rijeke luke u odnosu na ploansku luku. Razlozi tome su naravno bitno vei kapaciteti luke Rijeka te razvijeniji linijski servisi, posebice kada je rije o kontejnerskim robnim tokovima. Naime, promet luke Rijeka u usporedbi s lukom Ploe znatno je vei, te biljei stalni porast od 2001. godine (s izuzetkom 2006. godine). O odnosu prometa luke Rijeka i Ploe govori podatak da je 2007. godine ukupni promet luke Rijeka u odnosu na luku Ploe bio vei vie od 3 puta. Ista situacija je i u sluaju kontejnerskog prometa (tablica 9). Luka Rijeka je 2004. u odnosu na 2002. godinu zabiljeila porast kontejnerskog prometa za oko 400 %. Poveanje broja jedinica znai i razvijanje proelja luke, tako da u rijeku luku ve uplovljavaju brodovi kapaciteta i od 4000 TEU jedinica, a redoviti linijski prijevoz odrava vie od desetak velikih brodara. Luka Ploe je u kontejnerskom prometu vezana uz rijeku luku, budui da se u obje luke odvija feeder servis prema lukama Mediterana, uglavnom za luke Gioia Tauro i Maltu. Tablica 9. Kontejnerski promet u luci Ploe i Rijeka (u TEU)Godina LUKA PLOE LUKA RIJEKA 1999. 1.410 6.866 2000. 5.258 8.925 2001. 5.507 12.711 2002. 8.638 15.215 2003. 14.121 28.205 2004. 15.686 60.864 2005. 18.000 76.258 2006. 18.516 94.390 2007. 30.202 145.040

Izvor: http://www.lukarijeka.hr (10.04.2008.) ; http:// www. www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

Poveanje lukog prometa podloga su za ulazak u novi investicijski ciklus kojim e ove luke modernizirati postojee luke kapacitete i izgraditi nove suvremene terminale. S tim u svezi, znaajno je istaknuti da se u obje luke grade odgovarajui terminali u funkciji prekrcaja kontejnera, to e bitno utjecati na usmjeravanje kontejnerskih robnih tokova na spomenute luke Rijeka i Ploe kao i na pripadajue koridore VB i VC. Analizirajui ukupni promet luke Ploe interesantno je osvrnuti se na postojee prognoze o koliini robnih tokova tj. prometa koji se oekuje kroz tu luku u narednom razdoblju. Spomenuta prognoza prometa luke Ploe obzirom na razliite vrste tereta prikazana je u sljedeoj tablici i grafikonu. Tablica 10. Prognoza prometa luke Ploe od 2005. 2010. godine (u 000 tona)Godina Generalni teret Sipki i rasuti teret Tekui teret 2006.* 405 2,291 485 2007.** 1.025 6.815 500 2008.** 1.080 6.865 500 2009.** 1.130 6.865 500 2010.** 1.235 6.965 500

Ukupni promet 3,181 8.340 8.445 8.495 8.700 * podaci o ostvarenom prometu luke Ploe; ** prognozirani promet luke Ploe Izvor: Luka Ploe d.d., Odjel za istraivanje trita, www.port-authority-ploce.hr (15.10.2007.)

20

Grafikon 9. Prognoza prometa luke Ploe od 2007. 2010. godine10000 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 2006. Generalni teret Tekui teret 2007. 2008. 2009. 2010.

Sipki i rasuti teret Ukupni promet

Izvor: Prema www.port-authority-ploce.hr (15.10.2007.) izradila autorica

Iz prikazane prognoze razvidno je da se u luci Ploe do 2010. godine predvia rast prometa za ak 73% (u odnosu na promet koji je ostvaren u 2006. godini). Navedenu prognozu opravdavaju nove investicije u samoj luci u svezi s izgradnjom vienamjenskog (kontejnerskog terminala), te novog terminala za suhe i rasute terete, kao i izgradnja koridora Vc ime e se omoguiti kvalitetna komunikacija sa postojeom gravitacijskom zonom i iskoristiti preduvjeti za proirenje trita lukih usluga prema Hrvatskoj, ekoj, Slovakoj i Maarskoj.

4. ZNAAJ JUNOJADRANSKIH LUKA ZA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKEU namjeri da se definira znaaj pojedinih junojadrankih luka za gospodarstvo Republike Hrvatske (i irih europskih prostora u zaleu) za spomenute luke neophodno je sagledati s kojim gospodarskim subjektima posluje luka (koncesionari luke i ostali pruatelji koji sudjeluju u proizvodnji kompletne prometne usluge bilo u teretnom ili putnikom prometu), budui da se kroz spomenute subjekte ostvaruju znaajni prihodi kao i upoljavanje. Naime, povezanost te meusobna uvjetovanost i utjecaj prometnog sustava i njegovih pojedinih podsustava na nacionalni gospodarski sustav neupitan je i esto se izraava tzv. multiplikativnim efektom (multiplikativnim uinkom). Tako se primjerice, kod prekrcaja tereta u lukama (kako kod morskih, tako i kod rijenih) procjenjuje izuzetno visok multiplikativni uinak na gospodarstvo. Naime, u zemljama s najrazvijenijim lukama 1 novana jedinica zaraene od lukih naknada generira i do 15 novanih jedinica prvenstveno u prateim djelatnostima, poput pedicije, osiguranja, carine i slino. Za Hrvatsku se procjenjuje da je multiplikativni efekt djelatnosti lukog prekrcaja na gospodarstvo neto manji budui da iznosi od 7 do 8 puta.1111

CARDS 2002 Project, Development of Investment and Business Climate in Croatia, Analiza sektora Prekrcaj i skladitenje tereta, str. 12

21

Spomenuti multiplikativni efekt prvenstveno je zavisan od koliine tj. volumena prometa (teretnog ili putnikog) koji nadalje uvjetuje odreeni intenzitet upoljavanja te stvaranja prihoda od strane prometnih i drugih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u realizaciji kompletne prometne usluge. Stoga je neupitno da broj putnika i koliina robnih tokova koji cirkuliraju kroz luku predstavljaju indikativne pokazatelje konkurentnosti luke, njene valorizacije na tritu prometnih usluga, a time i njenog utjecaja na nacionalno gospodarstvo. Sukladno svemu tome, procjena utjecaja i vanosti pojedine junojadranske luke za gospodarski sustav Republike Hrvatske nadalje se analizira za svaku pojedinu luku luku Split, Dubrovnik i Ploe, obzirom na gospodarske subjekte s kojima pojedina luka posluje (luki koncesionari i ostali poslovni subjekti) te obzirom na strateka trita koja predstavljaju vane poslovne partnere pojedine luke primjerice od kojih profitira i nacionalno gospodarstvo.

4.1. Luka SplitKao prirodni okvir za poslovanje luke Split nameu se gospodarski subjekti srednjodalmatinske regije (Frigo Trast, eljezara, Ciglana Sinj, Sardina Postira, Drvenik-Tuna, Solana Pag, Hrvatske ceste, Brodogradilite Split, te nakon nabavke predmetne dizalice i produbljenja veza 2 Dalmacijacement, centralni i sjevernozapadni dio Bosne (Elektro Bosna Jajce), proizvoai drvene grae, kamena i drugi. U torm smislu "Luka" Split je i sklopila ugovor o manipulaciji tereta sa jednim dijelom prije nabrojenih komitenata, a neki su na ekanju zbog nedostatne opreme (Dalinacijacement, Bechtel).12 Osim toga, poslovanje slobodne carinske zone u splitskoj luci privlai sve vie stranih partnera i otvara mogunost dodatnog koritenja lukih kapaciteta (nedavno je u sklopu slobodne zone otvorena velika hladnjaa "FFIGO-TRASTA"). U narednoj su tablici prikazani konecesionari luke Splitt koji uposleni na obavljanju odreenih osnovnih i dopunskih lukih djelatnosti upoljavaju brojne poslovne subjekte koji omoguuju realizaciju luke i cjelokupne prometne usluge stvarajui znaajne prihode i dobiti za hrvatski prometni sustav, a time i nacionalno gospodarstvo.

12


22

Tablica 11. Koncesionari na podruju Luke uprave SplitDJELATNOSTI1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. AGENCIJSKA DJELATNOST 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

TVRTKE KONCESIONARIBARD d.o.o. Solin, INTEREUROPA Logistike usluge d.o.o. LUNULA d.o.o. MRKA d.o.o. MURASPID d.o.o. NOTES BIRO d.o.o. SPLIT TOURS d.d. TRANSADRIA d.d. Poslovnica Split TRAST d.d. A1 JLT d.o.o. ALIANCA d.o.o. BANDI d.o.o. CAPRIS CROATIA d.o.o. Poslovnica Split GRAND CIRCLE DUBROVNIK d.o.o. INTEREUROPA Logistike usluge d.o.o. JADRANSKE USLUGE d.o.o. JADROAGENT d.d. Rijeka Poslovnica Split JADROLINIJA Rijeka Poslovnica Split REA DUBROVNIK d.o.o. Poslovnica Split SPLIT TOURS d.d. SNAV d.o.o. SPLITSKA PLOVIDBA d.d. SPLIT SHIP MANAGEMENT d.o.o. TINITA d.o.o. TRAJEKT d.o.o. TRANSADRIA d.d. Poslovnica Split TRANZITAGENT d.o.o. TRAST d.d.

OTPREMNIKA DJELATNOST

FUMIGACIJA I DERATIZACIJA

OPSKRBA BRODOVA

DOSTAVA GORIVA BRODOVIMA ISTOA-PRIHVAT I OTPREMA KRUTOG OTPADA ISTOA, PRIHVAT I OTPREMA TEKUEG OTPADA I ONEIENJA MORA TEKUIM I KRUTIM OTPADOM LUKO TEGLJENJE KONTROLA KOLIINE I KAKVOE ROBE

CIAN d.o.o. DEZINSEKCIJA d.o.o. EKOCIJAN d.o.o. EKOSAN, ADRIA-DUBROVNIK C.O. d.o.o. AGRO RIJEKA, A.M.E.C. d.o.o. DIVERSO IMPEX d.o.o. Split, KONZUM d.d. MORE I MORE d.o.o. SPLIT TOURS d.d., SPLIT SHIP MANAGMENT d.o.o. TANKERKOMERC d.d. Zadar TINITA d.o.o. VRNI d.o.o. BENZIN PERI d.o.o.. EUROPA-MIL d.o.o. INA d.d. Zagreb ZOVKO - ZAGREB d.o.o. ISTOA d.o.o. SPLIT TOURS d.d., ADRIATIC BLIZNA d.o.o. Trogir CIAN d.o.o. IND EKO d.o.o. Rijeka BRODOSPAS d.d. ADRIAINSPEKT d.d. Rijeka BC BAKRAC KONTROL d.o.o. EUROINSPEKT-CROATIAKONTROLA d.o.o. INSPEKT d.o.o. Zagreb SAYBOLT PAN ADRIATICA d.o.o.

23

33. 34. 35.

PRANJE I PRIJEVOZ RUBLJA S BRODOVA

SGS ADRIATICA d.o.o. ZIK d.d. GALEB d.d.

Izvor: http://www.portsplit.com (10.09.2008.)

4.2. Luka DubrovnikAnalogno kao i za luku Split, u narednoj su tablici prikazani konecesionari luke Dubrovnik koji uposleni na obavljanju odreenih osnovnih i dopunskih lukih djelatnosti omoguuju realizaciju luke i cjelokupne prometne usluge stvarajui znaajne prihode i dobiti za hrvatski prometni sustav, a time i nacionalno gospodarstvo. Pri tome treba istaknuti, da se velik dio spomenutih koncesionara i usluga odnosi na putniki promet, obzirom na injenicu da je luka Dubrovnik u lukom sustavu Republike Hrvatske luka prepoznatljiva kao putnika luka, odnosno luka koja je na treem mjestu po koliini putnikog prometa iza luke Split i luke ibenik. Tablica 12. Koncesionari na podruju luke DubrovnikOsnovne i dopunske luke djelatnosti1. DEZINSEKCIJA I DEZINFEKCIJA PROSTORA I TERETA

Koncesionari tvrtkeSANITAT DUBROVNIK d.o.o. VETERINARSKA AMBULANTA GRUDA d.o.o. A1JLT d.o.o. ATLAS d.d. DUBROVNIK TRAVEL d.o.o. ELITE TRAVEL d.o.o. GENERALTURIST d.o.o. GULLIVER TRAVEL d.o.o. JADRANSKI LUKSUZNI SERVISI d.o.o. KOMPAS TRAVEL d.o.o. LS ADRIATIC TRADE SNAV d.o.o. REA d.o.o. SULI TOURS SUNANA VURA d.o.o. EXCHANGE CORPORATION d.o.o. O.K.T. & T. d.o.o. CIAN d.o.o. PLATANUS d.o.o. INA d.d. POMORSKI SERVIS PLOE-LUKA PLOE ADRIA DUBROVNIK d.o.o. A.M.E.C. d.o.o. KONZUM d.d. MINERVA d.o.o. MORE I MORE d.o.o. TANKERKOMERS d.d.

2.

IZLETNIKI PROGRAM I TRANSFER

3. 4. 5.

MJENJANICA ODVOZ OTPADNIH I FEKALNIH VODA I OTPADNOG ULJA OPSKRBA BRODOVA GORIVOM

6.

OPSKRBA BRODOVA

Izvor: http://www.portsplit.com (10.09.2008.)

I daljnje smjernice razvoja luke Dubrovnik takoer se odnose na putniki promet tj n realizaciju Ugovora o kreditu s Europskom bankom za izgradnju obalne infrastrukture (vrijednost projekta je 26,5 milijuna eura), te izgradnju suprastrukture temeljem koncesija na osnovi meunarodnog natjeaja (do 2007.). Realizacijom projekta dobila bi se nova obala za prihvat brodova na krunim putovanjima u duini od 1500 metara i nova povrina od 15000 etvornih metara to rezultira mogunou istovremenog prihvata najmodernijih brodova na krunim putovanjima i iskrcaj/ukrcaj 24

10 000 putnika istovremeno. Izgradnjom infrastrukture stvaraju se pretpostavke za nove sadraje na kopnu kao to su putniki terminal, trgovaki centar i kasino).

4.3. Luka PloeU namjeri da se definira znaaj luke Ploe za gospodarstvo Republike Hrvatske i irih europskih prostora u zaleu spomenute luke neophodno je sagledati s kojim gospodarskim subjektima (koncesionarima) posluje luka Ploe kada je rije o hrvatskim prostorima, kao i koje drave u neposrednom i irem zaleu predstavljaju znaajne tranzitne partnere luke Ploe, a time i Republike Hrvatske. Navedeni podaci mogu biti indikativni pokazatelji znaaja analizirane luke za gospodarstvo Republike Hrvatske, uvaavajui ve poznatu teoriju o meusobnoj povezanosti i uvjetovanosti razvoja gospodarstva i prometa. U tablici 13. prikazani su neki spomenuti poslovni partneri koji kao koncesionari sudjeluju u obavljanju osnovnih i dopunskih lukih usluga. Zbog brojnih koncesionara ovdje je naveden samo dio. Sukladno znaenju tranzitnog prometa luke i tranzitnog trita luki promet, ali i za gospodarstvo, nadalje se analizira isti. Analiza prometa luke Ploe obzirom na pravce kretanja upuuje na zakljuak da najvei udio u ukupnom prometu luke Ploe ima tranzitni promet, koji je ujedno i najvrjednija vrsta prometa u strukturi lukog prometa obzirom na pravce kretanja (uvoz, izvoz, razvoz). Naime, prema podacima u tablici 14 i grafikonu 10 razvidno je da u ukupnom prometu luke Ploe 2007. tranzitni promet sudjeluje s oko 84%. Navedeni podatak potvruje da je luka Ploe preko koridora Vc u potpunosti u funkciji opsluivanja srednjoeuropskih drava u zaleu. Pri tome se prvenstveno misli na opsluivanje gospodarstva susjedne Bosne i Hercegovine, a u manjoj mjeri i gospodarskih partnera iz Srbije i Crne Gore, Maarske te drugih zemalja Srednje Europe kao to su eka, Slovaka, Rumunjska i Poljska (zemljovid 2). Ostatak tereta se odnosi na razvoz izmeu luke Ploe i industrijskih luka, te na domai teret namijenjen njenom zaleu. Zemljovid 1. Neposredno i ire gravitacijsko podruje luke Ploe i koridora VC

Izvor: www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

25

Tablica 13. Koncesionari luke PloeLUKA DJELATNOST PRIORITETNI KONCESIONAR ZA GENERALNE I SUHE RASUTE TERETE LUKI OPERATER ZA TEKUE TERETE AGENCIJSKI POSLOVI tvrtke koncesionari LUKA PLOE d.d.

NAFTNI TERMINALI FEDERACIJE d.o.o. LUKA PLOE TRGOVINA D.O.O. ALIANCA d.o.o. RIJEKA Poslovnica Ploe TRAST d.d. SPLIT TRANSADRIA d.d. RIJEKA JADROAGENT d.d. RIJEKA INTERPED d.d. ADRIATIC AGENT d.o.o. CAPRIS CROATIA d.o.o. RIJEKA TRANSAGENT d.d. RIJEKA TRADEWAYS d.o.o. KOPER MAERSK LOGISTICS d.o.o. RIJEKA ANGLO ADRIATIC d.o.o. Rijeka MSC CROATIA d.o.o. RIJEKA UGUM d.o.o. INTERPED d.d. TRANSADRIA d.d. RIJEK JADROAGENT d.d. RIJEKA WELZ d.o.o. ZAGREB INTERAGENT d.o.o. INTEREUROPA Logistike usluge d.d. ZAGREB INTERFER d.o.o. PLOE PED d.o.o. Adresa: 20340 Ploe, Trg kralja Tomislava 8 LUKA PED d.o.o. SCHENKER d.o.o. ZAGREB OTPREMNITVO MIKULI d.o.o. PLOE JADRANPED d.o.o. SPLIT MAERSK LOGISTICS d.o.o. RIJEKA INTERLINER AGENCIES d.o.o. RIJEKA PETRA MARINA d.o.o. PLOE TRAST d.d. SPLIT

OTPREMNIKI POSLOVI

KONTROLA KOLIINE I KAKVOE ROBE OSTALI Izvor: http://www.port-authority-ploce.hr/koncesionari.asp (10.09.2008.)

26

Tablica 14. Promet luke Ploe prema pravcima kretanja (u 000 tona)GODINA 1988.* 1991.* 1994. 2000. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Uvoz 2.863 1.244 16 9 89 118 130 172 182 249 Izvoz 1.086 555 1 2 7 2 3 19 14 1 Tranzit 142 158 243 710 894 1.018 1.700 2,314 2,613 3,556 Razvoz 486 256 8 83 73 143 198 310 372 408 Ukupno 4.577 2.213 268 804 1.063 1.281 2.031 2,815 3,181 4,214 * do 1992. "uvoz" ukljuuje promet svih roba za bivu Jugoslaviju, a od 1992. god, sve robe za novouspostavljene drave (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna gora) imaju karakter tranzitnih roba. Izvor: www.port-authority-ploce.hr, (10.04.2008.)

Grafikon 10. Promet luke Ploe po pravcima kretanja do 2007. godine5.000 4.500 4.000 3.500 3.000 2.500 2.000 1.500 1.000 500 0 1988.* 1991.* 1994. Uvoz 2000. Izvoz 2002. Tranzit 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Razvoz

Ukupno

Izvor: Prema podacima www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.) izradila autorica

Uzimajui u obzir pravce kretanja robnih tokova kroz luku Ploe, 2007. godine s 84% i dalje dominira roba u provozu, zatim roba u razvozu s udjelom od 10%, dok se 6% prometa odnosi na robu u uvozu. Realizacijom ovog prometa, luka Ploe se posve pribliila prometu u rekordnim godinama krajem 80-ih godina prolog stoljea. Na osnovu prognoza, ve sada se smatra da e 2008. godina biti zabiljeena kao godina u kojoj e luka Ploe ostvarila najvei promet u svojoj povijesti [ 7]. Iz strukture tranzitnog prometa prikazanoj na grafikonu 10 proizlazi da srednjoeuropsko tranzitno zalee predstavlja strateki trini segment luke Ploe.

27

Grafikon 11. Glavni tranzitni partneri luke Ploe 2007. godine3% 13% 3%

19%

62%

Bosna i Hercegovina

Republika Hrvatska

Italija

Slovaka

Ostali

Izvor: www.port-authority-ploce.hr, (10.04.2008.)

Luka Ploe veinu prometa ostvaruje poslovanjem s gospodarskim subjektima iz Bosne i Hercegovine (grafikon 11). Posebno se to odnosi na potrebe uvoza ugljena i eljezne rude za eljezaru u Zenici i koksaru u Lukavcu [8]. Pored toga, luka Ploe je zanimljiv partner i ostalim zemljama srednje i istone Europe, koje predstavljaju zajedniko tranzitno trite ne samo luke Ploe i Rijeka ve i ostalih sjevernojadranskih konkurentnih luka (Kopar i Trst), a u irem smislu i sjevernoeuropskih luka. Ne treba zaboraviti i luku Bar koja, s obzirom na zalee koje opsluuje (podruje istone Bosne i Hercegovine te Srbije i Crne Gore), takoer predstavlja direktnog konkurenta luci Ploe. Sukladno tome, luka Ploe i pripadajui koridor Vc koji predstavlja poveznicu Sjeverne Srednje i June Europe te ima znaajnu vrijednost u kontekstu procesa gospodarske i prometne integracije Republike Hrvatske i srednjoeuropskog prostora, bi trebao spomenutim alternativnim pravcima konkurirati adekvatnom prometnom infrastrukturom, bilo da je rije o luci Ploe kao ishodinoj toki toga koridora ili da je rije o cestovnim i eljeznikim vezama koridora Vc. Okosnicu cestovnih i eljeznikih veza koridora Vc koje povezuju luku Ploe s njenim zaleem ini: Jadranska magistrala koja se prua od Trsta, preko Rijeke i Splita do krajnje toke Republike Hrvatske i koja predstavlja sastavni dio europske cestovne mree; Magistralni put Maarska Osijek Bosanski amac Zenica Sarajevo Mostar Metkovi Ploe predstavlja najkrau i prometno najpovoljniju vezu izmeu Baltikog i Jadranskog mora; U pravcu sjever-jug prua se eljeznika pruga Sarajevo -Ploe (195 km) koja predstavlja dio eljeznike trase ogranka Vc (Budimpeta Osijek - B. amac Sarajevo Ploe duljine 809 km) te V Paneuropskog koridora (Venecija Trst Budimpeta Uzgorod Lvov) i time ini luku Ploe morskom lukom ovoga ogranka.

Prometna infrastruktura je neodgovarajua i zastarjela te je razlogom preusmjeravanja prometa u blie susjedne ili ak udaljenije europske luke. Radi privlaenja tereta i odgovora na potrebe komitenata za sve zahtjevnijim i kvalitetnijim prijevoznim uslugama, potrebno je izgraditi suvremene cestovne prometnice i

28

modernizirati eljezniku infra i suprastrukturu. U planu je izgradnja novih prometnica u cilju optimalnog povezivanja luke Ploe sa gravitacijskim podrujem. Kljunu ulogu pritom ima drava koja svojim mjerama prometne politike definira izgradnju odgovarajue infrastrukture i tako utjee da se na odreenim pravcima oblikuju snani prometni koridori. Prometni koridor Vc trebao bi imati odgovarajuu suvremenu prometnu infrastrukturu koja bi omoguila ekspanziju luke Ploe i cijelog prometnog pravca. Osim utjecaja na luku Ploe, izgradnja novih prometnica omoguila bi drutveno, kulturno i civilizacijsko proimanje razliitih drava i regija i stvarala pretpostavke za buduu euro-regionalnu suradnju u najirem smislu. Osim izgradnje koridora Vc u planovima je i realizacija Jadranskojonske autoceste koja bi povezala luku Ploe s Jugoistokom Europe. Obzirom da postoje razliiti pogledi na tijek trase kojom bi trebala prolaziti Jadranskojonska autocesta (Hrvatska planira da ta autocesta ide hrvatskim teritorijem sve do Osojnika, dok BiH predlae da trasa nakon Ploa ulazi u njihov teritorij i ide Popovim poljem), projekt izgradnje ovog dijela autoceste jo uvijek nije jasno utvren, to se moe odraziti na promet luke Ploe, a time i koridora Vc.

29

5. DIREKTNI UINCI LUKOG SUSTAVA NA GOSPODARSTVO REPUBLIKE HRVATSKEObzirom na injenicu da se gotovo svih roba transportira morskim putem, razvidna je vanost morskih luka u svjetskoj robnoj razmjeni, te povezanost pomorskog, odnosno prometnog sustava s gospodarskim sustavom pomorskih zemalja. Ta se veza ponajprije izraava kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao to su drutveni proizvod, zaposlenost, investicije ili osobna potronja s jedne strane, te koliina prevezene robe i putnika, veliina prometne potranje, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Morske luke omoguuju laki pristup svjetskom tritu i pogoduju razvitku trgovine s velikim brojem zemalja, to zasigurno ukazuje na njihovu znaajnu ulogu u gospodarskom razvitku pomorske zemlje i predispozicijama za bre ukljuivanje u globalni svjetski logistiki i prometni sustav. U suvremenim lukama posljednjih generacija, temeljne funkcije poprimaju sve izrazitija logistika obiljeja, pri emu luke postaju sredita iz kojih se planiraju i kontroliraju sve radnje i informacije vezane za naruivanje robe, realizaciju narudbi, pakiranje, skladitenje, rukovanje i prijevoz. Subjekti koji sudjeluju u proizvodnji luke usluge i nadalje kompletne prometno-logistike usluge (luka, brodari, kopneni prijevoznici, pediteri, agenti, kontrolne kue, osiguravajue kue, i brojni drugi subjekti) kroz svoje usluge i realizirane prihode stvaraju direktne multiplikativne financijske uinke na nacionalno gospodarstvo. Kako bi se argumentirala i ilustrirala hipoteza da logistike usluge koje pruaju luke i drugi spomenuti subjekti u proizvodnji prometno-logistike usluge privlae promet, poveavaju prihode te su vaan su imbenik razvitka morskih luka i nacionalnog gospodarstva, nadalje se daju dva primjera direktnog uinka luke (lukog sustava) na gospodarstvo Hrvatske. Prvi primjer odnosi se na analizu multiplikativnog faktora kojeg proizvodi prekrcaj jednog kontejnera u rijekoj luci, dok drugi primjer analizira multiplikativni faktor kojega proizvodi izvoz odreene koliine koksa preko luke Ploe. PRIMJER: Multiplikativni faktor kojeg proizvodi izvoz 45.000 t koksa preko luke Ploe Analogno prethodnom primjeru za Luku Rijeka, u ovom je dijelu ilustriran multiplikativni faktor kojeg proizvodi izvoz 45.000 t koksa preko luke Ploe. U tablici 15. prikazani su okvirni prihodi koje ostvaruju poslovni subjekti koji obavljanjem odreenih prometnih usluga sudjeluju u predmetnom izvozu koksa preko luke Ploe.

30

Tablica 15. Multiplikativni faktor kojega luka Ploe ostvaruje izvozom 45.000 t koksaDOPREMA IZ BiH Subjekti /usluge Prihodi (u USD) LUKO PODRUJE Subjekti /usluge LUKAd.d. L. UPRAVA KONT.KUA ELJEZNICA 650.000* Prihodi (u USD) 180.000 22.500 12.000 MARITIMNE USLUGE Subjekti /usluge PLOVPUT TEGLJENJE PRIVEZ, ODVEZ PILOTAA Prihodi (u USD) 25.000 9.500 5.000 3.800

OTPREMNIK 9.000 AGENT 3.500 OPSKRBA, 1.000 SMEE ... Ukupno: 650.000 Ukupno: 228.000 Napomena: *85% prihoda ostvaruju BiH, a 15% prihoda H

Ukupno:

43.300

Temeljem podataka u prethodnoj tablici razvidno je da se izvozom 45.000 t koksa preko luke Ploe ostvaruje ukupan prihod od cca 921.300 USD. Pri tome Luka Ploe ostvaruje 180.000 USD, dok ostali sudionici ostvaruju 741.300 USD, odnosno drugim rijeima omjer prihoda luke Ploe i ostalih sudionika je 1:4,1. Grafikon 12. Uee pojedinih poslovnih subjekata u prihodima ostvarenim od izvozom 45.000 t koksa preko luke PloeKontrolne Tegljenje Luka uprava kue 1% Plovput 2% 1% Otpremnik 3% 1%

Luka Ploe 20%

eljeznica 72%

Pojedinana uea pojedinih subjekata u stvaranju ukupnih prihoda prikazan su na grafikonu 12, a redom iznose: eljeznica 70,5%, luka Ploe 19,5%, Plovput 2,7%, Luka uprava 2,4%, kontrolne kue 1,3%, tegljenje 1,1%, te otpremnik 1,0% .

31

6. ZAKLJUAKObzirom na injenicu da se gotovo svih roba transportira morskim putem, razvidna je vanost morskih luka u svjetskoj robnoj razmjeni, te povezanost pomorskog, odnosno prometnog sustava s gospodarskim sustavom pomorskih zemalja. Ta se veza ponajprije izraava kretanjem osnovnih ekonomskih indikatora kao to su drutveni proizvod, zaposlenost, investicije ili osobna potronja s jedne strane, te koliina prevezene robe i putnika, veliina prometne potranje, broj i sastav prijevoznih sredstava s druge strane. Morske luke omoguuju laki pristup svjetskom tritu i pogoduju razvitku trgovine s velikim brojem zemalja, to zasigurno ukazuje na njihovu znaajnu ulogu u gospodarskom razvitku pomorske zemlje i predispozicijama za bre ukljuivanje u globalni svjetski logistiki i prometni sustav. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama predstavlja osnovu razvoja hrvatskih morskih luka i cjelokupnoga lukog sustava. Tim se zakonom utvruje i definira uloga i vanost pojedinih luka u gospodarskom sustavu Hrvatske. Shodno Zakonu luke se razvrstavaju u tri skupine: luke od osobitog (meunarodnog) znaaja za RH (6 luka), luke upanijskog znaaja (42 luke), i luke lokalnog znaaja (285 luka). Veliina prometa svake luke mjerilo je njezine uspjenosti, uloge i znaenja to ga ima za luki, prometni i gospodarski sustav, kako u nacionalnim okvirima, tako i u irim prostorima konkurentnog prometnog trita. Pri tome, naravno ne treba izostaviti elemente tehniko-tehnoloke i organizacijsko-ekonomske strukture, razine razvijenosti, stupnja povezanosti, te konano i usklaenosti svih imbenika u strukturi luke i njezinom okruenju, obzirom da upravo svi ti imbenici utjeu na multiplikativni faktor, odnosno direktne i indirektne financijske uinke koje pojedina luka proizvodi za nacionalno gospodarstvo. Analogno tome, procjena znaenja pojedine luke za gospodarski sustav RH treba biti rezultat istraivanja svih spomenutih imbenika. Za potrebe istraivanja i procjene znaaja pojedine luke za gospodarski sustav Republike Hrvatske u ovoj je studiji analiziran promet odnosno koliina robni tokova koji cirkuliraju kroz pojedinu junojadranske luke, odnosno analizirane luke Ploe, Split, Dubrovnik. Promet pojedinih luka analiziran je obzirom na udio u ukupnom prometu luka (od osobitog znaaja) Republike Hrvatske temeljem ega su doneseni znaajni zakljuci o znaaju pojedine luke unutar cjelokupnog lukog sustava Republike Hrvatske. Pri tome treba naglasiti da je potrebno napraviti jasnu distinkciju izmeu teretnih i putnikih luka. Obzirom na istraivanja i analizu teretnog i putnikog prometa koja je, dakle, provedena u ovoj studiji, te s obzirom na koncentraciju prometa i ograniena investicijska ulaganja treba konstatirati koje luke treba poticati u razvitku kao teretne, a koje kao putnike luke. U sluaju analiziranih junojadranskih luka (Ploe, Split, Dubrovnik), proizlazi da se u pogledu teretnog prometa posebno istie luka Ploe te i daljnji poticaji trebaju ii u tom smjeru. Jednako tako, luku Ploe treba istaknuti i kao vanu tranzitnu luku u kontekstu teretnog prometa, imajui u vidu srednjoeuropsko tranzitno trite i vrijednost tranzitnog prometa za prometni sustav, ali i cjelokupno nacionalno gospodarstvo.

32

to se tie ostalih analiziranih luka, luke Split, Dubrovnik, rezultati istraivanja upuuju na injenicu da poticaj razvitku spomenutih luka treba ii vie u pravcu putnikog prometa. U suvremenim lukama posljednjih generacija, temeljne funkcije poprimaju sve izrazitija logistika obiljeja, pri emu luke postaju sredita iz kojih se planiraju, kontroliraju sve radnje i informacije vezane za naruivanje robe, realizaciju narudbi, pakiranje, skladitenje, rukovanje i prijevoz. Logistike usluge koje prua luka privlae promet, poveavaju prihode i vaan su imbenik razvitka morskih luka. U tom smislu u ovoj su studiji analizirane luke djelatnosti koje se u analiziranim lukama obavljaju bilo po principu koncesije za obavljanje osnovnih il i dopunskih lukih djelatnosti, navedeni su glavni koncesionari luke i gospodarski subjekti s kojima luke posluju. Direktni uinci koje luki sustav proizvodi za nacionalni prometni i gospodarski sustav u kontekstu tzv. multiplikativnog efekta ilustrirani su na primjeru multiplikativnog faktora koji se ostvaruje izvozom 45.000 t koksa preko luke Ploe. Temeljem toga primjera, izvode se procjene efekata lukog sustava na nacionalno gospodarstvo, te se posebno istiu svi subjekti u proizvodnji luke, ali i cjelokupne prometno-logistike usluge koje direktno sudjeluju u stvaranju prihoda, ali i drugih efekata za gospodarstvo. Na kraju iz provedenog istraivanja, proizlazi da sve (junojadranske) hrvatske luke nemaju istu vanost za gospodarski razvitak zemlje. Zato u skladu s ulogom i znaenjem, luke treba rangirati te prema tom kriteriju voditi selektivnu dravnu politiku. Iako kratkorono, drava jo uvijek mora pomagati razvitak odreenih luka, dugorono e razvitak biti preputen iskljuivo djelovanju trita.

33

LITERATURA: 1. Ekonomski memorandum za Hrvatsku, Strategija za gospodarski rast kroz europske integracije, svezak 2, Glavno izvjee, Dokument Svjetske banke, srpanj, 2003. Statistiki ljetopis Republike Hrvatske, Dravni zavod za statistiku, 2007., Zagreb Ban, I.: Logistika bitan imbenik u morskim lukama, Suvremeni promet, God. 18, Br. 1-2, Zagreb, 1998., str. 30. CARDS 2002 Project, Development of Investment and Business Climate in Croatia, Analiza sektora Prekrcaj i skladitenje tereta, str. 12 Dundovi, .: Prostorna hijerarhija lukog sustava i pomorsko gospodarstvo Hrvatske, Suvremeni promet, God. 17., Br. 1-2, Zagreb, 1997., str. 73. Dundovi, ., Luki sustavi, Strategija razvitka pomorstva, Hrvatska u 21 stoljeu, Rijeka, 2001. Dundovi, Kesi, B., Kolanovi, I., Znaenje i uloga izgradnje prometnih koridora u razvitku luke Ploe, Pomorski zbornik, God. 43 (1), Rijeka, 2006. Kesi, Komadina, Dundovi, Utjecaj prometnih koridora na razvoj luke Ploe, Zbornik radova, Fakultet za saobraaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, Znansveni simpozijum o saobraaju s meunarodnim ueem, Saobraajni sistem koridora Vc nove mogunosti razvoja, Sarajevo, april, 2006. Poletan, T., Relevantni indikatori prometnog rasta i dinamike robnih tokova na Pan-europskom koridoru VB , Pomorstvo, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, god/vol. 18, Rijeka, 2005., str. 137-157

2.3.

4.5. 6.

7.8.

9.

10. Poletan Jugovi, T., Viekriterijska analiza u valoriziranju Paneuropskog koridora Vb, doktorska disertacija, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, Rijeka 2005. 11. Poletan Jugovi, T., The integration of the Republic of Croatia into the Paneuropean transport corridor network, Pomorstvo Journal of Maritime Studies, Pomorski fakultet u Rijeci, Sveuilite u Rijeci, god/vol. 20, Br./No.1, Rijeka, 2006. 12. Poletan Jugovi, T., Pogodnost i znaenje Rijekoga prometnoga pravca u europskom sustavu kombiniranog prometa, 26th Conference on Transport Systems with International Participation, Automation in Transportation 2006, Zbornik radova/Proceedings KoREMA 06, 8-11. November, Split-Croatia, 2006., str. 1-4 Poletan Jugovi T., Jugovi, A., Cargo Flows Intensity, Structure and Dynamics on Rijekas Traffic Route, POWA, 2nd International Scientific Conference on Port and Waterways, Vukovar, 5-6 oktobar, 2007., Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2007. (zbornik saetaka, izdanje-CD-rom)

13.

14. Dundovi, ., Poletan Jugovi,T., Jugovi, A., Hess, S., Integracija i koordinacija lukog i prometnog sustava Republike Hrvatske, Sveuilite u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci, Glosa Rijeka, Rijeka, 2006.

34

Internet izvori: 15. 16. 17. http://www.portsplit.com ((10.04.2008.) http://www.portdubrovnik.hr/(10.04.2008.) www.port-authority-ploce.hr (10.04.2008.)

35

Documents

2. Studija - Luke Juznog Jadrana