Click here to load reader

Geologija podmorja Jadrana

  • View
    1

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Geologija podmorja Jadrana

Geologija podmorja JadranaGEOLOGIJA PODMORJA JADRANA
Što emo nauiti?
Zašto depresija ispunjena morem baš na tom mjestu? Kad I kako se depresija ispunila morskom vodom? Koje su glavne geomorfološke osobine istone obale (ponavljanje)
Jadransko more, injenice
Duina: 780 km Širina: 240 km Površina: 138 597 km2
U RH: 54 031 km2
Prosjena dubina: 173 m Zapremina: 34977 km3 SI obala izrazito zavedena i krševita Dalmatinski tip obale JZ obala niska i zaravnjena Maksimalna dubina: 1233 m
Mediteran (Sredozemlje)
Mediteran (Sredozemlje)
AAP
IZDIZANJE
IZDIZAJE
Post-subdukcijsko izdizanje, (prije 40 milijuna godina)
Odvajanje blokova koji subduciraju
AP EA
Predgorski bazen okruen s tri strane planinskim lancima
Rezultat tektonske aktivnosti (rasjedanja i boranja) na suprotnim rubovima ploe koju zovemo Jadranska mikro- ploa. Obrisi depresije se razaznaju od miocena – rani pliocena.
Epikontinentalno more: podmorje Jadrana izgraeno je od stijena kontinentske kore.
Vremensko trajanje i smjer napredovanja tektonske aktivnosti Dinarida i Apenina se bitno razlikuju
Dinaridi: tektonski aktivni od prije 40 do 5 milijuna godina, lokalno i danas! Smjer napredovanja prema SW
Apenini: tektonski aktivni od prije 23 milijuna godina do danas! Smjer napredovanja NE
Kao rezultat neujednaene tektonske aktivnosti na rubovima, u Jadranskom bazenu je tijekom geološke prošlosti postojalo nekoliko manjih bazena
NAB
CAB
PP
SAB
Uz tektoniku na morfologiju Jadranskog bazena utjecale su i globalne, EUSTATSKE promjene morske razine, lokalna rasjednja I karstifikacia
Promjena morske razine tijekom pleistocena i holocena naroito se odraava na paleogeografiju i reim taloenja u Jadranskom moru.
Morfologija Jadrana
Pet odvojenih morfoloških cjelina (Mosetti, 1966):
1. Sjeverni Jadran (do 100 m, prosjeno 35 m) nagib 0,25‰
2. Sjevero-jadransko otono podruje zaštieno vanjskim otocima od zapunjavanja sedimentima (pret-holocenski krški reljef) (do 125 m dubine)
3. Srednjo-jadransko otono podruje Veliki dalmatinski otoci, prijelazne karakteristike
4. Srednji Jadran obiljeen Jabukom kotlinom (272 m), padine nagiba do 14 ‰ na sjevernoj padini. Preostatak vee depresije zapunjavane sa sjevera u pleistocenu (paleo Po)
5. Juni Jadran (Gargano- Dubrovnik). Šelf uz rub do oko 180 m i Junojadranska kotlina sa nagibima bokova (50-170 ‰) i zaravnjenim dnom (8000 km2, 1220 - 1223 m)
CENTRAL ADRIATIC
Recentna sedimentacija i raspored sedimenata u Jadranskom podmorju
Izvori materijala koji se taloi u Jadranu: Vei dio klastinog materijala koji se danas taloi u Jadranu stie i danas sa NW (rijekama: Po + Reno, Adige, Brenta, Tagliamento, Piave, Soa/Isonzo) Apenini trošenjem daju umjerenu koliinu terigenog materijala Zanemariv donos terigenog materijala s istone obale zbog litološke graa (vrste stijena) + donosi rijekama: Rjeina, Zrmanja, Krka, Cetina, Ombla + Dragonja, Mirna, Raša, Neretva (lokalizirano na ušima) Biogena sedimentacija manje je vanosti u sadašnjim klimatskim prilikama, ali nikako zanemariva!
Raspored sedimenta u Jadranskom moru
Uša jadranskih rijeka
Posebnosti i znaajke:
a) krška obala, rijeke usjeene u vapnence b) veliki raspon rijenog dotoka c) uglavnom mali donos terigenog materijala d) mikrotajdalno podruje e) izrazita stratifikacija voda
Primjeri:
Krka, Neretva (?), Zrmanja, Raša, A, što je uše rijeka Mirne, Cetine…?
Uše Krke, rijas ili estuarij?
L = 49 km (duljina s potopljenim ušem 72 km!) A = 2088 km2 + (površina porjeja) Q = 49 m3s-1 (godišnji protok, 4-415)
Estuarij Krke, rijeni kanjon usjeen u vapnence preplavljen morem.
Krka, Visovako jezero, rijeni kanjon usjeen u sjevero-dalmatinsku zaravan. Ujezerenje zbog stvaranja i rasta sedrene barijere
Estuarij Zrmanje nizvodno od Obrovca, biogena sedimentacija,
Uše Zrmanje, estuarij ili rijas ?
Uše Neretve, delta ili estuarij?
L= 218 km A= 5580 km2
Q= 426 m3s-1
(2130) Delta (?) = 170 km2
Osobine taloenja u deltama
Aluvijalne naslage: sediment koje se istaloio, a donijele su rijeke Rijeni sprudovi: u kanalima rijeka (sredinom) ili na mjestima gdje se rijeke savijaju stvaraju se SPRUDOVI Poplavna ravnica: blago poloen, ravan dio rijene doline koji je periodino poplavljen. Lateralnom erozijom stvara se sediment koje meandrirajue rijeke ostavljaju
EROZIJA
Ispred glavnog kanala stvaraju se sprudovi
Glavni tok rijeke se “razbija” u više tokova
Naslage sedimenta koje se taloe u moru kao sitno- i krupno-zrnati materijal i horizontalni slojevi vezani uz poplave.
kopno
More ili jezero
Sitnozrnati sediment taloi se ispred napredujueg ruba delte. Tijekom razvoja delta, biva zatrpan novim naslagama Grubljezrnate naslage koje taloe uz deltne kanale Vodoravni slojevi na vrhu delte tijekom poplava
Delta Neretve
Znatan antropogeni utjecaj na sedimentacijske procese
Delta rijeke prije 100njak godina bila je znatno vea: sedimentacijom u ušu dominirao je utjecaj rijeke, postojala je razgranata delta s izduenim lobovima. Pojaana ljudska aktivnost, dovela je do smanjenja dotoka vode, a time i donosa sedimenta u deltu Od nekadašnjih 12 rukavaca koji su isporuivali sedimentni materijal u Neretvanski kanal, danas preostalo tek dva rukavca - Velika i Mala U deltnoj ravnici rijeke Neretve, osim distribucijskih kanala, nalazimo i manje, lokalne pritoke (Norin, Jezeraa i Mislina), dva slatkovodna jezera: Deransko jezero
Uše Raše, delta, rijas ili estuarij?
L =21 km (35 km!) A = 164 km2 ++ Q = 5,3 m3s-1
Deltno uše u estuariju Raše (?)
Estuarij rijeke Raše, Suspendirani materijal uz desnu obalu, Trget,
Estuarij Raše, uvala Tepla, Coriolis efekt
D. Petricioli
1774. 1850. 1937. 1975.
Karakteristike istone obale
Dalmatinska obala, konkordantna ili canale=vallone obala (uski kanali izmeu dugih otoka) obala. Ovaj tip obale ima paralelne zaljeve i duge, brdovite otoke koji se pruaju paralelno s obalom. Obala se sastoji od mezozojskih vapnenaca, a nedostaju klifovi i pješane plae. Konkordantna obala je je rezultat pruanja geoloških struktura (bora: antiklinala i sinklinala) paralelno sobalom. Nakon zadnjeg Ledenog doba, nii dijelovi antiklinala i sinklinale su prekriveni morem. Rijetki tip obale
U Jadranu je valna baza uobiajenih valova (lijepog vremena) na 10-30 m.
Neuobiajeni valovi
U Jadranu najvei izmjereni valovi imali su visinu Hmax = 10,8 m (sjeverni Jadran 31. 1. 1986. znaajna visina vala = 6,0 m, Tsr = 8,5 s (~6-10 s), Lsr = 112,3 m (~100 m), strmina ~ 0,05).
Najvei valovi bure zabiljeeni su u srednjem Jadranu 8.1.1981. Hmax = 7,2 m, (znaajna visina vala H1/3 = 3,9 m, Tsr = 5,7 s (~4-8 s), Lsr = 51,3 m (~50 m ), strmina ~0,09).
Geološka graa Sedimentne stijene (dominiraju vapnenci i dolomiti, a tu su i klastine naslage) nalazimo na obalama, ali I u podmorju prekrivene recentnim sedimentom Istaloene na Jadranskoj karbonatnoj platformi (prostrano plitko-morsko podruje s veim i manjim otocima, dublje-vodnim okolišima koje je postojalo od trijasa do kraja eocena). Platforma je leala na Jadranskoj (ADRIA) mikroploi i kretala se s njom prema sjeveru (okreui se istovremeno) Brojni su organizmi ostavili skelete (razlikovanje stijena I uvjeta) I pridonjeli stvaranju vapnenaca
Geomorfološke osobine
Obalni strmci koje nalazimo na obali (Krk, Dugi otok, Kornati) nisu klifovi ve tektonski oblikovani strmci Valne potkapine
Plimske potkapine
Poloaj fosilne plimske potkapine u Kvarneru je npr. na dubini 50 -100 cm ispod današnje morske razine.
Benac, 2004
Kamenite obale
Okršavanje obale